Religioznost, aspekti self-koncepta i anksioznost adolescenata
|
|
- Charity Gray
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 PSIHOLOGIJA, 1999, 1-2, UDK Religioznost, aspekti self-koncepta i anksioznost adolescenata UROŠ MLADENOVIĆ JASNA KNEBL Filozofski fakultet, Novi Sad Na uzorku od 416 adolescenata, oba pola i starosti godina razmatrane su veze između religioznosti, anksioznosti i šest aspekata self-koncepta. Religioznost je ustanovljena na osnovu samoopisa u tri kategorije (religiozan sam, nisam religiozan i nisam siguran u svoje religijsko uverenje), anksioznost je merena skalom alfa iz baterije MK-240 (Džamonja, Volf, Momirović, Šipka, Ignjatović), dok su za merenje aspekata samopoimanja upotrebljene skale Bezinovića (percepcija lične nekompetentnosti, samopoštovanje, opšte zadovoljstvo, usamljenost, strah od negativne socijalne evaluacije i eksternalnost). Diskriminativnom analizom utvrđeno je da se grupe religioznih, nereligioznih i adolescenata nesigurnih u svoje religijsko uverenje međusobno značajno razlikuju po ispitivanim dimenzijama. Analiza prema ajtemima skale anksioznosti pokazala je da postoje dve značajne diskriminativne funkcije po kojima se razlikuju posmatrane grupe: prva razdvaja grupu adolescenata nesigurnih u svoje religijsko uverenje od religioznih i nereligioznih, dok druga opisuje razlike između grupa religioznih i nesigurnih adolescenata od grupe nereligioznih. Analiza prema subskalnim skorovima po skalama samopoimanja takođe pokazuje dve značajne diskriminativne funkcije: prva opisuje razlike između grupe nereligioznih adolescenata u odnosu na ostale grupe, a druga razlike grupe adolescenata nesigurnih u svoje religijsko uverenje od grupa religioznih i nereligioznih. Ključne reči: adolescenti, religioznost, anksioznost, self-koncept, diskriminativna analiza. Istraživanja religioznosti, self-koncepta i anksioznosti mnogobrojna su. Ovim pojavama pristupalo se sa različitih aspekata i one su dovođene u vezu sa različitim socio-demografskim i psihološkim varijablama. Rezultati tih istraživanja vodili su konstrukciji sve pouzdanijih mernih instrumenata i razvoju psihologije uopšte. 83
2 U. Mladenović, J. Knebl Istraživanja religioznosti dugo vremena su u našem društvu bila, u velikoj meri, ideološki obojena. Religija je bila "nepoželjna" društvena pojava, pa se u tom smeru kretao i opštedruštveni stav prema njoj. Takav stav uslovljavao je i rezultate istraživanja u smislu da većina njih opisuje mali broj religioznih ispitanika u ispitivanim uzorcima sve do osamdesetih godina (Flere, Pantić, 1977). Istovremeno su utvrđene značajne veze religioznosti i različitih psiholoških i drugih varijabli. Definicija religioznosti i religije ima mnogo, a zajedničko svim definicijama (i svim religijama) sadržano je u činjenici da se u osnovi religioznog uverenja čoveka nalazi verovanje u postojanje natprirodnog, duhovnog, transcendentalnog ili svetog bića koje utiče na ljudski život, kao i na sva zbivanja u prirodi i društvu. U ovom istraživanju nismo se bavili analizom mnogobrojnih definicija religije, niti strukturom i funkcijom religije, već smo prepustili ispitanicima da se opredele po pitanju vlastite religioznosti, a prema sopstvenoj definiciji religije. Kakva je struktura tih ubeđenja biće utvrđeno drugim analizama i putem drugačijih indikatora religioznosti budući da je ovaj rad deo šireg istraživačkog zahvata na temu "Društvo u tranziciji i ličnosti adolescenata" koje se bavi većim brojem sociodemografskih varijabli i različitim dimenzijama i drugim varijablama ličnosti adolescenata. Pojmu self-koncepta, odnosno subjektivnom doživljaju vlastite ličnosti, različiti autori su različito pristupali. Razlike se ogledaju i u pridavanju istog značenja različitim pojmovima (self-koncept, samopoimanje, self, samosvest, pojam o sebi, identitet, ego-identitet, ja, "vlastito" ja itd.) što stvara teškoće u naučnoj komunikaciji, a naročito otežava komparativna istraživanja. Ono oko čega se većina autora slaže je da se pojam odnosi na subjektivni doživljaj vlastite ličnosti, odnosno samopoimanje i takvo široko određenje ćemo i prihvatiti u ovom radu. Literatura vezana za ovu koncepciju je mnogobrojna, ali i kontradiktorna. Postoje neslaganja kako u pogledu elemenata koji sadrži self-koncept, tako i u pogledu priznavanja njegove egzistencije kao psihološkog konstrukta. Najsažetiji, i čini se najbolji, opis shvatanja o self-konceptu sadržan je u zaključku da "... taj doživljaj sebe, sa naučnog stanovišta, je teško uhvatljiv fenomen" (Hrnjica, 1990: 131). Ovaj rad neće ulaziti u opravdanost ili neopravdanost pojedinih definicija i elemenata selfkoncepta. Kao što je već istaknuto, a u skladu sa opštim i praktičnim ciljevima šireg istraživačkog zahvata, prihvatiće se široko određenje ovog pojma kao subjektivnog doživljaja vlastite ličnosti, čiji su pojedini aspekti operacionalizovani putem stavki primenjenih instrumenata. Naročiti značaj za ovaj rad ima činjenica, oko koje se slažu gotovo svi autori, da je self-koncept razvojni fenomen i da se konačno formira u periodu adolescencije, a potom ostaje relativno stabilan do srednjeg doba. U daljem tekstu, u cilju izbegavanja konfuzije, koristićemo termin self-koncept. Anksioznost je u psihologiji određena i kao stanje i kao osećanje i kao dimenzija ličnosti. Neki autori definišu je kao poddimenziju u prostoru opštijih dimenzija npr. Ajzenk kao poddimenziju neurotizma. Drugi autori, npr. Katel određuju je suprotno, odnosno kao opštu dimenziju nadređenu drugim dimenzijama. Kako god da odredili anksioznost, ostaje činjenica da je ona svakodnevni 84
3 Religioznost, aspekti self-koncepta i ankcioznost adolescenata pratilac ljudskog života, a da tek u sklopu drugih psihičkih poremećaja i ozbiljan patološki simptom. Anksioznošću su se na, različite načine, bavili gotovo svi poznati autori, od Frojda i drugih psihodinamički orijentisanih autora, preko bihejviorista, do većine danas poznatih i manje poznatih autora. Kao što smo, predstavljajući religioznost i self-koncept prihvatili strategiju neulaženja u analizu različitih gledišta već prihvatili isključivo njihove operacionalizacije kao predmet posmatranja, a široka određenja kao način sagledavanja, tako ćemo postupiti i u pogledu anksioznosti. Anksioznost ćemo posmatrati kao deo sfere konativnih osobina ličnosti koje karakterišu psihička stanja zabrinutosti, nervoze i osetljivosti a kao indikatore koristićemo odgovore po česticama skale alfa iz baterije MK-240 (Džamonja, Volf, Momirović, Šipka, Ignjatović). Skala je sastavni deo baterije za utvrđivanje 8 bazičnih konativnih dimenzija ličnosti. Adolescencija je period u razvoju između puberteta i zrelog doba. Granice početka i završetka ovog perioda variraju zavisno od teorijskog opredeljenja autora koji su se bavili različitom problematikom u okviru ove teme. Većina autora vremenski ga smešta u period od puberteta do oko 19 godina ili duže, a zavisno od kriterijuma koje postavljaju kao indikatore za početak zrelog doba. Adolescentni period karakteriše završetak fizičkog razvoja, fizičko sazrevanje za seksualna iskustva i reprodukciju, formiranje identiteta itd. Ličnost je istovremeno socijalno i emotivno nezrela što, uz pomenute i druge promene, rezultira unutrašnjim konfliktima, pojavom anksioznosti, nestabilnosti i nesigurnosti. Ove pojave smatraju se čestim i normalnim pratiocima perioda adolescencije. Mnogi autori smatraju da je jedan od najbitnijih fenomena ovog perioda proces formiranja identiteta koji je često praćen krizama, izraženom anksioznošću, zbunjenošću, usamljenošću itd. Imajući u vidu sve navedeno naše interesovanje za veze religioznosti, selfkoncepta i anksioznosti potiče delom iz činjenice da se self-koncept konačno formira u adolescenciji i da je taj proces po pravili praćen krizama, odnosno anksioznošću. Drugi izvor interesovanja potiče iz podatka da je religioznost u adolescentnoj populaciji u porastu (Mladenović, Knebl, 1999) i kao takva mogla bi imati znatan uticaj na tendencije razvoja u ovom životnom periodu. Autori ovog rada pošli su od predpostavke da bi, s obzirom na značaj sve tri pojave, bilo svrsishodno preliminarno utvrditi neke od pravilnosti njihovih međusobnih veza i time dati skroman doprinos uvećanju saznanja o ovom važnom razvojnom periodu. Metodologija istraživanja Predmet istraživanja su sličnosti i razlike unutar anksioznosti i aspekata selfkoncepta s obzirom na religioznost adolescenata (u smislu religiozni, nereligiozni i neodlučni po pitanju sopstvene religioznosti) koji pohađaju šest škola različitog tipa sa područja Novog Sada. Anksioznost je utvrđena skalom alfa iz baterije MK-240, a aspekti self-koncepta putem šest skala Bezinovića (1988). 85
4 U. Mladenović, J. Knebl Osnovni cilj istraživanja je utvrđivanje sličnosti i razlika unutar dimenzije anksioznosti i aspekata self-koncepta adolescenata s obzirom na iskazanu religioznost. Osnovne hipoteze istraživanja bile su sledeće: - Između grupa religioznih, nereligioznih i religiozno neodlučnih adolescenata postoje sličnosti, ali i statistički značajne razlike u pogledu anksioznosti. - Religiozni, nereligiozni i religiozno neodlučni adolescenti, i pored sličnosti, značajno se razlikuju s obzirom na ispitane aspekte self-koncepta. Instrumenti primenjeni u ovom istraživanju bili su: 1. Skala alfa namenjena merenju anksioznosti iz baterije MK-240 Džamonje i saradnika. Koeficijent pouzdanosti α, utvrđen u ovom istraživanju, iznosi Skala alfa sadrži 30 čestica i uz njih petostepene skale Likertovog tipa namenjene samoproceni. Faktori nižeg reda opštosti u ovom instrumentu opisuju anksioznost, opsesivnost i hipersenzitivnost. Čestice skale alfa 1. Stalno sam zbog nečega zabrinut/a. 2. Teško mi je zaspati jer neprestano o nečemu razmišljam. 3. Ljudi misle da sam nervozan/a. 4. Lako se zbunim i smetem kad moram brzo raditi. 5. Imam misli, kojih se ne mogu osloboditi, a jako me uznemiravaju i plaše. 6. Lak/a sam na suzama. 7. Bojim se da će mi se u životu dogoditi nešto neugodno. 8. Stalno mi navraća ista misao. 9. Mene je lako dirnuti. 10. Prilično sam neodlučan/a. 11. Često mi padaju na um neugodne stvari, iako ne želim da na to mislim. 12. Lako me je povrediti ako me neko kritikuje ili grdi. 13. Često zbog briga nisam mogao/la zaspati. 14. Koji put mi neka nevažna misao danima dosađuje. 15. Raspoloženje mi se često menja i kad za to nema vidljivog razloga. 16. Osećam tremu pred nepoznatim ljudima. 17. Desi mi se da mi na pamet padne neka strašna stvar koja me dugo muči. 18. Lako se mogu razočarati u nekoga ili nešto. 19. Upravo sada osećam se nervozan/a i zbunjen/a. 20. Često mislim o događajima koje bih radije zaboravio/la. 21. Osetljiviji/a sam od većine ljudi. 22. Često sam gubio/la u nekim stvarima, jer nisam mogao/la dosta brzo odlučiti. 86
5 Religioznost, aspekti self-koncepta i ankcioznost adolescenata 23. Često ne mogu zaspati jer stalno razmišljam o koje-kakvim sitnicama. 24. Na neke stvari sam tako osetljiv/a da o njima ne mogu govoriti. 25. Skoro stalno osećam teskobu zbog nekoga ili nečega. 26. Sanjam gotovo svake noći, neki put i po nekoliko snova. 27. Često se moram boriti da ne pokažem da sam stidljiv/a. 28. Kad moram otići od kuće ma i na kraće vreme postajem zabrinut/a i nervozan/na. 29. Stalno ponavljam u sebi neke reči i ako bih želeo/la da to ne činim. 30. Moja osećanja je lako povrediti. Rezultati su definisani tako da viši rezultati upućuju na jače prisustvo anksioznosti. 2. Šest skala Bezinovića (1988) namenjenih utvrđivanju aspekata selfkoncepta: percepcija lične nekompetentnosti (u daljem tekstu PLNK), samopoštovanje (u daljem tekstu SAPO), usamljenost (UCLA), strah od negativne socijalne evaluacije (SNSE), opšte zadovoljstvo (OZ) i eksternalnost, odnosno lokus kontrole (EXTER). Za svaku od skala u ovom istraživanju utvrđen je α koeficijent pouzdanosti i naveden ispod opisa svake od skala. Tvrdnje označene obrnutog su smera. Čestice skale percepcije lične nekompetentnosti PLNK 1 Neuspesi iz prošlosti navode me da sumnjam u buduće uspehe. PLNK 2 Na početku neke aktivnosti već unapred sumnjam da ću je uspešno obaviti. PLNK 3 Većina problema na koje nailazim u životu za mene je teško rešiva. PLNK 4 Čini mi se da nisam sposoban/a da izađem na kraj sa većinom problema koje imam. PLNK 5 Nisam siguran/a u svoje sposobnosti kad moram nešto da uradim. PLNK 6 Često razmišljam da nisam dovoljno sposoban/na za ono što radim. PLNK 7 Kada se pojave neočekivani problemi, ne mogu ih uspešno rešiti. PLNK 8 Plašeći se neuspeha, odustajem od posla pre nego što ga završim. PLNK 9 Uvek mislim da će posao biti bolje obavljen ako ga uradi neko drugi, a ne ja sam/a. PLNK 10 Ni ne pokušavam da uradim neke stvari ako mi izgledaju preteške. Rezultati su definisani tako da viši upućuju na globalno uverenje u ličnu nekompetentnost, odnosno opisuju osećaj neadekvatnosti, dok niži skorovi opisuju suprotne tendencije. Koeficijent pouzdanosti α iznosi
6 U. Mladenović, J. Knebl Čestice skale samopoštovanja SAPO 1 Uopšteno govoreći, zadovoljan/a sam sobom. SAPO 2 Želeo/la bih da imam više poštovanja prema samom/oj sebi. SAPO 3 Osećam da nema puno toga čime bih se mogao/la ponositi. SAPO 4 Ponekad se osećam potpuno beskorisno. SAPO 5 Sposoban/a sam raditi i izvršavati zadatke podjednako uspešno kao i većina drugih ljudi. SAPO 6 S vremena na vreme osećam da ništa ne vredim. SAPO 7 Osećam da sam isto toliko sposoban/na koliko i drugi ljudi. SAPO 8 Osećam da posedujem niz vrednih osobina. SAPO 9 Sve više dolazim do saznanja da jako malo vredim. SAPO 10 Mislim da vredim, barem koliko i drugi ljudi. Viši rezultati na ovoj skali opisuju opšti pozitivan odnos prema sebi nastao na osnovu vrednovanja vlastite ličnosti i obrnuto. Koeficijent pouzdanosti α utvrđen u ovom istraživanju, iznosi Čestice skale usamljenosti UCLA 1 Osećam se dobro sa ljudima oko sebe. UCLA 2 Nedostaje mi društvo. UCLA 3 Nemam nikoga kome bih se mogao/la obratiti. UCLA 4 Ne osećam se usamljenim/om. UCLA 5 Osećam se delom grupe svojih prijatelja. UCLA 6 Imam dosta zajedničkog sa ljudima oko sebe. UCLA 7 Ne osećam se više bliskim/om ni sa kim. UCLA 8 Ja sam živahna osoba. UCLA 9 Osećam se napuštenim/om. UCLA 10 Moji odnosi sa drugim ljudima nisu prirodni i spontani. UCLA 11 Niko me zapravo dobro ne poznaje. UCLA 12 Osećam se izolovanim/om od drugih ljudi. UCLA 13 Lako mogu naći društvo kada to želim. UCLA 14 Postoje ljudi koji me stvarno razumeju. UCLA 15 Nesrećan/na sam što sam tako povučen/na. UCLA 16 Ljudi su oko mene, ali ne i samnom. UCLA 17 Ima ljudi sa kojima mogu iskreno da razgovaram. UCLA 18 Ima ljudi kojima se mogu obratiti kada je to potrebno. Viši rezultati opisuju globalno osećanje usamljenosti, odnosno nezadovoljstva brojem i kvalitetom emocionalnih i socijalnih odnosa sa okolinom i obrnuto. Koeficijent pouzdanosti α iznosi
7 Religioznost, aspekti self-koncepta i ankcioznost adolescenata Čestice skale straha od negativne socijalne evaluacije SNSE 1 Zabrinut/a sam što će drugi ljudi misliti o meni, čak i kada znam da to ne može imati nikakvog uticaja. SNSE 2 Često se plašim da će drugi ljudi primetiti moje nedostatke. SNSE 3 Ne zabrinjava me čak i kada znam da ostavljam nepovoljan utisak na ljude. SNSE 4 Retko se brinem kakav ću utisak ostaviti na nekoga. SNSE 5 Strah me je da me drugi ljudi neće prihvatiti. SNSE 6 Kada razgovaram sa nekim, brine me šta bi on mogao misliti o meni. SNSE 7 I kada znam da me neko procenjuje, to uopšte ne utiče na mene. SNSE 8 Često se bojim da ću reći ili učiniti pogrešne stvari. SNSE 9 Preterano razmišljam o tome šta će drugi misliti o meni. SNSE 10 Strah me je da ću se zameriti ljudima. SNSE 11 Mišljenja drugih ljudi o meni uopšte me ne brinu. SNSE 12 Brine me kakav ću utisak ostaviti. Viši rezultati na ovoj skali opisuju doživljaj većeg stepena pretnje u situacijama kada postoji mogućnost da osoba bude negativno evaluirana od drugih ljudi i obrnuto. Koeficijent pouzdanosti α iznosi Čestice skale opšteg zadovoljstva OZ 1 Sve u svemu, ja sam jako srećna osoba. OZ 2 Život mi donosi puno zadovoljstva. OZ 3 Ja se uglavnom dobro osećam. OZ 4 Mislim da sam srećna osoba. OZ 5 U celini gledajući, ja sam manje srećan/na od drugih ljudi. OZ 6 Često sam utučen/na i žalostan/na. OZ 7 Mislim da sam srećan/na barem koliko i drugi ljudi. Viši rezultati ukazuju na viši stepen opšteg zadovoljstva i obrnuto. Koeficijent pouzdanosti α, utvrđen u ovom istraživanju, iznosi Čestice skale eksternalnosti EXTER 1 U mnogim slučajevima čini mi se da sudbina određuje šta će mi se dogoditi. EXTER 2 Smatram da u životu dobro prolaze ljudi koji su za to predodređeni. EXTER 3 Većina događaja u mom životu je unapred određena. EXTER 4 Loše stvari u životu mi se dešavaju jer nemam sreće. EXTER 5 Šta se treba dogoditi i dogodiće se. EXTER 6 Bez obzira na to šta ja radim tog dana, dan će se dobro završiti ako je dobro počeo. EXTER 7 Neki ljudi su naprosto rođeni srećni. EXTER 8 Bez obzira šta učinim da to sprečim, ono loše što treba da se dogodi i dogodiće se. 89
8 U. Mladenović, J. Knebl EXTER 9 Veoma često slučajnosti određuju tok mog života. EXTER 10 Ne treba planirati previše, jer je ono što mi se događa samo rezultat dobre ili loše sreće. Viši rezultati odražavaju eksternalnu orijentaciju, odnosno spoljašnji lokus kontrole i obrnuto. Koeficijent pouzdanosti iznosi α=0.80. Kao što se vidi iz priloženog, svi instrumenti su tipa samoprocena i sadrže nejednak broj tvrdnji. Rezultati svih skala su tako definisani da viši skorovi upućuju na jaču izraženost ispitivane osobine. Uzorak ispitanika: uzorak ispitanika čine učenici trećih razreda (četvorostepenih smerova) šest srednjih škola sa područja Novog Sada: tri gimnazije: "Jovan Jovanović Zmaj", "Isidora Sekulić" iz Novog Sada i "Karlovačka gimnazija" iz Sremskih Karlovaca, Srednja ekonomska škola "Svetozar Miletić", Srednjoškolski mašinski centar "Pinki" i Srednja građevinska škola "Jovan Vukanović". Ukupan broj ispitanika iznosi 460 (153 mladića i 307 devojaka). Varijable ovog istraživanja sastoje se iz tri grupe. Prvu grupu čine samoprocene ispitanika na pitanje "da li ste religiozni", odnosno odgovori na ponuđene alternative ovog pitanja: da, ne i nisam siguran/a. Na osnovu njih formirane su tri grupe ispitanika obzirom na religioznost; religiozni, nereligiozni i neodlučni. Drugu grupu čine odgovori ispitanika na 30 čestica skale anksioznosti. Treću grupu varijabli čine odgovori ispitanika na ukupno 67 čestica skala self-koncepta i njima odgovarajući subskalni skorovi. Organizacija istraživanja i obrada podataka: prikupljanje podataka obavljeno je u periodu april-jun godine. Primena cele baterije instrumenata trajala je prosečno dva školska časa za svako ispitivano odeljenje. Za proveru postavljenih hipoteza, odnosno u traganju za razlikama u odgovorima grupa religioznih, nereligioznih i neodlučnih adolescenata unutar prostora varijabli anksioznosti i varijabli self-koncepta, primenjena je diskriminativna analiza. Obrada podataka izvršena je u okviru programskog paketa SPSS. Rezultati istraživanja Adolescenti su unutar opisanih kategorija religioznosti raspoređeni na sledeći način: RELIGIOZNI ,09% NERELIGIOZNI ,62% NEODLUČNI ,28% 90
9 Religioznost, aspekti self-koncepta i ankcioznost adolescenata a) Odnos religioznosti i anksioznosti adolescenata Provera prve postavljene hipoteze, odnosno utvrđivanje sličnosti i razlika u prostoru anksioznosti religioznih, nereligioznih i neodlučnih adolescenata pokazala je da postoje dve statistički značajne diskriminativne funkcije po kojima se pomenute grupe izdvajaju. Tabela 1: Osnovni podaci o značajnosti diskriminativnih funkcija u prostoru anksioznosti diskriminativna funkcija λw CanR CanR 2 %var x 2 df p D D Tabela 2: Strukture diskriminativnih funkcija u prostoru anksioznosti varijabla D1 D
10 U. Mladenović, J. Knebl Tabela 3: Centroidi grupa religioznih, nereligioznih i neodlučnih adolescenata u prostoru anksioznosti Grupa adolescenata D1 D2 RELIGIOZNI NERELIGIOZNI NEODLUČNI Prva diskriminativna funkcija, na šta upućuju položaj centroida, odgovorna je za razdvajanje grupa religioznih i nereligioznih od adolescenata nesigurnih u svoje religijsko uverenje. Uz kriterijum značajnosti od 0.20 za značajne saturacije, ovu diskriminativnu funkciju definiše 12 stavki, od kojih tri imaju projekcije veće od Sadržaj ovako projektovanih stavki opisuje: opsesivnu i često prisutnu zabrinutost (varijable 17, 13, 1, 23, 15, 7), neodlučnost (varijable 10, 4), nesigurnost (varijable 16, 4) i preosetljivost (varijable 16, 12, 9, 6). Smer diskriminativne funkcije ukazuje da su takve osobine karakteristične za adolescente neodlučne po pitanju religioznosti. Grupe religioznih i nereligioznih karakterišu opozitne karakteristike. Centroidi grupa pokazuju da ova diskriminativna funkcija, po opisanim karakteristikama, u najvećoj meri razdvaja nesigurne i religiozne adolescente. Druga diskriminativne funkcija, opisana sa 10 varijabli (njihove projekcije kreću se u rasponu od do 0.436), prvenstveno razdvaja grupu nereligioznih od grupa religioznih i neodlučnih adolescenata. Definisana je stavkama (odnosno smerom njihove projekcije i položajem centroida) na takav način da neodlučne i religiozne adolescente, u odnosu na nereligiozne, znatno više karakteriše: često prisustvo osećaja teskobe (varijable 25, 7, 13, 28), javljanje opsesivnih i zastrašujućih misli (varijable 5, 29), preosetljivost i stidljivost (varijable 24, 12, 27, 9). Nereligiozne adolescente karakterišu opozitne osobine, odnosno smanjeno prisustvo osećaja teskobe, posesivnih i zastrašujućih misli, preosetljivosti i stidljivosti. Položaji grupe nereligioznih i religioznih adolescenata. Rezultati neodlučnih i religioznih adolescenata, osim što su istog smera, nisu ni upadljivo međusobno udaljeni. b) Odnos religioznosti i aspekata self-koncepta adolescenata Provera druge postavljene hipoteze, odnosno utvrđivanje sličnosti i razlika religioznih, nereligioznih i neodlučnih adolescenata u prostoru aspekata self-koncepta takođe je pokazala postojanje dve statistički značajne diskriminativne funkcije. Analiza je izvršena i predstavljena putem subskalnih skorova odgovarajućih skala. 92
11 Religioznost, aspekti self-koncepta i ankcioznost adolescenata Tabela 4: Osnovni podaci o strukturi diskriminativnih funkcija u prostoru aspekata self-koncepta diskriminativna funkcija λw CanR CanR 2 %var x 2 df p D D Tabela 5: Strukture diskriminativnih funkcija u prostoru self-koncepta Varijabla D1 D2 EXTER SNSE PLNK SAPO OZ UCLA Tabela 6: Centroidi grupa religioznih, nereligioznih i neodlučnih adolescenata u prostoru self-koncepta Grupa adolescenata D1 D2 RELIGIOZNI NERELIGIOZNI NEODLUČNI Prva značajna diskriminativna funkcija, posmatrajući položaje centroida, razdvaja grupu nereligioznih od grupa religioznih i neodlučnih adolescenata. Globalno gledano ova diskriminativna funkcija deli analizirani prostor na dva dela. Sa jedne strane nalaze se adolescenti koje karakteriše: spoljašnji lokus kontrole (koji je visokom projekcijom verovatno okosnica cele funkcije), strah od mogućih negativnih ocena drugih ljudi, uverenje u ličnu nekopetentnost i smanjeno samopoštovanje. Ove osobine, prema smeru diskriminativne funkcije i položaju centroida, karakterišu grupe religioznih i neodlučnih adolescenata. Sa druge strane, grupu nereligioznih adolescenata (prema istim pokazateljima) karakterišu opozitne osobine po aspektima self-koncepta: oni su skloniji da dožive samopoštovanje uz smanjenu sklonost spoljašnjem lokusu kontrole, smanjen strah od negativnog socijalnog vrednovanja i smanjeno osećanje neadekvatnosti. Upadljivo visok doprinos skale lokusa kontrole ovoj diskriminativnoj funkciji nije iznenađujući podatak s obzirom da je religioznost kriterijum selekcije grupa. 93
12 U. Mladenović, J. Knebl Položaj centroida potkrepljuje ovo zapažanje jer pokazuje da su međusobno najviše razdvojeni rezultati grupa religioznih i nereligioznih adolescenata. Druga izolovana diskriminativna funkcija deli posmatrani prostor varijabli po doživljaju opšteg zadovoljstva, spremnosti da se doživi strah od negativnog socijalnog vrednovanja i, u znatno manjoj meri, osećaju samopoštovanja. Položaji centroida grupa ukazuju da ova diskriminativna funkcija razdvaja grupe religioznih i nereligioznih od grupe religiozno neodlučnih adolescenata i to na sledeći način: neodlučne adolescente karakteriše sklonost strahu od negativnog socijalnog vrednovanja uz smanjen doživljaj opšteg zadovoljstva i samopoštovanja. Religiozne i nereligiozne adolescente krarakterišu opozitne osobine. Centroidi grupa takođe pokazuju da su, po ovim osobinama, najviše razdvojeni rezultati grupe neodlučnih i grupe religioznih adolescenata. Zaključak Kao što se može videti iz prikazanih rezultata postoji veći broj pravilnosti unutar analiziranih grupa varijabli. Anksioznost opisana strukturom značajnih diskriminativnih funkcija omogućava sledeće zaključke: - prva diskriminativna funkcija sugeriše da adolescente nesigurne u svoje religijsko uverenje karakterišu zabrinutost, neodlučnost, nesigurnost i preosetljivost, dok religiozne i nereligiozne opisuju opozitne karakteristike. - druga diskriminativna funkcija omogućava zaključak da religiozne i neodlučne adolescente karakterišu osećaj teskobe, prisustvo opsesivnih i zastrašujućih misli, preosetljivost i stidljivost. Grupa nereligioznih adolescenata pokazuje suprotne tendencije. Aspekti self-koncepta opisani strukturom značajnih diskriminativnih funkcija ukazuju na: - po prvoj značajnoj diskriminativnoj funkciji odvajaju se nereligiozni od religioznih i neodlučnih adolescenata. Bazu razlika, u najvećoj meri, čini lokus kontrole. Religiozne i neodlučne adolescente karakteriše spoljašnji lokus kontrole, strah od negativnog socijalnog procenjivanja i smanjeno opšte zadovoljstvo. Nereligiozni aolescenti skloniji su opozitnim karakteristikama. - po drugoj značajnoj diskriminativnoj funkciji odvaja se grupa neodlučnih adolescenata od grupa religioznih i nereligioznih. Religiozno neodlučne adolescente, u odnosu na druge dve grupe, karakteriše izrazitiji strah od negativnog socijalnog vrednovanja, a smanjeno osećanje opšteg zadovoljstva i samopoštovanja. Globalno gledano možemo primetiti da u okviru obe analize postoji tendencija razdvajanja grupa istim pravcem: - u jednom slučaju grupe nereligioznih od grupa religioznih i neodlučnih. - u drugom slučaju grupe neodlučnih od grupa nereligioznih i religioznih. 94
13 Religioznost, aspekti self-koncepta i ankcioznost adolescenata Razlog ovakve pravilnosti mogao bi biti, u samoj religioznosti u prvom slučaju, a u generalnoj neodlučnosti u drugom. Za bilo kakve zaključke ove vrste potrebno je izvršiti testiranje statističke značajnosti svih uočenih razlika između posmatranih grupa. Takve analize su delimično i izvedene, ali njihove rezultate ovde nećemo komentarisati jer su predmet drugih pretraga u okviru pomenutog šireg istraživanja. Na kraju možemo zaključiti da su obe hipoteze o razlikama adolescenata obzirom na religioznost potvrđene, što možemo shvatiti i kao dodatnu potvrdu uočenog trenda porasta religioznosti u adolescentnom uzrastu, odnosno njenoj važnosti za mlade. Reference Bezinović, P. (1988): "Prikaz skala za merenje nekih aspekata samopoimanja"; Praktikum iz kognitivne i bihejvioralne terapije; Zagreb. Flere, S., Pantić, D. (1977): "Ateizam i religioznost u Vojvodini"; Novi Sad: Pravni fakultet, Institut društvenih i pravnih nauka. Hrnjica, S. (1990): "Opšta psihologija s psihologijom ličnosti" ; Beograd: Naučna knjiga. Mladenović, U., Knebl, J. (1999): "Društvo u tranziciji i religioznost adolescenata"; Pedagoška stvarnost 3/4. Religiousness, Aspects of Self-Concept and Anxiety of Adolescents UROŠ MLADENOVIĆ JASNA KNEBL The relationships of religiousness, anxiety and six aspects of self-concept have been studied in a sample of 416 adolescents. Religiousness has been determined according to self-description in three categories (I am religious, I am not religious and I am not sure about my religious belief). Anxiety has been measured by an alpha scale from MK-240 battery (Džamonja, Volf, Momirović, Šipka, Ignjatović), while selfappreciation was measured using the scale of Bezinović (perception of selfincompetence, self-esteem, overall satisfaction, loneliness, fear of negative social evaluation and externality). The discriminant analysis has shown that the groups of religious, non-religious and "unsure of their religious belief" adolescents differ significantly among themselves 87% has shown that the groups of religious, nonreligious and "unsure of their religious belief" adolescents differ significantly among themselves in the studied dimensions. The analysis according to the items at the anxiety scale has shown two significant discriminant functions in the studied groups: The first one differs the "unsure of their religious belief" group from the religious and 95
14 U. Mladenović, J. Knebl non-religious ones, while the second describes the differences between the groups of religious and "unsure" adolescents from the group of non-religious ones. Analysis by the sub-scale scores of self-concept also shows two important discriminant functions: The first defines the differences between the group of non-religious adolescents from the other two groups, while the second describes the differences between the "unsure of their religious belief" group on one hand and the religious and non-religious, on the other. Key words: adolescents, religiousness, anxiety, self-concept, discriminant analysis. Religioznost, aspekt seb (self) koncepta, anksioznost podrostkov URO[ MLADENOVI^ ÂSNA KNEBL Na primere 416 podrostkov, oba pola, vozrasta let, analiziruets sv z me`du religioznost, anksioznost i 6 aspektami seb (self) koncepta. Na osnovanii samoopisani religioznosti v del ts tri kategorii ( religiozen, nereligiozen, ne uveren v svoeÿ religioznoÿ ube`dennosti), anksioznost izmerena po {kale al fa batarei MK-240 (D`amon, Vol f, Momirovi~, [ipka, Ign tovi~), a dl opredeleni aspekta samoponimani ispol zovan {kal Bezinovi~a (percepci li~noÿ nekompetentnosti, samouva`enie, obçee udovol stvie, odino~estvo, strah ot otricatel noÿ social noÿ Ìvol cii i Ìksternnost. Putem diskriminacionnogo analiza utver`deno ~to grupp religiozn h, nereligiozn h i podrostkov neuverenn h v svoeÿ religioznoÿ ube`dennosti zna~itel no otli~a ts drug ot druga v issleduem h veli~inah. Analiz po {kale anksioznosti pokazal ~to suçestvu t dve zna~itel n e diskriminacion e funkcii v kotor h otli~a ts me`du soboÿ dve nabl daem e grupp : perva otdel et gruppu podrostkov neube`denn h v svoeÿ religioznosti ot religiozn h i nereligiozn h, vtora opis vaet raznicu me`du religiozn mi, neuveren mi v svoeÿ religioznosti podrostkami i gruppoÿ nereligiozn h podrostkov. Analiz po {kalam samoponimani tak`e pokaz vaet dve zna~itel n e diskriminacionn e funkcii: perva opis vaet razli~i me`du gruppoÿ nereligiozn h podrostkov i drugimi gruppami, vtora - razli~i me`du religiozno neuveren mi s odnoÿ storon, i religiozn mi i nereligiozn mi, s drugoÿ. Kl ~ev e slova: podrostki, religioznost, anksioznost, seb koncept, diskriminacionn Ÿ analiz. 96
English Language III. Unit 18
English Language III Unit 18 Unit 18 difference / difrәns/ razlika differ / difә/ razlikovati se subordinate /sә bͻ:dnәt/ podređeni decision /di sizәn/ odluka, presuda Unit 18 difference, n. the way in
More informationREGIONALNI CENTAR ZA TALENTE VRANJE
REGIONALNI CENTAR ZA TALENTE VRANJE CULTS KULTOVI Authori: PETAR IVKOVIĆ, 1 razred Gimnazija Stevan Jakovljević i MILJANA IVKOVIĆ, 3 razred Gimnazija Stevan Jakovljević članovi Fondacije darovitih Hristifor
More informationUNIVERSITY OF MONTENEGRO INSTITUTE OF FOREIGN LANGUAGES
UNIVERSITY OF MONTENEGRO INSTITUTE OF FOREIGN LANGUAGES E) WHAT THE MONEY WOULD DO FOR US C) WE FEEL AT HOME INTERMEDIATE B) TO MOVE TO A BIGGER HOUSE G) MOST OF THE MONEY WILL BE SPENT H) NOTHING BUT
More informationTHE QUR'AN - SURAH AL-IKHLAS. The Sincerity (Revealed in Makkah, 4 ayat) Interesting facts:
3. MEKTEPSKI MATERIJAL 11. i 18. oktobar, 2015. (druga, starija, grupa) NAME: THE QUR'AN - SURAH AL-IKHLAS The Sincerity (Revealed in Makkah, 4 ayat) Interesting facts: - The Prophet Muhammad, sallallahu
More informationON THE ROOTS OF PROFESSION AND COMMUNICATION UDC: Nenad Živanović
UNIVERSITY OF NIŠ The scientific journal FACTA UNIVERSITATIS Series: Physical Education Vol.1, N o 3, 1996 pp. 9-15 Editor of series: Nenad Živanović, email:znenad@filfak.filfak.ni.ac.yu Address: Univerzitetski
More informationDIFFERENCES BETWEEN SECULAR AND SPIRITUAL IDENTITY
Zorica Kuburić Ana Kuburić Faculty of Philosophy University of Novi Sad Original scientific paper UDK: 159.922.8:159.923.2 Received: 27. 04. 2006. DIFFERENCES BETWEEN SECULAR AND SPIRITUAL IDENTITY Razlike
More informationREFLECTIONS ON VALUES IN LAW UDC Suzana Medar
FACTA UNIVERSITATIS Series: Law and Politics Vol. 1, N o 6, 2002, pp. 729-736 REFLECTIONS ON VALUES IN LAW UDC 340.12 Suzana Medar Niš Abstract. The task of axiology of law is at least twofold: establishment
More informationCroatian Franciscan Friars S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr.
2823 S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL 60616 Croatian Franciscan Friars Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr. Antonio Musa, OFM Mass schedule Raspored misa Saturday Subota 5:30 p.m. English
More informationSveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za psihologiju
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju POVEZANOST ODNOSA S RODITELJIMA, SAMOPOIMANJA I SIMPTOMA POREMEĆAJA HRANJENJA KOD ADOLESCENATA Diplomski rad Lejla Talić Mentorica: prof.
More informationVIZUALNI ESEJ. Spaces Between (Living) Places - TONKA MALEKOVIĆ. - Spaces Between (Living) Places VISUAL ESSAY
VIZUALNI ESEJ Spaces Between (Living) Places - TONKA MALEKOVIĆ - Spaces Between (Living) Places 137 VISUAL ESSAY Ja sam samo u glavi odlučila da idem van. Kam' idem? Egal kam' idem. Idem. Znači, došlo
More informationTHE FOUNDATIONS OF SOCIAL EPISTEMOLOGY 1
THEORIA 1 BIBLID 0351 2274 : (2013) : 56 : p. 5 17 DOI: 10.2298/THEO1301005C Originalni naučni rad Original Scientific Paper J. Angelo Corlett THE FOUNDATIONS OF SOCIAL EPISTEMOLOGY 1 SUMMARY: There is
More informationEdinburgh Research Explorer
Edinburgh Research Explorer The Importance of Religion and the Secular for Peace and War Citation for published version: Wilkes, G 2013, 'The Importance of Religion and the Secular for Peace and War: Challenges
More informationHarry G. Frankfurt, On Inequality (Princeton, NJ: Princeton University Press, 2015), 102 pp.
109 Dragan Poljak, Franjo Sokolić i Mirko Jakić u članku On the Physical versus Philosophical View to the Nature of Time raspravljaju o nekim fizikalnim i nekim filozofskim aspektima vremena, postavljajući
More informationBoran Berčić, Filozofija. Svezak prvi, Zagreb: Ibis grafika, 2012, XVII str.
310 Prolegomena 11 (2) 2012 Boran Berčić, Filozofija. Svezak prvi, Zagreb: Ibis grafika, 2012, XVII + 507 str. Views differ on how to teach an introductory course of philosophy and how an introductory
More informationTHE NEIGHBOURHOOD OF THE RELIGIOUS COMMUNITIES IN THE BALKANS UDC: Georgi Fotev
UNIVERSITY OF NIŠ The scientific journal FACTA UNIVERSITATIS Series: Philosophy and Sociology Vol.2, N o 6, 1999 pp. 101-111 Editor of series: Gligorije Zaječaranović Address: Univerzitetski trg 2, 18000
More informationCroatian Franciscan Friars S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL 60616
2823 S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL 60616 Croatian Franciscan Friars Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr. Antonio Musa, OFM Fr. Stipe Reni, OFM Mass schedule Raspored misa Saturday Subota
More informationSymbols of Conflict and Hope: An Introductory Analysis of the Symbolism of Daniel and Revelation
A. Neagoe: Symbols of Conflict and Hope: An Introductory Analysis of the Symbolism of Daniel and Revelation Symbols of Conflict and Hope: An Introductory Analysis of the Symbolism of Daniel and Revelation
More informationTHE DIALOGUE BETWEEN RELIGION AND SCIENCE: TRUTHS, IDEAS AND BELIEFS 1
Singidunum journal 2012, 9 (1): 95-101 ISSN 2217-8090 UDK 316.74:2; 5:2 Review paper/pregledni naučni rad THE DIALOGUE BETWEEN RELIGION AND SCIENCE: TRUTHS, IDEAS AND BELIEFS 1 đuro šušnjić * Belgrade,
More informationISTRAŢIVANJE STVARANJA POZITIVNE SLIKE O SEBI
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU UČITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU DISLOCIRANI STUDIJ U SLAVONSKOM BRODU JASMINKA SARILAR ISTRAŢIVANJE STVARANJA POZITIVNE SLIKE O SEBI DIPLOMSKI RAD SLAVONSKI
More informationSveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju OSOBINE LIČNOSTI I ZADOVOLJENJE OSNOVNIH PSIHOLOŠKIH POTREBA KAO PREDIKTORI SAMOPOŠTOVANJA Diplomski rad Marija Tödtling Mentor: dr. sc.
More informationCroatian Franciscan Friars S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr.
2823 S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL 60616 Croatian Franciscan Friars Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr. Antonio Musa, OFM Mass schedule Raspored misa Saturday Subota 5:30 p.m. English
More informationStunning Calling In The One Weeks To Attract The Love Of Your Life
Stunning Calling In The One Weeks To Attract The Love Of Your Life Download: calling-in-the-one-weeks-to-attract-the-loveof-your-life.pdf Read: calling weeks attract love life Read book online calling
More informationAna Ereš ODNOS SAMOPOŠTOVANJA I POTROŠAĈKE UKLJUĈENOSTI U KUPOVINU ODJEĆE S MARKOM
Sveučilište u Zadru Odjel za psihologiju Preddiplomski studij psihologije Ana Ereš ODNOS SAMOPOŠTOVANJA I POTROŠAĈKE UKLJUĈENOSTI U KUPOVINU ODJEĆE S MARKOM Završni rad Mentor: Dr. sc. Jelena Ombla Zadar,
More informationPojam identiteta i njegov odnos prema društvenom poretku u knjigama za samopomoć
DOI: 10.5613/rzs.46.3.4 UDK: 159.923 Pregledni rad Primljeno: 20. 3. 2016. Pojam identiteta i njegov odnos prema društvenom poretku u knjigama za samopomoć Iva ŽURIĆ JAKOVINA Odsjek za kulturalne studije,
More informationThe Poverty of the Stimulus: Quine and Wittgenstein
UDK: 16 : 165.64 DOI: 10.2298/FID1401164O Originalan naučni rad FILOZOFIJA I DRUŠTVO XXV (1), 2014. Michael O Sullivan Department of Philosophy King s College London The Poverty of the Stimulus: Quine
More informationCroatian Franciscan Friars S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr.
2823 S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL 60616 Croatian Franciscan Friars Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr. Antonio Musa, OFM Mass schedule Raspored misa Saturday Subota 5:30 p.m. English
More informationNARCISTIČNA RANJIVOST I RAZVOD BRAKA
NARCISTIČNA RANJIVOST I RAZVOD BRAKA Stručni članak Primljeno: siječanj, 2015. Prihvaćeno: studeni 2016. UDK 159.964.2:347.624 DOI 10.3935/ljsr.v24i1.53 Maja Ernečić 1 Sonja Patričević 2 Centar za socijalnu
More informationŠEST STAVKI ZA ŠEST PRIMARNIH DOMENA;
Zbornik Radova Originalni naučni rad ŠEST STAVKI ZA ŠEST PRIMARNIH DOMENA; KRATKA SKALA MULTIDIMENZIONALNOG HIJERARHIJSKOG MODELA SAMOPOIMANJA Đorđe Čekrlija 1 Filozofski fakultet, Banja Luka Biljana Mirković
More informationPROGRAM UČITELJSKI TIM
Pink Elephant Yoga House u suradnji sa Ashtanga Yoga Studiom u Rijeci nudi vam mogućnost upisa u edukacijski program obuke za yoga učitelje po visokokvalificiranim standardima. Program je konstruiran za
More informationEcumenism yes and/or no?
D. Pintarić: Ecumenism yes and/or no? Ecumenism yes and/or no? Damir Pintarić Betanija Baptist Church, Čakovec damir.pintaric69@gmail.com Abstract UDK:2-67;27-4;277-4;27-67 Professional paper Received:
More informationPOVEZANOST UČITELJSKOG OPTIMIZMA/PESIMIZMA I SAMOPOŠTOVANJA S UPORABOM HUMORA U NASTAVI
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE ANAMARIJA NOVAK DIPLOMSKI RAD POVEZANOST UČITELJSKOG OPTIMIZMA/PESIMIZMA I SAMOPOŠTOVANJA S UPORABOM HUMORA U NASTAVI Čakovec, srpanj
More informationŽelimo dobrodošlicu vašem detetu u razred kod učitelja
Welcome Letter [Serbian] Želimo dobrodošlicu vašem detetu u razred kod učitelja [stepen ili vrsta razreda] [ime učitelja] Dragi roditelju(i) ili staratelju(i), (ime deteta) Ovim pismom želimo da izrazimo
More informationŽIVOT SA SMRĆU J. KRISHNAMURTI
ŽIVOT SA SMRĆU J. KRISHNAMURTI The Fifth Talk in Bombay on 24 February 1965. From The Collected Works of J. Krishnamurty Vol. XV. Copyright-1992 Krishnamurti Foundation of America Published, under licence,
More informationPočetak razdora u islamu
POČETAK RAZDORA U ISLAMU (Bosanski prijevod) The Outset of Dissension in Islam (Bosnian translation) Islam Mein Ikhtilafat Ka Aghaz (Početak razdora u islamu) predavanje je na urdu jeziku održao hazreti
More informationCYBERPIRACY AND MORALITY: SOME UTILITARIAN AND DEONTOLOGICAL CHALLENGES
STUDIJE I ČLANCI Željko Mančić UDK: 004.738.5:347.77/.78(075.8) philosophy85@gmail.com Beograd Originalan naučni rad DOI:10.2298/FID1003103M CYBERPIRACY AND MORALITY: SOME UTILITARIAN AND DEONTOLOGICAL
More informationCOMPLEX FREEDOM * Regular paper Received: 3. November Accepted: 2. July 2009.
Interdisciplinary Description of Complex Systems 7(1), 14-21, 2009 COMPLEX FREEDOM * Davor Pećnjak** Institute of Philosophy Zagreb, Croatia; and Department of Philosophy, Centre for Croatian Studies,
More informationCroatian Franciscan Friars S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr.
2823 S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL 60616 Croatian Franciscan Friars Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr. Antonio Musa, OFM Mass schedule Raspored misa Saturday Subota 5:30 p.m. English
More informationVažnost grupe samopomoći u terapiji mucanja kod odraslih
Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Diplomski rad Važnost grupe samopomoći u terapiji mucanja kod odraslih Ivan Đurđević Zagreb, rujan 2016. Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski
More informationWhat is CDA? A Theoretical Framework: What is CDA? Example
CRITICAL DISCOURSE ANALYSIS CDA What is CDA? A discourse analytical research that: Studies how social power abuse, dominance and inequality are enacted, reproduced and resisted by text and talk in social
More informationTRENDS IN EASTERN ORTHODOX THEOLOGICAL ANTHROPOLOGY: TOWARDS A THEOLOGY OF SEXUALITY UDC Philip Abrahamson
FACTA UNIVERSITATIS Series: Philosophy, Sociology, Psychology and History Vol. 15, N o 2, 2016, pp. 93-102 TRENDS IN EASTERN ORTHODOX THEOLOGICAL ANTHROPOLOGY: TOWARDS A THEOLOGY OF SEXUALITY UDC 271.2-18
More informationAwesome Devil And Tom Walker Comprehension Questions Answers
Awesome Devil And Tom Walker Comprehension Questions Answers Download: devil-and-tom-walker-comprehensionquestions-answers.pdf Read: devil tom walker comprehension questions answers Digital book devil
More informationKOLEKCIJA "BEST" (KQU^ LEGENDA): COLLECTION "BEST" (KEY LEGEND):
KOLEKCIJA "BEST" (KQU^ LEGENDA): COLLECTION "BEST" (KEY LEGEND): 1) 2) 3) K. Br. 17 4) K. Br. 29 5) K. Br. 20 6) K. Br. 16 7) K. Br. 25 8) K. Br. 21 9) K. Br. 76 K. Br. 15 K. Br. 50 KOLEKCIJA SADR@I UKUPNO
More informationValpola Rahula ČEMU JE BUDA PODUČAVAO
Valpola Rahula ČEMU JE BUDA PODUČAVAO Valpola Rahula Čemu je Buda podučavao Prevod Branislav Kovačević Naslov izvornika Walpola Rahula What the Buddha Taught Srpsko izdanje Theravada budističko društvo
More informationIN MEMORY OF PROF. DR. DUŠAN SIMIĆ, THE FOUNDER OF A MAGAZINE MOBILITY & VEHICLE MECHANICS
1 IN MEMORY OF PROF. DR. DUŠAN SIMIĆ, THE FOUNDER OF A MAGAZINE MOBILITY & VEHICLE MECHANICS It has been one year since Prof. Dušan Simić the founder of the Chair for Motor Vehicles, the first Dean of
More informationGOD SPEAKS PART 1 POGLAVLJE 1
Poglavlje 1 GOD SPEAKS The Theme of Creation and Its Purpose By Maher Baba GOD SPEAKS I am not come to establish any cult, society or organization; nor even to establish a new religion. The religion that
More informationST. LUKE NEWSLETTER. St. Luke Serbian Orthodox Church. Volume 4, Issue 10
St. Luke Serbian Orthodox Church December 2005 December 2005 Inside this issue: President's Corner 1 Two Christmas Days 2 A Reason for Joy 4 Brak i bracni problemi Златни пир за Басариће 5 8 Hor Serbiana
More informationFEMALE MONASTICISM IN THE SOC THE EXAMPLE OF THE LIPOVAC MONASTERY UDC (497.11) Dragana Zaharijevski, Danijela Gavrilović
FACTA UNIVERSITATIS Series: Philosophy, Sociology, Psychology and History Vol. 15, N o 3, 2016, pp. 119-126 DOI: 10.22190/FUPSPH1603119Z FEMALE MONASTICISM IN THE SOC THE EXAMPLE OF THE LIPOVAC MONASTERY
More informationKarma u Theravada Budizmu
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku Preddiplomski studij Engleskog jezika i književnosti i Filozofije Ivan Križevac Karma u Theravada Budizmu Završni rad Mentor: izv.
More informationOD ISKUSTVA K STVARIMA U SEBI: RASPRAVA O METODI U FILOZOFIJI
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET FILOZOFIJE I RELIGIJSKIH ZNANOSTI HRVOJE VARGIĆ OD ISKUSTVA K STVARIMA U SEBI: RASPRAVA O METODI U FILOZOFIJI ZAGREB, 2017. Ovaj rad izrađen je na Fakultetu filozofije i
More informationŠTO JE RELIGIJA I ČEMU RELIGIJA? WITTGENSTEIN I RELIGIJA
UDK: 27-285.2-187.3 Izvorni znanstveni rad Primljeno 02/08 ŠTO JE RELIGIJA I ČEMU RELIGIJA? WITTGENSTEIN I RELIGIJA Ante VUČKOVIĆ, Split Wirkliche und wahre Religiosität ist nicht lediglich betrachtend
More informationNietzsche i buddhistički pojam svijeta
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij: Filozofija/Engleski jezik i književnost Studentica: Sanja Džalto Nietzsche i buddhistički pojam svijeta Diplomski rad Mentor:
More informationBen Sira i moral. Goran KÜHNER
UDK 27-242-42-245.38 Primljeno: 5. 12. 2011. Prihvaćeno: 13. 7. 2012. Prethodno priopćenje 641 Ben Sira i moral Goran KÜHNER Papinski biblijski institut u Rimu Via della Pilotta 25, I 00187 Rim goran.kuhner@cvx-clc.net
More informationSt.Albans info. Kršćanska adventistička crkva - St.Albans - Croatian Seventh-day Adventist Church
25 St.Albans info 18.6.2016. Photo by MK Digital World: Ankica Jakopović i Blaženka Borković Kršćanska adventistička crkva - St.Albans - Croatian Seventh-day Adventist Church Proučavanje biblijske pouke
More informationCroatian Franciscan Friars S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr.
2823 S. Princeton Ave. Cardinal Stepinac Way Chicago, IL 60616 Croatian Franciscan Friars Fr. Ivica Majstorovi, OFM - Fr. Antonio Musa, OFM Mass schedule Raspored misa Saturday Subota 5:30 p.m. English
More informationRELIGIOUS COMMUNICATION AS CREATION RELIGIJSKA KOMUNIKACIJA KAO STVARALAŠTVO. Zdravko Šorđan
312 INFO- 2097 UDK : 007:659.3:2.(21) Primljeno / Received: 2013-04-14 Izvorni znanstveni rad / Original Scientific Paper RELIGIOUS COMMUNICATION AS CREATION RELIGIJSKA KOMUNIKACIJA KAO STVARALAŠTVO Zdravko
More informationPoreklo materije u Mula Sadrinoj filozofiji
UDK: 14 Мула Садра Ширази 28-1 Мула Садра Ширази DOI: 10.5937/kom1502035H Originalan naučni rad Original scientific paper Poreklo materije u Mula Sadrinoj filozofiji Tehran Halilović Grupa za religijsku
More informationWilliamson on Wittgenstein s Family Resemblances and the Sorites Paradox
Williamson on Wittgenstein s Family Resemblances and the Sorites Paradox Daniel Olson Undergraduate study of Philosophy Northwestern University Northwestern University 633 Clark Street, Evanston, IL 60208
More informationTablica 2. Opis predmeta 1. OPĆE INFORMACIJE Nositelj(i) predmeta Doc.dr.sc. Boris Havel 1.6. Godina studija 5.
Tablica 2. Opis predmeta 1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj(i) predmeta Doc.dr.sc. Boris Havel 1.6. Godina studija 5. 1.2. Naziv predmeta Religion and Politics in the Middle East 1.7. Bodovna vrijednost
More informationSt. Lazarus Ravanica Church School Cultural Program Guide for Parents and Students
2012 2013 St.Lazarus Ravanica ChurchSchool CulturalProgram GuideforParentsandStudents Jesus said, Let the little children come to me, and do not hinder them, for the kingdom of heaven belongs to them.
More informationPregled softvera za planiranje prehrane - PREGLEDI I USPOREDBE eng. Nutrition Software Reviews - REVIEWS & COMPARISONS
Pregled softvera za planiranje prehrane - PREGLEDI I USPOREDBE eng. Nutrition Software Reviews - REVIEWS & COMPARISONS - Više informacija na web adresi: http://nutrition-software-review.toptenreviews.com/#sthash.lfoi8esv.dpuf
More informationIzvorni rad Acta med-hist Adriat 2010;8(2); Original paper UDK: 61(091)(53)
Izvorni rad Acta med-hist Adriat 2010;8(2);203-210 Original paper UDK: 61(091)(53) MARGINALISATION OF ETHNIC AND RELIGIOUS MINORITIES IN MIDDLE EAST HISTORY OF MEDICINE: THE FORGOTTEN CONTRIBUTIONS TO
More informationbogdan bogdanović /ukleti neimar the doomed architect gliptoteka hazu medvedgradska 2 zagreb
bogdan bogdanović /ukleti neimar the doomed architect gliptoteka hazu medvedgradska 2 zagreb 1 ovu knjigu sam morao da napišem... zar sam mogao da je ne napišem? / I had to write this book... did I have
More informationRASPRAVE I ČLANCI. crkva u svijetu JEZIK TEOLOGIJE. 2 i van Bezić
crkva u svijetu RASPRAVE I ČLANCI JEZIK TEOLOGIJE 2 i van Bezić Pored jezika vjere postoji i jezik teologije. Zar to nije jedan isti jezik? Jest i nije. Isti je jezik ukoliko su vjera i teologija prožete
More informationIZMEĐU MITOVA I PERCEPCIJE RIZIKA KOD VJERSKIH TURISTA: SLUČAJ HAREDSKIH ŽIDOVA
l. Cahaner, Y. Mansfeld, A. Jonas: Između mitova i percepcije rizika kod vjerskih turista... 7 IZVORNI ZNANSTVENI RAD ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK: 338.48-6:2](=411.16) JEL classification: L83, Z12 Lee
More informationTo Be Abstract Doesn't Mean to Be Minimalist
VeraCrimmer Maroje Mrduljas Andrija Rusan lotagrafije photographs by portret! portraits Fernando Alda (FA) Javier Callejas (je) Miguel Ciria(MC) Roland Halbe(ftH) Miguel duismondo(mq) Hisao Suzulci(HS)
More informationTrojstvo ili Nebeski Trio. Citati EGW
Trojstvo ili Nebeski Trio Citati EGW Elen Vajt ne koristi reč Trojstvo, ali koristi druge reči koje imaju isto ili slično značenje, Božanstvo ( Godhead ), večno Božanstvo ( the eternal Godhead ), Tri lica
More informationMaja itinski University of Dubrovnik Accepted, 10 October 2004
Izlaganje sa znanstvenog skupa UDK 37.034 THE CONCEPT OF EDUCATION Maja itinski University of Dubrovnik Accepted, 10 October 2004 Education itself is a concept that has a standard or a norm that provides
More informationTHE ENCYCLOPEDIC CONTRIBUTION OF VLADIMIR IVANOVIČ DOBRENKOV TO CONTEMPORARY RUSSIAN SOCIOLOGY UDC 929:316(470) Dobrenkov V.
FACTA UNIVERSITATIS Series: Philosophy, Sociology, Psychology and History Vol. 12, N o 1, 2013, pp. 103-109 THE ENCYCLOPEDIC CONTRIBUTION OF VLADIMIR IVANOVIČ DOBRENKOV TO CONTEMPORARY RUSSIAN SOCIOLOGY
More informationDuško Prelević. Curriculum Vitae
Duško Prelević Curriculum Vitae Phone: +3811638890456; E-Mail: dprelevic@yahoo.com ; dusko.prelevic@f.bg.ac.rs Name: Duško Prelević Gender: male Date of birth: 13. XI 1981. Place of birth: Belgrade, Serbia.
More informationRepentence, forgiveness and reconciliation as the path to love and peace.
Nova prisutnost 7 (2009) 2, 191-206 191 Repentence, forgiveness and reconciliation as the path to love and peace. A case of inter-religious collaboration led by the Cursillo movement and Initiatives of
More informationPsalam 1.: problemi i mogućnost interpretacije
Psalam 1.: problemi i mogućnost interpretacije IVICA ČATIĆ * UDK 223.2:82.09 82:22 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 10/2009. * Dr. sc. Ivica Čatić, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, P. Preradovića
More informationNomen est omen: baština ili nasle e (ne samo) terminološka dilema
ORIGINALNI NAU NI RAD UDC: 719 Ljiljana Gavrilovi Etnografski institut SANU Beograd, ljiljana.gavrilovic@ei.sanu.ac.rs Nomen est omen: baština ili nasle e (ne samo) terminološka dilema Apstrakt: U radu
More informationUTILITARIANISM AND THE IDEA OF UNIVERSITY A Short Ethical Analysis 1
UDK: 17.036 https://doi.org/10.2298/fid1801073c Original Scientific Article Received: 21. 11. 2017. Accepted: 04. 01. 2018. PHILOSOPHY AND SOCIETY VOL. 29, NO. 1, 1 152 Nenad Cekić UTILITARIANISM AND THE
More informationDoktrina krštenja Duhom u karizmatskom pokretu
G. Medved: Doktrina krštenja Duhom u karizmatskom pokretu Doktrina krštenja Duhom u karizmatskom pokretu Goran Medved Biblijski institut, Zagreb goran.medved@optinet.hr Sažetak UDK:27-1;279.15 Pregledni
More informationDisable(d) Prejudice:
Disable(d) Prejudice: Koja je prva stvar koju primjetite na osobi? What is the first thing you notice when you look at a person? Što vidite kada pogledate u mene? What do you see when you look at me? MATEA
More informationUsred isušene pustinje materijalizma Otkrivanje jastva pokazuje siguran put do oaze, više, duhovne svjesnosti.
OTKRIVANJE JASTVA ... OTKRIVANJE...JASTVA Usred isušene pustinje materijalizma Otkrivanje jastva pokazuje siguran put do oaze, više, duhovne svjesnosti. Autora, Sri Srimad A.C. Bhaktivedantu Swamija Prabhupadu,
More informationKANT, SCHELLING OR CREATIVISM or On a question in the philosophy of mathematics UDC Milan D. Tasić
FACTA UNIVERSITATIS Series: Philosophy, Sociology, Psychology and History Vol. 8, No1, 2009, pp. 61-68 KANT, SCHELLING OR CREATIVISM or On a question in the philosophy of mathematics UDC 510.21 Milan D.
More informationKOLEKCIJA "VELIKI KRST" (KQU^ LEGENDA): COLLECTION "THE GREAT CROSS" (KEY LEGEND):
KOLEKCIJA "VELIKI KRST" (KQU^ LEGENDA): COLLECTION "THE GREAT CROSS" (KEY LEGEND): 1) 2) 3) K. Br. 30 4) K. Br. 32 5) K. Br. 37 6) K. Br. 18 7) K. Br. 31 K. Br. 33 8) K. Br. 5 K. Br. 27 KOLEKCIJA SADR@I
More informationFritz Jahr s Bioethical Imperative: Its Origin, Point, and Influence
Original Scientific Article / Izvorni znanstveni članak Zaprimljen / Received: 3. 9. 2016. Eleni M. Kalokairinou * Fritz Jahr s Bioethical Imperative: Its Origin, Point, and Influence ABSTRACT In this
More informationORTHODOX CHRISTIANITY AND THE DEVELOPMENT OF THE SERBS IN THE EIGHTEENTH CENTURY UDC: : Bogdan Đurović
UNIVERSITY OF NIŠ The scientific journal FACTA UNIVERSITATIS Series: Philosophy and Sociology Vol.2, No 6/2, 1999 pp. 239-246 Editor of Special issue: Dragoljub B. Đorđević Address: Univerzitetski trg
More informationUDK : :069.8 Esej. Irena Kolbas Etnografski muzej Zagreb, Zagreb Hrvatska MUZEALIZACIJA JEZIKA HRVATSKE: MUZEJI NAGLAS SAŽETAK
GOVOR XXIV (2007), 1 3 UDK 069.01:81 8133:069.8 Esej Irena Kolbas Etnografski muzej Zagreb, Zagreb Hrvatska MUZEALIZACIJA JEZIKA HRVATSKE: MUZEJI NAGLAS SAŽETAK Rad razmatra noviju ideju muzealizacije
More informationTHE ROLE OF RELIGION IN EUROPEAN INTEGRATIONS THE CASE OF SERBIA
THE ROLE OF RELIGION IN EUROPEAN INTEGRATIONS THE CASE OF SERBIA Religious theme in European Integration could end even before it began, staying in boundaries of the mere title. The reasons for this sort
More informationNOVAK ĐOKOVIĆ U KANDŽAMA DEMONA
NOVAK ĐOKOVIĆ U KANDŽAMA DEMONA Piše: Dr Miroljub Petrović, Institut za prirodnu medicinu, www.ipm.netau.net Jedna od najvećih ikona savremenog sveta je srpski teniser Novak Đoković. Hiljade i hiljade
More informationYOUTH PROGRAM TODAY with Deborah Jenkins
26 St.Albans info 25.6.2016. Photo by MK Digital World: Ružica i Vlado Lipković, Damir i Slobodanka Posavac; Slikano prošle subote povodom obljetnice braka YOUTH PROGRAM TODAY with Deborah Jenkins 33 SRETNA
More informationReligija i rod: kritički osvrt na pristupe istraživanju
lradulov@f.bg.ac.yu Originalni naučni rad UDC 305-055.2:2 Religija i rod: kritički osvrt na pristupe istraživanju Apstrakt Istraživanja religije i roda se pojavljuju u okviru različitih disciplina i pokreću
More informationyou baptize if you are not the Christ, nor Elijah, nor the Prophet? 26 John answered them, saying, I baptize with water, but there stands One among yo
1 JOHN In the beginning was the Word, and the Word was with God, and the Word was God. 2 He was in the beginning with God. 3 All things were made through Him, and without Him nothing was made that was
More informationNIETZSCHE I BUDDHA STR
Goran Kardaš NIETZSCHE I BUDDHA STR. 161-177 oddelek za indologijo filozofska fakulteta univerza v zagrebu ivana lučića 3 hr-10000 zagreb Anthropos 3-4 (215-216) 2009, str. 161-177 goran kardaš izvirni
More informationll. PLATONIZAM I ARISTOTELIZAM RENESANSE
Gretić, G., Petrićeva kritika..., Prilozi 12 (1-2), str. 65-98, Zagreb (1986) 65 PETRIĆEVA KRITIK~ ARISTOTELOVE,METAFIZIKE GORAN GRETIć Sveučilište u Zagrebu Centar za povijesne znanosti Odjel za povijest
More information1. SUFARA 1 (ARAPSKA SLOVA)
5. MEKTEPSKI MATERIJAL 24. i 31. januar, 2016. (prva, mlađa, grupa) IME: 1. SUFARA 1 (ARAPSKA SLOVA) 1. Oboji arapske harfove/slova Pet najcool slova oboji u crveno 2. Pogledaj i poslušaj ilahiju: Nasheed
More informationPhilosophy from the Outside in: Rosenzweig s Critical Project *
UDK: 17 Rosencweig, F. UDK: 296.1 DOI: 10.2298/FID1202065G Originalan naučni rad FILOZOFIJA I DRUŠTVO XXIII (2), 2012. Willi Goetschel German department University of Toronto Philosophy from the Outside
More informationTHE MYTHS OF RULERS OF ANCIENT CITIES AND CULTURES UDC 2-264: Jelena Petković
FACTA UNIVERSITATIS Series: Philosophy, Sociology, Psychology and History Vol. 12, N o 1, 2013, pp. 85-94 THE MYTHS OF RULERS OF ANCIENT CITIES AND CULTURES UDC 2-264:321.1 Jelena Petković University of
More informationUDK 902 ISSN VOL 32/2015. ZAGREB, 2015.
UDK 902 ISSN 1330-0644 VOL 32/2015. ZAGREB, 2015. Pril. Inst. arheol. Zagrebu Str./Pages 1-300, Zagreb, 2015. Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 32/2015 Str./Pages 1-300, Zagreb, 2015. Izdavač/Publisher INSTITUT
More informationMože li automat ispunjavati apsolutne želje?
215 UDK 179. 316.77 174. 070 (215-224) Dragutin Lučić Luce * Može li automat ispunjavati apsolutne želje? Summary Neologism bioethics as science of survival has originated as answer to the qustion contemporary
More informationVONNEGUT S BOKONONISM
Marija Kačavendić УДК: 821.111(73).09-31 Вонегат К. University of Novi Sad Faculty of Philosophy Стручни рад kacavendic@gmail.com Примљен 08.09.2014. VONNEGUT S BOKONONISM Abstract: Vonnegut s satirical
More informationTHE ANTINOMIES OF CHRISTIAN ZIONISM
Roland Boer Ibrahim Abraham Monash University Original scientific paper UDK: 320.54 Received 19 Dec 2006 THE ANTINOMIES OF CHRISTIAN ZIONISM Antinomije hrišćanskog cionizma APSTRAKT Hrišćanski cionizam
More informationULAZNA PJESMA: Slušaj, Gospodine, glas moga vapaja, milos v mi budi, usliši me! Ne skrivaj lica svoga od mene, ne odbij u gnjevu slugu svoga!
ULAZNA PJESMA: Slušaj, Gospodine, glas moga vapaja, milos v mi budi, usliši me! Ne skrivaj lica svoga od mene, ne odbij u gnjevu slugu svoga! ZBORNA MOLITVA: Bože, jakos onih što se u te ufaju, snago slabih
More informationSličnosti i razlike u Wittgensteinovom i Derridaovom shvaćanju jezika kao djelovanja
POZNAŃSKIE STUDIA SLAWISTYCZNE NR 4/2013 kpeterna@ffos.hr Sličnosti i razlike u Wittgensteinovom i Derridaovom shvaćanju jezika kao djelovanja ABSTRACT. Peternai Andrić Kristina, Sličnosti i razlike u
More informationRetoričko-kritička analiza Poslanice Galaćanima
SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U ĐAKOVU Retoričko-kritička analiza Poslanice Galaćanima diplomski rad Mentor: doc. dr. sc. Ivica Čatić Student: Marko Rajić Đakovo,
More informationBEYOND DESTRUCTION: POSSIBILITY OF A NEW PARADIGM OF KNOWLEDGE
ISSN 1848-0071 UDC 001.3+165.5=111 Recieved: 2012-02-10 Accepted: 2012-03-09 Original scientific paper BEYOND DESTRUCTION: POSSIBILITY OF A NEW PARADIGM OF KNOWLEDGE TOMISLAV KRZNAR University of Applied
More informationFarhang Mehr ZARATHUŠTRANIZAM
Farhang Mehr ZARATHUŠTRANIZAM Uvod u drevnu mudrost Zarathuštre ZARATHUŠTRANIZAM U ovoj nam knjizi najveći živi autoritet zarathuštranizma predstavlja duhovno naslijeđe jedne od najstarijih i najutjecajnijih
More information