IBN QAJJIM El-DŽEVZIJJE. BOLEST l LIJEK PRIKLADAN ODGOVOR ZA ONOGA KO TRAŽI DJELOTVORAN LIJEK. Preveo Fahrudln SMAILOVIĆ

Transcription

1

2 IBN QAJJIM El-DŽEVZIJJE BOLEST l LIJEK PRIKLADAN ODGOVOR ZA ONOGA KO TRAŽI DJELOTVORAN LIJEK Preveo Fahrudln SMAILOVIĆ

3 Naslov originala: ~_"l:- ~.:r, o.r JL J. j\sj..._"j;- -. Prijevod Fahrudin SMAILOVIĆ Lektura Dr Džemaludin LATIĆ Recenzija Dr Sulejman TOPOUAK Bekir MAKIĆ Korektura i DTP Fahrudin SMAILOVIĆ Izdavač ID EI Kellmeh, Novi Pazar Za Izdavača Malik NUROVIĆ štampa BEMUST, Sarajevo Za štampariju Mustafa BEĆIROVIĆ Tiraž 300 primjeraka Novi Pazar, 424./2003. g. CIP - KaraAorH38.Hja y ny6ahk8.h)h HapoAHa 6H6AHOTeKa Cp6Hje, 6eorpaA :297 6H KajHM e-l,lesahje 6H KajHM eih,jeb3h]e Bolest l lijek : prikladan odgovor za onoga ko traži djelotvoran lijekl Ibn Qajjlm ei.oževzijje; preveo Fahrudin Smailović. - Novi Pazar: EI-Kelimeh (Sarajevo : Bemust) str. ; 24 cm Delimično upor. tekst na srp. l arap. jeziku. - nraf Biografija Imama Ibn Qajjlma ei-oževzflje: str Napomene l bibliografske reference uz tekst. - Bibliografija: str ISBN x a) HcAaM b) H6H KajHM ea I,Ieo3Hje ( ) COBISS.SR IO

4 806RAFUA IMAMA IBN QAIJIMA fl DŽEVZIJJf Puno ime ovog imama, fekiha, mufessira i gramatičara je Ebu 'Abdillah, Šcmsuddin Muhammed b. Ebi Bckr b. Ejjub b. Sa'd b. H ariz b. Mekki Zejnuddin ez-zur'i, iz Damaska, hanbclija. Poznatiji je kao Ibn Qajjim ei-dževzijje. Nadimak Ibn Qajjim El-Dževzijje dobio je po školi koju je osnovao Muhjiddin Ebu--Mehasin Jusuf b. 'Abdirrahman b. 'Ali b. 'Ubejdillah b. EI-Dževzi, u kojoj je njegov otac radio kao upravnik.' Rođen je 69. h. godine. Njegovo rođenje Njegov naučni pravac, moralne vrline i akida Ibn Qajjim je imao hrabro srce i široko znanje. Dobro je poznavao nauku o moralu (ablaq) i fikh prvih generacija muslimana2. Svoje fikhske (pravne) nazore je bazirao na banbelijskom mezhebu. Bio je veliki protivnik novotarija u ibadctima. Davao je fetve. Toliko je bio vezan za Ibn Tejmijju da se nije protivio njegovim mišljenjima ni po čemu. Njegov otac je, kao što smo malo prije napomenuli, bio upravnik škole "EI-Dževzijje", što je bio jedan od faktora njegovog bistrog uma, iskristalisane inteligencije i širokih nazora. Ovi moralni ideali su od njega načinili velikog asketu (zahida) u pitanju ovosvjetskih blagodati. Bio je pobožan i privržen islamu. Pokazivao je veliko zanimanje za šeriat. U tefsiru nije imao premca. U usui-i dinu' je dostigao vrhunac. Što se ciče hadisa, njegovih značenja, odredaba i pravila koja se iz njega crpe, Ibn Qajjim Ibn Qajjim EI-Dževzije bi u prijevodu značilo: Sin upravnika (škole) EI-Dževzijje. ' Prvih generacija muslimana. ' Osnovama vjere aqidi. - Prim. prev.

5 6 Ibn Qallim ei-diewziue je u to polje uho do detalja. Dostigao je visok stepen u fikhu, metodologiji fikha (mul) i arapskoj gramatici. P roučavao je arapski jezik, književnost i druge discipline. Poznavao je nauku o moralu, izreke sufija, njihove mudrosti i suptilnosti. U svim tada~njim disciplinama jedostigao zavidan stepen. Bio je posvećen ibadetu, namazu i učenju Kur'ana. Nije bio zavidan niti je koga mrzio. Neprestano se družio s knjigama i trudio se da ih sakupi što više. O tome najbolje govori podatak da su njegovi nasljednici dugo vremena prodavali njegove knjige, osim jednog dijela koji su ostavili za sebe. Već smo rekli da je njegova metoda bila metoda selefisaliha2... Takvo mu je bilo i vjerovanje (akida). Na početku svoje poeme "Nunijja" je rekao: "Mi ne poričemo osobine našeg Uzvišenog Gospodara. Radi toga nas mu'tezilije' i džehmije 4 nazivaju Šcriarsko pravo.- Prim. prev. Dobrih prethoclika iz prvih generacija islama. ' Osnivač ove frakcije je Vasil b. 'Ara'. On je u prisustvu Hasan El Basrije, Al lah mu se smilovao, kazao kako počinilac velikog grijeha nije potpuni vjernik niti potpuni nevjernik. Zbog roga ga je Hasan udaljio sa svog predavanja riječima i'tezil. Po tom izrazu Vasil i njegovi sljedbenici su dobili ime m'tezilije (udaljeni). Njcbovo vjerovanje sc sastoji od per srvari: pravednost (el-'adl), obećanje i prijetnja (el-va'dt< ve-f-'lle'idu), mjesto između dva mjesta (elmenziletu bejne-e-menziletejm), podsticanje na dobro i odvraćanje od zla (ef-emm bi-f-ma'rufi vc-n-nebju 'ani-l-mt<nker) i j~dnoboš tvo (tt!vhid). Ova frakcija se dijeli na više grupa. Po pitanju Allahovih imena i atributa, oni atribute potpuno negiraju, a priznaju imena lihvajući ih svakog smisla, kako ne bi Allaha opisali kao sličnog stvorenjima. ' Sljedbenici Džehma b. Safwana koji je umro u vrijeme tabi'ina. Smat raju da Allah nije uzeo lbral>ima za prijatelja i da nije govorio sa Musaom. Vjeruju u prolaznost i srvorenost Allahovih imena. Za njih, ona su odvojena od AUaha; ona pripadaju Njegovom govoru, a govor je od ~

6 Bolest i lllek 7 mudžessede, mušebbihe' ili hašvijje Ako je redžsim (zagovaranje da Allah ima tijelo) ro što mi Njemu priznajemo svojstva, onda ja pripadam roj grupi". O Kur'anu je rekao: '"I'o je objavljeni Allahov govor koji nije stvoren. Od Njega poriče i Njemu se vraća. Allah ga je iskreno izgovorio, Džibril ga je u cjelosti prenio i dostavio ga Muhammedu ;!oi purem objave. Tako su ajeri ~); (~); (J--<-); ()); (J); (.J) izravan Allahov govor. Ko kaže da je ro djelo ljudi, raj je nevjernik i Allah će ga uvesti u Pakao. On je ob i čavao govoriti da je All ah ~ iznad Svojeg neba, da boravi na 'Aršu, da bdije nad Svojim stvorenjima. U Njegovim stvorenjima nema n ičega od Njegovog bića, niti u N jegovom b i ću ima nešto od stvorenja. Oni koji negiraju Allahova svojstva vrše izjednačavanje sa onim što ne postoji, što je najgnusnija laž; a davanje Allahu rijela je idolopoklonstvo onoga ko je pretjcrao u opisivanju i procjenjivanju. Srce muvehhida - jednobošca je vezano za Onoga kome nema ništa slično, i Koji sve čuje i sve vidi. Bilans ovog slijeđenja je hijo hapšenje zajedno sa njegovim šejhom Ibn Tejmijom u tvrđavi, nakon šro je ponižen i što je nošen na devi i udaran bičevi m a. Nakon smrti Ibn Tejmije, Ibn Qajjim biva pušten. Maltretirao je još jednom radi svojih fetvi. Bio je ha p~e n i radi kritiziranja putovanja u posjetu Halilovoj džamiji. Davao je i druge fetve radi kojih je trpio mučenje, ali ro mu je samo poveća l o strpljenje, hrabrost i izdržljivost. vojen od Njega. Ono što je odvojeno od njega to je stvoreno. Na raj način su zanijekali svojstva, postupke i imena Milostivog (V.: 'Amir 'Abdullah FaJih, Mu'džem elfaz el-'aqida, Obeikan, Rijad,!997. g., str. 28). Oni koji zagovaraju da Allah ima tijelo. -Prim. prcv. Oni koji parede Allaha sa neč im drugim. -Prim. prcv. Ibn Qajjim hašvijjama smatra one koj i smatraju da je Allah na nebesima iznad Svojih stvorenja i da je obavijen (od gbgola hašewe) stvorenim stvarima (V.: Mu'd žem elfa. cl-'aqida, Obciknn, Rijad, 997. g., str. 42)

7 8 Ibn QaJIIm ei-diewzllle Njegova djela:. EI-Idžrihadu we-r-raqlid,.j.j.i:ji J,~)ll..l 2. I d ž ri ma'u--džuj uši-l-i slamijje,.<,.)l...:yi._;._,.j;-t~l.2 5. Igaseru--lehfan fi huknu talaqi-- J)\),~ l) 04\ll <:~! gadban,..:.~l 5 6. Igaseru--lehfan min mesajidi-š- ~La..~.Jl4JI <:~!.6 šejtan,..j\k,..:ji 7. Emsalu--Qur'an,.,JI_ri)l J;..l.7 8. Beda'i'u--fewa'd,..lll_..;.J l '-4.s 9. Budanu--kimija min erbe'ine ~) ~ ~I.J~.9 wedžha,.4"-j 3. Ah kamu ehli-z-zimme,.<.lli J.-l K I'lamu--muweqqi'ine 'an Rabbi -'alemin,.u;iw l '='J us-.:_.,..;_,.ll { h ].4 Bejanu-d-delili 'ala iscignai-- ~L.lt.l.:.i.::.-.)<- J.J..U I ot,... lo 0. musabeqati 'aru-t-tahlil, ~'usl l. Et-tibjanu fi aqsami--qur'an,.oiprwi J.:.'4,;.).ll 2. Er-tahbiru lima jehillu we jahru-._,a,] ~i.roj J>: u~l.2 mu min libasi--harir,._r.)- 3. Et-tuhfetu--mekkijje,.y:l.l U>..:) l.3 Tuhferu--wedud fi ahkami- 4. mewlud,.,_y _,rk.-.j,_,,_,.~,.wo.4 5. Tefsiru--Fatiha,.<A.<.\.r.---".5

8 Bolest l lijek 9 Tefsiru--Mu'awwizetejni "rubi'a ~l;.,.r~.j)':._,...ii ~.6 6 ' mm. B e d a,.,. J- l - f ewa ''d" 7. Tefdi lu Mekke 'ala Medi ne, ''.C l.,<ji Tehzib Mubtesari Su neni Ebi >Jb.,r- <i-~~.8 Dawud we idahu muškilatihi we 8' -kelamu 'ala ma {ihi mine-.p()l.s:jlj..)is:..!.. Ć""'.!J ehadisi-l-ma'lule..<._,.. ~~l.r.y t.. Džela'u--efham fi-s-salati wc-s- r~'j ;')\...JI J r4j~i ':>l>:-.9 9' selami 'ala hajri--enami, rt~i...-:"..p Džewabatu 'abidi-s-sulban we 20. en ne ma hum 'alejhi dinu- t.. <JIJ <Jl,l...JI <,7-4\s.;..4y.-.20 še~j~ta="~ ,JU.,.:.l l ~ft>..,ls- r-" El-džewabu-l-kafi limen se'ele </'J_<). Jts:li...,..I_,.J;.l.2 2. 'ani-d-dewa'i-š-ša f i,.jl.:.ll IJ.!.ll 22. Hadi--erwah ila Biladi--e fra_ h, _, r._i_,."- -'-~I >'Yu.:..::J! CIJ~~I ~ Hurmetu-s-sema', tt...ji ;..? Hukmu igmami hilali ramadan, 25. Hukmu tariki-s-salah,.i')\...ji!j;:. e.2s Er-risaletu--halebijjeh fi-t- ~_,. J <"..J- <IL.)l 26 26' tariqati--muhanunedijjch, 27. Ref'u-t-tenzil,.J..,c:JI ej~ Ref'u--jedejni fi-s-salah, 29. Er-rub,. J) Rewdatu--muhibbin we nuzhetu--muštaqin,

9 0 Ibn Qallim ei Džewzme Zadu--musafirine ila menazili-s-. l.l..o.-ll Jji:.. J!.:";}... >lj.3 3'. su'ada' we bedji H atemi--enbija',..t";\ll 'l> <S-U J 32. Zadu--me'ad fi hedji hajri- 'ibad,.>wi ~<?"J,WI >lj Es-sunneru we--bid' ah,."-,yi_, 4: Šerhu esma'i--kitabi--'aziz,._;._;..)l ~ l l<'i e..r Šerhu-l-esma'i--husna,._;.JI.l.:-)' L_r Šifa'u--'alil,.,J.,l..ll.lL.: Es-sabru wes-s-sekeou,.~_, _...JI Es-siratu--musteqim fi abkami J.- ti.s:.>i J~l.l.I,...JI.38 ehli--džehim, Es-sawa'iqu--munzele 'ala-l- ~I ~.U_;:.ll_yi"_...JI džehmije we--mu'attile,.uh..ll_, 40. Et-ta'un,.<)y lhll Tibbu--qulub,.y,tWI._,...l..4) Et-turuq u--bukmijje fi-s- '--Ul. ~l <J. -.lji.42 <J, 42..., v ( ". SlJaSCti S Ser I)JC,..._,.!JI 43. Tariqu--hidžretejn we babu-s..j"i;l...ll.."~.., _, se'adete n,.:,;_r.-.!,_;,_) 'Uddetu-s-sabirin we zehiretu-š..:",sl.!.l l ~;_,.:,;;.L.oll ~ šakirin,.44 'Aqdu muhkemi--enbija' bejne- ~ ~ ~ ~ ~ ~..w kelimi-t-tajjibi we--'ameli-s y; Jl.tJl)l t_l.oll J-..._, salihi--merfu'i ila Rabbi-s-sema'....l...JI

10 Bolest llllek 46. El-fethu--qudusi, v--..ull r:-ji.46 E l-ferqu bejne--huue we-l 47. mebabbe we munazareru--hal ili ligawmih, <_,tt:..._, <.,.>tl_, <lt-l v:. J}JI.47..._,.<) J.,DI- 48. El-furusijje el-mubammedijje,.'e:.l...ai.,,}ji Fadlu--' ilm,.cj...ll j...u.4 9 so. El-fewa'id,..ll i_,<)\.50 El-fewa'idu--mešuqaru ila 'ulu-.;i_,.<ji r,k JJ <i~l..lll_,.<! l.5 Sl. mi-.-qur'an we ' ilmi--bejao,..:4,.] ~J El-kafijetu-š-šafijetu fi--intisari ;l...:;'il J.t,.il.!.ll ylsji lil-firqari-n-nadžijeri we hi je-l-..., l '->Ul ;j;.u - ifj.. qasidetu-n-nunijje fi-s-su0e,.<:..j l J ;";":Jl 53. El-kafijetu-š-šafijetu fi-n-nahv,.r:ji J yl!ji ylsji El-keba'ir, E l-kelimu-r-tajjibu ve--'amelu-s 55. salih, }~l.54 (:L..ll J---_,...,_.lJ l ~l Medaridžu-s-salikin,.,:r}JUI,;l.~..o E l-mesa'ilu-t-rarablusijje,..t,...lel,.hll JlLll Me'ani-l-edewati we--huruf,..._,)-_,..:-i_,,~ I._.;L :tvliftahu dari-s-se'ade, ;,L,_)l _,, r-s.59 E l-menaru-- munif fi-s-sahihi ~l <)._.;,: ).:.\ we-d-da'if, ~ '-' 6. El-mehdi,..s-4' El-rnuzehbcb,,...,..Ul.62

11 2 Ibn QaUim al-diewzllla Naqdu--menqul we--mahki- 63. mumejjezi bejne--merdudi wc- maqbuli, ~..r.-. 'l..!.l$. J J r ''".u; Nikahu--muharrem, c.f'- ris:; Nuru--mu'mini we bajaruhu, Hidajetu--hajara fi edžwibeti- '- >,ml l ~y.- t)..sj\.,j- 4tl.u.66 jehudi we-n-nesara,..s;...:.jlj El-wabilu-s-sajjibu mine-- ~~ ij'..,_,...ll.}.l_,] l.67 kclimi-t-tajjibi,...,_,.ljl i druga djela Smrt Ibn Qajjima Ovaj veliki alim je na Ahiret preselio u noći 3. redžeba, u vrijeme jacijskog ezana, 75 g. h. u šezdesetoj godini. Dženaza - namaz mu je kjanjana sutradan poslije podne namaza u Emevijskoj džamiji. Ogromna masa se bila okupila da klanja i prati njegovu dženazu. Prisustvovalo je mnogo značajnih ličnosti, sudija, alima i pobožnjaka iz viših i nižih društvenih krugova. Ljudi su se gurali kako bi nosili njegov tabut. Sahranjen je u Damasku, na greblju "Mala vrata" pored svoje majke (Allah im sc smilovao).' ' Ova biografija je, sa nekim odstupanjima, preuzeta iz sli jedeć ih knjiga: J I _,JI /4 J.?$ Vl'J 4t4;JIJ 4tl.l.,ll!45-447/2 "4\:J.I..:A.i.,j,_}.;.22/40.64/3.~ JJ-ll i!70-68/6..,_...ill-:..~! /2.:..y_,jl,.r.l..ul ':-'.,P l.~ l. J!30..,....,..-"J>U.:r..v-'YI ~<)e)_"...ll ')\.".!23 a...ji JU ~J.-,;_,:. ~~J.a..-J...AJ_;...U ~_, r""!j 253-9/ r-<!.>wi >l jj Zcjl tabeqat el-hanabile, 2/ ; El-bidajc we-n-nihaje, Ibn Ke Q

12 BelestIIUel 3 sir, 4/ ; El-wafi bi--wcfcjat, 2/ ; Šczcratu-z-zeheb, 6/68-70; Ed-d urcru--kamine, 3/64, 40/22-23; Džcla'u--'ajnejn fi muhakemeti--ahmedejn, Alusi, str. 30 i dalje; Et-taqribu lifiqhibni-qajjim, /9-253; l'lamu--muweqqi'ine, Ibn Qajjim, Nunijje, Ibn Qajjim, Miftahu Dari-s-se'ade i Zadu--Me'ad.

13 CJ3oCest i [ije!(

14 UIME AllAHA, WEMILO~N06, ~AMILO~N06 Od Njega pomoć tražimo Šejh i imam, vrhunski alim i stručnjak, hafiz i kritičar Šcmsuddin, orac 'Abdullaha, Muhammed, sin pobo7..nog šejha Ebu Bckr, poznatiji kao Ibn Qajjim cl-dževzijc (neka je Allah zadovoljan njime) bio je upitan: Šta poštovana ulema i vjerski velikani (Allah im se smilovao) kažu o čovjeku koji je doživio iskušenje koje će mu, po vlastitom saznanju, uništiti ovaj i budući svijet ukoliko potraje. Na svaki način je pokušao da to otkloni od sebe, ali ono sc samo podgrijalo i pojačalo. Kako da sc od roga oslobodi? Kako da tu pošast otkloni? Neka se Allah smiluje onome ko pomogne čovjeku u nevolji. Allah j!; je na pomoći čovjeku koji pomaže svog brata. Molim vas da nam izvolite dati mišljenje o ovome (Allah vam se smilovao). Ispod ovog pitanja, naš učitelj (Allah mu se smilovao) piše: Hvala pripada Allahu... IzA WAKU BOLEH POHOJI LUEK U Buharijevom Sahihu je zabilježen hadis koji Ebu Hurejre prenosi od Božijcg Poslanika il/š, a koji glasi: "Allah nije spustio bolest, a da za nju m'je dao i lijek".' Muslimov Sahih navodi hadis Ožabira b. 'Abdullaha da je Boži ji Poslanik ~ rekao: "Za svaku bolest postoji lijek. Ako se upotrijebi pravi lijek, bolesti nestaje, uz Allahov'e odredbu". 2 Ahmed u svome Musnedu bilježi hadis u kojem Usame b. Šurejk prenosi da je Poslanik ii rekao: "Za svaku bolest Allah ljje stvorio lijek. Taj lr'jek neki znaju, a neki ne znajrt"'. U Buhari: Knjiga o medicini, br. 5678; Ibn Madže: Knjiga o medicini, br ' Muslim: Knjiga o miru, br. 2204; Ehu Davud: Knjiga o medicini, br ' Ahmed: Musned, br

15 8 Ibn QaJJim ei.ijžewzijje drugoj verziji se kaže: "A/lab ~je za svaku bolest spustio lijek i preventivu, osim za jedmt". "Koja je to bolest?" - upitaše ashabi. "Starost", odgovori Božiji Poslanik ;lt Tirmizi kaže da je ovo vjerodostojan hadis. Ovo se tiče bolesti srca, duše i tijela, te na lij ečen je tih bolesti. Boži ji Poslanik ~ je neznanje nazvao bolešću, a znanje je uči nio lijekom za tu bolest. lluek ZA NEZNANJE JE PITANJE Ehu Davud u svojim Suncnima bilježi hadis u kojem Džabir b. 'Abdullah kaže: "Prilikom jednog našeg putovanja, jednog od nas pogodi kamen u gltwu i napravi mu posjekotinu. Nakon spavanja je do:livio poluciju (pustio sjeme). Upitao je svoje saputnike da li može uzeti tejemmum, a oni mu rekoše da ne može koristiti tu olakšicu zato što mit je voda dostupna. On se okupa i ubrzo nakon toga umrije. Kada dođosmo Bo:lijem Poslani/m,it obavijestismo ga o tome, a on reče: "Ubili m ga, Allah ib ubio. Zašto nisu pitali kada ne znaju? Doista je piranje lijek za neznanje. Dovoljno mu je bilo da uzme tejemmum, ili da a svoju ranu privije zavoj, zatim to mjesto potayi! mokrom rukom i opere ostali dio tijela". 7 Ovim nam Poslanik ii ukazuje da je neznanje bolest, a da je njegov lijek pitanje. Ebu Davud: Knjiga o medicini, br. 3855; Tirmizi: Knjiga o medicini, br. 2038; Ibn Madže: Knj iga o medicini, br Ebu Davud: Knjiga o č i stoći, br Ovaj hadis je hasen sve do reče nice: "Dovoljno mu je bilo...", koja je slaba i u veli koj mjeri munker (oprečna sahih - predajama.) V.: Albani: Irvn' el-galil fi tehridži ehadisi menari-s-sebil, br. 05. /

16 Bolest liii e k 9 lijek: ~ KUR'AN JE LIJEK Al lah~ nam u Svojoj uzvišenoj Knjizi govori da je Kur'an U~.: J'o i\r_;..j) ill ~~;;_fuj:l -'.li;- ~l~-~~.ill,, i~ t --,t, ff "(, J c.s J-' u!,, J"'u- u..r-j ~ "A da Kur'an objavljujemo Tl(( tudem jezi/m, oni bi sigumo rekli: 'Trebalo je da su mu ajeti razumljivi. Zar jezik tud, a onaj kome se objavljuje Arap?' - Reci: 'On je vjemicima putstvo i lijek..." (Fussilet, 44)..4.._ ~..,., '_,.,..,,).. "(&...;...J!.U ~ )) ~:;... ~ \,li_;.a.!i0-~ J f')r "Mi obja-vljujemo Kur'anu ono što je lijek i milost vjemicima..." (Isra', 82). ~j ;,;. _;..j;9 Kur'an je, prema tome, lijek za srca od bolesti neznanja, sumnje i!ubhe. Uzvišeni nije spusrio ništa što djelotvornije liječi i uspješo ije uklanja bolesti od Kur'ana. U dva Sahiha se navodi haclis Ebu Se'ida: ''jedna grupa ashaba Poslanika #ije bila na putu. Naišli m na jedno arapsko pleme i tmiili da ib ugoste, ali ovi odbiše da im pruže gostop imstvo. Ubrzo zatim poglavara tog plemena ujede zmija. Na svaki način su mu poktlfavali pomoći, ali im ništa nije uspjevalo. Neki od njih rekoše: 'Upitajmo one ljude što su tražili da ih ugostimo, mo:lda nam oni mogu pomoći.' Dođoše do njih i upitaše ih: '0, narode, našeg poglavara je ujela zmija! Pokušavali smo na svaki na.čin pomoći, ali am ništa nije pomoglo. Zna li eko od vas kako da mu pomognemo?' jedan reče: 'Da, tako mi Al/aiJa, jet znam učiti rukjtt Ali, rako mi A/laba, mi smo tražili da nas ~tgostitc, ali vi ste to odbili. Neću mu učiti rukj~t sve dok nam nešto ne date'. Dogovoriše se da to bude stado ovaca. Potom on poče pljuckati i učiti (~,;j,.;.; :fi J.:..;Jt) Liječen j e učen jem Kur'aM.

17 20 Ibn Qajjjm ei-dfbwzijib "Hvala Allahu, Gospodam svjetova"'. Ovaj kao da se odriješio od užeta. Poče hodati bez ikakvih smetnji. Tada im dadoše platu oko koje Stl se dogovorili. Neko od njih reče: 'Podijelimo (ovo stado)!' 'Nemojte, rekofe ostali, dok ne dademo Poslani ku li i spomenemo mu ovo što se desilo. On će nam kazati šta da radimo'. Otidoše Božijem Poslani ku ;Ji i sve mu ispričaše. On reče: 'Otkud znate da je to mkja?', pa ast.avi: 'Podijelite to što ste dobili i dajte meni jedan dio', nakon čega se nasmija". Ovaj lijek je, kao što smo vidjeli, uticao na bolest i uklonio je kao da je nikada nije bilo. Ovo je najlakši i najjednostavniji nač in l iječenja. K..da bi se sura El-Fati ha na pravi način koristila u liječenju, vidjeli bismo nevjerovarne rezultate. Mene je rokom boravka u Mekki dug period mučila bolest koju nijedan doktor nije mogao izliječi ti. Kada sam počeo sam sebe li ječiti Fatihorn, uočio sam nevjerovatne rezultate. To sam preporučivao svakome ko se žali na bolove i većina njih se za kratko vrijeme liječila. Medutim, moramo vodiri računa o jednoj stvari, a ta je da ove dove i ajeti kojima se vrši liječenje i rukja, uprkos rome što same po sebi liječe, zalnijevaju dobru prijemčivost kod pacijenta i čvrst u volju kod liječnika. Kada rezultati liječenja izostanu, to je znak da učač nije bio dovoljno utjecajan, da je pacijent imun na u čen j e ili da neki faktor sprječava djelovanje lijeka. To sc dešava i sa ob i čnim lijekovima. Lijek nekada ne djeluj e uslijed odbijanja rijela pacijenta da primi ru materiju, a nekada uslijed snažnog faktora koji sprj ečava djelovanje. Djelotvornost odredenog lijeka zavisi od stepena prihvaća nja samog rog lijeka od strane tijela. To se de ~ava i sa srcem kada potpuno primi rukju i učenje Kur'ana, od strane liječnika snažne volje koji čvrsto namjerava da ukloni bolesr. Tj. Fatihu. Ova sura nosi i slijedeća imena: Fatiha (pristup) Knjige, Hamd (zahvala, El ham), Elhamdu lillahi Rabbi--"alcmin, Ruqje, Majka (glava) Knjige, itd... -Prim. ur. 2 Buhari: Knjiga o iznajmljivanju, br. 2276, a drugim riječ ima u Knjizi o medicini, br. 5736, 5737; Muslim: Knjiga o miru, br. 220.

18 Bolest llijek 2 Isti slučaj ~ DOVA UKlANJA NEDAĆE je i sa dovom; to je najbolji način za uklanjanje nedaća i ostvarivanje ciljeva. Nekada rezultati dove izostaju, i to iz više razloga: zbog slabosti onoga ko čini dovu; zbog toga što Allah iz odredenog razloga ne odobrava da se ta želja ostvari; zbog slabosti srca i nedostatka koncentracije u vrijeme dove, kada ono l i č i na hbbav luk i7. kojeg mijelasiabo leti; ili zbog neke druge prepreke - zabranjene hrane, naslaga' grijeha na srcu; utapanja u nemarnosti, zaborav i besposlice. O ovome govori hadis koji Hak.im bilježi u svom Mustedreku, a Ebu Hurejre prenosi od Božijeg Poslanika ~ koji kaže: "Činite dovu Allahu uvjereni da će ona biti primljena i znajte da Allah ne pn"hvata dovu od nemarnog i nesmotrmog srca".l Dova je ovdje uspješan lijek za uklanjanje bolesti. Nemarnost srca prema Allahu anulira njeno djelovanje. Isto tako, zabranjena hrana anulira ovo djelovanje. Božiji Poslanik ~ kaže: "0, ljudi, znajte da je Allah lijep i da prihvata samo lijepo. On je naredio vžemicima ono što je naredio poslanicima: ~ _,l5- J:...:H ~[ ~) (~ ~Jj. : ; (._,.)i ~e., I.,.C(, ~~ - "0, poslaici, dozvoljetzim i lijepim jelima se hranite i dobra djela činite, jer Ja dobro znam što vi radite!" (El-Mtt'mirmn, 5); (~j~ t:.,:.4 0 i_,ls i;.r ~,J ~[ ~) O, vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili... (El jedan učenjak je o naslagama grijeha rekao da je to činjenje grijeha preko grijeha, tako da srce oslijepi i umre. O tome govori hadis Ebu Hurejrea u kojem Boži ji Poslanik ;fi kaže: "Kada čovjek počini grijeh, na njegovom srcu se pojavi crna tačka. Ako se okane toga i pokaje, srce će mu se očistiti. Ali, ako ustraje u činjenju grijeha, tc eme tačke će se ~~nožiti ta~o d~ će m~ ~ij~l_o s;~e prekrw. ""!:o je. n.a~ljl~ na srcu.. o kojoj se govo n u ajetu: (..,~ l_,;ls Lo ~_,J.;._p ~~J J< ')IS) - A rnje tako! Ono ~to su radili prekrilo je src:i njihova..." (EI-Mutaffjfun, 4.) Hadis bilježi Tirmizi, br. 3334, kao hascn. V.: Sahih ci-džami', br Tirmizi: Knjiga o dovama, br. 3479; Hakim: Knjiga o dovi i..., br. 87. Ovo je hascn hadis.

19 22 Ibn QaJJJm ei-dlewzllle Beqare, n). Zatim je spomenuo raščr<panog i prašnjavog čovjeka koji je već dugo vremena proveo na puti< i koji je digao ruke k nebu govoreći: 'Gospodam moj', a hrana mu je haram, piće baram, odjeća haram, a to čime se nahranio na. nedozvoljen način je stekao. Kako tom čovjeku može biti mlišena dova?"' 'Abdullah b. Ahmed u Knjizi o zuhdu koju je njegov otac napisao navodi kako je Izraelićanc bila snašla nevolja i oni su se molili za olakšanje. Tada Allah ~ objavi njihovom poslaniku: "Kako možete izlaziti na livade prljavih tijela dižući ruke sa kojih curi krv i koje ste ispunili haramima? Sada, kada je Moja srdžba prema vama kulminirala, samo se možete udaljavati od Mene". Ebu Zerr je kazao: "Dovi je dobročinstvo potrebno kao hrani so". ldova JE NAJDJELOTVORNUILIJEK Dova je najbolji lijek. Ona uklanja, liječi i suzbija nevolje. Sprječava pojavu problema, uklanja ih i olakšava kada se već dese. Ona je oružje vjernika, kao ho Hakim u svome Mustedreku prenosi od 'Alije b. Ebi Taliba ~ da je Božiji Poslanik~ rekao: "Dova je oružje vjernika, okosnica vjere i svjetlo nebesa i Zemlje". 2 Odnos snaga dove i nevolja (iskušenja) Ovaj odnos ima tri mogućnos ti: l. da dova bude jača od nevolje i da je odbije. 2. da bude slabija od nevolje uslijed čega će nevolja ojačati i potpuno savladati čovjeka. Medutim, ova dova ponekad može ublažiti nevolje iako je sama po sebi slaba. 3. da borba između nj ih bude neriješena. Hakim u svome Musteclreku navodi had is 'Ai e koja prenosi da je Božiji Poslanik!ji Muslim: Knj iga o zekjatu, br. 05; Tirmizi, Knjiga o tum ačenju Kur'ana, br Hakim: Knjiga o dovi i..., br. 82. Ovo je apokrifan had is (v.: Silsilc cl-chadis ed-da'ife, br. 79.

20 Bolest lujak 23 rekao: "Ne može se opreznošću spriječiti 00 što je sudeuo. Dova pomaže onome što se dogodilo i onome fco se nije dogodilo. Nesreća nekada dode, a.dova je dočeka i ulwaci se s njom ukoštac do Sudzjeg dana". Na ovo ukazuje i badis koji Ibn 'Ume~ prenosi od Poslanika ;If "Dova pomaže kod stvari koje se is desile, ili koje s se desile. Zato, Allahovi robovi, čest brdite " dovi". Sevban prenosi badis kome Božiji Poslanik ;Jikate: "Kader ne može promijeniti ništa osim dove. Život može produžiti samo dobročinstvo. Čovjek može izgubiti nafaku ( izk) zbog grijehtl koje :t' '"., po.tm. Upornost u dovi Jedan od najboljih lijekova je upornost u dovi. fbn Madže u svojim Sunenima bilježi hadis Ebu Hurejrea da je Božiji Poslanik ~ rekao: "Ko ne moli Allaha, On je ljut na njega->. Mustedrek navodi hadis Enesa koji glasi: "Nemojte posustajati dovi. Od toga niko nije propao"'. Evza'i putem Zuhrija navodi hadis 'Aiše (radijallahu 'anha) da je Božiji Poslanik :!ii rekao: "Allah zaista voli uporne dovi"'. U!mam-i Ahmedovoj knjizi Zuhd se navodi Qatadeova predaja da je Mcverreq rekao: "Meni vjernik l i č i na brodolomnika koji se drži za parče drveta i moli: 'Gospodaru moj, Gospodaru moj', u nadi da će ga Uzvišeni Allah spasiti". Hakim: Knjiga o dovi i..., br. lsis. Hadis je hasen. V.: Sahih eldžami', br ' Hakim: Knjiga o dovi i..., br. 84; Ibn Madž.c: Knjiga o isku~e njima, br Hadis je hasen, osim dijela: "Čovjek može..." (V.: Albani: Es-Silsilc es-sahiha, br. 54 i Tahridž Tah:wijinc Aqide, br. 92, Miškatu--mcsabih, br ) > Ibn Mndžc: Knjiga o dovi, br. 84. Hakim: Knjiga o dovi i..., br. 88. Ovo je veoma slab hadis. (V.: Silsile cl-chadis cd-da'ife, br. 843.) l Hadis nwodi 'Uqajli u knjizi Du'afa', br Ovo je lažan hadis. (V.: Silsile cl-chadis cd-da'ife, br. 637.)

21 24 Ibn QaJJim ei-džewzijje Prepreke dovi Jedna od stvari koje negativno utiču na realizaciju dove jeste nestrpljivost čovjeka u očekivanju uslišenja, tako da on izgubi nadu i prestane se moliti. Ovo je nalik na čovjeka koji posije biljku ili zasadi drvo. O n to njeguje i zalijeva, ali, pošto ono sporo raste i razvija se, on gubi strpljenje i ostavlja ga. Buhari bilježi hadis Ehu Hurejrea da je Božiji Poslanik~ rekao: "Dova će vam biti primljena, ukoliko ne prenaglite i kažete: 'ja sam molio, ali mi nije usli!ano'"'. Muslim u svom Sahihu bilježi njegov hadis: "ĆovjekJt će dova biti uslišana ukoliko ne traži ne!to zabranjeno, kidanje rodbinskih veza i ako ne prenagljuje". Ashabi upita!e: "Kako se može prenagliti n dovi, Božiji Poslaniče?" "Prenagljenost je kada čovjek kaže: 'Molio sam se i molio, ali nije bilo rezultata', pa se nakon toga okane dove i izgubi nadtt". 2 Ahmed u svome Musnedu bilježi bad is Enesa da je Božiji Poslanik :lli rekao: "Vjernik će biti dobro sve dok ne prenag/t'. "Kako može prenagliti, Božiji Poslanite?", upita!e ashabi. Prenaglit će ako kaže: 'Cinio sam dovu i molio se, ali mi nije, usli!ana"'. Vrijeme kada se dove primaju Stvari racli kojih dova, uz Božiju pomoć, biva primljena: prisustvo srca (prisebnost) pri učenju; potpuna koncentracija na ono što se traži; učenje u jednom od šest vremena kada se dove primaju (posljednja trećina noči; prilikom učenja ezana; između Bu bari: Knjiga o dovama, br. 6340; Muslim: Knjiga o zikru i dovama, br Muslim: Knjiga o zikru i dovi, br ' Ahmed: Musned, br. 2596, U senedu ovog hadisa se nalazi Ebu HiJa! er-rasibi koji je pouzdan (siqa), mada je ulema podvojena o tom pitanju. Ostali prenosioci Ahmedovog i Ebu j a'linog rivajeta su zastupljeni u Sahihu. Isto tako, slične predaje postoje u dva Sahiha.

22 Bolest liljall 25 ezana i ikameta; iza dnevnih namaza; prilikom uspinjanja imama na minber pred džumu namaz pa dok se ne završi s klanjanjem i posljednji momenti iza ikindije - nam a:~. a rog dana); skrušenost u srcu; poniznost pred Gospodarem, blagost, strahopoštovanje; kada se vjernik okrene prema Kibli; dizanje ruku Allahu; počinjanje sa hamdom- hvalom i zahvalom Allahu; salavat (blagoslov) na Muhammcda, Njegovog roba i Pos lanika ilji; prije same :/.elje se treba pokajati i tražiti oprost, a potom se obratiti Allahu;...-- dovu treba uporno i neumorno u č i t i, na lijep i laskav nač in; ob raća ti se s nadom i strahom; pozivati sc na Njegova uzvišena imena i sifa tc (atribute); prije dove milostinju udijeliti; truditi se da se uč e dove za koje je Poslanik ~ rekao da ć e biti primljene i koje sadrže najveće Allahovo ime. neke: Ove dove su sadržane u hadiskim zbirkama, a navest ćemo U Sunenima i Ibn H ibbanovom Sahiliu se navodi hadis 'Abdullaha b. Burejdea koji preko svoga oca prenosi da je Boži ji Poslanik~ čuo jednog čovjeka kako govori: "Gospodam moj, ja zaista svjedočim da si Ti (jedii) Bog osim koga dmgog Boga nema; jedan, Koji je utočiste svemu, Koji nije rodio i roden nije i Kome ništa ravno nije", pa reče: "Ovaj čovjekje započeo dovu imenom zbog kojeg se ielje ost:uamjre i dove primaju". U jednoj verziji se kaže: "Započeo si dovu najvećim Allahovim imenom". Ebu Davud: Knjiga o namazu, br. 493; Tirmizi: Knjiga o dovama, br. 3475; Ibn Madže: Knjiga o dovi, br. 3857; Abmed: Musncd, br , 22456, Ovaj hadis je sahih. (V.: Sahih Suneni-r Tirmjzi, br )

23 26 Ibn QaJJim ei-dfewzme U Sunenima i kod Ibn Hibbana nalazimo hadis Enesa b. Malika kako je jedne prilike sjedio sa Poslanikom :\t u blizini čovj e ka koji je klanjao. Nakon namaza, taj čovj ek poč e učit i dovu: "Gospodaru moj, Tebi p ripada sva hvala! Nema Boga osim Tebe! Ti se o svemu brine!; stvorio si nebesa i Zemlju, Uzvišeni i Plemeniti Gospodaru, upravitelju svega po stoj ećeg... " N a to Boži ji Poslanik :ijis reče : "Ovaj đovjek se Allahu obratio Njegovim velikim imenom zbog kojeg se želje owvamju i dove primaju". Ova dva hadisa Ahmed prenosi u njegovom Musnedu. Tirmizi u svome Ožami'u biljd i badis Esme, k će rke Jezida, da je Poslanik ~ rekao: "AIIahO'"va najveća imena se nalaze u ajetima: (~:, ~)i -;,. ~~ :.it ~ ~j ji ~r, ) - 'A vaš Bog - jedan je Bog! Nema Boga osim Njega, Milostivog, Samilosnog!'; ((_;iii :;.it-;.~~ ;JI~ jj! () - 'Elif- lam- mim. Allah je- /tema Boga osim Njega - Ziv i Vječni! ' (A li 7mran,, 2)" 2 Tinnizi tvrcli da je ovo vjerodostojan haclis. Ahmedov Musned i Hakimov Mustcdrek navode haclis Ebu Hurejrea, Enesa b. Mali ka i Rebi'a b. 'Amira u kojem Poslanik ~ kaže : "Ne razdvajajte se od riječi: 'fa ze--dželali ve-l-ikram' (Veli čanst"veni i Plemeniti /Allalm/). 3 _.. Tirmizi u svom Džami'u prenosi badis Ebu Hurcjrea da je Poslanik ;Iii "u teškim trenucima podizao glavu prema nebt~, a ' ' N csai: Knjig:t o sehvu (zaboravu), br. 300; Ebu Davud: Knjiga o namazu, br. 495; Tirmizi: Knjiga o dovama, br. 3544; Ahmed: Musncd, br Ovaj had is je sahih (.: Sahlh Suneni-t-Tirrnizi, br ) Tinnizi: Knjiga o dovarna, br. 3478; Ebu Davud: Knjiga o namazu, br. 496; Ibn Madk Knjig,, o dovi, br I-ladis je sahih. (.: Sahi h Suneni-t-Tirmizi, br ) Tirrnizi: Knji ga o dovama, br. 3524, 3525 putem Enesa; zatim Ahmed: Musned, br. 7 43; I-lakim: Knjiga o dovi..., br. 836 putem Rebi'a. Hadis je sahih. (V.: Es-Silsilc es-sahiha, br. 536.)

24 Bolest iliiek 27 k,ada bi učio dcyvu, govorio bi: 'Ja Hajfu, ja Qajjumu!' (0, Z ivi, o, Vječni)". ' Ista zbirka bilježi hadis Enesa b. Malika da je Boži ji Poslanik ~ rekao: "All<:~.hova najveća imena se nal.aze t tri ku 'anske sure: El-Beqare, Ali 'Irnran i Ta ha" 2 Qasim zatim reče : "Tražili smo ovaj ajet, pa nađosmo da je w : ~~ ) J ~. 3 ~ ( r;.<ll. Tirmizi u Džami'u i Hakim u Mustedreku bilježe hadis Sa'd b. Ebi Veqqasa koji prenosi da je Poslanik ;i_rekao: "Dova Zenmma koju je učio u utrobi kita je bila: ~r ~~ j ~) (~UJ I;;". :.:.:5 J!.!!;~ - 'Nema Boga, osim Tebe, b&ai}en neka si! A ja sam se zaista ogriješio prema sebi!' (El En bija', 87). Kad god musliman prouči ovu dovu, Allah $ će mu to što traži omogućiti". Tirmizi kaže da je ovo sa!uh hadis. Hakim u Mustedreku takoder bilježi Sa'dov hadis da je Posl anik ~ rekao: "Hoćete li da vam kazem. dovu kojom Allah ~ uklanja nedać~ od vjernika? To je Zemumova dova". s U istoj knjizi se navodi hadis kako je ovaj ravija čuo Poslanika ;!ii kako govori: "Hoćete li da vam kažem koje je najveće Allahovo ime? funusova dova". Neki čovjek upita: "Boziji Posl.aniče, je li to isključivo Junwo va dova?" "Zar nisi čuo Allahove riječi: (0so}.il ~ đ/~:; ~~ ~ :(~::, ~ (:,.'.u) "Odazvasmo i tegobe ga spasismo; eto, tako Mi spašavamo vjernike" (El-Enbija', 88). Kada mttsliman u bolesti ovu do Tirmizi: Knjiga o dovama, br Ovo je veoma slab hadis (V.: Da'if Sunen Et-'I'i.rmizi, br. 679.) 2 [bn Madže: Sunen, br. 3856, Hakim: Mustedrek: Knjiga o dovama, br. 86. Hadis je hasen. (V.: Es-Silsile es-sah iha, br. 746.) Zivi i Vječni. Tirmizi: Knjiga o dovama, br. 3505; Hakim: Knjiga o dovi..., br Hadis je sahih. (V.: Sahih Sunen Et-Tirmizi, br ) 5 Hakim: Kljiga o dovi..., br V.: Es-Silsile es-sahiha, br. 744.