... wantok Nk..p.p bk..,g ml P..5..., N, NUPELA POP I DAI - kadinal.

Similar documents
Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

Liklik Baibel Dikseneri

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

NG rausim ios wokman

Ol dia brata na susa bilong

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Namba waa long. kornonwelt

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

Lapun tasol strong yet...

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Sios helt sevis bungim hevi

Guria toktok. - Rasia Saina Stori Tumbuna Baibel Piksa

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

Femili dai wantaim long balus birua

Wokman pilim pen long takis

PNG i ran olsem Afrika

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

National weekly in Melanesian Pidgin.

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

O Neill makim. nupela minista

Poto i kam long J Jurczyga S

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

Branch Offices: Wewak Phone: InP.N.G. Ms. Penny Donald Phone: WANTOK - Sarere, 20 Me 1978 Pes 2

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

Mande neks wik- O Neill o Somare?

Gutbai Oseah Philemon(OP)

LA1KIM SUSU** BILONG MAMA TASOL

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

pas! Paul Zuvani i raitim

Strongim skul, strongim pipel - PM

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

Compiled By: Anchor Baptist Church P.O. Box 34 Kandrian, WNBP Papua New Guinea. Digicel:

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

Ripot Namba PG

SunRice Group Speak Up Policy

I Indépendens De Selebresen

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Dion em i Deputi Praim Minista

OPOSISEN I GAT NAMBA:

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

Glasim Judisal Kondak Bil

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

BILO AGO. WantOk. Askim. Aliwan ka ikaj. men, baj

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

ol nupela provins go pas

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Dinau baset bai go antap tru

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

Gavman putim ai long ol Supa Fan

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

MARASIN. TUMBUNA SW/TIM BEL. Namba 73 Trinde, 1 Ogas 1973 prais 1O. Dokta Taureka

antri bai sot long mani

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

PNG i no gat helt standet

Namba tri UN bos i raun long PNG

OTML papagraun egensim O Neill

Givim bek mani bilong Ilektoral Komisin

Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

I Sir Maori Kiki i tok J PNG bosim arni AUSAITMAN BAI LUSIM TIKET. mba 112 Trinde, 19 Mask 1975, Prais 10 HET OFIS BILONG GAVMAN

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

BCL i stopim sampela wok program

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

O Neill promotim invesmen

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

Guria kilim tupela long ARoB

Namba 1991 Oktoba 18-24, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Madang taun bagarap - pes 7

STORI KAM LONG PANGUNA DAILOG PROJEK

Transcription:

POP DA biong bungi sen pipe! bi kantri, em ol em..olgeta pop em i man i kisim pa wa biong Sen Pita na em i ser&is biong em tasol. Na planti pipel biong ol ara: pe!a sios tu i kam,!ong Wa nem, pop em i bikpe!a * Published by Wantok publications, P.O. Boxl982, Boroko. Phone: 25.2214. - Printed by Wirui Press, Wewak. Registered at the General Post Office, Port Moresby., for transmission by post as a Qualified Publication.

NUPELA POP DA - i kam long pes wan em i tasol. Nau ol i krai son gen long pop bilong ol i dai pinis. Sampela handet tausen i go pas long bodi bilong em nalukim em las taim. Bihain long sampela wik ol 110 bikpela bisop ol,i kólim kadina!, ol.i znas kibung wantaim moa lông biktaun Rom bilong ilekt im nupela pop. taim bai ol kadinal i ilekt im wanpela man i no bi long tali? Wanpela sam ting: ol i save pinis na ol pilim olsem: ol i mas ilek tim wanpela man i war long ol kantri na pipe! tarahgu. Na husat map? Kadinal Albino Luciani bipo em bisop bilong bik taun Venis long tali, em i winim *ileksen insait long wanpela de tasol. Long tn vot em i win.ol kadinal. Poto an tap i soim lain bilong K :kam wan taim presen bilong ol. Daunbilo em i poto bilong t: long en. Hia ol pipel i wokim h ol i hikpela bisnisman na bosthan Moresby?m winim ol arapela long presen bt, olsem. Tasol ol i no rabis, resby. 11 pop Na em i i Long a vot biong i 2- ta pela taim V liibinkisimnambat naa Ating em map winim vot em dispela taim? Ating dispela long 10 mac... Poto daunbilo isoim alta ol it 01 1 wokim lotu ausait, long wail WANTOK - Sarere,7 Oktoba 1978 Pes 2 putim preseñ bilong ol an tap long en...i tumas i bin kamap. 01 poto long dispela pes i soim bikpela kibung tru bilong.yunaitet Sios long hap bilong Port Moresby. Olgeta yia long mun Sep tbmba ol eket - o grup pe ris o sios. 1 bungim mani bilong presen long bik sios biong ol. *Bikpela kibung biong mekim dispela ol i save kolim BOUBOU long tok Motu. Em i mm kibung. Wan wan sios i gat mak bilong en. Em hia sampela eksampel long ol mani ol i bin givim. Korobosea i giv- im K5,000; Kilakila i givim K9,000; Wabukari i givim K20,000; na Hanuabada, i winim ol, i givim K65,000. Olsem ol poto i soim, ol i save wokim wanpela alta na wan an grup i bilas i kam presen long nem bi long lain bilong ol. Dispela pasin ol London Misin Sosaiti biong bipo i bin statim long hap bilong Papua, na tude planti sios grup i resis lông givim grup i resis long givim bik pela presen long Yunaitet Sios, em ñem bilong ol nau. wantok Nk..p.p bk..,g ml P..5..., N, National weekly in* Melanesian Pidgin. Editorial Offices: P.O. Box 1982 Boroko Phone: 25.2214 25. 2552 Telex: NE 22213. Branch Offices: Wewak Phone: 86.2479 Wabag - P.O. Boxill Phone: 57.1018 Advertising: np.n.g. Penny Donald Phone: 25.2214 n Australia: Peter Halse Associates King York House 32 York Street Sydney 2000 Phone: 29.7527 Telex: 21.409 Subscription Rate: Annual: 18.00.

EM HA TOKAUT BLONG - wantok L Niuspopa bilong ol Papua Niugini BRUA KRAPM TNGTNG Pasin bilong kilim man long taim bilong tumbua na bipo i bin asem wanpela to. Tasol nau sapos yu askim ol lapun man, planti bilong 01 bai i tok dis pela pasin i nout. Long taim bilong e,i i bin gat mining. Tasol nau dispela pasin i no gat tru mining bilong en. GVM CAN LONG PLSMAN Mista Michael Sornare, em Praim Minista na Minista Bilong Bosim ol Pus man, i bin givim oda long Mista William Tiden, komisina bilong bosim olgeta plisman, long putim gan long han bilong 01 plisman nau sapos 01 i mas goaut long stretim trabel long sampela pies. Bipo yet lo i tok pinis, komisina bilong ol plisman i gat pawa long putim gañ long han bilong ol plisman sapos em i laik. - Mista Somare i bin givim dispela oda long Mista Tiden, long wanem in sait long tripela wik i go pinis, tripela taini bikpela birua i bin painim tn pela wetkot i stäp long han bilong ol plisman. Tasol bikpela lain pipel i bin. kam na winim ol plisman na mekim save long tripela wetkot. Tupela dai pinis, na narapela klosap em i laik dai na i stap nau long haus sik. Dispela i olsem tingting o.toktok tasol. Bikos dis pela pasin i stap yet long hap bitong kantri bilong yumi tude. Vumi lukim gut. Bipo ol tumbuna i save go stret na kilim man long spia o banana. Na ol lain i bin save gut tru, wanpela Bilong. ol i bin dai long spia na banara. Orait, ol ken kirap na bekim. Em nau, em i olsem lo, na dispela Jo i gat mining. Tasol nau i narakain iklik, sapos wanpela man i draivim ka na i kilim narapéla long pasin asua long rot. Planti taim ol draiva i no mm long kilim man i wokabaut long rot. Planti pipel nau bal kirap na tok dispela i pasin kastam na yumi no map long stopim. Long dispela ating yumi mas stop liklik na tingting na kwesten. Taim i save senis. Na sampela pasin tu i save senis. Dispela pasin bilong bekim kilim man i kamap long las tn wik i semim yumi pinis long ai bilong ol arapela kantni. Vumi i mas pinisim tru dispela long tingting bilong ol pipel bilong yumi. mas pinis olgeta na olgeta. * * Tasol bai i pinis olsem wanem? Givim gan i go long han bilong ol plis i wanpela we. Mekim strong pela lo bilong mekirn save i wanpela we. Tàsol ating tupela hia i no map. Ating namba tn - hap em long dispela pasin Kristen long marimari, na pasin bilong yumi yet long bung na painim wanbet long taim bilong trabel. tru dispela hap tingting i hat long bihainim. Tasol ating i no gat arapela we. * Sapos yumi laik stap gut olsem wanpela fri kan tn, gutpela tingting i mas kamap long ol pipel yet. Lo bilong fridom na gutpela pasin i maskamap yet long bel bilong man. Kumalau Tawali. Mipela i gat dispela lo i tok orait long givim gan long ol plisman map long lo-pela yia pinis, na mipe la i no bin yusim. Tasol nau, luk olsem, yumi no gat arapela rot bilong pinisimdispela pasin nogut biong antapim ol plisman na ol lo. - Sapos tude ol plisman i no gat map strong long lukautim gut ol wetkot, bai ol i no ken kamap long han biong ol birua.... ol plisman i no map tu long stretim arapela trabel we ol pipe! i brukim ol lo na baut. Olsem na ol plismeri mas gat gan. Taim Mista Hetjas Pren tis i -bin stap namel long dispela pait long Bereina na ol pipel i kamap kilini indai wanpela wetkot stret long ai bilong dispela namba wan jas bilong PNG, em i tok olsem: "Dispela pasin biong ol pipel i redi, - i holim spin samting, na i wet long stiim wetkot na rausim long han bilcing kot yet, na kilim em i dai stret loi{g ai biong jas yet... * dispela pasin i winim olge ta arapela pasin nogut bi long PNG. Dispela kain pasin i semim kantri tru." Bihain long dispela tripe la kain pasin olsem ol plis man i sem, long wanem i luk olsem ol i no gat strong. Tasol nau sapos ol i wokabaut wantaim gan long kain trabel olsem, ating ol bai piiim ol i no mas pret long belhat bi long ol pipel, na bel bi long ol i strong gen. Namba wan pasin olsem i kamap long pies Bereina long Sentral Provins bikjas bilong kot, Mista Prentis, wantaim wanpela 1gm pusman l bin go wantaim wan pela wetkot bilong Tro brian Ailan long lukim pies we ka biong em i bin ku im wanpela man. Tasoi samting oisem wan handet pipel i laik bekim long dis pela man - kot i no bin painim em i gat rong 0 flo gat - na ol manmeri ya i kirap pait wantaim pus na kilim dispela man i dai. Bihain gen long Fraide, 22 Septemba, ol plisman i wokabaut lusim haus kot long Kainantu long sten Hailans na i laik bringim nupela wetkot i go bek long rum gat. Na hia tu wanpela lain pipel i burig im pus na i brukim lain bilong ol na i paitim wet-- kot long tamiok na katim het na bros biong em. Na long Mande, 25 Sep temba, long biknait wan pela lain 50 pipe! i kamap, holim naip na tamiok na spia na brukim rum gat na banis kalabus long Banz long Westen Hailans na go insait na kiim wan pela wetkot. 01 plisman i no inap long ol. 01 dispela ripot kamap long yau bilong Mista Somare ma em i kalap nogut na tok: Mipela gat fri kantri. Tasol mipela i no ken larim olpipel nating i no gat pawa olgeta kirap kapsaitim pasin biong kot na kalabus. Na long strong bilong ol yet mekim save long ol wetkot na ol pus man yet. WANTOK - Sarere, 7 Oktqba 1978 - P-es 3

yu na men laik painim NO BAlM long kain man olsem tasol. - Sampela papamama bilong PK1NN MER pikinini men i no gutpela turnas. Mi save sampela em Dia Edita - Hia nau mi kastam biong ol lông laik hekim pas hilong lewa wan wan ples. Tasol em i susa biong ml tru. hikos no bisnis olsem kopi, mi i no lukim tru long ai kopra, kakao 0 ka hal yu hilong mi liklik taim wan laik trensfe hal yu salim pela men autim wan biong olsem. em long Wantok Nius. Man, em pikinini biong Long Fraide 18 de bilong yu na sapos man long pies mun Ogas. ml lukim long yet men klsim na man o Wantok Nius na nitim i go boi ya i wok long heipim na ml painimaut olsem yu long sampela kaln wok wanpela susa tasol pinis iongyu brata biong men ml wan biong em tru long papamama. Wantok Nius. Yu mobeta tingting gut Yes susa Domabe Sanewi pastaim long yu husat yu bin tok olsem nb stret papamama o bnata biong long tupela manmeni i manit na papamarna bilong nieni i tokim tambu man bilong ol long balm bikpe la mani olsem K600 O K700 o moa long dispela long baim pikinini men hilong o!. Olsem na yu lukim -na i no stnet long al biong yu na yu sem long dispela kain pasin. Ating susa dis pela tok bilong yu hal ml sapotim liklik. Yes hia long hap biong mi long Saussia Lokal Gavman Kaunsil ml lukim no stnet tnu long ai bilong ml. 01- sem wanem yupela papamama biong plkinini men biong yutupela? Em wa nem bisnis biong yutupela long kisim mani? Na taim man biong pikinini men biong yutupe!a lusim pinis 0 bairn pinis pikinini men biong yutupela. Na dispe la mani map lukautirn yu tupela i stap lapun o hal yutupeia go askim man - bilong pikinini gen long helpim yutupela long sampela mani rnoa sapos yutu peia i laikim dispela samting tasol nogat map mani long yutupela. 0 brata biong susa bi longem go askirn tambu, mi laikirn bai yutupela susahelpim ml liklik long * sampela kina pastaim long wanern rnigat wok o tra be! Qsem. 0 askim susa bilongyn long kisim mani long em na yu1aik i go spendim long tavi1o hotel. Na taim yu wok long mek irn olsem na yutupela ern likilk long man bilong pikinini biong yutupeia o nogat? men. Tambu bilong yupela em wanem p1k o dok han im long en olsem na yupe la kostlm em tumas. Sapos yu husat papámama gat iiklik save na yu kanim pikinini men ni nedi long kisim man na yu lukim knanki tingting o toktok bilong mi long Wantok nius na. yu bel pen tumas o - tok baksait long ml, bikos yu nedi tru long sal im pikinini biong yu ol sem wanpela bisnis long wanpela man o bol ialk balm long yu. Orait, nait tasol go long WantokNius na bai ml ken lukim wan biong yu. - Kevin Surerno, - Unimo/Wewak. BRATA MAR TM SUSA Dia Edita - Mi laik yu ken givim hapspes long ml laik putim wan biong ml. Wan bilong mi olsem: Long pies bilong ml, ml bin lukim olsem anpela bnata manitirn susa biong em. Susa tnt biong em i no nanapela. Nogat. Wan-.pela mama na papa tasol kanim tupela. Mi gat bikpelawani long dispela na ml nait long Wantok Niuspepa. Mi ting long ol anapela pnovins i no gat kain pasin olsem. is pela karnap long ples Yaknumbok namba 2 insait long hap bilong Dnei kikin long s Sepik Pnovins. Yu - husat gat wanem kain tingting long bekim o sknuim pas biong ml, orait, Mi son tnt long yang- rait long Wantok. pela man kisim gutpela posisen long wok hilong Lucily Anton, Yakrumbok/ls Sepik WANTOK - Sarere,7Oktoba 1978 Pes 4 PASN LONG PLANT TAUN Dia Edita - Mi lalk sapot im pas biong wantok ya Thomas Kuno biong Port Moresby, 19 Ogas 1978; Yes wantok i no long Port Moresby siti tasol, i gat dispela kain pasin biong salim men long K2 o K5. Mi save hia long Kieta, Toniva tu gat dispela kain pasin stap. Sampela ol wokman tasol planti long ol, em ol pasindia man tasol save salim men biong 01. Em dispela kain manmeri i no save sem liklik. Nogat tru stret ya. Ating sapos yu laik salim men biong yu, orait yu mas i go long as ples biong yu stret opro vince biong yu na wokim dispela kain pasin na maski long raun raun pasindia nambaut na salim men bi long yu. Em tasol mi Johnny Mapi biong ples Fongi nomgneen River Sup dis trik. Johnny Mapi, Arawa/Not Solomons Sahni ol pas kani bug: WAN TOK BOX 1982 BOROKO HALANS - BSNSMAN TRU Dia Edita - Mi wanpela man i wan tru long tok bi long Mista Esty Beleng. Em long -Wantok namba 224 biong Sanene, 24 Jun 1978. Na mi laik hekim pas bilong em. Yes wantok yu tok knos long ol wan tok bilong yumi Hailans. Tasol yu abnus liklik tu ya. Yu tok Finschhafeñ tasol i gat planti bisnis olseth p.m.v. na stua5 kopi, na buhnakau. Mi wanpela boi bilong Finschhafen tasol papa bilong mi stap long Okapa long sten -Hailañs. Na mi save wanem i stap long Hailans. Wantok ating yu kinap long hul bilong ston nä yu no save. Yu ting kopi i : inap wanem kain bisnis man tnu ya. Long Lae mi lukim ol stua bilong Yunopien tasol pulap. Sapos- yu go long Hailans bai yu lukim ol lokal pipel i holimstua na yu tok long buimakau mi no ken kauntim. Mi save ol gat helikopta bisnis ni bikpela kampani ol i kolim Hailans Henen, yu ting bi long husat. no bilong waitman. Em bilong lokal pipel. Sapos yu kisim ka bilong yu na go long Dumbu na lukim bulmakau bilong husat. Bai yulukim ol Hai lans i bairn graun na putim kau bilong ol. Yu ting hu sait i save pinisim ol ka long Ela Motots. Em.ol Hailans tasol. Wantok ol i gat wan wan ka i no olsem yumi no gat ka. Na wanpela poin yu tok salim skin em i no gat tok. Long en yumi olgeta man i laik tnaim na tromoim mani long em. Yu tok dning kolwana. Em Hailans em i kol. Tasol yu belhat yu dningim solwana na yu gat knos, orait, nait tasol i go long Wantok. Mi bai amamas tasol. long nitim pas bilong yu. Tenkyu. N.Y. Sate, Lae. MAR TMAN PNSM MAN BLONG - SNGEL MAN Dia Edita - map yu lanim mi long hap liklik spes bi long naitim wan bilong mi plis? Yes ol bnata na susa na wansolwana. Wanpela wari biong mi i go olsem. Plantj knismas na mun mi wok long planti taun. Na mi Save lukirn wanpela kain pasin yumi olsem bi long PNG save mekim. Yumi olgeta man na men i lusim tru ples bilong yumi na i kam wok mani long arapea pnovins. Na taim yumiwinim wok long wanpela kampani na win im wan o 2-pela knismas, em kampani yet i bin tok autim yu olsem. Sapos yu winim dispela knismas ml makim yu ken i go lip. - Em nau yumi pinis na i laik i go long ples na luk im papamama, bnatasusa. Em nau yumi amamas tnt 5.ai na isa olsem. Bilong ol wantok o wanwok em i ken save ol sem yu laik go lukim ol lapun long ples. Em i gutpela tnu na ml save yumi save mekim pati long olgeta wiken; Na yu ml save tok save o singaut im ol na ol save yu gutpela pnen biong em Na wok wantaim tok gnis na dning bia na naun stap. Tasol yu laik lusim em o i laik go lip samting, o lapun mama i kam stap wantaim yu long taun na laik go long ples na yu laikim ol ponoman ya kam lukim em o sindaun bilong em. Na sikan na i go long ples. Taim yu mekim pati ml save i kam tnomoi 50 toea 0 K2 0 Kl0 bilong bet o he1pim yu long dispela wan biong yu. Na mani i go bikpela na yu amamas long lukim wantok, wanwok, na yu i go. Yumi wok long taun tasol yumi no save kisim blkpela mani long fotnait, laka? Mi helpim yu gut long taim biong sindaun biong yu na yu i go. Na taim yu kam bek yu wok liklik na winim 3 0 4 fotnait yu wokim nanapela pati bi long narapela samting gen. Na yu singautim ml ken ml kam tromol mani gen. Na dispela sem man ml tasol yu ting yu kisim hamis mani long ml? Onait taim biong ml bi long i go lip na ml singaut im yu o invaitim yu long bekim dlnau biong nil na dning bia, kaikal biong ml, yu no bin i kam. Orait dispela mani bliong ml kalkal nating - na ml wok hat nating long wok bilong ml. Mi no save kisim K2 long wanpela aua. So yu mas bekim K tasol long mi plis, Sapos taim mi kamap na singaut long yu manitman kam lukim. Mi tok long ol manit ta sol kisim mani biong ol yangpela man olsem wan we. So manit mas nitim na putim long het. Sapós hu sat man qmeni laiksknuim okel, sknuim i go. 0 yu bel hat, dning kolwara tasol na bekim pas go long Wan tok nius. Na bal ml ken nitim. Tenkyu. Kono Aketangil, Panguna/N ot S olomons

Yareba Bulrnakau Mista Masket langallo, wanpela bikpela opisa hilong Dfve!opmen Beng, i bin opiun Yaneba Bulma kau kampani,,1ong pies Safia long Noten Pnovins. Dispela em i wanpela hik pela wok bulrnakau map long 700 hekta na Divelop men - Beng i bin givirn dinau map long K248,000 long statirn dispela wok. Na Viles Divelopnren i bin presen long nanapela K 142,000. 01 Yaneba pipel i bin tnaini map long 1 0-pela yin long statim dispela wok long hap bilong ol na tude ol i gat naispela farn pinis, i gat pies balus klostu, gat ol gutpela haus, na banis nabaut long ol pies kunai. 01 dispeia sarnting stat bikos A fore Lokal Gavman Kaunsil i bin kam planti taim long askirp gavman long statirn dispela wok bulmakau. Na ami tu bin helpim ol tu long mekim Pogani rot i gutpela; na ol bin bninglm kago long ba lus. Sapos Ami i no bin helpim ol pipel,-ating tude i no gat naispela fam. Long dispela seremoni Mista Holloway, Minista bilong Fainens, i bin givim sea setifiket long lo-pela lokal bisnis grup na long nanapela 114 rnanmeni holim sea long Beng. Morobe Brukiffl Morobe Din Edita - PUs hanim na givim mi lik!ik spes long utim wan bilong ml. Wan bilong mi 1 go olsem. Nau ukim Morobe provins gat lanti sap pnovmns o ia em save lusim tingting ong arapela sap provins Dilong em. Olsem ol sap rovins stap - 5. t na iwan tok husat yu bilóng dispela hap biong provins bilong yumi mas helpim dispela aidia bilong ml. Mi laik yumibiong Not Kôs mas bruk nà lus Morobe pro vms na kamap narapela pnovins biong yumi yet. As bilong dispela ting ting o wan bilong ml em i go olsern gavman hal put im al tumas long wanpela salt biong provlns tasol na bal yumi stap olsem bus kanaka yet i go map olsem 198001 go rnoa yet. Husat biong Morobe pnovins, yu tingirn olsem wanem yu bekim kwesten bilong dispela wan biong ml o helpim. Künsi Bibily, Arawa/N.S.P. Mime Be Glasirn Gut 01 Ailan Wanpela gnup - 3-pelá savernan biong Esian Dive lopmen Beng wantaim sampela opisa biong dipat men bilong traispot na wok balus na pralmeri indastni - olgeta ol raun long ol smolpela allan long Mime Bay na ol pies ya: Samarai, Agaun, Rabaraba, na Misirna... s Nu Briten Mas Moa Raitim Buk Mista Paulias Matane, man i makim PNG long Amenika na long Yunaitet Nesens, bin tok long wan pela selebresen long Rabaul olsem: moa pipel long PNG mas traim rait im sampela buk long tok ples o tok Pisin 0 tok nglis. Mista Matane yet f bin naitim 8-pela buk plnis na i bin presen long wanpela long nupeia laibneni o 1 buk ol bin opim Taunan Komyuniti skul long Rabaul. kain jeles em i long pasin long olgeta no i stap long., man mas wan- Em i tok tu, s-al planti buk na tok pies i5 ap long 1 1 bai plan pipel i Stapim Pait Long yin i go pmnis gat planti pait nabaut long Enga provins na ol yuni vesiti studen biong dispela hap i bung na i wokim wanpe!a tim biong go raun nabaut long Enga na toktok wantaim o! lida, na traim painimaut as bi long ol pait. 01 i bin wok iiiap tu mun stret - long taim biong skul holide klostu long Knismas. 01 i bin sindaun wantaim ol pipe! na paitim tok wan taim ol, soim muvi long 01, na painimautim wan na as biong ol pait. 01 i bin klia im tlngting tu long nupela b i tok, sapos pait i kirap nau, obtain man inap kala bus na i no wan wan pait man taso!. - 1-letman biong dispela grup em Mista Chris Kopyoto. Em na ol pono man biong em i waninogut tru na ol i laik pasim rot biong paitbiong nau ta sol. Na tu ol i wok long painim wanpela we biong stapim ol pait inap long pela taim. Chris bin painim olsem,. sampela ol Enga bel kas-_ kas long lukim ol sampela bnata i go het gut long bis ms na ol 1 flo map Dispela 1 mekim ol i beihat na i bisnis bi iou jeles. Tsak i im bnata moa ting wanem em ii - la bisnis nau, na em taitim bun long wlnim mani ta - sol. Em givim baksait long mi. Orait, bal mi bek im long em. Mi no mekiin ncugut long em...tasol sknapim bel biong ol i nabaut na bai ol bagarap im ol wok biong em.... -. olsem na bel biong ml i 1 " bungim mani na wan wan yla men i bin staplm pait n biong pait i long provins. laikim dispela tin bin putim anene ten tausen kina pnais mani. Olgeta yia 1 ol givim sampela medal na pnais mani. Long dis pela mun Oktoba bal ol i kinapim interim provinsal gavman long Enga na bai ol i givim dispela pnais mani inap long K50 kina. Namba i bin pasim long c musa tusen na lo - memba biong ol. ples klia long ai biong kaunsila na inemba biong paiamen, ol yet bin bruk im ol spia. Het biong dis pela gnup Saa Galilee em insait long grup i Wok wantaim Chris nau. Komiti save wok wan taim Chris i gat tupela komyuniti gnup dalrekta: Saa Galilee na Pup taki; ol 1 1 wok long hap yusim 6-pela a ol tin1 i mas ri mekirn ol gut, i mekim gc na no lusim - ç""ino1 a- - na i no lusim na oi samting pait t - WANTOK - Sarere, 7 1978

Adresbilongyu.1,f1 i fl t i THE NVESTMENT CORPORATON OF PAPUA NEW GUNEA SAPOS VU SMAT, VU BAlM SEA LONG NVESMEN KOPORESEN BLONG PAPUA NUGN Bai yu kisim winmani bilong p/anti kampani wantaim. Sapos yu laik save moa, o vu laik kisim fri wanpela kala buk soim wok bitong mipela, yu rait long: nvestment Corporation P.O. Box 155 Port Moresby Nem bilong 1 j"! t "Jf_! LJ * Strong Tru. DYNA Niupela trak bilong Toyota i save wok hat tru. Yu laik karim kago o pasindia - long biktaun o rot nogut long bus - dispela trak em map. TOYOTA BRANCHES PORT MORESBY [AE MT. HAGEN [E LA MOTORS LMTED tvdang AT: -254088 422322 521888 822188 RABAUL KETA WtWAK 921988 956083 862255 0. C, 0 w a. Cl WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 6

YAM WANTAM SOLPS Vu redirn 1 kilo yam o kaukau 5-10 lombo 0 1/2 spun pepa 2 smotpela anien 2 tomato - bikpela liklik na rausim skin 1 smolpela kap wel bilong kukim kaikai, o vu ken yusim bata o marjarin o gris 6 hap solpis yu mas larim solpis i s-tap long wara map 5 aua bilong rausim sol Sam pela gutpela kaikai, olsem taro na karapua, em banana bilong Vu mekmm olsem: - Wasim na rausim skin bilong ol yam kaukau, na katim liklik liklik. Putim oblong sospen i gat wara map long karamapim 01 tasol na kukim map 15 minit. Larim tuptup i stap long sospen taim yu kukim ol k au kau/yam. Orait, nau katim ol lombo naanien na tomato. na kapsaitim i go daun long dispel? sospen wantaim yam. Kapsaitimwel o bata o gris i go daun wantaim nau. Tantanim ol samting nabaut na larim em i kuk map long 10 minit. Yu no ken yusim tuptup nau. Nau yu kisim ol pis na rausim skin bilong ol na kat im bikpela iklik na pu-tim i go daun insait long sospen wantairn ol arapela kaikai. Kukim isisi map.yu save yam o kaukau i malumalu pinis. Taim em kuk, vu mas miksim nabaut planti. Redi pinis, orait, nau yu ken kaikai wantaim sampe a kabis o sampela nupela tomato. DDMER 01 men bilong PNG map planti yia moa, stat long taim bilong ol tumbuna yet, i save mekim wok gaden. Em i wok biong ol men yet. Na i no bilong ol man. Na olsem wanem long lans na nau em wok insait wok didiman long PNG long diaptmen biong prai no gat planti men i stap? 01 man tasol. Tasol inap long sampela yia nau, long Vudal Egnikalsa Koles long Rabaul, ol bin trenim sampela men. Wanpela stap long namba wan lain bilong ol men i winim Vudal, em Josephine Kup tasol. Josephine em i bi!ong Avi viles long Westen Hal- men indastri - em nupela nem biong dipatmen bi long didiman tasol. Em stap long Maun Hagen na i gat spesel wok long naun na skulim ol men na ol sumatin long ol skul long olkain pasin fama na didi man. Em i save naun long ol kornyuniti skul na skulim go moa long pea 16 / tch length lever and -" control. Drop feed * for darning and embroidery. PREN BLONG YU NAP OLTAM L WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 7

BOROKO MOTORS SAPOS VU OAT WOK- TNOV - FORD,1 Tractors Equipment Vu ken lukirn nupela FORD TRAKTA long BOROKO MOTORS long ólgeta hap bilong Papua Niugini. Na tu, yu ken bairn long Arawa Motors, na Sepik Engineers, -. na long Kimbe Bay Shipping, ñä Highlands Heneni Goroka, na Higatura Motors Popondetta; - OL MEKENK BLONG MPELA NAP FKSM * FORD LONG OLGETA HAP Mipela i gat planti spea pat na mekenik. - for * AVLiNG-BAEORD PACFC your compaction requirements. Vibratory Plates Vibratory Rammers Pedesttian VibratoryRóllers Double drum hydrostatic drive Agents for bearings and hose fittings Ryco-flex Nachi AVELNG-BARFORD PACFC PTY. LTD Head office: Ume Street, Gordons, Port Moresby. Port Moresby. P0 Box 6457. Phone 25766 Telex NE22206 Lae depot: Morobe Avenue, P0 Box 1191, Lae Phone 424188 Telex NE42411.WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes8

independens - Wanpela smolpe!a kantri tru, i no lorgwe tumas long PNG, i kisim independens lông namba wan de biong Oktoba. Nern biong dispela kantri Tuvalu Sapos yu laik save tru long smolpela sais bilong dispela kantri, yu tingim ol dispela samting. Em gat 9-pela ailan na o!geta pipe! biong kantri Tuva!u wantaim, ol map long wanpe!a taun biong PNG, ol map!ong 8,000 manmeri tasol. Biktaun biong ol, nem biong em Funafuti i gat wanpela hotel tasol na dispela hotel i gat 5-pela bet tasol. Funafuti i gat 2-pela ka tasol nil nau ol Nu Sian i bin saiim wanpela moa bai Pninses Margaret bilong Englan no mas wokabaut long lek tasol. Pninses i slip long wanpela bikpela manua, o sip bi long pait, biong Nu Silan. Samting olsem 200 bikpela manmeri biong ol kantri-nabaut bin kisim tanget long kant long dis pela independens selebresen... - na ol niinista bi long gavman putim ol long haus biong ol yet. Gavman i bin singautim wanpela bikpela pasindia sip bilong kantri Nauru kam, bal em i olsem hotel na haus slip biong ol dispela bikpela manmeni balk kamap. Na samting kam. 01 i slip nabaut long ol i i nau long Tuvalu Tuvalu 1 wantok urn ol - edalcanal,hebrldes - G!.rt l& *riiits. *Pacific Ocean.Lord Howe s.,norfotk ralla North New Zealand *South sland 4 *Bounty s * Phoenix Equator Coc s ;Antlpodes Sapos yu laikim kaikai i swit rnoa na redi hariap tru; bairn wanpela tin Tom Piper mit. Sapos stua i klostu, Tom Piper tu i kiostu. * - WANTOK - Sarere, 7dktoba 1978 Pes 9

SKULMER WOK M BLUM lak bilong men Papua Niugini em bilum. Em save i long het bi!ong em. Na man tu gilt liklik bilum,.l em i hangamapim long sol biong em tasol. Planti yangpela men tilde i stap long taun na no save -ma long pasin bilong wokim bilum. Olsem na ol Sista Hbhola Yut Divelopmen Sentna long Monesby sing wanpela men Sepik, Misis Agatha Wanamin biong am skulim ol. Hia yu ken lukim ol poto bilong dispela. Poto daunbilo i soirn ol men i sindaun na i tanim ol string long lek bilong olyet - ol scm vu ken lukim ol men i mekim long olgeta ples bilong PNG. Olsem ol i bungirn planti string na liklik rop ikamap bilong wokim bilum Long poto an tap yumi lukim Misis Waramin i skulim ol rn-en long pasin tru bilong wokim bilum. WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 10

Long dispela poto antap ol skulmeri i wasirn dispela ol string bilong disp ela plaua rop. Sapos ol i no wasirn, em i saite skraji Olsern naol i wasim na rausim ol marasin bilong em na hanaamap bai em i drai long san, olsem ol men long poto daunbilo i mekim. 01 men i hangamapirn ol string long ol liklik tn bai ol i dnai long san. Poto antap i soim wanpela na karnautim waitpela Long poto long lepha em i skulirn ol neri long v. bilong lip 4gatha Wararnin, bilum. *Long sampela hap bilong PNG 1 gat planti kain bilum bilong planti kain wok. gat biluni biong wok, na bilum bilong singsing, na bilum bilong kankarim pikinini, na biiim bilong senis long taim bilong bairn men. 01 Manus i hangamapim ol string long bilum. 01 Sepik hangamap ol kina na tit bilong pik na gras bilong kapul na titdok na kawawan na gnas bilong pisin na liklik knamsel. 01 biluni bilong wok gat makmak long wanpela salt tasol. Baksait i iaitpela. 01 umben biong lukautirn pis, em ol bilum tu, tasol rop bilong-ol i stnongpela. Wokirn bilum em no isi. Longtaim moa ol men i mas sindaun tanim tnet o stning bilong em, na bihain tasol em i samapim. Olsem ila ol men i save amamas long naispela bilum; na ol man amamas tu, na ol tunis. Daunbilo yu ken lukim tisa bilong ol skulmeri, em i Misis Agatha Waramin bilon,, bilonig Sepik i soim ol men long pasin bilong kalaim ol string. Pastaim ol i sak e wara na putirn sol insait na bihain putim pen na tan tanim na kala i karnap. 0! kain kain kala long wan wan sospen. Long lephan gen ol men i hanagamapim geii 01 string i gat kain kain kala bai em i drai long san. - WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978

Helpim 0i f L L / r p Maxell bateri stap long olgeta hap. Tairn yu go tong stua yu mas askim long Maxell tasol. Maxell no map pinis kwik. Em bail stap longtaim tru...maxel Kisim Maxell bateri tasol QSb-sM03 WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 12

ASPLL 10K Dia Edita - Mi long bekim dispela tnipela askim bilong Wantok. Em tok long Famii Plening. 1. Wan bilong gavman stnet o nogat? - gutpela gavman wani. Tasol ml ting dispela i no samting bilong wan tumas.. PNG tnaipela kantni na no gat planti man turnas. Sapos yu askim ol pipel bi long ples, ol no gat dis pela hevi. 01 i laikirn piki nini na ol save tok mipela sot long man. Gavman hanim tok long husat? luk olsem ol waitman ol wok i save wan. 011 wan o ol i laik mipela no ke kamap planti. Em askim bilong mi. 2. Yu lukim p.lanti piki nini o wan wan tasol? Em dispela samting yu no ken tokim mi. Mi ting em samting bilong tupela ma- - nit. Husat lukautim piki nini? Mi ting tupela tasol. Orait tupela yet i ken makim namba. Yumi manmeni bilong PNG gãt tingtlng o yupela ting ml pe!a no gat dispela sam ting. - 3. gut ol mama pasim bel o nogat? Long dispela samting ml save knos tnu. luk olsem yumi PNG i p1k o dok no gat save o tingting, no gat het bilong mipela. God putim yumi antap long ol enimel na yumi mekim olsem long ol gutpela sam ting God givim yurni. *Yumi ken bosim bodi bi long yumi, em map. 01 * enimel no map long mek im dispela. nait likik Yu ken tisim ol -neseral we bilong farnili piening Sapos yumi ol manmeri lainim dispela em i gutpela tru. Man i fri sapos em 1 yusim. Na mipela i no mas bairn waitman biong baganapim olgeta then bi long mipela, na tromoim rnani long manasin biong pasim be!. Mipela i-les long lukirn na lainim ol dispela sarnting. Yu larim man i yusim tingting em map long spesim na makim namba bilong pikinini. Em tasol ml ASKM t liii,,l,u,j1, t till L TAMBU TORO * - lllllillllll1llllltlllllllllllll,ll j N& 7;q4,r-//ç 1A/T. toktok biong Dia Edita - Mi gat wan pela sotpela askim. map long ynpela bekim o nogat. Askim go olsem. Long kantni biong yumi, yumi kisirn pinis indepen dens. Na yumi gat ami long lukautim kantni. Tasol yuno no gat faktonj biong wokim born na gan na katnes. Na sapos wan pela kantni laik pait wan taim ami biong yumi. Sa pos dispela ol samting, nom na katnes pinis, bal yumi kisim long wanem kantni? Sapos Australia i helplm yumi bai Australia tasol helpim o arapela kantri tu bal helpim. Plis mi no klia na asklrn. - G.Bannabas, - Kentagl/Mt. Hagen. KAL Dia Edita - Mi g la wan long pasmn biong c kaunsil biong mipela long hap bilong ml long Salt Nomane Saut Simbi eria Dispela lain ol kaunsil i go long haus rniting o haus bung ol no mekim toktok biong rnipela pipe! sindaun olsern wanern na pies na taun i gro gut long kantni bilong yumi PNG go het. Na ol i nornekim gutpela toktok. - 01 i sindaun na sampela ol i slip, na sampela ol smok i stap. Na ml lukirn man katim bus na laik Goumai, planim gaden na mekirn Madang. paia na bikpela smok bi long paia, kain olsem karnap na insait long haus miting smok. - pulap tnu long Na slip tasol i stap na name! lol-ig ol wan wan *tasol dli toktok na miting pinis, o.l go nabaut long viles na ol save giamanim mipe1a:pipe1 tumas. Na takis mani biong mi *pela, ol kaunsil save kaikal. Na ol i no stnetlm haus sik, na klasrum biong ol skul pikinini. Haus sik na klasnum i kamap olsem haus pik tru. Dispela sam ting ml wan tnu. Sapos yu husat kaunsil laik bekim pas biong ml, orait yu mas tanim na luk luk gut long baksait biong yu pastaim na bekim. BEKM? 11 Gomono Goheyupe, SEM LONG 3 Dispela kaving man OL KAVNG men neket em biong ol Dia Edita - Plis Wantok Niuspepa map givim ml liklikspes na mi ken raitirn llklik tok bilong kaving. Mi lukim kaving bilong manmeni neket i no stret long al biong Mi. Mi no painim mining tni bilong dispela kving manmeni neket. Tasol yupela ol rnanmeni nating na ol manmeri biong wokim kaving neket. Yupela luk im na amamas tu? Em gutpela long yu, tasol no gutpela long ml. Olsem na ml laik givim 3-pela kwesten go long ol man bilong wokim ka ving manmeni neket. 1 Wanern hap ples tru insait long PNG, tumbuna bilong ol naun neket? 2 Olgeta tumbuna bi * long yumi insait-long PNG * naun neket? tumbuna o biong yumi yet? Wánpela taim ml go lông * 7 mail ples balus long Port Moresby na ml lukim ka ving bilong manmeni neket stap insait long haus. Fani samtlng tnt no stret long ai biong ml. Na ai biong sampela manmeri tu, Em mi lukim ol pen irn samting biong man men na putirn insait long haus. Taim ml lukim ml sem na raitim dispela pas go longol bosman na wokman bilong kaving. Plis yupela ol man bilong wokim kaving. Yupe!a mas bekim - 3-pela kwesten bilong ml. Tenkyu. Yu husat manmeni laik blp im tok biong ml oiiioa. Mi tenkyu long yu. GAl M ls.rp 1NAT..AT N TOKN L MAt 0 Ninkama Paul, Pont Monesby. WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 13

Massey Ferguson Tralta i win long strong bilong em long olgeta hap biloag graun1 Long 182 kantri bilong graun, ol saveman bairn Massey-Ferguson trakta. Watpo? Bikos ol i save pinis, disp&a kain trakta i redi oltaim long mekim strongpeia wok. Em i save Wok hat tru, na em i isi long lukautim. gat planti kain kain trakta, bilong olkain bikpela na smolpela wok. / Sapos yu tingting long bairn wanpela trakta, mobeta yu go long Ela Motors long hap bilong yu na yu yet yu draivim na traim dispela Massey- Ferguson trakta pastaim. Ating bai yu plum em i samting tru. Massey Ferguson Vu wan long 01 spea pat? Vu wan long mekenik bilong fiks im? Vu no ken wan. Olgeta bisnisman bilong PNG i save pinis, Ela Motors i win long dispela kain wok * bilong lukautimolgeta kana trak natrakta em-i salim. 1i A1MRS L LMJ LMTED Wheels for the nation PT. MORESBY MT. HAGN RABAUL WEWAK 254088 521888-921988 862255 LAE MADANG KETA KMBE 422322 822188 95t83 935115 GSEM 18 WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 14

Long wanpela pies ol kolim Dunuabanma na gat planti man long dispela pies. Na longwanpela taim gat gutpela de na gutpela mun tu kamap olsem na tupela man laik go long bus. Nem bilong tupela em Kuruba na Gile. Long moningtaim tru Kuruba na Gile, tupela kirap na wokabaut go go long wanpela hap bus tru, man no Save i go long en. Tupela go kamap na Kuruba tokim Gile, Vu mekim pala na redi i stap ml traim go long bus ilk- lk na painim sampela abüs. Kuruba tok olsem -a go long bus na Gile siap na redi long haus bi lorg tupela bal slip na Kuruba go long bus na painim wanpela p1k. P1k 1 dal stap na em kisim i karn tasol. Gile ting olsem Kuruba kilim na kisim kam na no gat. Wanpela bikpela snek bin kilim na em lus im go long wasim maus bilong em na laik kaikaim ña em i go. Em i wasim na redi long sampela maus wara na laik kaikai na em kam bek lukim pik na p1k no stap. Na em kirap nogut na em painim no gat na em bihainim kam. Kuruba karim p1k kam. Tasol Gile lukim olsem p1k ya srtek kilim na Kuruba no kilirn. Gile no toktok na lukim tasol na tupela kukirn p1k na kaikal pinis. Tupela slip long nait. Tasol Gile ting olsem snek bal mas bihainim p1k kam yet. Em ting olsem ná em i kukim tripela raunpela ston na wanpela sóspen. hat wara na em redi stap lorug kilim snek. Na tupela slip na Gile no sup long wanem em pret long snek na tingting stap. Na bik pela nois kamap long bus long pies Kuruba karim p1k kam long en. Nau Gile kirap nogut na kirapim Kuruba tasol Kuruba no harim liklk na Gile tingting stap. Na man, bikpela snek kam long dua na olgeta samting bagarap tru na kam. Snek kam, kam klostu nau putim het bilong em go insáit long haus. Tupe a Kuruba na Gile slip long en.,-?--- Snek opim maus bilong em naisi isi kam insait na Gile kirapim Kuruba na em no harim liklk. Gile kirap na kisim ongpela stik na kisim tripela ston ya go daun wan wan long maus bilong snek. Na Gile kapsaitim * hatwara tu wantaim na kilim snek ya na tanim tanim go indal klostu long wanpela raun wara. TLJLTUL fau BA MPELA Ro KN KAM PLAfTh tiwi -.ONCr MgiKN. aa41s Gile kirap na kisim bik pela stik na paitim Kuruba i slip stap. Kuruba kirap nogut na Giie-4 tokim em olsemgile kilim pinis dis pela snek. Snek hia - painim dispela -pik kam. Tumora bai yu go kisim na kukim kaikai. Tupela i kros long nait na slip. Long moningtaim tru tu peta painim na bihainim go go na lukim snek dal stap kiostu longarere bi long raunwara. Tupela katim katim na kisim go givim long ol manmeri long pies. Na ol kukim na kaikal na skin bilông snek em ol man putim long kundu bilong ol long singsing. Ludwig Onguglo, Simbal. - - Port Moresby. / *bl 2r:r.-. 1 / -ik n:,-. /,/ frj. ",.. NG }-FktL- 1 SAVE klsfrl trowc ELA -ARC-TfldAN LoWE MiM3A N PJK,ErAbw - - t4 8UAt - -- N /ANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978

* Dispela haus. bai stap olsem tasol map planti yia moe, long wanem, ol anis i no inapkaikai Hardiflex faibro. - Hardiflex sirnen faibro no save krungut, i no save sting, na no save bruk isi, na yuno mas pentim. Hardiflex faibro em i isi. Long yusim, luk nais, na no kostim planti mani. Em i samting tru bilong wokim olkain gutpela haus long ol i vot na kiostu olgeta ol Ellice Allan pipel 92% i bruklusim Gilbert allan, long 1 Oktoba 1975. Nupela praim minista bi long Tuvalu em i Mista * Toalipu Lauti. Em i gat 45 krismas na papa bilong em bipo i misinari long Papua Niugini. Em i winim ilek *sen isi tru na ol i gat kabi net i gat 8-pela memba. Bikpela wan biong Tuvalu em long winim mani, long wanem ol. i gat liklik hap graun tasol 01- geta ailan wantaim ol map long kiostu 26 skwea kilo mita... tasol. nsait long wan yia ol map wokim 400 tan kopra tasol. Em i samting nating. Tasol ol i bosim planti. solwara inoa. Na olsem ol Japan laik kam skulim ol long pasin bilong bisnis biong hukim pis. Taim ol i votim indapen ol tisa na sumatin long pasin biong redim graun long wokim gaden biong ol. Bihain ol i skul long pa sin biong wokim gaden long hap i gat maunten. Bihain gen ol i skul long pasin bilong kisim ol piki riini biong sayor na tu long pasin biong grisim graun. Bihain Josephine. i skulim ol long pasin biong lukautim gut ol yangpela diwai na sayor na haitim long biksan na bikren. Wanpela samting biong ol Hailans i gut tru long gris im graun, em i Skin biong kopi. Nogat ol fama raus im olsem pipia. Em i soim ol men bilong NDEFENDENS 0 kam long pes 9 dens long palamen long, Englan, wanpela memba i tok olsem: map nau i no gat wanpela kantri likilk tru olsem dispela, bin winim independens insait 5long komonwelt. Tuvalu i kamap memba namba 38 long komon welt. nsait long tupéla yia i laik kamap, bai tupela ai lan moa i kisim indepen dens long Englan, em Nu Hebrides na Gilbert Allan. Bihain long dispela, plak biong Englan bai flai antap long wanpela liklik ailan tru, nem biong em Pitcairn Allan.... we i gat 80 manmeri tasol. Em i las ples aninit long Englan long Pasifik. Englan bai presen long ol Tuvalu long samting olsem KS miion. Na bai helpim ol Tuvalu long ranim ol bisnis inap long yia 1980. Australia na Nu Sian tu bai helpim Tubalu. Lus long ndonesia Mista Pita Lus, Minista biong Bisnis, i bin kam bek pmis long wanpela luklukraun long ndonesia. Minista wantaim lain biong em i bin lukim planti kain kain smoipela wok bisnis long ailan Bali na Java. 01 i bin lukim ol faktori bilong wokim laplap, wokim kain kain *bilas long silva, wokim ol liklik basket samting biong sal im long maket, pasin bilong sapim dlkain kaving, bilong groim ol kakaruk, biong wokim olkain tebol sia samting long kanda, wanpela faktori biong wokim simen, na faktori biong wokim olkain samtmg long let na skin biong bulmakau. Gavman blong ndonesia i tok em laik helpim ol *Papua Niugini na salun sampela saveman biong ol dispe la kain smolpela wok bisnis kam soim ol Papua Niugini yet long pasin biong mekim. 01 tu i laik kam soim yumi long pasin biong wokim olkain samting long mambu bi long bus, na long wokim kain brik long graun em ndo. nes ia i save pasim lonf rup olsem kapa biong ol. DDMER i kam long pes 7 Westen Hailans long pasin biong planim na groim gut olkain samting ol map sal im long n iaket; Em sam ting olsem kabis na tomato na bin. Josephine i tambu im ol men long planim olgeta samting wantaim. Mobeta ol planim wan pela samting pastaim, na bihain long sampela wik ol plnim narapela sam ting.... igo, go. Olsern tasol na long olgeta taim bilông yiaol gatkaikai. Josephine mekim gut pela wok tru na i hat long skulim ol men ña sumatin. Mipela i ms gat moa men long dispeiakain.

BLONG WAN EM APM PE BLONG OLMEMBA? na bai mi ken luki.. Mewari Arnibi, Okapa/E.H.P. OLMEMBA - MEKMWANEM? Dia Edita - Mi laikautim * wan bilong mi. Long Sep Dia Edita - nsait long temba 4 1978, mi harim kantri hilong yumi PNG long redio long PNG Nius wan wan eria bilong Open long moning long hapas 6. olsem Memba. Mipela i gat 01 i tok gavman apim mani bilip long bikman bilong bilong palamén long mipela. Tu mipela i yusim K6000 tausen kina. Em taim bilong wok bilong tru yupela apim tasol ol mipela na taim nogu na memba ol man i sanap gutpela nait taini 0 de long maus bilong mipela ol taim. Mipela resis wan pipel. taim long arapela brata bi Tasol ol kisirn dispela long strongim yupcla nau bikpela mani, ol no ave yupela go het na helpim tingting long ol pipe! na ol mipela. S i go long miting long haus asembli na o! memba tok Nau yupela pas long wanern? 01 i no save kam leksen na i go long Pala stori na tokim mipela long men Haus. Dispela taim pipe!. 01 i save kisim dispe yupela i gat pe f u. Na em la bikpela thani na kam. 01 bilong dispela mani alauens save tingting long bairn s.p. mani. Dispela mani i no na sap tasol. Dispela em i bilong yusim long wok no stret. bisnis o mekim sindaun bi long yupela. Nogat. Dispe Em tasol wan biong mi. la mani bilong yusim lông Husat memba bel kaskas bairn balus na sip na ka. turnas, yu ken raitim pas i Nau i go insait tnu long go long Wantok Niuspepa, wan wan enia na kisirn wan bilong ol long helpim ol. Wan wan enia mipela i gat Wan long hau mipela i ken stnongim yupelã? 01- sem yet yupela gat wan long hau yupela helpirn mipela. Dispela taim bal yumi kamap amamas na go het na helplm kantni bi long yumi. Baring Orobu, Wamuki Viles/Lae.. Dia Edita - Mi laik autim lik!ik wan biong mi i go olsem. Yupela ol bikman biong palarnen, yupela i no save long provins o viles bilong mipela. Dispela bilong wanern? Mipela yet mekim na baut i go bai mipela ol pipe! bai sindaun gut. 0 yupela i tingirn em orait long mipela asples? Long wanem yupe!a man biong palamen i no save i kam long liklik viles biong mi pela? Na harim wan biong mipela long viles? Yupela i save i stap long taun tasol. Yupela mekim olsem na olgeta kandere bai go Opim yau na hanlm gut. het? Mi no gat. Yupela ol memba bilong Yupela ol memba yupe hailans. Yti pela no save la i stap long han biong tlngting long ol lapun long mipela. Sapos yupela i o ples. Nogat tru. Yupela rait long bikman biong save putim ol manmeni bi mipela, tasol yupela i no long ples go baksait tru. kisim wan biong mipela 01 bnata bilong ml long long viles o provins. Mi Yunaitet Pati ynpela ol wari long dispela ml salim rnernba biong haus pala pas bilong mipela long yu men. Yupela i save maus pela. wana moa mo yet. Yupela Sapos yupela bikman i i no save helpim ol provins kam long vies o próvins biong yupela. biong mipela na kisim Watpo yupela no save wan bilong mipela i go, bai stopim ol lain long pait. Mi mipela i amamas long ol save les tru moa moa yet bikrnan. Na tu olgeta hap long hanim dispela kain long PNG orait tasol. Na tok wanpisin; Pnen! Sapos sampela vies i nogut long yupela laik pnairnminista sindaun biong mipela. yupela mas stopirn ol lain Sarum, bilong yupela long pait. Mendi. 01 wantok ncsgut yupela i minista nating. Yupela i no stnetim ol lain bilong yupe LUSM TNG -la yet. Em tasol. Tenkyu. MichaelB.A., LONG ASPLES * Port Monesby. Dia Edita - Plis yu map putim dispela hap askirn bilong mi. Yupela olgeta memba bilong hailans, wanpela sarnting ml no arnarnas tru long yupela.. Lésen namba 21 WATPO MAN NO PULM WN MQA 1/ 111 f., 1. Sapcis man i dring pinis, lus long wara. - Rausim long wara, winim win long maus bilong em. 2 Sapos lektrik pawa k,im em Swisim pawa pastaim Yu no ken holim man pastaim Rausim waia long stik drai 3 Saposbikpela smok karamapim em Pulim man i karn ausait long smok Yu go daun klostu long graun hia i no gat smok 4. Sapoabi.in bilong pis o hap kaikai pasim nek bilong em. -Paitim man long baksait bilong banis bilong em. 5. Saposmanki putim plastik bek long het bilong em. - Rausim bék, na winim win long maus bilong em. Neks taim bai mipela i tok save long pasin bilong winim win i go bék long maus bilong manmeri i dai, na i no pulim win moa. ".W.4 SMo1E, c _.h,_..j Al.f1% -..----......tim diapela lesen na bourn stap. Bihan yu ken w*un buk long en. Planti rnos baikarnap. WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 17

biongyu Dia Edita - Mi laik autim wan biong ml. Mi lukim planti pikinini long PNG. Bipo ol papamama lukaut im ol gut tru long ol na bairn skul biong ol na bairn trausis na slot, ol save lukautlrn ol gut tru. Wanern sarnting ol askirn l papamama save hanim tok kwiktaim na mekim long ol pikinini biong ol gut tnu. Hanirn gut ol rnan kisirn save pinis na stap long gutpela wok bilong yupela. Nay yu notingting moa long papamarna biong yu, yu tingting long skn bi long yu na balm kain kain samting na tnomoirn bikpe la mani tasol yu no ting ting rnoa long papamarna bilong yu. Nau nil givim gutpela tingting long yupe la. Yupela rnas helpim papamama biong yupela. Yu husat knos long dis pela, onait, nait tasol i go long Wantok Niuspepa na bal mi kisirn na nitim. Tenkyu. lge Walo Kuna, Mendi. POmio rait MATMAT NA HANGRE Dia Edita - Mi laik autlm wan biong ml i go olsern. Mi no bin amamas long lida biong kibung grup, Mista Alois Koki na Mángil tupela Maulu oil stopim ol pipel long hap bilong Widebay, bal ol i no ken kisirn provinsal gavman na ol i ken takis long komyu niti gavman. Mi no bin amamas tru long dispela lida biong kibung grup long hap bi long P0mb. Na 1 bin stnongim ol long givim kal kal long ol man long matmat long ol man dal pinis. 01 imekimna mipela ol tisa long Kaukum Skul save wan tru long ol manki. Bikos mipela lukim ol save hangre long skul, bikos papa save tingtlng tasol long givim kaikai long ol man i dai pini TAKS MAN LUSWE? Dia Edita - map yu givim spes long ml long putim liklik wan biong mi hia long Wantok Niuspepa. Wan biong ml i go olsern; Hia long Bajyer Riva, ml lukirn ol kaunsil ol tok olsern. Mipela kisim takis bilong helpim yupela long wokim skul, wokim et pos, wokirn rot na bnis. - Tasol ml no lukim wan pela gutpela wok ikarnap long Baiyen Riva. Mani ml pela save giim yupela, na yupela i mekim wanem? Mani rnipela givirn yupela no biong wokim bisnis bi long yu lokal o long kaikai long maus bilong yu tasól. Mipela givim dispela mani bilong helpim mipela long wanern samting sot long mipela. Het biong yupela olsem p1k.. Sapos yupela man bal yupela tingting long kamapirn provitis bilong yupela. Em tasol wan biong mi. Husat rnan O men i laik bekim pas biong ml, onait, nait tasol go long Wantok Niuspepa. Tenkyu. Samson Kuni Rane, Baiyer Riva/W.H.P. Lae rait PASNDA WAR Dia Edita - Mi gat wan pela bikpela wan na be! hevi. Bel hevi na wan olsem. Mi harlm Monobe nius go na ml hanim wan pela tok olsern. Ating wan pela bikman biong Hailans em tok long Pnimiabilong Monobe Provinsal Gavman long nausim ol pasindia man na men bilong Hal lans. Na blkman bilong Morobe em ting olsem wanem na em pasim ol? Yu bikman na yu husat yu stap tasol long haus o opis biong yu tasol. Yu no lukim olkain hevi biong mipela pipel ol kain kain stil, pamuk, sik V.D. o Gononla, em ol dispela samtlng i kamap we? WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 18 Mend i rait stap long matmat. Ating ol dispela samting bilong bodi bilong man na Hagen rait Pius Lote, em yupela ol bikman yet i no givim long pikinini Pomlo/s Nu Bniten yupe!a i kipirn i stap na PAPAMAMA WAR men bilong em stret o man baganapirn nern biong Morobe oltaim. PNG NOGUT NEM biong em. 01 man nabaut Baiyer Riva rait i go kisirn pe na go nam Bipo i no gat dispela baut, na farnili tru bilong Dia Ldita - Mi gat liklik kain sik nau i gat planti em nogat. Na ol hat long wan map long yupela i pasindia long sarnpela pro- givim liklik spes long mi vms i kam i stap nating. Na ol stil nabaut na mekirn K2 Bus long salim skin na kisim mani long bairn kai kai. Em nau na olgeta man kisirn sik nogut na i go bagarapirn ol famili na sik nogut i go bikpela. Na sampela farnili ol bnuk. Jackson Tazirno, Banz i rait TRKM PE BLONG BOD Dia Edita - Mi gat sam pela wan olsem. Mi lukim insait long Hailans mipela save kisim bikela pe bi long man i dai pinis long ka. Em mi pilim no stret. Long wanem yumi yet stopim ka na ol draiva no kisirn yumi, yurni save knos nogut tnu loñgol. Na ol kisim yumi. Yumi save amamas na yumi save peim ka na dnaiva long kisim pipel. Tasol ka gat tnabel long not na kilirn man i dai. Na olgeta lain bilong man dai go na askirn long pe go antap tru. Dispela pasin gutpela o nogat? Yumi olgeta kristen plnis tasol yumi kisim ye lukautim famili. Olsem na yu husat man stilim pe bilong bodi hilong narapela man, yu mas tingting gut yu no man natlng. Yumi olgeta i kris ten pinis. Alfons Aba, Banz/W.H.P. - Lae. Kimbe rait RTM PEPA WE Dia Edita - Mi save lukim wanpela pasin i no stret long ml olsem na ml raitirn dispela hap tingting biong mi long Wantok Niuspepa. nsait long Papua Niugini ml save lukim ol yangpela maniñeri save bairn nius pepa nabaut na ol no kisim i go long haus bilong ol o sindaun long pies bi long malolo na ol i ritim. Nogat. 011 wokabaut long rot o long pies bung o long stua na ol nitiin. Na oi no save man i sindaun o man wokabaut o ol piki nini stap. Na oil krungut im man i sindaun o man i wokabaut o krungutim ol pikinini na oi save kros na yusim tok nogut long pabilk pies na i no stret. Mista G. Onifindo, Kimbe. BAlM WANTO Mi bin lukim nau long Wantok Niuspepa. Dning nau em i kisim bikpela mani tr.u. Long wanem planu man nau kamap olsern slev bilong dning bia. Naol no ting long kinap im wanpela wok bisnis bi long ol yet. 01 man ting tasol long kisim mañi na dnlngbia long en. Sapos ol kaunim mani ol i bin dning long en bail winim tru mani bilong bairn ol kaikai na klos sam ting insait long wanpela yia. Na map long wokim wanpela stua o wanpela kain samting map long laik bilong oi. Mi bin luk im long sampela megesin bliong sampela kantni ol i tok long PNG em kantr bilong dring bia na bilorig pamuk nabaut. Na dispela kain tok em i oisem semim yumi. Sapos yumi wok long dning taso! em hal i no gat wanpeia gutpela kaikai bal kamap long ding. Nogut mani bilong yumi em mani bilong dning bia ta sol na biong bairn ol dning bilong dring. Em tasol. Mista G. Barnabas, Mt. Hagen. Sapos yu laik kisim Wantok niuspepa map long wan yia em i olsem 48 tainis, yu katim dispela tiket long sisis na yu salim i kam long mipela wantaim K8.OO. Nem biong Adres Salim sek o manioda inap long K8 wantaim tiket ikam long: WANTOK BOX 1982 BOROKO Sapos yu bilong wanpela skul o misin o klap o grup na yu laik kisim moa olem lo-pela Wantok olgeta wik, orait, yu rait i kam long mipela na mipela i gat spesel prais lônqdispela kain samting. Prais bilong go tong Australia: K14.50 na tong Amenika na, Yurop long sip em a K18.2Onalongbalus cmi K24.OO.

1TiA QS1M 1PEL LONG PLANT VA, " SAM UEL LAk cvm OK LONG CL, OL FD LONE AR1M tok B.LONG EN. VUPELA KAM BK NA LOTU TRU LONG GOD. MEKM / OLSEM BAr GOD HELPM YUPELA NA VJPELA LUSM WOK KALABUS BLONG OL FLSTA. 5/ GO YUM QLE1A LONC TAUN MSP. BETEN WANTAM LONG GOD. J3ki Ko ntiak Go Bek Long srel 1 amyuej - 7;io Hap Namba 2: Stori map nau: Bokis kontrak bilong God i kam bek long pes lsrel, tasol ol man i lusim i stap nating long wanpela haus. Na ol i go lotu im ol god giaman...t..., TRU. YUM RAUSM OL GOD GAMAN NA LOTU LONG GOD WANPEL,4 TASOL. /L J TASOL OL FLSTAl LUKM OL SREL GO LONG MSPE UPLANT1 SREL LONG MSPE. OL r LAK YUMr. --.. 7-1 OL PPEL LArK TUMAS LONG BHANtM TOK BLONG SAMVUEL. PLANT TAUSEN MANMER 1 KRAP GO, BLONG HARM LT BLONG GOD. / 7, YUM. KF - PASTA] pr - /F WANTOK - Sarere, 7 Oktoba 1978 Pes 19