Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Similar documents
PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010

Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Kwata 2010

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Ripot Namba PG

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

2011 PNG Sastenabiliti Ripot. Mekim senis

PNG LNG Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Hap Bilong Yia 2015

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

Sekim o painim aut Rait bilong Komyuniti long save

SunRice Group Speak Up Policy

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

RIPOT SAMERI BEKGRAUN NA AS BILONG SEVEI. Ol de bilong sevei. Sotpela toktok long sevei eria

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

Wokman pilim pen long takis

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Ol dia brata na susa bilong

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

Femili dai wantaim long balus birua

PNG i ran olsem Afrika

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

Namba 1991 Oktoba 18-24, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

Lapun tasol strong yet...

Liklik Baibel Dikseneri

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

Strongim skul, strongim pipel - PM

Sios helt sevis bungim hevi

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

Madang taun bagarap - pes 7

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

Glasim Judisal Kondak Bil

NG rausim ios wokman

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

O Neill makim. nupela minista

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

Namba tri UN bos i raun long PNG

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

O Neill promotim invesmen

...Metal prais pundaun

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

antri bai sot long mani

PNG i no gat helt standet

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

OPOSISEN I GAT NAMBA:

Mande neks wik- O Neill o Somare?

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

El Nino dai ripot i no klia yet

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

Gutbai Oseah Philemon(OP)

Guria kilim tupela long ARoB

edim plen bilong tuna isnis na klaimet senis

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

STORI KAM LONG PANGUNA DAILOG PROJEK

Dinau baset bai go antap tru

ol nupela provins go pas

Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

OTML papagraun egensim O Neill

Dion em i Deputi Praim Minista

Gavman putim ai long ol Supa Fan

avman makim 20, 000 long gol medol

pas! Paul Zuvani i raitim

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian

K14.2 bilien baset bilong 2016

Transcription:

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2011 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini.

www.pnglng.com

Ekseketiv Toktok Kapsaitim simen bilong sanapim PNG LNG Plent Bihainim ol wok redi long sait na rot na infrastraksa divelopmen long yia i go pinis, kapsaitim namba wan faundesen bilong LNG Plent i makim wanpela bikpela wok kamap insait long patnasip namel long PNG LNG Projek na Papua Niugini. Decie Autin, Projek Ekseketiv, Esso Highlands Limited Papua Niugini Likwifait Netserol Ges (PNG LNG) Projek (Projek) i makim tupela bikpela wok kamap insait long namba wan kwata bilong 2011 wantaim wanpela brukim graun seremoni bilong wok konstraksen long ol proses tren na namba wan simen faundesen ol i kapsaitim long LNG Plent, we bai wanpela bikpela Projek fasiliti o ples wok. sevei i painim 68 kalsarel herites sait we i mas i gat abrusim o banis. Menesmen tim bilong Projek i wok wantaim ol sosel na kalsarel spesolis long abrusim o daunim senis mak konstraksen i kamapim insait long ol dispela eria. 67 percen bilong 292-kilomita bikpela paiplain rot ol i seveim pinis Konstraksen Brukim graun seremoni long proses eria Esso Highlands Limited, wanpela han bisnis bilong Exxon Mobil Corporation, i wok sanapim na bosim Projek makim ol ko-vensera o bisnis i wokbung: Oil Search Limited, National Petroleum Company PNG Limited, Santos Limited, JX Nippon Oil and Gas Exploration Corporation, Mineral Resources Development Company Limited na Eda Oil Limited na wanwok bilong ol. Olsem LNG Plent na ol arapela bikpela Projek sait i muv i go insait long hevi konstraksen wok, ol kontrak kampani i wok apim wok mak bilong ol i kam insait long Papua Niugini. Infrastraksa i wok lo sensis na kamap mobeta, wantaim tu ol rot, bris wok na sanapim bilong ol konstraksen kem i go het yet. Long wankain taim, Apstrim Infrastraksa kontrak kampani i inapim pinis wanpela sefti wokmak wantaim faiv milian awa wok i kamap na i nogat Lost Taim Insiden. Long luksave long dispela, ol i kisim Anuel Projek Ekseketiv Sefti, Sekiuriti, Helt na Envaironmen (SSHE) Awot long namba wan mak bilong wokman sefti, gutpela sabkontrakta menesmen, na gutpela wokbung na timwok. Dispela em i namba faiv PNG LNG Kwatali Envaironmen na Sosel Ripot, na i soim olsem Esso Highlands Limited, olsem opereta bilong Projek, i wok long inapim olgeta tok promis bilong em long sait bilong sefti, helt, envaironmen na sosel menesmen. Ol wok pastaim long konstraksen Pri-konstraksen sevei wok bihainim onso paiplain Rait ov We i go het yet, wantaim samting olsem 67 pesen bilong 292-kilomita bikpela paiplain ol i seveim pinis. I go inap long namel long mun Februari, ol onso paiplain pri-konstraksen Decie Autin, Projek Ekseketiv, Esso Highlands Limited, i givim Anuel Projek Ekseketiv SSHE Awot i go long Apstrim Infrastraksa kontrak kampani Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2011 I

Tebol 1 - Ol kontrak na bikpela wok konstraksen Kontrak Kontrak Kampani Ol Bikpela Wok Long Namba Wan Kwata 2011 Apstrim Infrastraksa (C1) LNG Plent Eli Woks (C2) Clough Curtain Brothers Joint Venture Curtain Brothers Papua New Guinea Limited Wok bilong stretim na strongim bris i pinis. Ol bikpela graunwok bilong Hides Ges Kondisening Plent disel rifi ul eria i pinis. Pinisim na opim rot i go long Wara Kikori Bris. Pinisim wok lo nupela seksen bilong rot long Kantobo i go long Wara Mubi. Ol bikpela graunwok na kalvet ekstensen long rot i bungim Motukea Ailan na LNG plent sait i pinis. Opso Paiplain (EPC2) Saipem Givim pinis sabkontrak bilong karim ol lain paip long ples bilong paintim i go long sait. Pinism piseri na komyuniti ripot na givim i go long Papua Niugini Dipatmen bilong Envaironmen na Konsavesen. LNG Plent na Marin Fasilitis (EPC3) Hides Ges Kondisening Plent na Hides Welped (EPC4) Chiyoda and JGC Corporation CBI Clough Joint Venture Brukim graun seremoni i makim givim bilong proses eria i go long sab-kontrak husait i mekim ol proses tren. Namba wan simen faundesen i kapsait bilong paip rek insait long namba wan proces tren. Pinisim bilong sip bris pail testim. Rivyu bilong ol LNG tang model i pinis. Wok bliong mekim nain percen nickel stil plet bilong insait bilong LNG teng i pinis. Faktori orait testim bilong namba wan Ges Tebain Jenereta i pinis. Faktori tok orait long testim menlain ges kompresen pekes na ol ges tebain pawa jenaresen pekes i pinis. Onso Paiplain (EPC5A) SpieCapag Faktori tok orait testim long olgeta menlain manuel na ektuetet valv i pinis. Bikpela konstraksen kem long Kopi i opim wok. Komo Ples Balus (EPC5B) McConnell Dowell and Consolidated Contractor Group Offshore Fes namba wan na tu bilong Men Kem i pinis, na givim 140pla moa bet lo silp. Tok wanbel i kamap wantaim wanpela asples Papagraun Kampani long silip wanpela rot bilong wokabaut raunim ples balus, long givim mobeta rot long komyuniti i wokabaut i go kam. Asosieted Ges Divelopmen Various Febrikesen bilong riplesmen bilong ofl ot boi maka i go het. Wok na konstraksen menesmen kontrak i go long wanpela kampany lo stretim bek Kumul Marin Teminal. Driling (nupela wels na wokovas) Nabors Drilling International Limited Ol kontrak bilong daireksenal drilling, mesamen long taim bilong drilling, loging long taim bilong drilling, fomesen iveluesen, peforeting, laina hanga na komyunikesens i go aut pinis. Sefti, helt na sekiuriti I gat ol sans bilong asua i stap insait long olgeta projek we i gat moa long wanpela wok sait, na planti bikpela masin. Olgeta dispela rot bilong bungim birua i bikpela moa insait long ol ples i gat bikpela bus na maunten. Projek i lukim wanpela wokman i dai long dispela kwata taim wanpela Onso Paiplain kontrak kampani kru man, husat i wok kliarim paiplain Rait ov We, i dai taim em i kisim bagarap long diwai i pundaun antap long em klostu long Gobe. Projek i salim bikpela tok sori bilong i go long famili na ol poroman bilong dispela kru man na toksave long ol atoriti. Projek i kirapim kwik wanpela wok painimaut i go insait long dispela birua. Long narapela birua insait yet long Sauten Hailans Provins, sampela ol sabkontrak i bin kisim bagarap taim ol i ron long helikopta bilong ol. Ol i kisim gutpela medikal halivim, na ol Papua Niugini atoriti i karimaut wok painim i go insait long dispela hevi. Long dispela kwata, long halivim helt bilong ol wokman, Projek i lonsim wanpela Stay Fit and Well, Prevent Tuberculosis kempen we i gat awenes long ol wokmanmeri na wok monitaring i kamap wantaim wanpela tritmen riferal progrem long sapotim Wol Tubakulosis De long Mas 24. Narapela Helt tim progrem i lukluk long ol stopim wok miting, narapela nem em helt stendaun, long Projek long strongim luksave long birua bilong sik malaria na wok banisim long bekim ol nupela sik malaria i kamap. Moa yet, Projek i karimaut ol intagretet vekta kontrol program na strongim medikal sekap bilong sik tubakulosis pastaim long ol wokman i statim wok, bai ol i ken painim kwik ol sik tubakulosis. Sefti na sekiuriti bilong Projek wokfos na ol komyuniti i stap klostu i wanpela bikpela samting yet. Sekuiriti strateji bilong Projek i go moa long kamapim longpela taim pasin poroman wantaim ol komyuniti i kam aninit long wok bilong Projek, na i strongim ol papagraun na ol komyuniti longn yusim fomal rot bilong autim na tok ples klia wanem kain ol belhevi ol i gat. Projek i wanbel wantaim ol asples komyuniti lida na Papua Niugini Gavman yet i strongim loa na oda wantaim moa polismanmeri i stap na promotim tu divelopmen bilong ol lokol bisnis i wok wantaim projek. I bin gat wanpela hevi i lukim samting olsem 150 pipel i go insait long Wellpad A Kem. Em i lukim sampela bagarap long tripela Projek wokman, na rausim bilong olgeta sotpela taim wokmanmeri na wok i pas long strongim sefti na sindaun bilong ol wokmanmeri. As bilong dispela go insait long kem nau i stap long wanpela wok painim. Ol samting ol i painimaut i soim olsem as bilong em i no long sait bilong Projek. Sekiuriti tim bilong projek i glasim na strongim ol disain bilong ol kem na ol sekuiriti progrem bilong ol. II www.pnglng.com

Sosel divelopmen Projek i go het yet long givim moa mani i go insait long promotim ekonomik groa na kamapim ol gutpela samting bilong ol komyuniti i stap insait long Projek Impek Eria. Olsem, long dispela kwata, 24 helt edukesen skolasip i go aut long ol sumatin bilong Sauten Hailans, Galp Provins na Sentral Provins aninit long wanpela wokbung wantaim Divain Wod Yunivesiti (Divine Word University) na non-gavman ogenaisesen Population Services International. Moa long dispela, 22,500 skul pek igat planti ol samting bilong skul i bin go aut long moa long 22,500pla skul pikinini. Dispela i poromanim lons bilong Kastom Stori / Sene Gori Kompetisen, we i askim ol skul pikinini long kisim skul long ol tumbuna bilong ol long long pasin tumbuna na kalsa bilong Papua Niugini. 22,500 Skul pek i go aut long ol pikinini Tilim bilong tupela namba wan buk insait long Toea pikinini buk siris i go long olgeta 82 elementeri skul insait long Projek Impek Eria. Ol buk i bihainim stori bilong wanpela yangpela boi i go long kainkain hap insait long Papua Niugini, na kamapim save na luksave long kalsa bilong ol pipel. Ol buk i kisim pinis luksave bilong Nesenel Edukesen Dipatmen na ol i laik givim gutpela kwaliti riding samting i go long ol elementeri skul pikinini. Luksave olsem agrikalsa em i wanpela bikpela samting insait long laip na sindaun bilong ol rural komyuniti long Papua Niugini, Projek i sapotim divelopmen bilong ol agrikalsa wok long ples, wantaim ol projek i go het pinis long Hides, Omati na long LNG Plent Sait. Ol dispela wok progrem i lukluk long promotim ekonomik divelopmen insait long ol rurel eria i sapotim ol komyuniti long planim ol fres gaden kaikai, sanapim ol lain diwai kesyu na halivim ol meri insait long Kikori eria long kamapim wanpela kampani bilong saplaim ol kago olsem ol sidling samting. Redim ol skul pek long tilim i go aut Namba tu buk insait long stori bilong Toea Ol bikpela konstraksen projek i ken lukim kamap bilong planti manmeri husat i ting olsem bai gat sans long kisim wok o salim samting na kisim mobeta komyuniti sevis o famili sekuiriti. Namba bilong ol kainkain divelopmen i go antap moa, na tu ol haus na gaden i wok long kamap bihain long wanpela sensus o wok kaunim insait long wanpela Projek Impek Eria. Insait long komyuniti komyunikesens, Sosioekonomik tim i wok go het long toksave long ol de bilong pinis we bihain long em, sampela nupela bilding o haus i sanap, bai no inap pulim luksave long kompensesen. Narapela bikpela wok em sapotim ol ples insait long LNG plent sait eria long kamapim komyuniti bes inmaigresen plen bilong ol yet long halivim ol yet long lukautim gut kamap bilong ol pipel i bihainim projek i kam insait long eria bilong ol. Divelopim ol Papua Niugini bisnis Bihainim wanpela lukluk long lokol skils divelopmen, strongim, na onasip bilong ol papa long samting, projek i ken larim wanpela gutpela samting i ken givim kaikai long ol lain tumbuna bilong bihain. Entaprais Senta i go het yet long wokbung wantaim ol lokol bisnis long kain kain gutpela rot bilong halivim ol long painim na kisim ol sans bilong wok bisnis wantaim Projek na strongim save bilong ol. Laikim bilong Entaprais Senta trening i wok long groa hariap tru wantaim moa long 600 de trening i go aut long samting olsem 250 manmeri i kam long ol bisnis bilong Papua Niugini dispela kwata. Dispela em abrusim 275 de moa long ol namba bilong las kwata. Strong bilong Senta i wok long groa bihainim ol nid lo ol samting ol lokol bisnis i nidim, wantaim ol bisnis tok stia sevis i go aut long fopela LNG plent sait ples long dispela kwata. Baim kago na sevis long ol asples lain na bisnis i wok long halivim long apim mak bilong ol asples saplaia igo antap long wol stendat. Insait long dispela kwata, moa long 475 milian Kina (US$185 milion) i go aut long ol Papua Niugini kago na sevis, na i bringim manimak Projek i baim ol samting insait long kantri, inap long moa long tu bilian Kina (US$779 milion). Dispela invesmen o wok bisnis i kamap long eli infrastraksa divelopmen progrem wok, konstraksen bilong Komo Ples balus, ol namba wan wok long LNG plent sait, na ol wok lojistiks na eviesen. Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2011 III

Ol Projek kontrak kampani tu i wok long sapotim ol Papagraun Kampani wantaim Projek mani abrusim mak bilong 280 milian Kina (US$110 milion) kam inap nau. Wokfos divelopmen Moa long 5,300 Papua Niugini manmeri i kisim wok na makim 75 persen bilong olgeta Projek wokmanmeri Projek i wok long strongim divelopmen bilong ol wokmanmeri bilong Projek, trening na helt wok bihainim groa na namba bilong ol wokmanmeri bilong em. Long pinis bilong mun Mas, moa long 7,000 manmeri wok long Projek. Moa long 5,300 Projek wokmanmeri em ol Papua Niugini manmeri yet, husat i makim 75 pesen long olgeta wokfos bilong Projek. givim fi l bilong Kopi Skrepa Stesen Kem, i bin op ken long dispela kwata na i yusim topsoil we ol i bin bungim bipo na lukautim gut i stap. Graun bilong Papua Niugini, sindaun bilong san na ren, na strong bilong graun bilong em i bung wantaim long mekim wok bilong pasim graun bruk na graun i pulap, wanpela bikpela wok salens bilong Projek. Dispela wok i nidim wok monitaring oltaim. Inspeksen na skelim bilong ol samting bilong pasim graun bruk na graun i pulap nating i stap insait pinis long ol verifi kesen asesmen o wok sekim na i stap olsem hap bilong ol tulboks toktok na envaironmen awenes trening. Ol skul wanpela tim husat i rivyuim na strongim graun bruk na sedimen kontrol wok long Gobe i go long Wara Mubi Rot i go olsem tu long ol arapela Projek eria na long Onso Paiplain kontrak kampani. Moa yet, wanpela menesmen rivyu bilong ol pipia long olgeta hap bilong Projek, i dispela rivyu painim ol bikpela ples we pipia i save kamap, rot bilong skelim gut, na ol salens bilong mekim dispela wok. Bikpela moa luksave long pipia i wok long daunim lukluk i go long ol arapela ogenaisesen long pipia halivim na apim mak bilong mekim gut wok long olgeta Projek woksait. Ol bikpela hap mak pipia i wok long kam insait long mekim wok konstraksen long LNG Plent, ol paiplain, na ol arapela ples wok. Na taim em i givim ripot long olgeta ron bilong kago i go long Nesenel Agrikalsa Kworentin na Inspeksen Atoriti (NAQIA) pastaim long 90-de notis taim, Projek i wok long halivim long painim wanem kain ol birua i stap long wok bilong karim kago i go kam, na wanem ol wan wan oda i kam long NAQIA pastaim long kago i lusim namba wan sip bris bilong em. Ol graduet enjinia i mekim wanpela 18-mun divelopmen program Long kamapim wanpela gutpela wok luksave, na long halivim NAQIA, ol kontrak kampani i wok long serim infomesen long inapim ol komplaiens askim, na moa yet, ol kainkain sindaun olsem kliarim bilong wanpela paip ol i pentim pinis taim em i stap yet long solwara. Projek wok igat nid bilong ol kwolifait konstraksen wokman na strongim sans bilong wok bilong ol Papua Niugini manmeri taim em i givim ol trening ples long sampela ol ples insait long kantri. I kam inap nau, Projek na ol kontrak kampani bilong em i givim pinis moa long 80 kos i gat moa long 1,500 sesen, we moa long 5,000 PNG wokmanmeri i sindaun long em. Wok bilong envairomen Projek i wok long menesim gut ol netserol risos olsem wara, timba, ol ston na graun, bilong soim ol strongpela busgraun na wara wok bilip bilong em. Topsoil menesmen em i bikpela samting, bikos em i save holim strong benk bilong ol sid na larim busgraun i groa bek ken long plent matiriel i stap insait long graun, we i bikpela samting long kamapim gutpela sindaun. Kwari o ples ston namba 266, klostu long Omati, we i gat wanpela hul i stap long Poto C.B. Frith Grey Goshawk Accipiter novaehollandiae ol i painim insait long Projek Impek Ens IV www.pnglng.com

Wokbung wantaim ol stekholda na komyuniti Kisim komyuniti long mekim wok progrem bilong Projek i senis long givim jeneral infomesen long Projek i go long skelim ol infomesen ol komyuniti i nidim na givim mobeta progrem bilong wan wan ol ples. Ol komyuniti i go het yet long toktok wantaim ol, serim infomesen, o wokbung kamapim ol komyuniti divelopmen objektif. Wanpela Sefti Awenes Program i lukluk moa long trefi k na rot sefti na konstraksen sait sefti i go aut pinis long ful Projek Impek Eria. Dispela kwata em namba wan taim Progrem i go aut long ol skul na komyuniti i sindaun bihainim paiplain. Rot long go insait long graun em i wanpela bikpela samting long wok bilong Projek. Risetelmen na kompensesen wok bilong go insait long graun i go het insait long dispela kwata, wantaim moa luksave long Hevi Hol Rot, Kopeanda Lenfi l Sait, Wellpad Ekses Rot, Komo Ples Balus, Hides Ges Kondisening Plent, Hides Kwari 1 and Hides Kwari 3 na sauten hap bilong paiplain. Projek i tok pait pinis, na karimaut planti long ol In-Prinsipal Kompensesen Agrimen wantaim 82 In-Prinsipal Kompensesen Agrimen ol mausman bilong ol hauslain o klen na Projek Menesmen yet i sainim pinis. Moa yet long dispela, wanpela PNG LNG Plent Sait niusleta i kirap long bungim ol asples stori, ol hevi i kamaut long ol komyuniti bung na ol nupela wok progrem bilong ol kontrak kampani long plent sait. Inap long 1,600 niusleta i go aut long ol sios, skul na komyuniti ogenaisesen insait long fopela LNG plent sait ples. Bikos i gat bikpela laik insait long komyuniti long dispela, namba bilong ol kopi ol i prinim i go antap long mak 2,500 bilong Epril 2011 isyu. 1,600 kopi bilong namba wan PNG LNG Plent Sait niusleta i go aut Luksave na stretim ol wari bilong komyuniti i stap olsem bikpela wok bilong Projek na ol kontrak kampani tim. Insait long dispela kwata, wanpela rivyu bilong Komyuniti Grivens Prosidia o rot bilong autim komyuniti wari i bin kamap olsem hap bilong wok Projek i mekim long strongim progrem bilong em. Wanpela grivens kodineta posisen i kamap long mekim Projek grivens o wari wok rot i makim namba wan wok pasin, na gutpela taim bilong stretim ol wari na hevi. Long pinis bilong mun Mas, wanpela wokbung i daunim namba bilong ol wari na hevi i stap yet inap long 75 pesen. Projek i go het long wokbung wantaim ol Gavman ejensi olsem Dipatmen bilong Woks, bai ol i ken stretim wokabout bilong kago na masin bilong wok konstraksen. Olsem, Hailans Haiwe em i bikpela samting i mas stap gut bilong karim ol pipel na kago i go kam namel long Hailans rijen na nambis, wantaim tu ol kago na pipel bilong Projek. Ofisal presentasen bilong Hailens Haiwe, stretim na wokim haiwe rot kamap gut repot Projek i laim daunim laik bilong risetelmen sapos em i nap, em laik olsem em i ken mekim wok risetelmen bihainim ol intanesenel namba wan wok pasin bilong International Finance Corporation sosel banis polisi, na ol loa bilong Papua Niugini. Projek i go insait long wanpela nupela na bikpela hap salens bilong wok insait long 2011, we bikpela bilong wok konstraksen progrem na namba bilong ol wokmanmeri bai groa moa yet. Tasol maski long dispela, banisim ol wokman meri na komyuniti helt na sefti, na lukautim gut busgraun na wara, na kalsarel pasin tumbuna na wokbung gut wantaim ol komyuniti bai stap yet olsem ol bikpela astingting bilong olgeta wok bilong Projek. Long dispela kwata, Projek i givim wanpela bikpela enjiniaring stadi o wok glasim long Hailans Haiwe i go long Papua Niugini Gavman Dipatmen bilong Woks. Dispela ripot bai halivim Gavman long karimaut sotpela taim na longpela taim wok mentenens na apgred wok bilong inapim ol taim ol i makim long dispela wok. Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2011 V

VI www.pnglng.com

www.pnglng.com Port Moresby - Project Headquarters Esso Highlands Limited Lawes Road, Munidubu Street GPO Box 118 Konedobu, Port Moresby Papua New Guinea Email: miles.j.shaw@exxonmobil.com PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim: