Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Similar documents
Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

PNG LNG Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Hap Bilong Yia 2015

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Kwata 2010

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

2011 PNG Sastenabiliti Ripot. Mekim senis

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

Ripot Namba PG

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

Sekim o painim aut Rait bilong Komyuniti long save

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

Lapun tasol strong yet...

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

RIPOT SAMERI BEKGRAUN NA AS BILONG SEVEI. Ol de bilong sevei. Sotpela toktok long sevei eria

PNG i ran olsem Afrika

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

Femili dai wantaim long balus birua

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

OPOSISEN I GAT NAMBA:

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

SunRice Group Speak Up Policy

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

O Neill makim. nupela minista

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

PNG i no gat helt standet

Strongim skul, strongim pipel - PM

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Sios helt sevis bungim hevi

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

Wokman pilim pen long takis

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

Namba tri UN bos i raun long PNG

K14.2 bilien baset bilong 2016

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

Dinau baset bai go antap tru

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

Gutbai Oseah Philemon(OP)

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

Ol dia brata na susa bilong

antri bai sot long mani

O Neill promotim invesmen

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Liklik Baibel Dikseneri

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

Mande neks wik- O Neill o Somare?

...Metal prais pundaun

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

edim plen bilong tuna isnis na klaimet senis

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

Madang taun bagarap - pes 7

El Nino dai ripot i no klia yet

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Namba 1991 Oktoba 18-24, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

Glasim Judisal Kondak Bil

Gavman putim ai long ol Supa Fan

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

Palamen i senisim 10-pela seksen bilong konstitusen

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

NG rausim ios wokman

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6

Guria kilim tupela long ARoB

avman makim 20, 000 long gol medol

OTML papagraun egensim O Neill

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

O Neill: PNG senis hariap tru

Givim bek mani bilong Ilektoral Komisin

Dion em i Deputi Praim Minista

Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

Transcription:

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2012 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini.

F www.pnglng.com

Ekseketiv Toktok Kamapim sastenabel sindaun bilong Papua Niugini long bihaintaim PNG LNG Projek i winim namba tri yia bilong konstraksen, na wok bilong mipela wantaim ol komyuniti nau i lukluk long helpim na divelopim save na skil bilong ol long kamapim ikonomik na sosel benefit long Papua Niugini nau na long bihaintaim. Decie Autin, Projek Ekseketiv, Esso Highlands Limited Wanpela bikpela bilip bilong dispela Papua Niugini Likwifait Neturel Ges (PNG LNG) Projek (Projek) Nesenel Konten Plen, em long kamapim sosel na ikonomik sastenabiliti long ol pipel bilong Papua Niugini nau na long bihaintaim. Inap tupela yia nau, Projek i wok long strongim gutpela wokbung wantaim planti komyuniti, gavman na non-gavman stekholda na i givim sapot long ol komyuniti i stap long Projek impek eria aninit long Projek Komyuniti Divelopmen Sapot Plen. Dispela em i namba nain PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot, we i soim olsem wanem Esso Highlands Limited, opereta bilong dispela US$15.7 bilien Projek, i kamapim tru sosel, envairomen, helt na sefti komitmen bilong en. Esso Highlands Limited, wanpela han bilong Exxon Mobil Corporation, i go pas long mekim wok bilong konstraksen na operesen na i divelopim Projek wantaim ol ko-vensera olsem: Oil Search Limited, National Petroleum Company PNG Limited, Santos Limited, JX Nippon Oil and Gas Exploration Corporation, Mineral Resources Development Company Limited na Petromin PNG Holdings Limited, wantaim ol wanwok bilong ol. I bin gat tu Pesonel Vaibiliti trening i kamap long ol komyuniti long LNG plent sait long dispela kwata. Dispela trening bai givim save long ol pipel long kamapim gutpela sindaun na bihainim ol stretpela rot bilong stretim wanem kain hevi i kamap. I kam inap nau, 250 pipel i kisim trening pinis we ol i skul long soim rispek long narapela, promotim positiv living o pasin bilong sindaun gut, baset bilong famili na ol rot bilong painim mani. Kamapim ol risos bilong edukesen em i wanpela bikpela praioriti bilong Projek wantaim tripela yia Box of Books o bokis bilong ol buk, skul laibreri program ol i lonsim long dispela kwata. Dispela projek bai helpim 52 praimeri skul long Projek impek eria. Wan wan skul bai kisim ol bokis buk, wantaim trening bilong tupela tisa/laibrerian. Etpela tisa long ol skul long foapela viles long LNG plent sait i pinisim faivpela de trening long pasin bilong lukautim skul laibreri bilong ol. Ol i givim tu 180 skul desk em ol lokal kontrakta yet i wokim, i go long faivpela praimeri na elementeri skul long Hides na 545 desk i go long 15 praimeri skul long Hailans Haiwe na olgeta praimeri skul long Mendi i go inap long Tari. Sosel divelopmen Bihainim komitmen bilong en long promotim ikonomik na sosel sastenabiliti nau na long bihaintaim long ol komyuniti long Projek impek eria, Projek i kisim ol lokal institusen na manmeri husat inap long go pas long ol divelopmen insait long komyuniti bilong ol. Eksampel, Projek i wok long sapotim Delta Green Field Marketing Limited wimens grup long divelopim kaikai fam bisnis bilong ol. Bihain long skul bilong groim ol gaden kaikai o vestebel faming skils ol i givim long ol dispela meri long namba foa kwata 2011, Projek i givim ol materiel bilong sanapim wanpela neseri, na ol i pinisim dispela wok long dispela kwata long Omati eria. Ol lokal komyuniti i sanapim dispela neseri bilong wimens grup husat bai yusim long givim trening long ol memba bilong ol long groim kain kain prut na ol arapela kaikai. Bai ol i givimaut tu ol kating long dispela neseri i go long ol arapela lokal meri long groim long vestebel gaden bilong ol. Ol student bilong Halimbu Elementeri Skul wantaim ol nupela desk Long wankain taim tu, ol i pablisim namba tri hap bilong Toea Projek Intefes seris ol i kolim Toea and the LNG Project. Ol dispela buk long Toea Projek Intefes seris i gat ol kain rot bilong ol student i kisim save. Ol arapela buk i bin kamap pinis em Toea s Road Safety Activity Pack na Toea s Health and Hygiene Megapad. Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2012 I

Program bilong helpim ol meri em wanpela arapela samting Projek i wok long strongim. Long selebretim Intenesenel Wimens De, Projek i givim mani long Bisnis Profesenel Wimens Klab long Pot Mosbi long givim skolasip long ol pikinini meri long Papua Niugini em famili bilong ol i no gat mani long baim skul fi long teseri na sekenderi skul. Dispela ogenaisesen i amamas long helpim planti handet Papua Niugini pikinini meri na ol yangpela meri long gohet long skul bilong ol. Long mun Februeri, Projek i givim sapot we World Bank i sainim agrimen wantaim Papua Niugini Chamber of Mines and Petroleum long kirapim Wimens Resiliens Program. Dispela Program bai helpim ol meri long mekim kain kain bisnis insait long infomal emploimen sekta dispela grup i bikpela tru long Papua Niugini. Ol konsalten bilong World Bank bai givim trening long ol meri long Apstrim na LNG plent sait komyuniti long ol kain samting olsem besik fainensel skil, kamapim gutpela sindaun bilong famili, na ol rot bilong painim mani olsem planim kaikai, samapim klos, kukim kaikai na ol kain samting olsem. Wanpela bikpela samting Gavman bilong Papua Niugini i bin mekim long mun Februeri, em taim Palamen i tokorait long Sovereign Wealth Fund Law. As bilong dispela Fan em long was long mani gavman i spendim long taim i gat ol senis i kamap long mani em kantri i kisim long ol kain samting olsem oil, ges na gol. Ol narapela as bilong dispela Fan em bai i gat transperensi, akauntabiliti na gutpela gavenens. Long begin bilong dispela kwata, Gavman bilong Papua Niugini i mekim bikpela samting long statim Extractive Industries Transparency Initiative dispela pasin i promotim transperensi long taim ol i glasim olgeta mani ol kampani i baim na mani em gavman yet i kisim insait long kantri. I bin gat wanpela woksop i kamap long tupela de long Pot Mosbi. Ol mausman bilong World Bank wantaim ol lain bilong Extractive Industries Transparency Initiative i tokaut long as bilong dispela program na ol rot bilong mekim dispela program i wok. Ol lain i makim sivil sosaiti, indastri na Gavman bilong Papua Niugini i bin stap long dispela woksop. Konstraksen Ol konstraksen wok bilong Projek i ran gut bihainim program bilong ol wok. Projek i winim planti bikpela samting long dispela kwata olsem: i wokim pinis 50 pesen bilong ol bikpela wok bilong stretim graun long Komo Ples Balus; pinisim na karim namba tu driling rig i go; pinisim namba tu bilong foapela horisontel daireksenel driling operesen; pinisim diteil disain bilong opso paiplain; na winim mak tru long taim 453 trak lod bilong ol ikwipmen i lusim Lae na i go long Hides insait long wanpela mun. 10,000 th weld bilong onso paiplain i pinis Long dispela kwata, Apstrim Infrastraksa kontrakta husat i winim ten milien aua bilong wok we i no gat Lost Time Incident i kamap, i bin kisim luksave bilong Projek long nambawan wok tru ol woka i mekim long sait bilong sefti, efektiv sabkontrakta manesmen na wok bung na gutpela timwok. Na tu, ol Esso Highlands Limited graun transpot woka i winim gutpela mak bilong sefti rekot we 7.5 milien kilomita na moa long 125 pasindia ka i bin draiv long en tasol i no gat wanpela Lost Time Incident i kamap. Tebol 1 Ol kontrak na bikpela wok konstraksen Kontrak Kontrakta Ol Bikpela Wok Long Namba Wan Kwata 2012 Apstrim Infrastraksa (C1) Clough Curtain Brothers Joint Venture Pinisim na henova long planti eria bilong HGCP i go long kontrakta bilong Hides Ges Kondisening Plent na Hides Welpeds. Opso Paiplain (EPC2) Saipem Pinisim olgeta disain wok bilong paiplain. Pinisim wok long 320 kilomita bilong dispela 344 kilomita hap bilong biksolwara opso paiplain. LNG Plent na Marin Fasilitis (EPC3) Hides Ges Kondisening Plent na Hides Welpeds (EPC4) Chiyoda and JGC CBI Clough Joint Venture Sanapim pinis moa long hap proses eria stil na hap bilong paip ol i wokim na putim long Train 1. Sanapim pinis moa long 80 pesen pailing bilong marin jeti. Pinisim las sekap long diteil disain bilong sait. Pinisim ol pail bilong faundesen long planti eria. Onso Paiplain (EPC5A) SpieCapag Pinisim 10,000 th weld na namba tu bilong foapela horisontel daireksenel driling operesen. Komo Ples Balus (EPC5B) McConnell Dowell and Consolidated Contractor Group Pinisim 50 pesen wok bilong stretim graun long Komo Ples Balus na winim mak bilong wok long stretim graun. Asosietet Ges Divelopmen Kain kain Ol ensinia wok bilong asosietet ges fasiliti i pinis. Pinisim yunit bilong Triethylene glycol. Driling (nupela wels na wokovas) Nabors Drilling International Limited Pinisim wok long namba tu driling rig na kisim i go long Papua Niugini. II www.pnglng.com

Long Janueri, namba wan grup i trening long Operesens na Meintenens long Prodaksen Seksen Operesen Trening Senta long Pot Mosbi i go long Nova Scotia, Canada long wan yia Advens Skils trening. Long pinis bilong dispela yia 2012, bai ol i kam bek long Papua Niugini na pinisim las hap bilong program we ol bai trening long wok long LNG plent sait na long Hides Ges Kondisening Plent (HGCP) long wok ol i kisim trening long en. Opso instelesen sip Semac 1 Long dispela kwata, ol pri-konstraksen sevei i pinis long ol infrastraksa i sapotim onso paiplain. Sevei i karamapim ol eria olsem valv stesin, ol driling pletfom na ol akses rot. Pri-konstraksen sevei i glasim ol eria we i gat intres long ikoloji olsem ol gras bilong wara na kwaliti bilong wara long wok ples bilong Projek na long wankain taim tu, i luksave long wanem ol ples i gat ol samting bilong tumbuna o kalsa heritej sait. Wanpela pri-konstraksen sevei tasol i stap nau em long 24.8-kilomita Hides Spineline. Wokfos divelopmen Projek i winim mak bilong bikpela wokfos divelopmen we em i givim wan milien aua long trening i go long ol wokmanmeri bilong Projek, we 164,000 trening aua em ol i yusim long dispela kwata. Ol wok bilong konstaksen i kamap bikpela nau long dispela yia, na Projek wokmanmeri i sanap long mak bilong 16,200 pipel. Namba bilong ol Papua Niugini husat i kisim trening long konstraksen na prodaksen long olgeta Projek sait i winim mak bilong 8,500. 16,200 + pipel i kamapim namba bilong Projek wokmanmeri Long Juni Konstraksen Trening Fesiliti, namba wan lain husat i bin kisim trening i bin greduet long mun Mas na kisim Australian Quality Training Framework stended Certificate II in General Construction and Civil Construction. Na nau, namba tu lain we i gat 20 pipel i statim trening program bilong ol long mun Janueri. Long mun Janueri, Jason Maisasa bilong Papua Niugini Institute of Medical Research (IMR) i go kisim trening long Baiomedikal Ikwuipmen Ripe Trening program long Dallas, Texas, aninit long MediSend International. Jason em i namba faiv Papua Niugini long kisim helpim aninit long dispela program na em bai kam bek wantaim gutpela save long sapotim wok bilong IMR na ol arapela helt senta long Hailans. Groim ol Papua Niugini bisnis I kam inap nau, moa long 880 milien Kina (US$424 milien) i go pinis long ol Lendona Kampani (Lancos) long olgeta wok bilong Projek. Long dispela kwata, 195 milien Kina (US$94milien) i bin go long ol Lancos na i soim 30 pesen moa long mak bilong las kwata. Bungim wantaim mak bilong olgeta mani Projek i spendim insait long kantri i kam inap nau em 4.3 bilien Kina (klostu US$2.1 bilien). 4.3 + bilien Kina em ol i spendim long Papua Niugini i kam inap nau Insait long tu na hap yia long ol wok bilong en, Enterprise Centre i bin sapotim 1,300 lokal bisnis wantaim trening na ol bisnis divelopmen trening program. Air Niugini na Esso Highlands Limited i bung long Jacksons Ples Balus, Pot Mosbi long tok gutbai long ol dispela lain i go trening long Canada Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2012 III

Sefti, helt na sekiuriti Projek i lukim wanpela man i dai long dispela kwata bihain long wanpela fran-en loda i bamim wanpela kontrakta husat i sapotim kwari operesen. Projek i salim bikpela tok sori i go long famili, ol pren na wanwok bilong dispela tim memba bilong mipela. Wanpela tim i hariap long mekim wok painimaut na ol i toksave long ol atoriti. I gat olkain Projek toksave na program i kamap long toksave long sefti na trefik long ples we konstraksen i kamap long stapim kain eksiden olsem i kamap. Papua Niugini lenslaid Projek wantaim ol arapela lain i helpim ol sitisen bilong Papua Niugini bihain long Tumbi lenslaid i kamap na planti pipel i dai na ples bilong ol i bagarap. Dispela lenslaid i kamap klostu long Hides na Komo eria long Janueri 24, 2012. Ol lenslaid i save kamap long Hailans bilong Papua Niugini na Gavman bilong Papua Niugini i wok long mekim wok painimaut nau long dispela birua. Projek na ol samting bilong wok i no kisim bagarap, tasol Projek tim i givim sapot long ol lokal komyuniti na long lain bilong Gavman husat i go pas long ol wok bilong dispela birua. Projek i givim haus slip long Juni Konstraksen Trening Fesiliti, ol ka, ples bilong putim ol kago na operesen senta bilong ol wok bilong helpim na painim ol lain i kisim bagarap. Projek i givim ol kaikai, kandis, wara na ikwipmen bilong lait long ol lokal komyuniti. Na tu, Projek i givim ol bikpela masin bilong en long Gavman i yusim na stretim gen rot long Komo i go long Hailans Haiwe. Long taim lenslaid i bagarapim rot i go long Komo, Projek i yusim helikopta long karim ol marasin samting i go long Malanda Health Centre. Na tu, Projek i givim 135,000 Kina (samting olsem US$65,000) i go long Salvation Army long helpim ol pipel long dispela eria husat i kisim bagarap. Long dispela kwata, ol hevi bilong sekiuriti long Komo eria i kamap bikpela na kamapim hevi long komyuniti. I gat wok painimaut i kamap na ol i stretim na putim moa samting bilong sekiuriti long lukautim ol woka bilong Projek. Eksampel, Projek i stretim gut redio komyunikesen; lukautim gut raun na sefti bilong ol ka; na stretim gut rot bilong bihainim na lukautim ol woka long taim imejensi i kamap. Nau i gat planti moa wok konstraksen i kamap long Hides na Komo, Projek i mekim moa wok insait long komyuniti long toksave long ol komyuniti long wanem samting i kamap na karim bekim bilong komyuniti i go long Projek tim. Projek i strongim tu ol program bilong helt long dispela kwata long kamapim gut wok bilong stapim, painimaut na givim marasin long ol sik olsem malaria na tubekulosis. Eksampel, Projek i sponsa long wanpela World Health Organization Grade 1 speselis long go pas long wanpela trening long ritim ol malaria slaid, skelim Projek na makim ol Papua Niugini komyuniti helt laboratori long kisim akreditesen bilong World Health Organization. Projek i gohet yet long wok wantaim ol komyuniti, Gavman bilong Papua Niugini na ol non-gavman ogenaisesen long kamapim sastenabel helt sevis bilong ol Papua Niugini sitisen husat i stap long ol Projek impek eria. Wok bilong sanapim National Infectious Disease Diagnostic and Research Laboratory i kamap long dispela kwata long taim ol i brukim graun long statim wok long University of Papua New Guinea School of Medicine and Health Sciences baiomedikel laboratori long Pot Mosbi. IMR bai bosim dispela wok wantaim sapot bilong Projek na University of Papua New Guinea School of Medicine and Health Sciences. Dispela laboratori bai givim moa trening long ol saientis bilong Papua Niugini. Em bai go pas tu long ol wok bilong luksave hariap na helpim long stapim ol sik nogut i kamap bikpela. Wok bilong envairomen Long mun Mas, wanpela lain ol i kolim Lender Group s Independent Environmental and Social Consultant (IESC) i mekim namba sikis sait odit. Ol i lukluk raun long ol ples wok na miting wantaim ol Projek woka na memba bilong ol komyuniti long glasim wok bilong Projek wantaim ol envairomen na sosel program bilong en. Long dispela lukluk raun, projek wantaim IESC i pasim tok long surukim taim bilong givim fainal ripot bilong Projek Baiodaivesiti Ofset Deliveri Plen bilong Desemba 2011 i go long Desemba 2012. Dispela bai givim taim long ol stekholda long givim tingting bilong ol tu. Bai ol i putim ol samting IESC i painimaut long lukluk raun bilong en long websait bilong Projek long taim ripot bilong ol i pinis. Long dispela taim tu, IESC i tokaut long ripot bilong en bihain long namba faiv lukluk raun ol i bin mekim long Novemba 2011. Weist manesmen em i bikpela samting long komitmen bilong Projek long kamapim gut envairomen pefomens bilong en, olsem na em i bikpela de long taim ol i opim LNG plent sait lenfil long dispela kwata. Seremoni bilong planim diwai long selebretim ofisal opening bilong LNG plent sait lenfil IV www.pnglng.com

I bin gat wanpela agrimen namel long opereta bilong lenfil na ol arapela kontrakta long i no ken bungim ol pipia wantaim, ol i mas rausim na putim stret, na pasin bilong yusim gut dispela lenfil. Dispela redio stesin i save brodkas ol redio program em ol lokal lain yet i kamapim long ol Projek eria. Dispela sapot bai helpim long givim wok na helpim komyunikesen long ol komyuniti long dispela eria. Spil reit bilong Projek long dispela kwata i wok long kamap gut moa i winim mak bilong 2011. Ol i skruim moa taim long wok, tasol namba bilong ol spil i go daun long mak bilong 50 pesen long dispela kwata. Dispela samting i kamap long taim ol i putimaut toksave bilong Sefti, Sekiuriti, Helt na Envairomen (SSHE) Alet long ol rot bilong stapim spil. Onso Paiplain kontrakta i statim ol namba wan wok nau long hap bilong Lake Kutubu Wildlife Management Area. Ol woka i save kisim toksave long wok bilong envairomen na ol i kisim dispela toksave gen long taim bilong tulboks toktok. Projek wara taskfos ol i bin kirapim long namba foa kwata 2011 i stat wok wantaim ol kontrakta long dispela kwata long lukluk long ol wari bilong komyuniti long ol samting i kamap long wara na long skelim gen ol plen bilong wok long wara, plen bilong kisim wara, komyuniti wara sistem na kwaliti bilong wara. Long dispela taim tu, Projek i wok long bihainim yet mak bilong wara em i kisim aninit long Projek Envairomen Pemit na ol i no askim long kisim moa wara long dispela kwata. Projek i givim tu sapot long Piku Conservation Project, we ol i wok long mekim awenes long trausel bilong wara ol i kolim Pik NusTrausel. Populesen bilong ol i wok long sot nau. Trefik na pedestrian sefti awenes i kamap long Tamadigi Long taim ol wok long Projek i gohet, Sosioikonomik tim i wok wantaim ol komyuniti long strongim gutpela pren na wanbel, na ol i wok tu wantaim ol arapela Projek tim long Pot Mosbi na ol fil tim long lukim olsem ol i stretim hariap wanem hevi o wari i kamap. Long dispela kwata, i bin gat 132 wari ol i rejista na i soim olsem moa wok i kamap olsem na namba bilong ol wari na hevi tu i surik i go antap abrusim 117 bilong las kwata. Stretim ol wari insait long 30 de em i bikpela salens bikos ol lain i no hariap long rait na toksave sapos ol i wanbel long wanem samting i kamap long stretim wari bilong ol. Projek i wok klostu wantaim Gavman bilong Papua Niugini long toksave long ol opisal wanem samting i kamap long Projek. Long dispela kwata, Papua Niugini Dipatmen bilong Petrolium na Eneji i salim ol fil opisa i go long Apstrim Saut (Gobe na Kantobo) na Apstrim Not eria long stretim ol hevi na wari em Gavman yet i mas stretim. Projek i save bung wantaim Dipatmen bilong Petrolium na Eneji long stretim wanem kain hevi i kamap long Projek. Piku Pik Nus Trausel Wokbung wantaim ol stekholda na komyuniti Long taim ol i mekim toksave bilong trefik sefti long komyuniti, Sosioikonomik tim bilong Projek i skruim moa wok long kamapim save na ol risos long ol komyuniti long Projek impek eria. Eksampel, Projek i givim sapot long Community Development Initiatives (CDI) Foundation long baim na putim jenereta we bai givim pawa long opis bilong ol na kirapim gen redio stesin CDI FM. 27,500 + pipel long ol engesmen ektiviti i kam inap nau Long taim Projek i wok long kamapim ikonomik na sosel sastenabiliti wantaim ol pipel bilong Papua Niugini, Projek i amamas tasol long kisim komyuniti intres o wari olsem bai em i hariap long stretim na olgeta stekholda i kisim toksave long wanem samting i kamap. Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2012 V

VI www.pnglng.com

www.pnglng.com Port Moresby - Project Headquarters Esso Highlands Limited Lawes Road, Munidubu Street GPO Box 118 Konedobu, Port Moresby Papua New Guinea Email: pnglngproject@exxonmobil.com PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim: