National weekly in Melanesian Pidgin.

Similar documents
Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

Ol dia brata na susa bilong

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

Lapun tasol strong yet...

Liklik Baibel Dikseneri

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

Femili dai wantaim long balus birua

SunRice Group Speak Up Policy

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

Guria toktok. - Rasia Saina Stori Tumbuna Baibel Piksa

Namba waa long. kornonwelt

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

Sios helt sevis bungim hevi

NG rausim ios wokman

PNG i ran olsem Afrika

O Neill makim. nupela minista

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

LA1KIM SUSU** BILONG MAMA TASOL

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

Wokman pilim pen long takis

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Strongim skul, strongim pipel - PM

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

... wantok Nk..p.p bk..,g ml P..5..., N, NUPELA POP I DAI - kadinal.

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Gutbai Oseah Philemon(OP)

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

Glasim Judisal Kondak Bil

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

BCL i stopim sampela wok program

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

pas! Paul Zuvani i raitim

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

Poto i kam long J Jurczyga S

Dion em i Deputi Praim Minista

antri bai sot long mani

Branch Offices: Wewak Phone: InP.N.G. Ms. Penny Donald Phone: WANTOK - Sarere, 20 Me 1978 Pes 2

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

PNG i no gat helt standet

OPOSISEN I GAT NAMBA:

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Gavman putim ai long ol Supa Fan

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

Mande neks wik- O Neill o Somare?

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

Guria kilim tupela long ARoB

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

I Sir Maori Kiki i tok J PNG bosim arni AUSAITMAN BAI LUSIM TIKET. mba 112 Trinde, 19 Mask 1975, Prais 10 HET OFIS BILONG GAVMAN

Givim bek mani bilong Ilektoral Komisin

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Dinau baset bai go antap tru

Compiled By: Anchor Baptist Church P.O. Box 34 Kandrian, WNBP Papua New Guinea. Digicel:

Madang taun bagarap - pes 7

OTML papagraun egensim O Neill

MARASIN. TUMBUNA SW/TIM BEL. Namba 73 Trinde, 1 Ogas 1973 prais 1O. Dokta Taureka

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

O Neill promotim invesmen

Sastiti 01155_878_Chastity.indd 1 7/13/12 10:52 AM

I Indépendens De Selebresen

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

Ripot Namba PG

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

BILO AGO. WantOk. Askim. Aliwan ka ikaj. men, baj

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

ol nupela provins go pas

RIPOT SAMERI BEKGRAUN NA AS BILONG SEVEI. Ol de bilong sevei. Sotpela toktok long sevei eria

avman makim 20, 000 long gol medol

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

STORI KAM LONG PANGUNA DAILOG PROJEK

Namba tri UN bos i raun long PNG

Transcription:

Fly 1E1Eft Long taim biong ol tumbuna na map nau wanpela bikpela sam- wanpela yia dispela nupela sanguma i 1 Jpret tru, em i sanguma. Em i save kirap kiim yu long nait sem olgeta arapela sanguma man o meri I - long haus yet o taim yu wokabaut long rot o bus. Na yu no map ma em i yangpela boi yet; em i gat samting olsem kilim sanguma. Nogat. Sanguma man o men em I holim pawa man, em I save gro hariap moa moa yet. long pies. Olgeta bikpela man i aninit long em. Na em i olsem Tasol son, dispela sanguma i no gat binia. I luk olsem em i yet. tasol long dispela kantni. I no gat man i pret long em. Nogat.i Long yia i go pinis yumi bin wan na kirap nogut long planti pait i em i kilim yu, yu no ken tok egens long em. kamap nabaut long kantri. Em ol pait namel long sampela lain -l ol i pait wantaim spia na banara na tamiok. Wan wan man i bin laip long ol dispela pait. Tasol yu harim nau, olgeta spia na na banana biong ol dispela paitman wantaim, i no bin kilim Nau map long ol manmeni dispela wanpela sanguma. luk.olsem Papua Niugini i bin painim wanpela nupela san bosim olgeta sanguma. Long wanem, insait long Ating dispela em i pasin biong ol tumbu nem biong sangüma. Em i tambu. Na mi dispela tambu. Hia long dispela pes mipela em. Tasol yu ken painim planti stoni 1 guma long pes 3 na pes 6 na pes 7 na dispela niuspepa. Yu pret o yu Published by Wantok Publications, P.O. Box 1982, Boroko. Phone: 25.2214. - Prthted by Wirui Pr Ss, Wewak. Registered at the General Post Office, Port Moresby, for transmission by post as a Qualified Publication.

Foto antap i soim Sir Tore Lokoloko I glasim gar ov ona bilong ol nevi Canberra. Daunbilo em I 5-pela Melbourne, memba bilong palamen bi- Kirap long long lephan mipela yumi I lukiuk raun lukim Mista Roy long Evera, haus ov na asembli long Mista Angmaz r na Mista Akoka L..,, i Tupela poto wantaim i kan Opai Kunangel na - -- long Australian Information Sam Tub. Service. Antap i bilong Ian Mitchell; daunbio biong Normait Plant. National weekly in Melanesian Pidgin. Editorial Offices: P.O. Box 1982 Boroko Phone: 25.2214 25.2552 Telex: NE 22213 Branch Offices: Wewak Phone: 86.2479 Wabag P.O. Box lii Advertising: In P.N.G. Ms. Penny Donald Phone: 25.22 14 In Australia: Kevin Engel 8 Duraba P1. Caringbah 2229 Phone: 525.6263 Subscription Rate: Annual: K8.00 WANTOK - Sarere, 1 EprU 1978 Pes 2

I no gat wanpela samting I bin bagarapim tru PNG moa dring. Yu askim tasol ol dokta, ol nes, ol woda, ol plisman, pasto, ol bosman biong faktori, ol bosman bilong kain kain ohs. Insait long 1 0-pela yia i go pinis, strongpela moa manmeni olsem olgeta spia na banara na.. na r Strongpela dring i namba wan birua tru bilong dispela kantri., KARIM WARA LONG BILUM I gat wanpela gutpeia lapun mama i sindaun long pies. Em i laikim tumas kaikai bual, na sam pela taim em i sindaun nabaut long paia na pulim smok long liklik paip bilong em. Mama ya, I no men bilong toktok planti, Tasol wan wan taim em I save skrapim tok pilai wantaim ol yangpela Em u save larim ol I trikim em hkhk tasol oitam em i painimaut truk bilong ol 01 I lap I 90 pas tasol Ispun mama oltaim i lap las tru I winim ol. Wanpela taim lapun mama ya i sindaun i stap long pies kol aninit lông oi tn long pies. Pianti oi tumbuna pikinini I bin kam bek long haiskul aoi I kisim win nau. 01 yangpela manmeni I kamap I laik tok piiai long mama ya, na wanpela i kirap askim: "Mama, oisem wanem? Vu save go yet long haus iotu long Sande olsem bipo?" "Vesa, Mi no ken lusim wanpela Sande". "Orait, *yu tokim mipela nau: tude long lotu, pasto I bin nitirn wanem hap bilong Baibei?" "Olaboi mi no save gut? Mi lusim ting. Vu save, lapun het bilong ml I pas pinis." "Tasol, mama ating yu mas save, Pasto I stoni long wanem samting? Vu ting strong nau." "Mi no save moe. Mi save tasoi em 1 mekim gutpela toktok tru." "Oiaboi, mama, sapos yu no save pasto i tok wanem samting long lotu, bilong wanem yu long lotu? Em i longiong.. go Lapun mama i no gat tok moa. I luk oisem ol yangpela I bin winim em. Orait, nau em i sanap na i tok "Vupeia kam wantaim ml long haul kuk." Kamap pinis, nau em I tokim wanpela boi: "Pikinini, yu kisim bilum bilong mi hia na go long baret na karim sampeia wara I kam." "Tasol, mama, ml no map kanim wana long biium. Bilum em 01 hul tasol ol I sàmapim." *. "Maski, yu go mekim tasol. Mi iaik soim yupeia wanpela samting." * Orait yangpeia boi I go long baret na I kam bek, na i karim tasol bilum nating I kam Biium i kara map long wara tasoi "Em nan. Vu iukim, mama. Olgeta wara I ranawe pinis. Vu no map kanim wara long bilum.". "Vangpela vu hanim, het bilong m.i i wankain tasol Em t no map kanim hap tok bjtong pasto in salt long en Nogat Olgeta tok i ius pints Em i lap iiklik na I skruim tok i OVes, em i tru; bilum i no holim sampela wara. Tasol yu bin putim long baret na nau em I kamap kiln liklik.". 01 i bin painimaut olsem, long olgeta 100 man i wok 1 tori o woksap insait long PNG 8-pelai bagarap long Long Port Moresby long mun Mas ol i bin putim wanpela kibung long tok aut klia na long pies kila long bilcpela wari biong strongpela dring. 011 tok tu olsem wanem spakmn i ken beipirn em yet. Na bikpela samting: wanem samting ol bosman na het man long gavman na kam pani i mas mekirn long spakniam Hia mipela I givimaut ol lo, olsaveman bilong AA Alcobo1ics Anonymous i bin yusim map planti yia pinis. Dispela sosaiti AA em i gat memba tasol i bin lus long alkohol o strong pela dring, na I bin kam bek gen. Na ol i save tru long ol wan na triknagris bilong spakman. Na tu ol I save stiaim em gut, long wanem bipo ol yet i spak man tru. Orait, em hia nau lo na skul na tok save biong AA i go long ol bosman na het man, I gat ol spakman I wok aninit long em: Oposisen I luk c OLSEM WANEM VU KEN SAVE WOKMAN I SPAKMAN? a. Em i save dring planti moa na spak nogut olgeta taim i gat pati biong kam pani, o bikpla selebresen b. Planti tatm em i no kam long wok; na em i no gat sik tru. c. Planti taim long Mande bihain long kisim fotnait, em i no stap long wok. d. Tingting bilong em i no stap long wok biong em. Het bilong em i pas. e. Planti taim em i pun daun o brukim samting 0 painim birua long wok. f. Samtaim em i spak long taim bilong wok yet. g, Bibain long kaikai long belo, planti taim em i kam bek bihaintaim tumas o i no kam bek olgeta long dispela de. BOSMAN MAS MEKIM WANEM LONG SPAKMAN? a. Bikpela 10 biong AA opôsisen I kamap tru. em hia: piim na lus tru long c i mas pe b. Sai biong em - pinisim pasin men na man i no ken heipim em c. Yu tokim em: em i go toktok wanta sampela man i pela trabel im -pinis. V grup. i gat ring Ami, ta dring. ken tokim yt ken tokim yu ol.d.yu em: em i pos em i dring biong em, pinisitaim ic em. Em yet i dispela tók. Yu 01 i bin oftm Mista lambakey Okuk Simbu lkia bilong sen. 01 Oposisen memba I bin vot long haus palamen long I na 16 memba I bin sambai long em. bin gat i go moa long pes 6 Mista Okük I tok, hal ol i givim dispela nem long nupela oposisen Pipels Yunaitet Fran. Hia em nem bilong olge ta man i bin sanap wantaim Mista.Okuk Insait long dispela nupela Pipels Yuhaitet Fran: Mista Martin ToVadek Gazelle, Sir John Guise Mine Bay, MisiS Waliyato Clowes Middle Fly, MIsta Michael Poaros Manus, Mista Sailas Atoparl Go roka, Mista John Jaminan Yangoru-Saussia, Mista Justin Edimani Esa ala, Mista Konia Dewe KUn diawa, Mista Waguo Goiye Kerowagi, Mista Talu Bolt North Wahgi, Mista Galeva Kwara.ra RIgp, Mista James Moplo Central, Pepena Dambali i Morea Mista Na ol i okta tu i

L MERI PAPUA A NIUGINI MAS ela. Mi yet ml piim ol Hai.ièri, ol men Niugini I daun long Moresby long s o wok, ol Papua meti I i ol na mekim kain pasin, toktok i long ol. Em ml pu 10 gutpeia pasin, oi I long men Hailans - biong kos o pies ham bung long kisim biong wok na kirap ntri biong yumi. i men omeri Hal ta tu ol meti Papua, i karn long bung na wankain save biortg sindaun biong ol Tasol mi yet ml pil i no save sindaun Mipela man, Haians na Papua i kam long wok hia, mipela i wanbel oltaim long wok na sindaun, na i gutpela olsem na i no gat bel nogut namei long mi pela ol man. Dispela em mi lukim long wok bilong mi yet. Dispela gutpeia pasin, ol mni tu i mas bihainm na bung sindaun biong yu wan wan i ken stap gut. Const. Miamure Aina, Karlmui/Simbu. STUAKIPA SLO TUMAS -t liklik I go Dia Edita - Mi gat liklik wati biong ml long autim i go long ol stualdpa.. Ol stuakipa i no save sevim ol manmeri gut. Taim ol i lukim wanpela yangpela meti. Em oil lus im ol man sanap wet long baim samting long stua na hariap tru i hap sait ol yangpela i icam insait bi ham na long balm sam ting. 01 i gjaman long go klostu long dispela ol yangpela men na toktok pilai na aigris long dispela men. -nni I karn long pas long balm kaikal ya I sanap wet yet. 01 i sanap, sanap na lek I tait nating na ol I lusim I go long narapela stua na bairn kaikal. 01 stuakipa I. no save tingting long sevim ol man long bairn kaikai. Em I wanem kain pasin tru ya, ol stuakipa I save mekim long ol men na lusim ting tlng long ol man long bairn kaikal. Yu wanem stukipa yu sanap long kaunta yu luk im dispela pas na pilim sem. SKULMERI MARILAIM OL BOl Robert Karo, Lae. Dia Edita - Hia mi laik autim wari biong mi I go olsem. Mi I no save long dispela samtlng. Talin ml i go. long Heidsbach Tok Ples Skul na mi lukim dis pela pasin long ai bilong mi na I no stret long ml. Na mi pret nogut tru long dispela samtlng. I go olsem: Long Helds bach Skul ol sumatin I stap em ol man vantaim ol men i skul wantaim na talm ol I laik aut long knls mas long dispela taim ol meri I save wokim kain kain mania long ol bol. Sapos wanpela men I ai grls long wanpela boi, orait em save manilaim dispela bol. Mi no save gut. Ating em wanpela strongpela manila stret. Planti taim ml lukim long ai bilong mi stret. 01 manilaim ol boi na ol tanangu boi ya I wati nogut tnu. Na krai olsern pilcininl i save knai long kaikal na kolim papamama, kain olsem. Taim tanangu bol ya i.go I stap long pies o wanem hap em bal tingim dispela meti yet. 01 dispela lain men i stap long Heldsbach. Wan wan long ol i gutpela i no save long dispela samtlng. Na sampela men i pulapim WANTOK - Sarere, 1 Epril 1978 Pes 4 kabot: bas ket olsem ol man stnet. Na long dispela pasin tasol oil nausirn planti bol long skul. Na ml luklm I no stnet long ml. Olsem na bal yu ml mekim wanern? 01 men traim na yuslm gutpela samting bilong tumbuna na lusim samtlng nogut bi long ol tumbuna. Em wan bilong ml tasol. Yu husat brata o susa I taik bekim tok biong ml, onait welkam tasol. Garasa Ziwogish, Heldsbach/Lae. Saliii ol pas i karn long: WANTOK BOX 1982 BOROKO AHEBOU OL SUSA PAPUA Dia Edita - Hia mi lalk sapotim toktok biong wantok biong ml Miamure Ama, Awl biong Simbu Provins. Yes ml ting em I tok tru ol meti biong Papua no ken kros o wokim kaln kain pasin o tok baksait long ol men bilong Hailans o NiugIni. Em i no gutpela pasin yupela ol mcii Papua I save wokim. Pasin bilong kirapim kantni, i no taim biong kros, em i taim biong wok wantaim. Yupela save dis pela likllk tok ol I kolim AHEBOU em I mln olsem wanem? Tlngtlng gut, ol meti, wanpela meri o wan pela provins tasol map kirapim kantnl o nogat. Nating mi ting nogat tru. Sà ol meti Papua, tnaim na wanbel wantaim ol susa biong yupela long Hailans na Niugini. Nating ol men long Hai lans na Niuglni save pren im, ol man biong Papua na yupela gat kros long dis pela. Yupela ol men long Papua laik pienim ol man long Haqans o Niugini em i weikalh. Tasol yupela tn Laik man wan long ml na tok klia long ml wantalm ol susa biong ml long Hailans na Niuglni. Em tasol ml gat long skruim pas bilong Awl bi long ml. Tenkyu tru. Baltasa Nimbita, Mt. Hagen. MINISTA BILONG SIOS Dia Edita - 0 yes ol wantok ml gat wanpela wan biong ml olsem. Long luk luk biong ml long ol sios bilong yumi long Papua NiugIni I. no stret tumas. Longlukluk bilong nilpela ol sampela katolik i luk olsem olgeta kaln kain sios biong kantnl bilong yunii I no gat minlsta tm. Long olgeta dipatmen I gat minista tasol long wok biong sios.1 no gat tm. 01- sem na mipela I laik barnbal gavman biong PNG I mas wokim wanpela kon stitusen biong maklm wanpela minista biong sios PNG. biong Olsern yurni long na bambai kantri bilong yuml I ken ran gut. Sapos yumi I rio gat gut pela sios insait long PNG, ating kantni biong yumi bal bagamap liklik; Likllk tairn bal ol waitman rnisin eii I lusim yumi tasol I luk olsern kantnl biong yumi i yangpela yet na mipela i no gat inap misineni biong rnipela yet. Sapos ol i lus irn yurni baganap. Wok bi long PNG bail nogut bikos i no gat minista I sanap sapotim wok biong sios insait long PNG. Em tasol liklik wan bi.long ml. Mi wanpela kato ilk man insait long wanpe Na pbs yupela ol gutpela man, yupela mas nitim gut dispela toksave bilong ml. Nau dispela YC Hal em I samtlng bilong planti yang pela pipel I karn bung wan taim long amamas. Yu husat man o men yu go dningim bia long hotel na yu pilim olsem yu spak likllk, omait pus yu no ken I kam danis long YC Hal. Mi lukim planti spakrnan i kam bagamapirn nabaut ol samting, bnukirn botol, na tmomoi ston antap long mup, brukirn simen na i no stnet liklik. Plis yupela ritim dispela toksave biong ml na yu husat spakrnan I no ken i kam danls long Gemehu YC Hal. Em tasol 11kb warm bilong ml. John Opi, Gerehu/Port Momesby, LAIKIM PEN PREN rm YC Dia Edita - Mipela 6-pela surnatin biong Kudjip Skul ov Nesing insait long Minj, W.H.P. Mipela I laik Im pen pren long olgeta hap bil.ong gnaun. Em hia nem na adnes bi long rnipela. N.iyoto Sakasa 19, Leo L. Lane 19, John K. Kone 20, Tom Kepowe 20, Lern P. Waipukam 20, na Leo L Landon 16. School of Nursing KUDJIP P.O. Box 456 Mt. Hagen. Sapos yu husat bol o gel i gat laik long naitim pas, orait plis trairn na naitim long mipela long Plsin o Inglis tasol. Tenkyu.

Trena bionq ti pela namba van man bilong boksen long PNG, em Tony na John Aba, bin tok im iii olsem : Olgeta man i laik tren long boksen em i mas tanibu olgeta long smok na dring. Sapos em I brukim tambu map tu taim samting, ml rausim em long kem bilong m I. Sapos wanpela botot bia I sanap long tebol na yu no ken larirn I stap, em I mm dispela likilk botol I winim yu, em I moa strong olsem yu. Yu no sem? Yu kalabus long botol olsem dispela man daunbilo. Sapos man I gat sik, tasol em i no laik yu stretim sik, em bal dai. I no gat marasin in5 helpim em. We stap wanpela spakman long PNG I laik stretim dispela sik bilong dring? S bilong Papua Niugini i slev long pa sin Bia i bosim ol bia i masta bilong oi L. - pipel i bin tok olsem 01 man bilong longwe pies I go pinis na nau mipela I kisim independens pinis na mipela I fri. Tasol lukaut: pasin bilong dringim bia em i no bilong hia, em tu I bilong longwe pies. I no samting bilong ol tumbuna. Na planti pipel i dringim bia, ol i no fri - ol I pas pinis, l I kalabus pinis long en, ol i larim independens bilong ol. Mista Bernard Narokobi, hetman bilong komisin bi long stretim ol lo, em i bin tok olsem: "Bikos mipela I fri nau, rnipela I gat strong long bagarapim mipela olgeta. Tude I gat sampela PNG pipel I wok long kllnim indai bodi bilong ol, bikos 01 1 laik bihainim pasin bilong wait man tasol." Long wanpela buk bilong Olpela Testamen, em 01 I kolirn Provebs, I gat sampela tok I makim tru Papua Niu gini tude. Tok i go olsern: "Wain na bia na olgeta strongpela dring I giaman long strongim bef bilong ol man. Strongpeia dring I kirapim pait. 01 dispela man i ful tasol, long wanem ol I larim strongpela dring I bosim ol, na em I mekim ol I wokabaut longlong na pundaun na baut long rot." 01 PapuaNiugini I mas opim ai bilong ol tasol na iuk iuk nabaut. Bai ol i ken Iukim olsem wanem bia long dispela kantri i wanpela btrua tru Bilong wanem Bskos a. Bla i pasim rol bilong go het biiong kantri. b. Bia I bagarapim gutpela sindaun biiong famiii. c. Bia I as bilong planti birua long rot. d. Bia i statim planti pait namel long ol pren. e. Bia I pulim man long planti pasin nogut f. Bi I pinisim pianti mani - na I mekim planti famili I sot long kaikai na klos samting. Yesa, bia em I olsem wanpela birua I bin kam long wanpela ausait kantrina I tekewe pinis independens long laip bilong planti pipel bilong PNG. Long nius long yia 1977 ol I bin ripotim ol dispela kain kain samting i bin kamap long pasin bilong dringim planti bia: a. Provinsal Komisina bliong Saten Hailans I ripot ol sem: "Sampeta ofisa bilong gavman I dringim bia lông taim bilong wok, na tu long de bilong fotnait na de bihain long en. Dispela pasin I bagarapim wok bilong pablik sevis." b. Wartpela rnejjstret I. bin salim wanpela man i go kala bus map 3 mun, long wanem em i bin paitim het bilong men bilong emiongwanpela botol bia. C. Qt pus long Maun Hagen I ripot, map i taim sampela pipel I bin pait wantaim ol plis, na olgeta taim em ol sampeia spakman o sampela lain man I heipim ol spak man tasol. d. Long Bukapena long Westen HalIans ol spakman I kirapim pait namel long tupela lain, na 4-pela man i dal pinis long en. e. Komisina Bilong Olgeta Plisman, Mista Pius Kerepia, I bin tok olsem: 01 plis ofisa bilong em long Hailans I ting, tairn ol Hailans kopi fama I kisim mani biking wok bilong ol, bai ol I lusim samting oisem 2 miiion kina K2,000,000 long bairn bia insait long wan mun tasol. f. Namba wan Jastis, Sir William Prentice, i tok olsem: Spakpasin long Papua Niugini I olsem dispela sik nogut ol kolim kansa Sik kansa I save pinisim helt na laip bilong pianti pipel moa. Bia tu I wankain, em i pin isim Jaip. na helt na gut pela sindaun bilong pianti pipel long PNG. Olsern wanem yumi map winim dispela birua I laik bagarapim laip na gutpela sindaun na indpendens bi long yurni wan wan long PNG? Vu mas ivim bikpela Ic E J: TOK NOGAT long bia. Em tasol. I no get narapela Maski ot arapela man i tok bilas o lap. Vu laip bilong yu. Vu gat wanpela laip tasol - na em i... vu. Sapos yu pilim yu no map, God i sambai yu. Lukim Hibru 13:6 - "Bikpela em i save Mi no ken pret. Bai ol man map mekim long ml? No gat samting." Lukim Filipai 4:13 man I save strongim mi, long mnapmekim olgeta samting." Lukin. strong bilong dispela pawa Krais I bin ç inaprnekim olgeta samting." Dispela stori I kam long niuspepa nem bilong em TOKAUT. Mista L... bin rait. Maskelyne EM NAU! Wanpela man i holim bikpela wok inàait long wanpela dipatmen bilong gavrnan long Port Motesby em i namba wan man biong soka, Ha save trenim planti man biong pilai soka. Dispela man i no save smok o dring bia. Taim em i raun long Amerika long mekim wok biong em, em i insait long planti pati liklik. Na sampela taint ol sampela man i kros long em, long western em i no kisirn bia na wiski samtlng. 01 i save tok bilas long em olsem: "Olsem wanem? Ating yu biong wanpela misin i save tambulong dning, olsem na yu no holim bia samting." Em i bekim tok: "Nogat, Misin i no tambulin mi long dring bia. Tasol ml man biong spot, na olsem ml tambu long olgeta strongpela dning." Arapela man i tok: "0, nau ml save. Yes, em i tru. Man i dnng em i no map kamap gutpela man biong spot. Gutpela. ICas biong yu. Yu man:tru." WANTOK -Sai-ere, 1 Epril 1978 Pes5

BOSMAN ikam.,,,..s3 mekim save long em. Sa pbs em I no laik go long AA o stretim spakpasin bliong em, liklik taim bai em i pinlsim long wok bi longen. BOSMAN NO KEN 1Sf TUMAS LONG SPAKMAN. * a. Bthain yu toktok pinis wantaim spakman, * yu makim stret taim biong em I mas pinisim pasin dring biong em. b Sapos em I pret long go insait long AA, yu mas tokim em: Insait long dis pela grup AA i gat olkain pjpel: man na men, wok man, bosman, dokta, pnis, bikman bilong gavman. 01- geta bipo I stap spakman na I winlim spakpasin pinis. Itisait long dispela grup AA ol I no ting. long namba na nem biong yu, olsem na ol i kolim long tok Inglis: anonymous. Em i mm yu no gat nem, Yn man tasol o meni. BOSMAN MAS TOK WANEM LONG SPAKMAN? a. Tok stret. Yu no trik o mekim switpela tok na ting. Na yu no ken paitim tok wantaim spakman long kain tok olsem: "Olgeta man i gat rait long dring, na em I samtlng biong em." Spakman I laik harim dispela kain. tok na I laik bilipim. b. Yu no tokim em ol sem: "Yu mas dring liklik tasol. Dningim bia tasol na maski bakadi na wiski." Spakman i bin traim ol dispela samting pinls na I no wok. Sapos yu- tok: "Yu mas dnlngim 3-pela bia tasol," em i tnik. Em I no stretim wanpela sam ting. Bihain long 3-pela bia, spakman I stap pinis long rot I wel tru. Em i no map kam bek gen. Olsem dispela kain tok I gnis long em tasol. I no save helpim em. c. Maski long traim pnet im em na tok, sapos em I dning drlng planti, bai bel biong em I baganap na I kuk na em i dal. Em map painim wanpela eksampel biong wanpela man i dnlng planti na i go lapun tru. Na tok biong yu i lus. d. Spakman bai gat plan ti toktok. Yu mas soim em olsem: olgeta trabel em I gat wantaim mni biong em, wantaim ol tambu, wantaim ol pikinini, as biong olgeta dispela sam- - ting m dning biong em tasol. Em i sot long mani, em i oltaim hapim wok biong em, as biong dispe la olgeta samting, em dning bilong em tasol. e. Yu mas tokim em stret: sapod em 1 no senisim pa- sin dning bilong em, em I pinistaim long wok biong em. f. Maski long salim spak man I go long dokta long traim painimaut watpo em I dning planti. Dispela i no helpim em. Em i laik im turnas save watpo em I no ken dring liklik, olsem planti arapela pipel. Tasol em I no laik lusim dring. Olsem dispela kain save I no helpim em. g. Sapos em 1 tok, em I save go long prls o pasto o dokta wantalm ol wan biong em, na ol dispela man i no bin wanl liklik long psin dnlng biong em, yu bejim tok olsem: Yu ROOK!S RADIO -olkain gita, spika P.O. Box 191, Lae. Phone 42.4616 i WANTOK - Sarere, 1 Epril 1978 Pes 6 no bin tokim ol long olge ta pasin tru biong yu. h. Sapos em i tok olsem: bihain em I stnetim ol wan wantaim men na pikinini na mani, bal pasin thing bi long em tu i isi. Yu bekim stnet: Nogat. Pastaim yu mas stretim pasin dning. Em i as tm biong oldis pela trabel biong yu. WATPO SPAKMAN I PRET LONG A.A. Yu mas stretim olgeta aidia biong spakman long A.A. a. AA em i* no gnup bi long ol rabis spakman, o grup biong ol pipel i tok tok planti long God na ol I olsem holi samtlng. Nogat. Olgeta spakman I no rabis man na lesbaga tasol. Nogat. Yu kam long AA na yu ken bungim olkaln pipel m bin lus long dring: ol dainekta bilong beng, ol tnak draiva, ol pnis, ol ofis men, ol loman, ol dokta, ol manitmanmeri, ol bos man, ol wokman. Olgeta I bung wantaim long kisim strong na helpim long ana pela pipel I gat wankain sik olsem ol yet. b. 01 AAino save mekirn bikpela promis lông si bi long ol anapela pipel. Nogat. 01 1 traim tambu olgeta long dring map wan de wan de tasol. 01 i lain long pasin biong lusim dring na mekim pati na - hepi tairn na stap belgut. 01 dispela pipe! i no hetirn strongpela dring. Nogat tnu. 011 laikim. 01 i laikim turnas. Tasol ol I skulim ol yet long pasin bilpng stap longwètlong en. c. Orait, nau sapos spak man I orait long en, yu ken painim wanpela memba AK na em i ken kisim em.1 go insait long wanpela mlting biojig ol. 01 Selvesen Ami I nanim ol dispela kain miting; ol dokta na pasto tu i save ol AA I stap we long hap biong yu. d. Sapos spakman I no lailc hanim tok biong yu, larlm em, map em yet I lalk stretim pasin bilorig em, yu no ken helpim em. Em I mas laik bilong em yet. GIV1M BEK WOK LONG SPAKMAN Sapos wanpela man bipo em i spakman na em i bin winim tru sik biong em. dispel-a man map stap gutpeia wokman tnu. Dis pela kain man ikisim save pinis: bipo. em I bin raus long wok biong em. Em i laik wok. Nau em I -no dning rnoa, olsen1 yu ken save em bai mekirn gutpeia wok tim 0 Long Olpeki Testanez long itanpela hik bilong git tpela aidia Proverbs savt lnan I tok olseni: Sapos,i ü laik kisini gurpe hi ekscniizpel bilong wanpe la santing i rajum hiiiz tru long Lt ok.,vu lzikini ol a nis - 0! i ran tasol long it ok. es. C??! I tru. Tasol, ol anis i no wok rasol. Sajs,1 ll itokfiiz *%i anpela piknia 0 Jiati. hai ol anis i ran I kant tu - iia hringin planti lt ali tok I kanz t aiz taiiii.

J-.. Et Pos Odeli skul - Long mun Desemba yet long Katolik Misin haus sik long Timbunke long wara Sepik antap, 14 et pos odli i bin winim tu yia kos bi long ol na i bin kisim setifiket long han biong Provinsal Helt Ofisa, Dokta, Kevin Farrell bi. long Wewak. Na Mista Sari Wimban, Pablik * Helt Ekstensen Ofisa, - i bin giv im medal o bes long wan wan. Kos biong ol dispela et pos odeli I no isi. map wan yia stret ol i bin skul long Timbunke na Sista Mary Anthida I bin bosim ol kos na stadi long komyuniti helt, helt biong ol piki nini, pasin biong helpim men karlm pikinlni, glasim na stretlm olkain sik na sua, pasin biong ranlm haus sic na komyumi helt, ol lo biong wok dokta, na pasin biong gutpela Kris ten sindaun bilong et pos odeli. BIhaIn long dispela yia wan wan studen I bin winim 3-pela ekseminesen, na wan wan eksemineseñ map long 3 aua stret. Orait, long namba tu yia ol I bin go wok nabaut na baut long wan wan et pos na hia ol I sôlm save biong ol long wok tru olsem doktaboi. Na olgeta wan wan wik ol I bin mekim sampela spesel wok, na I bin nipot long en long Sis ta. Long las tn wlk, ol I bin stap gen long Tim bunke. Nau ol I nedi long goaut long wok tnu biong ol. Dispela wok bilong tren im et P05 odeli I bin kirap long Timbunke long yla 1952 yet, taim Sista Fabiane I lusim kantri Saina na I kam long PNG na I statim dispela wok. Stat Long dispela taim map nau, ol I wokim pinls tu pela bikpela hausslk, wan pela hetofis biong mekim wok kilnik, wanpela haus karlm, bikpela haus kuk na haus waswas, haus skul bi long ol et pos odeli, haus slip biong ol na 5-pela bikpela haus biong ol. Long bikpela selebnesen I gat plànti bikpela man hilong helt dipatmen bilong Wewak na Angoram, ol kaunsila, na memba biong palamen, ol Sista bipo I igo moaiongpes 18 Poto antap I soirn 14 Et Pos Odeli i bin winim tu yia spesel skul biiong ol long bunke. Kirap long lephan, long namba wan lain daunbilo yurni lukim: Herman Aga.. bilong Angoram, bai wok long Porapora, Godfried Mekina bilong Dreikikir,bai w long Ambes, David Gunuvi bilong Maprik, bai wok long Arnahop, Biyewha bilong Dreikikir, bal wok long Yambes Lukas Gobi bilong Wewak, bai Brandi. Long lain namel: Joseph Jime bilong Ambunti, bai wok long Arnaki, Paisua bilong Wosera, bai wok longnungwaia Godfried Karurn bilong Angor Alois Tochichem bilong Maprik, bai wok long Ambonwari. Long lain hetsisa Sista Mary Anthida na Jack Wan/ak bilong Karawari, bai wok long Yarnande Jack Saunims bilong But, bai wok long Walls Allan, James Kwaru bilong bai wok long Kwaliangwa, na provinsal helt ofisa, Dokta Kevin Farrell. Poto daunbio I soim ol.rnan i bin winim prai. Kirap long lephar yu painim: Godfried Karum, Benny Young, Richard Manarkip, sanap: Paul Parak, Sister Maiy Provinsal Helt Ofisa, Pater Kerubim Godfried Mekina BONEO PIKSA P.O. Box 217, Finschhafen Boneo Piksa em i nambawan pies bilongyupela ken salim 01 blak/wait film wantaim ol kala film i kam. Boneo Piksa bai divelopim na prinim ol piksa na s. im i go bek long yupela wan taim wanpela nupela fri Sapos yu no gat kamera yu ken bairn wanpela long Boneo Piksa. Fe bilong en i no bikpela. Sapos yu laik save moa long dispela wok, orait, im pas I karn long: Boneo Fiksa, P.O. Box 217, Finsc WANTOK - Sarere, lepril 1978

,emólkain long rt..io na prin, 1 bm tok long nn I ting long statini wanpela niuspepa moa. dispela niuspepa i mas kamaut olgeta de "Post Courier" na em i ting Opis ov Infomesen map long ranim dispela niuspepa. Mista Koraea I tlng em I gutpela I gat moa nius pepa, olsern na ol I ken resis wantaim long kislm stretpeia nius. Sapos wan pela niuspepa tasol I stap, em i save prlnim wanem samntlng em I lalkim. Sapos em I no lalkim wanpela man o wanpeia dipatmen 0 wanpela tok o wanpel saintln& em I pasirn maus tasol long en na ol rida i no save olgeta long en, o I save liklik tasol. Mista Konaea I tok: sa p08 1 gat moa niuspepa, ol pipel yet I ken skelim ol gut na ol pipel yet I ken biim niuspepa ol I laiklrn. Na em I ting Opis ov Info mesen - em hetkota biong gavrnan biong olgeta nius - em map lôngwoklm dispe Ia kain niuspepa bilong olgeta de. Em I tok, ol I gat planti save pinis, long wanem map long 20 yla ol I bin pnnim "Our News" long tok Inglis na Pisin na Motu, Nau oil save pnlnirn 50,000 kopi olgeta fotnalt. Em I tu tairn moa kopi oisem "Post CourIer", na tri taim moa olsem "Wan tok". Tasol - "Post Courier" I kamaut faiv taim long wik, na "Wan tok" I kamaut wantalm long wik, na "Our News" I kamaut wantaim tasol long fotnait. I gat sampela man I ting, Opis ov Infomesen bal palnim bikpela hevi moa long pnlnim na ranim wan pela niuspepa I kamaut ol geta de. Long olgeta kan tn we gavman yet I ranim niuspepa, em i no save aut im tru olgeta nius. Sam pela em I pasin. Em i pnet long raitlm nius I egens tru long gavman, na I pret long prlnim tingting bion.g ol man i no ialklm gavman. Tasol ruuspepa tru I mas glvlrn tupela salt biong toktok. Mista Koraea I tok bal long PNG I nanakaln. Nanapela wan em Ma: map nau gavman I bin glvimaut fri olgeta 50,000 "Our News" na balm pos ofis na not biong em. Sa pos nau em i stat long mekim ol skul i mas bairn niuspepa, ating bal hamas skul map? Na balm not bi long en tu? Narapela wan yet, em long prlnim niiuspepa i karnap olgetá de. map nau Opfis ov Infomesen oltalm I gat bikpela trabel long pnlnim ol buk na pepa samting, long wanem woksap bliong pnln o pnes biong gavman I pulap tru tru long wok bjiong olgeta kaln dipatmen biong gayman. 01 samtlng i save kamap bihaintaim tumas. Olsem "Hansand" em I buk I tok save long olgeta sam ting ol memba I bin tok long palamen - dlspela stori bilong namba wan ki bung biong nupela gayman, em long mun Ogas Ating ol i hangre long nius tasol. 1977, em I no bin kamaut yet. Na sapos em i olsem, bai olsem wanem ol map long pninlm nluspepa olge ta de? Em blkpela wani tnu biong Minista. Tasol ting ting na lalk biong em I strong. Long Palamen Mista Koraea I bin askim ol memba long sapotim dis pela tingting biong em na tok orait long en, bai em I ken makirn sampela save man long glasim gut dls pela aidia biong narapela nesenel niuspepa. Em I plnisim tok olsem: "Mista Spika, ml laik askim olrgeta memba biong dlspela Pala men long sapotim long gutpela tok na long manl tu ol smolpela niuspepa bi long dispela kantri, olsern "Wan tok", na "Lae Nius", na "Ailans Nius". Helpim ol bal ol I ken go het gut long mekim wok biong ol long autim nius na olkaln tok save long ol pipel biong pies." Sarere, 1 Epril 1978

_-- watpo no-save Long taim bipo tru of dok i save toktok. Na nau taim, nogat. Bilong wanem of i no save toktok? Wanem as bifong tok? Ok stori i go ofsem. Long bipo tru of man na men I mekim rong o stifim sámting bilong nara pela man, Oloman, I no save husat i bin stilim sam ting. Tasol I gat wanpela man I slip i lukfuk I stap. Nem bifong em Dok. Long tokples bilong ml em Koluwi. Em dok yet i save tokaut long ofgeta I ikilk samting of man I mekim bipo. Long wanpela de wan pela man i bin mekim trabel long wanpela men, Tasol papamama bilong dispela men I no save husat I bin mekim. Tasof dok wanpela I lukirn pinis na em I tokaut. Na dispela man I bef hat nogut tru na em i tok. "Tru, a? Of dok I fukim samting na tokaut ofgeta taim?" Orait, em i go long bus em I kisim tret bifong kanda I kam long p1 es. Na em kisim of dok na samap im maus bifong of. Na tarangu of dok I no map toktok moa. Olsem na yu save Iukim of dok I gat of tong pela gras long maus bilong of. Olsem tu na olgeta dok I no save toktok. Emtas oi. John Wisit Torembi, NO.1 Sampela taim man i olsem, Mi laik dringim wanpela bia rnoa biong strongim bel bilong ml b long taim ml draivirn trak. Tasol em i no strongim bel. Em i krungutim rot. BILONG TULTUL STORI TITAN PLANTI OL WANTOK LONG -KAM LONG TUTAN KAMPANI BAlM BANIS WAIA. TASOL NAO 01 LONG DISPELA PIES: - BANZ Farmers & Settlers MT. HAGEN BP NG Ltd N.G. Co. Ltd Steamship New Guinea Pastord Supplies GOROKA BPStoa Steamship Stoa Summer Scales & Lambert Farmers & Settlers New Guinea Pastoral Supplies KAINANTU Jascar Ltd KUNDIAVVA Steamship Stoa Namasu MENDI Sohi Gil senan WAPENAMANDA Waso Ltd. S Lee Ph 423988, 423497 WANTOK Sarere, 1 Epril 1978 PesO

Mista N. Kiuchi, wanpefa bikpela man insait long gavman bilong Japan i tokaut olsem: "Olgeta wok bisnis bilong of bikpela man na bikpela kantri tude I gat bikpela sik. Oltaim I gat moa na moa mani tasol dispela mani I fusim moa na moa hevi bilong em. I olsem wanpela hap diwal em ol waitpefa anis I kaikai insait bilong en. Sal em I pinis we? "As bilong trabel bilong olgeta pasin bisnis em I dispefa: Bikpela bisnisman I no save tingting long of pipel. Nogat. Em i tingtinglong ol namba tasof. Sapos namba I bikpela, em I laikim. Pipel, maski. Olsem na ol samting I paul nabaut. Vu no ken luk im sais bilong samting na tok em I gutpefa samting. Nogat. Planti gutpefa samting I smolpela. Pipel - Wan wan manmeri - em I bikpela samting. Mani nogat. Bilip long God tasol map longgivim namba na nem tong wan wan man long al bilong of arape La. Sapos yu lusim ting bilong God, yu lust MANI PASIM MAUS Minista Bilong 01 Midia, Mista Tom Koraea, i wan long wanem diparmn bilong em i kisim li-klik mani tasol bilong -mekim p/anti kain wok long autim nius na tok save bi long ol diparmen bilong gavman. P/anti pipe! na memba bilong palamen i be! nogut, long wanem, tok na tok save bilong gavman i no save kamap -long pies. Na sapos ol pipe! nating long pies! no save gavman i mekim wanem wok, na watpo em I mekim wok bi!ong em, bai kantri I no inap ran gut. Mista Koraca i tok 015cm: Nau gavman i givim em 90 toea taso! long givimaüt o!kain nius sai nting long wan wan manmeri long PNG. Em I liklik nating. Opis ov Infomesen bilong dipatmen bi!ong Mista Koraea i save kisim K2,300,000 tasol olsem Baset long wan yia. Na wantu Kl;000,000 wan mi/ion kina I!us long balm 291 wokman bilong dispela ofis. Olsem na K1,300,000 tasol I lep long mekim olgeta wok bi!ong rait na prin na muvi na kain wok olsem bilong autim tok long ol pi pel. Mista Koraea i bel nogut long dispela na i ting gavman i pasim han na maus bilong dipatmen bilongem. Olsem na em i no map mekim gut wok bilongem. 0 0 0 upela piksa. I gat lo-pela samting i narakain narakain tong SIK "SMOL POKS" PINIS Moa otsem I 2,000 helt wok-man bilong kantri Bangla desh long Esia I bin painimaut nau i no gat moa dispela strongpela sik ol i kolim "smol poks" long kantri bilong ol. Em i las kantri i gat dispela sik. 01 i bin wok wantairn bikpela Helt Asosiesen biong Yunaitet Nesens ol leta bilong em WHO. Na nau i luk olsem dispela sik i laik pinis long olgeta kantri long graun, na yumi no mas kisim moa wanpela strongpela sut ol i kotim "veksine sen" sapos yumi laik go raun long ol arapela kantri. Dis pela sik i save mekim bikpela WANTOK - Sarere, 1 Epril 1978 Pes 10

YU YU long Sepik antap. Em i so im olsem wanem em i bin kamap namba wan taim na wokim skul na resis wan taim pasin tambaran. Mipela i painzm dzspela stori long wanpela olpela buk long Jemani na Pater J. Tschauder, em i stap liv nau, i tanim long tok Pisin. 0 No,gat man I slip Yessan long Bel biong ol 011 wetim kamap. V be!? Husat I - No gat man I g 01 1 stap l:: Long wanem - bel I bikpela moa lusim kwlktaim tin long ol. long nait. WET NATING Wanpela de I wanpela nait, n: ikambeklong. em i hanim gen stori bilong diwai I bu i pala. Em I hanim na em I tingting planti. Bihain em I askim namba wan bilong ol lapun, "Na tok bliong yupela, dispela ples lila Yessan bambal I lus sapos diwal tambu i bagarap, em olsem wanem? Em I tnu o nogat? Lukim, yumi olgeta i stap yet! Nating tok ya I notru." la tasol I tingtlng plantl I stap. KRU KAMAP Hamalja I go kisim wan pela kru bilong banana na planim em long pies stnet as biong diwal tambu bipo I sanap na nau pipia tasol biong paia I stap. Em I pasin biong pipel biong Niugini: planim samting namel long sit bilong pala bilong diwal I kuk pinis bambal em i kamap gutpe la moa yet. 01 lapun I hanimnã ting ting biong ol I sek likhilc Nating dispela Hamaija I tok stnet? 0 em I tok gia man tasol? Nau sampela man I tokaut stret, "Dis pela tok bilong tambaran I tok giaman tasol." Sampe Longtalm bihain long P dispela pala, ol pipel bi long Yessãn I no moa tok tok long diwai. tambu na tambanan. Nau Hamaija I autim stonl tru long ol lapun. Tru a, yu laitim paia hia na yu no indal a?" Dispela stori I bikpeia tumas na oil no ting long bekim long Hamaija. 011 kalap nogut long strong bi long katekis bilong ol na ol I laikim em, long wanem em i dnaipela man tnu, dis pela Harnaija. PULIM Wanpela BAlM WANTOK KANU taim long mun Sapos yu laik kisim WANTOK niuspepa i kam long yü stret olge ta wan wan wik bilong dispela yia, yu katim dispela tiket long sisis na salim i kam wantaim K8.OO. NEM BILONG ADRES BILONG Salim sek o mani oda inap long 18,00 wantaim dispela tiket I kam long: WANTOK BOX 1 982 BOROKO Sapos yu bilong wanpela skul o misin. o grup nez yu laik kisim moa olsem 10- pela WANTOK wan taim long olgeta wan wan wik, orait yu rait na askim mipela long speselprais mipela i gat long man i bairn planti olsem. WANT?K Harnaija I pulim kanu bi long em I go long Marui. Long Manul, Pater I stap, na Pater I singautim olgeta katekis biong em i kam long bung na mekim sanap liklik, skul-liklik na kon prens. Hamaija I wok longwe likllk. map long tupela de em i pul biong kamap long Marul. Tasol i no hatwok, long wanem em i go daun na Sepik I helpim m. Go bek tasol I hatwok moa. Pastaim ol pipel bi long ol pies arene long niva i no save givim kaikal long em, long wanem ol I no save long em. Hamalja I stori olsem: "Tm, san I go daun na mi stap long hap rot. No gat kaikai, mi han gne nogut. Na mi pret. Nau mi ting long Jisas, em tu I piim hangre long wok biong em. Mi holim wok bilong em, ml ting olsem. Na maski ml ken hangre liklik samting nating." Mi pater bilong harim dispela tok na ml amamas tru. "Tru," ml tok long tingting bilong mi, mi gat 100 katekis, tasol nating Hamaija wanpela map long tingting olsem. Bihain Hamaija I save pul i go long Marui na i no hangre moa. 01 pipel bi long olgeta viles I stap long rot i save long em, em i pren biong ol. GUTBAI Sampela katekis I antap long Sepik Hamaija, ol I lusim wok long ol, kontnak I no I yet, Tasol Hamaija i olsem. Em I pinisim I trak biong em I gat 5 Taim bilong tok guti sekan I kam, na b - hevi I kam long oil manmeni na pikinini, pela hevi olsem long t hetman biong pies i 01 men I penim skin long ollonggraun I mekim táim ol I knai li man indal. 01 1 krai, krai, holim han long em, holim lek b pasim Hamalja na em I ken kalap long bot, 01 man I sanap Iongwe I stap. Bel I pas hevi tru. Pater i lukim laikim, pela long yet ken WANTOK - Sarere, 1 Epril long raitini tru bilong katek. long I - na Hunaija I go painii pela pies buiong wok; Stori

MIPELA GAT SAMPELA.SPESEL BALUS BILONG KARIM KAG.O EM H/A KAGO B/LONG WANPELA BA LUS OK - Sarere, 1 Epril 1978 Pes 12

TOK SAVE BILONG BIA FAKTORI WEWAK WIN MOA Insait long buk I givim tok save bllong wanpela bikpela breweri long Port Moresby em faktorl biong wokim bia yu ken painim ol dispela namba: 3,300,000 - em I namba biong galon bia ol map wokim long wan yia long faktori long Port Moresby. Lal I gat narapela. Long "Is Sepik Nius" mipela I bin painim Iiklik,.... Kl6,000,00 banis i gat olkain namba bilong tokaut hamas bia I - em I ol takismani, bia na wok bia bilong dispela kampani i givirn long gavman insait long wan yla save kamap long Wewak long wan wan mun. 01 dispela namba I 633 kamap long kastam, I save ripot - em I namba biong wokman biong dispela fakton 6,000 long olgeta samting I kamap long ol bikpela sip I - em I namba biong olkain wok, bia i save glvim long ol man nabaut - olsem trakdraiva, stuakipa, boskru. karim kago I kam long Wewak. 90.7 % - em I 90 sea biong olgeta 100 sea biong kampani I stap long han biong ausait kantnl Wewak, em i no bikpela pies. 0! I tok em I gat 9% 12 000 pipel samting. Orait, nau yu lukim hamas - em i 9 sea long olgeta 100 sea bilong kamapni i stap long han balong ol Papua Niugini katen bia I save kamap long Wewak long wan wan... 136,500,000 mun, stat tong Septemba 1976 I go map Ogas - em winmani gavman I bin kisim long dispela bia fakton namellong yia 1960 na 1976. 1977. zz:?;its cwj;ur ".c.. *. -...Iasdring bilongem... Septemba 28,312 Mas 18,833 Oktoba 25,688 Epril 17,724 Novemba 32,066 Me 17,436 Desemba 14,880 Jun, 23,106 Janueri 24,32 Julal 18,528 Februeri 12,288 Ogas 53,136 Long dispela ol namba yu ken painimaut olsem:...lnsait tong wan yia 1976/77 I gat 286,389 katon bia I kamap....em I mm ol pipel I bin lusim klostu K3,000,000 3 milion kina long bia.... Em I mm Is Sepik Provins I bin winim samting olsem Ki milion long takis.... Em I mm em map bia long wan wan man na men l:1i tong Is Sepik Pnovins I ken kisim 35 AVELING-BARFORD PACIFIC for your compaction requirements., Vibratory Plates Vibratory Rammers Pedestrian Vibratory Rollers Double drum hydrostatic drive Agents for bearings and hose fittings Ryco-flex Nachi ;. 2 Head. AVELING-BARFORD PACIFIC FFY. LTD office: Ume Street, Gordons, Port Moresby. Port Moresby. P0 Box 6457. Phone 25766 Telex NE22206 Lae depot: Morobe Avenue, P0 Box 1191, Le Phone 424188 Telex NE42411 t WANTOK - Sarere, 1 Epril 1978 Pes 13

1M3-PELATOK Edita - Mi laik bekim bilong Mista Michael anuel Jatnau. Yu bekim stret long Mista T. Bidau wantalm upela tasol wanpela g yu krankl olgeta 3-pela kwesten mltupela, onait Aipies I ken 3-pela kwesten bi.5. Namba wan kwesten I go Yu tok long mitu I go long olgeta pro na kauntim olgeta a? Onait ml bekim. ela I no olsem God. la I man biong Mitupela map raun olgeta provlns na rn olgeta katekis wanem, mltupela I Mitupela I lukim bilong mitupela na oil golongwantok Dlspela ensa I long namba wan kwes iyu lukim. -i tasol wan biong yu, ekim long dispela pas, gut. biong Enga Provins. Pnovins I gat 1 5-pela i stap na ml lukim ; katekis I no stnet. wok biong God. Mi 1 wan wan tasol I hol I n God. Olsem tlng olgeta pnovins I a olsem long wok God. Mi malt tasol I 1 long antk nayu bekim. Namba tu kwesten bi long yu. Yu tok long mltupela olsem: ml naltim ensa tasol yu lukim. God I wokim Adam na Iv, olsem na mipela olgeta I kamap long iaip biong God tasol. God yet I laikim wanpela man, em i ken salim Holi SpIrIt na givim gutpela tlngting long em. Mitupela I no save. God wanpela tasol save. Namba tri kwesten bi long yu dispela ml naitim ensa tasol yu lukim. Olgeta katekls I mekim rong onäit ml malt. Andrew Aipies, Wapenamanda/Enga SODAIM TIT Dia Edita - Mi laik autim wanpela wanl biong ml long dokta i save lusim na sodaim tit. Wanl biong ml I go olsem. Bipo long yia stap long Port - Sarere, 1 Epril 1978 Pes 14 1977. Mi Monesby. Na ml go long haus sik na ol dentls I lusim tupela tit biong ml. Na ml no balm long bikpela manl. Nogat ya. Mi bairn olsem 30 toea. Tasol ml kam long Maun Hagen haus sik na ol dentis man I sodaim tupela tit biong ml na I gat liklik hul. Man ol I kostim ml long K5. Tasol dispela K5 i no strt long tupela liklik samtlng ya. Em i antap tnu I winim sampela bikpela sainting i go daun long K2 na K3. Yupela I mas stretim pastaim. Dispela K5 I ova tm long llklik samting yupela I save putml long tlt. Na dispela I hevl tnu. Levi Mika, Buang/M orobe Kunangel Angalimp South Wahgl, Mista Tom Amaiu Komplam-Am bun, Mlsta Tomato Enga, Mista Pundia Kange lali bu-pangla, Mista Raphael Doa Western Highlands, Mista John Laka Kan dep, Mista Parua Kurl Del, Mista Billy Hal Okapa. I gat 5-pela memba bi long Oposlsen biong bipo ol I no bin bihainlm wan pela salt yet. Em nem bi long ol: Mista Wesley Embahe Northern, Mista Roy Evara Kikonl, Mista Akepa Miakwe Ungai Bena, Mista Walla Gukguk MASKI BIHAINIM LIDA OPOSISEN PAINIM LIDA 1 kam long pes 3 t BRIDGE STONE LUKIM DISPELA MAK EM I MAK BILONG Dia Edita - Mi i gat wanpela strongpela wami na bel na het biong ml i pen ol geta. Wan biong mi I go olsem. Mi luklm na hanim planti loman bilong gay man na tu sampela nesenel palamen memba. 01 1 save gnisirn planti yangpeia meni nabaut na paulim ol gut tru. Na ol I save dabolim 3 o 4-peia biong ol yet. Tasol ol I gat namba wan olpela men bi long ol I stap. Tasol em i save knal krai nabaut na ml save somi long oi. Wataim ol pipel long pls Kavieng, Mista Mark Ipula Lagaip-Pongera. Nupela lida, Mlsta lain bakey Okuk, I pnomis bai dispela lain bilong em I no sindaun natlng long pala men, tasol bal ol I paitlm tok planti na I meklin save tnu long gavman. Nau 71memba biong 102 1 stap long salt bilong gavman long Palamen. Pangu Pati yet I gat 5 1 memba, long wanem sambilong pala pela memba men nau I bin lusim salt o pati biong. ol na I binjoin im Pangu. Namba Wan Taia Bilong P.N.GI N.G.G.TRADING COMPANY P0. BOX 459. LAE. PH. 42 3122 t I harim na lukim ol loman I mekim olsem. Na tl.i ol i laik bihainlm laik biong ol. Na ml hamim na iukim sindaun biong pies em I baganap na sting olgeta. Na mipela ol pipel I save givlm vot na makim ol long lukautim mipela pipel tasol. Mi yet ml I no klia na save gut long lo biong gavman na askim yupela. Yupela save long kaln lo long wanpela hap o nogat. Tenkyu. Moses Donald Ipula, Porgera/Enga. ii ET P05 ODELI stap wok long Timbunke, i kam long pes 7 Dokta Farrell i givim gutpela tok arnamas long oi studen. Na Interim Pnimia bilong Is Sepik, em Paten Kenubim Dambul, I nitim tok bilong memba bilong palamen, Mista Bill Eichom, long wanem ka biong em I planim long not i malumalu na I no map kamap. Bihain Paten Dambui I bin mekim Misa wantaim Pater Leo v.d. Helm. Pater Dambui I amama tin, long wanem Tlmbunke em I as pies bilong em. Na long lotu em I givim gutpela skul long- ol odeli na I tok ml ol, ol I mas blhainini gutpela wok Jisas I mekim, taim em tu I raun na onait im planti sikman. Long dispela lotu yet, ol odeli I mekim promis long holim gut wok biong ol. na ol I sainirn setifiket biong ol antap long alta yet. Bihaln long lotu ol blk pela man bilong pies I kinapim wanpela bikpela singsing. 01 Timbunke I bin glvim wanpela kau. na Mindimbit wanpela we! p1k. na Tambanum planti kaikal. 01 I sining I go, map long tulait. Nau i gat planti yangpela man i aplal I laik kani stadi long et pos odeli long Timbunke. Long niun Jun bai ol i kisini 24 man moa long kam insait long tren ing.

OL SNEK I KAMAP Námbal6:S-21:6 Kora wantaim sampela pren i laik rausim Moses olsem lida. Moses i putirnkibung na i tok tumora bai God yet I soim em i laikim husat i lida. Orait 01 i sanap we nau... eta olgeta i kha Kora wantailfl ol man ig em. Nogut yupela tu i a laip bilong yupela. Sapos c3odi makim mi olsem lida, orait, un i ken op na daunim ol lain man... Sapos. taim nogut i painim 01, ol i lusun ting long dispela samting: em i asuabion1yet,o1 I lusim gutpela kantri Kenan. Planti taim moa ol i kompletasol.. ara mipela rhul wara i *Yoi lida bilong mipela I drai pinis. Baimi bai tokim Moses. kukim kajkai olsem wanem -. nissio_ Cook Foundation.! David C.Cook Pubi S reserved.

P.. Walcot. P.O. Box 1982, Boroko, from Wantok Publications Inc. office in Wewak. Printed by Wrui Press, Wewal-.