Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

Similar documents
RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

Ripot Namba PG

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

SunRice Group Speak Up Policy

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Sekim o painim aut Rait bilong Komyuniti long save

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

Ol dia brata na susa bilong

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Kwata 2010

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

2011 PNG Sastenabiliti Ripot. Mekim senis

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

STORI KAM LONG PANGUNA DAILOG PROJEK

PNG LNG Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Hap Bilong Yia 2015

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

RIPOT SAMERI BEKGRAUN NA AS BILONG SEVEI. Ol de bilong sevei. Sotpela toktok long sevei eria

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

Liklik Baibel Dikseneri

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

Sios helt sevis bungim hevi

Lapun tasol strong yet...

Namba 1991 Oktoba 18-24, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

Femili dai wantaim long balus birua

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Strongim skul, strongim pipel - PM

PNG i ran olsem Afrika

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

OPOSISEN I GAT NAMBA:

Sastiti 01155_878_Chastity.indd 1 7/13/12 10:52 AM

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Namba tri UN bos i raun long PNG

NG rausim ios wokman

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

El Nino dai ripot i no klia yet

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

Wokman pilim pen long takis

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

Madang taun bagarap - pes 7

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

Gutbai Oseah Philemon(OP)

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

O Neill promotim invesmen

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

PNG i no gat helt standet

O Neill makim. nupela minista

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

...Metal prais pundaun

Mande neks wik- O Neill o Somare?

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

antri bai sot long mani

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

edim plen bilong tuna isnis na klaimet senis

Gavman putim ai long ol Supa Fan

Dinau baset bai go antap tru

Glasim Judisal Kondak Bil

Guria kilim tupela long ARoB

Dion em i Deputi Praim Minista

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

OTML papagraun egensim O Neill

avman makim 20, 000 long gol medol

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

O Neill: PNG senis hariap tru

Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6

Transcription:

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen INSP/64458-PG OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT BIHAINIM RIPOT LONG OL WOK PAINIMAUT PANEL I BIN WOKIM INDIPENDEN STET BILONG PAPUA NIUGINI SMOLHOLDA AGRIKALSA DIVELOPMEN PROJEK (IDA Dinau 4374-PNG) 31 dei, Mun Oktoba 2011

MENESMEN RIPOT WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT LONG BEKIM RIPOT BILONG PANEL BIHAINIM OL WOK PAINIMAUT BILONG OL LONG INDIPENDEN STET BILONG PAPUA NIUGINI SMOLHOLDA AGRIKALSA DIVELOPMEN PROJEK (IDA DINAU NAMBA. 4374-PNG) Bihainim paragrap 23 long tok-orait bilong kamap wantaim Inspeksen Panel (IBRD Resolusen 93-10 wantaim IDA Resolusen 93-6), we Ekseketiv Darektas bai luksave na skelim Menesmen Ripot wantaim ol tingting bilong tok orait makim ol bekim bihainim ol wok painimaut ikamap insait long Wok Painimaut Ripot Namba. 64458-PG long namba 19 Dei, Mun Septemba 2011, long makim Projek (Indipenden Stet bilong Papua Niugini Smolholda Agrikalsa Divelopmen Projek, IDA Dinau Namba. 4374-PNG).

MENESMEN RIPOT WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT LONG BEKIM OL WOK PAINIMAUT BILONG PANEL RIPOT NAMBA. 64458-PG INDIPENDEN STET BILONG PAPUA NIUGINI SMOLHOLDA AGRIKALSA DIVELOPMEN PROJEK (IDA DINAU NAMBA. 4374-PNG) OL TOKTOK I STAP INSAIT Ol Sotpela Nem Na Toktok... iv Ekseketiv Samari... v I. Tok I Go Pas... 1 II. Dispela Projek... 1 III. Wok Painim Aut Bilong Panel Na Tingting Bilong Tok Orait... 3 IV. Bekim Bilong Menesmen Bihainim Ol Wok Painim Aut... 5 V. Menesmen Eksen Plen Bihainim Ol Wok Painim Aut... 14 VI. Long Pinisim Olgeta Toktok... 16 Meps: Mep 1. IBRD 38831 (SADP Projek Erias) Mep 2. IBRD 38832 (SADP Projek Erias) Mep 3. IBRD 38833 (SADP Projek Erias) Annexes: Annex 1. Wok Painimaut, Ol Toktok wantaim Eksens Annex 2. Samari bilong SADP Konsaltesen lon taim bilong Implimentesen Annex 3. OPIC SADP Prosidia bilong Autim Wari Annex 4. Efluen Eksen Plen iii

Papua Niugini OL SOTPELA NEM NA TOKTOK BA BP CELCOR CLUA DEC EA FFB FIRR ICCC IDA IPN OMS OP OPIC PAD PIM PNG OPRA PNG RMTF RSPO SA SADP VOP Benefisaris Asesmen Benk Prosidias Senta Bilong Envairomen Lo na Komyuniti Raits Klen Len Yus Agrimen Dipatmen bilong Envairomen na Konsavesen Envairomen Asesmen Fres Prut Bans Finansal Intanal Rait ov Ritan Indipenden Konsuma na Kompetisen Komisen Intanesonal Divelopmen Asosieisen Inspeksen Panel Oparesenal Menuel Stetmen Oparesenal Polisi Wel Pam Indastri Koporesen Projek Apresel Dokumen Projek Implimenteson Menuel PNG Wel Pam Rises Asosieisen Papua Niugini Rot Mentinens Tras Fan Rauntebel long Sastenabel Wel Palm Sosol Asesmen Smolholda Agrikalsa Divelopmen Projek Viles Wel Pam Karansi Yunit = Papua Niugini Kina (PGK) US$1 = PGK 2.139 PGK 1 = US$0.443 (long mun Oktoba 22, 2011) iv

Menesmen Ripot na Tingting bilong Tok Orait EKSEKETIV SAMARI Dispela Projek Long yia 2007, Wol Benk i tok oraitim IDA Invesmen Dinau moni mak olsem US$27.5 milien wankain moni mak long PNG Kina bilong Indipenden Stet bilong Papua Niugini (PNG) Smolholda Agrikalsa Divelopmen Projek (SADP). As tingting em long strongim komyuniti wokbung insait long wok kamap na tu apim winmoni mak igo insait long lokol welpam prodaksen indastri we istap pinis. Dispela wok bilong projek bai kamap insait long Oro na Wes Nu Briten provins namel long faef pela yia olgeta. SADP ikirapim bel wantaim bikpela sapot namel long ol welpam groas insait long ol projek eria. Welpam indastri bilong Papua Niugini i save givim bikpela halivim long ol rural wokman meri long kantri. Agrikalsa emi nambawan tru, olsem as bilong kamapim winmoni insait long ol hauslain long ples, na welpam isave givim ol smolholda gutpela karim long ol graun na tuhat, we i winim ol arapela kes krop olsem kakau na kopi. Welpam indastri i kamap namba tu bihain long pablik sevis long mekim kamapim ol fomal wok bilong ol manmeri, mak inap olsem 23,000 ol i wok long welpam kampani. Wantaim dispela olsem 18,500 smolholda i save saplaim welpam prut igo long ol mil. Welpam i kamap olsem nambawan long apim agrikalsa foren eksens winmoni ikam insait long kantri makim 56 pesen long agrikalsa ekspot monimak insait long yia 2010. Ol welpam kampani insait long Papua Niugini ol i go pas long wol long promotim sastenabol wok insait long sekta, na tu planti long dispela indastri i kisim setifikeisen aninit long kivung bilong wanbel long Sastenabol Welpam; long tok inglis oil kolim Roundtable Sustainable Palm Oil (RSPO). Tingting bilong kamapim SADP em ibin lukluk long ol rot na wei, long mekim kamapim ol gutpela senis igo long ol man meri na haus laen insait long ol ples wantaim tu pasin bilong luksave long envairomen. Igat tripela hap wok SADP i lukluk long em: (a) Namba wan em long halivim ol smolholda manmeri apim mak bilong prodaksen or karim bilong wel pam prut: pulumapim ol spes namel long ol blok, bilong ol ples arere long ol rot we istap pinis; mentenens wok long ol provinsel ekses rot na tu long kamap wantaim niupela wei long sapotim ol rot mentenens wok, na tu long strongim wok didiman igo long ol wel pam blok; (b) Namba tu em i lukluk long ol wok bung namel long lokol level gavaman wantaim komyuniti, we i sapotim ol lokol sevis wantaim infrastraksa (c) Namba tri i lukluk long menesmen bilong Projek wantaim sapot `igo long Oil Palm Industry Corporation (OPIC), husat bai go pas long ol wok bilong ol Projek; na long saet bilong skulim ol blok manmeri, wok painim aut o rises na tu ol arapela stadis tu. Bod ibin tok oraitim dispela Projek long Mun Disemba yia 2007 tasol olgeta pepa bilong tok orait namel long Papua Niugini gavaman na Wol Benk ibin sainim long Mun Jenuari 2009. Ibin kisim longpela taim tru olsem wanpela yia mo long statim ol wok, long wanem ol gutpela saveman bilong menesmen long projek ino bin stat inap long yia 2010. v

Papua Niugini Dispela Askim bilong wokim ol Wok Painimaut Wanpela NGO nem bilong em long tok inglis oli kolim Center for Environmental Law and Community Rights (CELCOR) ibin mekim dispela askim bilong wokim Wok Painimaut, makim maus bilong ol ples lain bilong Ahora/Kakandetta Presa Grup, ol arapela grup tu insait long Oro Provens wantaim ol arapela blok manmeri tu insait long tripela projek erias (Long hia oli kolim ol olsem Rikuestas ). Oli mekim toktok olsem Projek bai inonap dainum pasin bilong sindaun turangu na tu halivim blok manmeri long apim o kamapim gutpela sindaun bilong ol. Oli sutim tok tu olsem, ino gat gutpela tok klia igo aut long ol ples o komyuniti, na ol bikpela toktok ino stap long tokples bilong ol yet. Ol i tokaut tu olsem ol rot we mentenens wok bai kamap, rot bai inonap stap gut long bihain taim tu. Bikpela toktok tu olsem pasin bilong skelim envairomen aninit long Projek ino bin luksave gut long ol asua Projek bai kamapim. Wok Painimaut Bilong Panel Long taim bilong Wok Painimaut ol bikpela wok bilong Projek ino bin kamap yet olsem, na Panel ibin lukluk na skelim tasol ol disain o ol triman bilong Projek wantaim plen. Dispela Panel ibin painim olsem sampela hap oli bihainim ol Wol Benk Polisi na sampela hap ino bihainim ol dispela polisi. Em ol dispela: Pasin bilong autim ol toktok na skelim ol tingting wantaim toktok long kisim tok orait bilong ol Komyuniti. Long tingting na skelim bilong Panel dispela ripot makim ol wok we oli glasim ol gutpela bilong projek, o Sosol na Benefisaris Asesmen i lukluk long ol tumbuna pasin, pasin bilong wok lida, pasin long kamap long ol gutpela tingting wantaim pasin o wei bilong stretim ol hevi na pasin bilong kamapim ol stori long ol asples manmeri ibin sot tru long sampela hap we ol dispela kivung ino karim kaikai. Panel i painim olsem sampela long ol toktok ino klia na tu pasin, na wei oli bin wokim ino stret. Ol toktok tu oli no bin tanim igo long tokples bilong ol manmeri. Wantaim dispela Panel ino bin klia tumas, komyuniti sapot bai kamap olsem wanem tru? Sindaun Turangu wantaim ol Hevi insait long Gutpela Sindaun. Panel i bin painim olsem Projek i bin bihainim Polosi bilong Benk long daunim pasin Turangu (Poverty Reduction OP 1.00), tasol ino bin bihainim Polisi we bai luksave long ol asples manmeri (Indigenous Peoples Policy OP 4.10), long pasin bilong strongim pasin na wei ekonomik wantaim sosol benefit bai kamap long Projek. Antap long dispela Projek ino bin lukluk gut long ol rot o pasin bilong lukautim na sevim winmoni, ol arapela rot bilong wokim moni tu. Long tingting bilong Panel Projek disain ino bin skelim na lukluk gut long ol Projek erias long wanem tupela provins ino wankain. Antap moa ino bin gat riviu long dispela institusanel wantaim fainansial vaiabiliti bilong ol welpam kampani. Ol Hevi Bilong Envairomen. Panel ibin painim olsem Projek ibin bihainim gut Polisi bilong Envairomen Asesmen (Environment Assessment OP 4.01). Panel ibin painim tu olsem envairomen menesmen wantaim ol pasin bilong daunim hevi istap insait long skelim gut ol lukaut bilong Envairomen i bihainim gut tru OP 4.01. Dispela Panel i wanbel wantaim Menesmen olsem dispela Menesmen Eksen Plen bilong daunim ol hevi bilong Pipia Wara ikam long ol mil insait long wok vi

Menesmen Ripot na Tingting bilong Tok Orait painim aut i wanbel tru long daunim ol hevi. Panel i painim olsem Projek i bihainim Polisi OP/BP 4.04 we i lukluk long ol kainkain laip bilong graun wantaim bikpela tingting long bihainim Polisi OP/BP 4.36 we i luksave long ol diwai wantaim ol bus tu. Institusanel Sastenabiliti. Dispela Panel i kamap long ol tingting olsem sapos oli kamapim gutpela wei long wokim rot mentenens olgeta taim, dispela bai i halivim tru ol wel pam block manmeri na indastri tu. Panel i painim olsem Menesmen ino bin lukluk gut long ol mentenens wok long ol rot na i larim tasol inap long taim bilong ol dispela wok i stat, na tu ino bin lukluk gut long hamas moni mak ol blok man meri bai putim insait olsem halivim bilong ol. Projek bai lukluk tu long strongim ol wok bilong OPIC long bihainim ol polisi. Panel I painim olsem OPIC i bihainim polisi long saet bilong lukautim gut ol wok OP 13.05 (Supervision). Bekim bilong Menesmen wantaim ol tingting bilong tok Orait Menesmen i hamamas long ol wok painim aut bilong Panel we i karamapim ol polisi bilong Benk wantaim ol wei Projek imas bihainim, dispela i makim na tok klia long OP 1.00 (Pasin bilong daunim sindaun turangu), OP 4.01 (Pasin bilong skelim Envairomen), OP 4.04 (Ol kainkain laip bilong dispela giraun), OP 4.36 (Ol diwai na bus) wantaim OP 13.05 (Wok lukaut long Projek). Menesmen i skelim tu las toktok bilong Panel we ol i tok Projek em i wanpela gutpela wei long daunim sindaun turangu wantaim nau lukluk tu long noken daunim na bagarapim ol bus wantaim ol ples we ol kainkain laip bilong graun istap. Menesmen i luksave tu long lukluk bilong Penel long ol sampela asua i kamap long taim bilong disainim Projek, na i laik mekim dispela toktok bekim igo long ol wok painim aut na stretim ol. Wol Benk i bin wok pinis insait long PNG long sapotim ol wok bilong wel pam mo long fopela-ten krismas nau, na dispela halivim i karim gutpela kaikai long mekim bikpela senis long lokol ekonomi na kamapim ol gutpela sindan. Menesmen i bilip olsem dispela wok poroman wantaim Benk long sapotim wel pam insait long PNG bai halivim long daunim pasin bilong sindaun turangu, wantaim gutpela pasin bilong lukautim envairomen bilong nau na bihain taim tu. Menesmen i bilip olsem SADP em i wanpela rot bilong sapotim ol divelopmen insait long ol ples insait long PNG, na as tingting bilong em long kamapim ekonomi wantaim ol winmoni igo long ol man meri long ples, na tu long aburusim ol hevi bilong bagarapim bus na ol kainkain laip bilong graun. Long lukluk bilong Menesmen dispela SADP, na lukluk bilong em long ol rot bai kamapim ol gutpela wok kamap long ol smlholdas wantaim komyuniti insait long Projek erias, insait na arasaet tu long wel pam sekta. Dispela SADP bai kamapim gutpela rot long ol sosol sevis wantaim maket bilong ol smolholdas wantaim komyunitis, na halivim ol long wok long ol arapela rot bilong painim moni tu we bai kamapim planti ol narapela wok kamap long daunim sindaun turangu. Menesmen i lukim tu olsem planti ol samting we ol Rikuestas i autim long ol wari bilong ol ino asua long ol wok kamap bilong SADP tasol. Menesmen i autim wari tu olsem Projek i kamap olsem rot bilong autim olgeta kainkain wari insait long wel pam sekta long PNG na long ol arapela kantri tu. Olsem ol toktok insait long Panel Ripot [..] planti ol bagarap we ol Rikuestas ibin autim pinis i bin asua long longpela vii

Papua Niugini taim pinis wantaim halivim bilong Wol Benk na tu taim ino bin gat halivim ikam long Wol Benk, olsem na ol Rikuestas i poret olsem ol dispela bagarap bai kamap bikpela moa long ol wok bilong SADP. Menesmen i wanbel wantaim Panel olsem Projek ikamap wanpela rot bilong autim na kamapim ol pasin bilong daunim planti ol hevi wantaim bagarap ibin stap pinis bifo long Projek, we ino asua bilong SADP. Menesmen i bilip olsem sutim tok long ol bagarap we ino bin gat wok kamap yet bilong SADP inap nao i soim olsem bai hat moa long luksave long ol hevi sapos i kamap long ol wok kamap bilong Projek we i kamap aninit long 1999 tok klia bilong Inspeksen Panel Resolusen. Wanpela bikpela sutim tok Panel Ripot in kamapim, long inspeksen wok bilong SADP, em long aplikeisen bilong polisi bilong Benk makim ol asples man na meri o long tok inglis oli kolim long Indigenous Peoples Policy (OP 4.10). Long tingting bilong Menesmen, dispela Panel Ripot ibin autim planti toktok long aplikesen bilong OP 4.10, we Menesmen ipilim olsem bai imas mekim klia ol toktok long dispela Ripot. Menesmen i bilip olsem bikpela samting tru long luksave olsem dispela Benk polisi makim ol asples man meri i kamap bihainim bikpela toktok igo ikam namel long ol Asples man meri wantaim Bod. Menesmen igat bikpela komitmen long aplaim dispela polisi long wei na pasin Bod i wanbel long em. Menesmen iluksave olsem ol lo aninit long OP 4.10 makim sosol asesmen, konsalteisen proses o pasin bilong toktok igo ikam, wantaim plen bilong ol Asples man meri o Indijines Pipols Plen dispela polisi i tok olsem dispela mak bilong toktok bai bihainim [ ] ol kainkain wok bilong projek na makim tu skel bilong ol hevi projek bai kamapim long ol Asples man meri sapos i kamapim ol gutpela samting o nogat. Menesmen i bilip olsem long strongim luksave bilong OP 4.10 long kamapim ol wok glasim we i wankain long ol skel bilong ol hevi projek ikamapim, makim dispela ol toktok insait long ol pepa o dokumen i wanpela bikpela samting long Indijinas Pipols Polisi, we bai soim trupela wok bilong Benk na projek divelopmen bai imas lukautim na bihainim gut. Long tingting bilong Menesmen, dispela wok glasim long SADP ibin luksave long ol skel mak bilong ol hevi projek bai kamapim, na tu em bai stap stret long sambai wantaim ol rot na pasin bilong daunim ol hevi we i stret wantaim benefit tingting bilong ol ples lain. Dispela Projek ibin givim wok long tupela save man meri husat oli gat bikpela wok expiriens insait long Papua Niugini na wel pam sekta. Menesmen i bilip olsem ol mak bilong ol toktok makim ol ligel na institusenel fremwok bilong ol kastam lo, makim lidasip, pasin bilong kamapim gutpela tingting na stretim ol hevi, wantaim ol beslain data we i stap insait long ol Projek pepa emi stret tru wantaim projek, na ibihainim wanem samting ibin kamap pinis bipo long PNG na ol arapela hap tu, na dispela i soim na luksave long wanem samting projek bai wokim long go het yet long ol wok. Wankain tu, Menesmen i bilip olsem ol wok glasim i bihainim ol tingting bilong dispel polisi OP 4.10. Bihainim dispela wok painimaut bilong Panel, long saet bilong ol toktok igo ikam o kivung, nau i wok long go het yet bihainim ol wok kamap aninit long Projek na tu oli rekodim. Namel long yia igo pinis, moa long tupela-ten kivung ibin kamap long ol fil dei, na moa long sevenpela-ten faiv kivung ibin kamap long ol tok orait bilong ol komyuniti makim ol rot mentenens. Samting olsem eitpela-ten kivung oli bin olim bihainim ol askim bilong ol ples man meri long toktok long ol arapela samting tu. viii

Menesmen Ripot na Tingting bilong Tok Orait Menesmen i givim bikpela luksave long ol wari kamap insait long dispela Rikues bilong wokim Inspeksen wantaim tu ol samting Menesmen ibin luksave pinis na wok long go het long stretim. Insait long ol implimentesen sapot bilong SADP, Menesmen i wok long go het yet wantaim ol sapot igo long OPIC long strongim ol kivung na toktok igo ikam, bikpela hap tru em long rekodim gut ol dispela toktok. SADP s grievance redress mechanism has been strengthened. Menesmen tu i givim bikpela halivim long sapotim implimentensen na tu long halivim OPIC long strongim kapasiti o save long bihainim gut ol pasin bilong luksave na daunim hevi. Eksen Plen Menesmen i luksave na wanbel long Panel long ol lukluk glasim bilong ol, long ol saet bilong bihainim pasin bilong wokim gut wok na dispela i stap pinis long ol bekim ikamap long yia 2010, we ol wok bilong stretim ol dispel hevi i kamap pinis. Long bekim bilong Menesmen igo long Panel Ripot, Menesmen i komitim em yet long go het wantaim Projek implimentensen na wokim ol dispela eksens: Menesmen bai halivim OPIC long kamap wantaim Konsaltesen Fremwok na bai strongim dispela tingting long implimentim long olgeta tripela Projek erias; Menesmen bai halivim na sapotim OPIC long kamapim gutpela moa pasin bilong rekodim ol kivung o ol tok tok namel long ol ples lain long taim bilong implimentesen; Menesmen bai go het yet long sapotim na tu monitarim ol implimentensen long ol Eksen Plen bilong ol Pipia wara I kam long ol wel palm mil o Efluen; wantaim tu Menesmen bai lukluk gut moa long ol konsaltesen wok na rekodim long saet bilong Rot Mentenens Tras Fan (RMTF) stadi we bai mekim kamapim mak bilong ol levi, sapos bai gat, tasol bai lukluk gut long noken kamapim moa hevi long ol win moni mak bilong ol smolholdas. Sampela ol arapela Hevi Menesmen i luksave long Panel Ripot, long sapta 7 long ol arapela hevi we ino toktok long ol pasin bilong bihainim wok, o kamapim ol bagarap we i kamap aninit long ol wok bilong SADP, tasol we i lukluk long pasin bilong skelim na sekim o riviuim SADP. Menesmen i luksave olsem Panel Ripot i toktok long ol arapela samting we inobin lukluk long ol hevi we i kamap aninit long SADP, tasol 1999 Klarifikesen bilong Resolusen i tok olsem Dispela Panel bai skelim tingting insait long ripot tasol long ol bikpela hevi, ol sut tok insait long rikues, we ikamap long asua bilong Benk long taim we ino bihainim ol polisi na presidia bilong em. Dispela Panel Ripot i tok tu olsem Sosol Asesmen i painim mak bilong ol hevi na tu ol gutpela bilong SADP bihainim OP 4.10, tasol sukuruim olsem dispela painim iluk olsem ino bin wokim gut. Menesmen i no bin klia long ol kain kualifikesen long bihainim Polisi olsem na i painim hat long bekim, long wanem I lukim olsem dispela i bihainim Benk Polisi olsem Panel i tok pinis. ix

Papua Niugini Dispela Panel Ripot i laikim tu bai imas gat klia to o gaidlain bilong Benk OP 4.10 we imas mekim kamapim bilong ol projek we Indijinas Pipols Plen em yet inonap sanap. Menesmen ino lukim nid bilong dispela gaidlain, long wanem i ting olsem ol dispela polisi we istap pinis bai stretim ol dispela samting ikamap. Dispela Panel Ripot i lukluk long Wol Benk Grup Fremwok wantaim IFC Strateji bilong Wok bung insait long Wel Pam Sekta na tingting long sapotim wok bihainim dispela Fremwok bihainim investigesen long SADP. Menesmen i pilim olsem sampela toktok moa long Fremwok, we Bod i tok oraitim pinis emi i sanap makim pasin bilong bihainim riviu long SADP. x

I. TOK I GO PAS 1. Long mun Disemba 17, 2009, Inspeksen Panel i rejisterim wanpela Rikues bilong wokim Inspeksen o wok painim aut, IPN Rikues RQ 09/10 (insait long hia oli kolim olsem dispela Rikues ), makim Papua Niugini (PNG) Smolholda Agrikalsa Divelopmen Projek ( SADP or dispela Projek ) Intanesenel Divelopmen Asosieisen (IDA). Dispela askim long wokim wok painimaut ikamap long singaut bilong Ahora/Kakandetta Presa Grup, ol papa graun bilong Oro Provins wantaim ol arapela welpam blok manmeri insait long wanpela long tripela projek erias (the Requesters ). Ol laen i wokim dispela singaut i askim tu olsem nem bilong ol bai noken kamap ples klia na bai NGO grup oli kolim long Senta bilong Envairomen Lo na Komyuniti Raits (CELCOR), bilong Papua Niugini bai makim maus bilong ol dispela laen. 2. Ol Ekseketiv Darektas wantaim Presiden bilong IDA i bin kisim toksave long Panel olsem oli kisim dispela Rikues. Menesmen i bin bekim ol dispela sutim tok istap insait long dispel Rikues long mun Februari namba 8 dei, long yia 2010. 3. Long Ripot igo long Bod, Panel i painim olsem dispela Rikues igat inap asua na wokim rekomendesen bai Ekseketiv Darektas i tok orait long kamapim wanpela wok painimaut. Dispela wok painim aut ol Ekseketiv Darektas i tok oraitim long mun Mas namba 25 dei, yia 2010. 4. Long mun Septeba namba 19 dei, yia 2010 Panel i givim aut Ripot bilong ol we ibin mekim klia ol wok painimaut bilong ol. Menesmen i tok hamamas long ol wok painimaut bilong Panel na tu long wei oli mekim kliai ol dispela wok painim aut. Dispela Ripot, i bekim ol wok painim aut bilong Panel, we i stap insait long faefpela seksen olgeta. Seksen II igivim samari bilong Projek. Seksen III itok aut long ol wok painim aut wantaim ol rekomendesen na tingting bilong Penel. Seksen IV i skelim ol bikpela wari wantaim bekim bilong Menesmen. Seksen V i tok aut long Eksen Plen bilong Menesmen long stretim ol asua insait long ol wok painim aut na Seksen VI i pinisim olgeta toktok Menesmen i mekim. Ol Wok Painimaut bilong Panel, wantaim bekim bilong Menesmen, i stap insait long Annex 1. Annex 2 i karamapim samari o sotpela toktok makim ol kivung o konsaltesen we i kamap pinis aninit long implimentesen. Annex 3 em i tok klia long ol pasin bilong harim ol hevi bilong SADP na Annex 4 i soim Eksen Plen bilong ol pipia wara we i kam long ol wel pam mil. Mep 1-3 i soim ol Projek erias. II. DISPELA PROJEK 5. Long yia 2007, Wol Benk i tok oraitim IDA Spesifik Invesmen Dinau moni mak long US$27.5 milien wankain monimak long PNG Kina bilong SADP, we bai halivim ol wok bung wantaim ol komyuniti insait long ol lokol divelopmen na tu bai apim winmoni mak long kam insait long lokol wel pam indastri. Dispela ol wok bai kamap insait yet long Oro na Wes Niu Briten provins insait long faefpela yia, SADP i kirapim pinis bikpela laikim wantaim sapot namel long ol wel pam smolholdas insait long ol Projek erias (lukim ol Mep). 1

Papua Niugini 6. Igat tripela hap wok SADP i lukluk long em: (a) Namba wan em long halivim ol smolholda manmeri apim mak bilong prodaksen or karim bilong wel pam prut: pulumapim ol spes namel long ol blok, bilong ol ples arere long ol rot we istap pinis; mentenens wok long ol provinsel ekses rot na tu long kamap wantaim niupela wei long sapotim ol rot mentenens wok, na tu long strongim wok didiman igo long ol wel pam blok; (b) Namba tu em i lukluk long ol wok bung namel long lokol level gavaman wantaim komyuniti, we i sapotim ol lokol sevis wantaim infrastraksa (c) Namba tri i lukluk long menesmen bilong Projek wantaim sapot `igo long Wel Pam Indastri Koporesen (OPIC), husat bai go pas long ol wok bilong ol Projek; na long saet bilong skulim ol blok manmeri, wok painim aut o rises na tu ol arapela stadis tu. 7. I tru olsem Bod ibin tok oraitim dispela Projek long Mun Disemba yia 2007 tasol olgeta wok (makim wok long ol rot mentenens wantaim ol sidling bilong planim) bai stat long pinis bilong dispela yia long wanem i bin gat dilei long sainim ol tokorait pepa bilong dispela Dinau. 8. The Projek Divelopmen Objektiv em long apim, long gutpela pasin ol wok bung namel long ol komyuniti wantaim ol lokol divelopmen wantaim tingting long apim monimak bilong wel pam na pasin bilong bungim olgeta arapela laen tu. 9. Pasin bilong Skelim ol Wok Implimentesen. OPIC is go pas long olgeta Projek implimentesen. Namba wan hap (Apim Smolholda Prodaktiviti) em bai OPIC yet bai lukautim ol dispela wok, tasol taim OPIC igo pas long wok bilong planim ol niupela wel pam blok na lukluk long apim smolholda prodaktiviti, em bai kisim sapot tu long PNG Wel Pam Rises Asosieisen wantaim ol miling kampani. 1 Wanpela Projek Stiaring Komiti (PSC), we Siaman yet bai kam long Sekreteri bilong Dipatmen bilong Nesenel Plening na Monitaring, na tu bai gat ol lain makim Dipatmen bilong Treseri, Agrikalsa na Laefstok, Envairomen na Konsavesen, Woks, Provinsiel na Lokol Gavaman Afes, na Komyuniti Divelopmen; Provinsiel Gavamen; na PNG Sasteabel Divelopmen Progrem, bai givim bikpela was long Projek implementesen na givim wok lukaut long ol polisi wantaim kualiti control long ol wok plen na moni mak bilong wok long wan wan yia. 10. Sanap bilong Projek. Projek ibin kamap bihain long olgeta tok orait long mun Jenueri 28, 2009. Bihain tasol long ol wok kamap long Projek menesmen straksa bilong OPIC, niupela Projek Kodineta na Prokumen Speselis ibin stat wok long mun Oktoba/Novemba 2009. Dispela Mid-Tem Riviu long mun Septemba 2010 ikamapim ol luksave na rot bilong stretim ol bikpela hevi long wokim Projek implimentesen. Long taim bilong Mid-Tem Riviu, OPIC ikamapim pinis sampela ol gutpela wok kamap long strongim kapasiti, baem ol masin bilong wok, redim ol tenda bilong ol rot, na tu long redim ol wok long statim ol wok long fil, we i karamapim tu wok long rot, planim ol niupela wel pam, na dispel bai stat long pinis bilong yiar 2011. 11. Gavaman bilong PNG i tingting tu long askim IDA long stretim gut ken Projek wantaim tingting long lukluk long monimak makim han bilong PNG Gavaman, na apim monimak bilong IDA insait yet long dispela IDA Dinau. Dispela tingting long strtim 1 New Britain Palm Oil Ltd., Hargy Oil Palms Ltd, and Kula Palm Oil Ltd (trading as Higaturu Oil Palms and largely owned by New Britain Palm Oil). 2

Menesmen Ripot na Tingting bilong Tok Orait Projek bai sukruim Projek long wanpela yia moa igo inap long mun December 31, 2013. Dispela istap yet long ol tingting na toktok namel long PNG Gavamn na Wol Benk. 12. Maski long dispel tingting long stretim Projek ken, Namba tu hap bai senis aninit long Namba wan hap long SADP, we bai lukluk long stretim ol komyuniti senta na tu ol opis bilong OPIC we i stap pinis long ol Projek erias long givim sevis igo long ol wel pam smolholdas na tu ol laen we ol ino planim wel pam. Dispela ol wok bai kamap bihain long taim OPIC I wokim pinis ol kivung na toktok wantaim ol wel pam smolholdas insait long ol Projek erias. III. WOK PAINIMAUT BILONG PANEL NA TINGTING BILONG TOK ORAIT 13. Dispela bekim bilong Wok Painimaut Panel i bin wokim stap aninit long ol hevi makim ol hap we ol bagarap bai kamap bihainim ol sut tok bilong ol Rikuestas: Ol toktok bilong Autim,Kivung na toktok igo ikam, wantaim Komyuniti Sapot Pasin bilong Sindaun Turangu wantaim ol Hevi bilong Gutpela Sindaun Ol Hevi bilong Envairomen Institusenel Sastenabiliti 14. Ol Benk Polisi. Panel i bin skelim wok bilong Benk sapos ibin bihainim ol Polisis wantaim ol pasin bilong wokim wok: OP 1.00 OP/BP 4.01 OP/BP 4.10 OP/BP 4.36 OP/BP 4.04 Pasin bilong Daunim Sindaun Turangu Pasin bilong Skelim ol Envairomen Ol lo makim ol Asples Ol Diwai wantaim bus Ol kaikain Laep long Graun OP/BP 10.04 Pasin bilong Skelim Ekonomic bihainim ol Wok Kamap OP 13.05 OMS 2.20 Project Supervision Project Appraisal 15. Ino bin gat bikpela wok kamap yet aninit long Projek, dispela Wok Painimaut i lukluk tasol long ol disain, plen o tingting bilong SADP. Mo long dispela i tru olsem Projek i karamapim tripela hap isait long tupelo provins em long Oro na Wes Nu Briten, dispela Wok Painimaut bilong Panel i lukluk strong moa long Projek eria insait long Oro 3

Papua Niugini provins, long wanem ol dispela Askim bilong dispela wok painimaut i bin kamap long Oro provins. 2 16. Dispela Panel i bin painim olsem ol pasin bilong bihainim lo, em long: Pasin bilong Autim ol toktok, na Kivung wantaim toktok igo ikam, na Komyuniti Sapot. Long tingting bilong Panel dispela wok glasim long Sosol na Benefisiaris Asesmen ol ligel na institusenel fremwok long ol kastamari lo, lidasip, kamapim tingting long ol rot bilong stretim ol hevi na tu long bungim ol beslaen toktok long ol asples komyuniti ibin pundaun sot long ol mak, we idaunim ol wok bilong pasin long toktok igo ikam. Panel ipanim olsem sampela ol toktok ino bin stap sambai bifo long ol dispela kivung na tu long pasin, na tok ples bilong ol, na ol pepa bilong Projek ino bin soim pasin we komyuniti bai kamap wantaim. Pasin bilong Sindaun Turangu wantaim ol Hevi bilong Gutpela Sindaun. Panel I painim olsem Projek I bin bihainim Polisi bilong Benk long daunim pasin bilong Sindaun Turangu, tasol inobin bihainim Polisi bilong Indijinas Pipol o ol Asples long saet bilong ol pasin bilong ekonomik na sosol benefit we bai kamap long Projek, bikpela em long wanem Projek ino bin promotim ol pasin bilong lukautim winmoni na ol arapela rot tu bilong kamapim winmoni. Long tingting bilong Panel Projek disain ino bin lukluk long samting we inobin wankain namel long ol Projek erias. Antap moa ino bin gat riviu long ol kampani long saet bilong institusenel na rokot bilong winmoni. Ol Hevi bilong Envairomen. Panel ipainim olsem Projek ibin bihainim gut tru ol Polisi long Envairomen Asesmen (EA), tasol ino bin tilim ol toktok namel long ol stekholdas long taim bilong kivung long EA na ibin stap tasol long toktok na inogat rekod. Dispela EA pepa oli nobin autim yet long tok ples bilong ol na tu inobin gat gutpela glasim long ol hevi bilong ol pipia wara bilong wel pam ikam long mil. Menesmen i wanbel long dispel asua, na i bin karimaut wanpela stadi bilong bekim dispel wari. Wanpela Wel Pam Efluen Menesmen Eksen Plen istap pinis we taim bai implimentim bai mekim Projek i bihainim OP 4.01. Dispela Panel i painim olsem Projek i bihainim OP 4.04 makim ol kainkain laef bilong graun na tu OP 4.36 we i karamapim ol diwai na bus. Institusenel Sastenabiliti. Panel i bin pinisim olgeta tingting olsem long kamapim wanpela wei bilong lukluk long ol wok long rot mentenens emi i kamap namba wan samting tru. Panel i painim tu olsem Projek i larim dispela disain long Rot Mentenens Tras Fan (RMTFs) igo long taim bilong implimentesen, we ino bin lukluk gut long ol monimak ol stekholdas bai putim igo long RMTFs. 2 Investigation Report, Paragraph 66. 4

Menesmen Ripot na Tingting bilong Tok Orait IV. BEKIM BILONG MENESMEN BIHAINIM OL WOK PAINIMAUT As tingting bilong Wanem Benk i Sanap Halivim Wel Pam Sekta insait long PNG 17. Menesmen i bilip olsem SADP i go het yet olsem wanpela rot long sapotim rurel divelopmen insait long PNG. Long tingting bilong Menesmen SADP, bai lukluk long ol rot na o wei long kamapim ol gutpela benefits igo long ol smolholdas insait long Projek erias, long insait na tu long arasaet long wel pam sekta. 18. Wol Benk i stap pinis long wel pam sekta insait long PNG moa long fopela-ten krismas, stat wantaim ekonomik stadi long yia 1965 bihain faef-pela invesmen stat long yia 1968 ikam inap nau. 3 Wol Benk invesmen insait long wel pam sekta long PNG ibin gat pinis ol gutpela samting ikamap long lokol ekonomi na tu ol rurel sindaun insait long ol Nucleus Estate Scheme long PNG. Menesmen i bilip olsem wok bilong Benk insait long wel pam sekta bai kamapim gutpela sindaun na daunim hevi bilong sindaun turangu na tu long pasin bilong lukautim envairomen long pasin bilong sastenebel wei. 4 19. Taim Benk I bin kam bek gen long PNG long yia 2005, oli painim olsem wel pam emi gutpela rot bilong kirapim wanpela invesmen projek na kamapim gutpela sindaun long ol rurel erias. Tasol long tingting long ol hevi bilong envairomen we isave kamap long ol wok divelopmen, Benk ibin sotim ol sapot igo long ol smolholdas we oli stap pinis long ol wel pam skim, na lukluk moa long apim winmoni mak long saet bilong apim prodaksen na stretim ol rot insaet long ol dispela skim. 20. Wel Pam Indastri bilong PNG i putim hanmak long apim winmoni igo long ol rurel erias long kantri. Wel pam isave givim gutpela prais tru igo long ol smolholdas na bekim gut tuhat bilong ol sapos yumi skelim wantaim kakao na kopi. Dispela indastri emi kamap namba tu bihain long pablik sevis long saet bilong givim ol wok, wantaim 23,000 man meri i wok insait long ol wel pam kampani. Samting olsem 18,500 smolholdas I save saplaim ol mil wantaim ol wel pam prut. Wel pam emi pulim bikpela winmoni long foren eksens ikam long PNG agrikalsa makim olsem 56 pesen long ol agrikalsa expot insait long yia 2010. 3 Niu Briten Smolholda Divelopmen Projek (1969 1976); Popondetta Smolholda Wel Pam Divelopmen Projek (1976 1984), Nuklius Estet na Smolholda (Milne Bay) Projek (1985 1992), Oro Smolholda Wel Pam Divelopmen Projek (1992 2001) na SADP (2007 ikam inap nau). 4 Implementesen Komplisen Ripot (ICR) bilong Oro Smolholda Wel Pam Divelopmen Projek, ibin pas long yia 2001, ibin soim olsem dispela Oro projek ibin kamap gut tru long apim wel pam prodaksen wantaim expot, na ibin lukim bikpela senis long ol wokman wantaim winmoni benepit igo long ol smolholdas. ICR i tok tu olsem ino bin gat wanpela benefit tasol ibin gat planti ol narapela benefit tu long Oro provins. Wantaim dispela senis long kes moni mak igo antap we ikam long ol wel pam prut, I bin gat bikpela diman bilong ol kaikai insait long laep bilong projek, na dispel i apim tu ol haus laen long planim planti moa kaikai long gaden. Mak bilong divelopim wel pam ino daunim pasin bilong planim kaikai long gaden. Dispela "mama lus frut" skim emi I halivim ol meri long kamapim winmoni bilong ol yet, we I halivim ol pasin bilong mekim gutpela kaikai na gutpela sindaun bilong ol haus laen (Pes 5). Dispela ICR ripotim olsem Ekonomik Ret ov Riten (ERR) long 10.7 pesen na tu ibin gat ol arapela benefit tu ikamap long as bilong projek tasol ol ino bin glasim ikam insait. Dispela ERR long Popondetta Smolholda Wel Pam Divelopmen Projek insait long Oro, we I pas long 1984, ibin lukim 12.7 pesen. 5

Papua Niugini 21. Dispela SADP oli disainim long sukruim ol gutpela ekonomik benefit igo long ol lokol populesen na tu abrusim ol pasin bilong bagarapim bus na tu ol narapela hevi long ol kainkain laep long graun. Envairomen na sosol sastenebiliti ikamap namba wan tingting insait long wel pam indastri bilong PNG; planti long indastri oli kam aninit long Rauntebel bilong Sastenebel Wel Pam (RSPO). Bikpela hap bilong Projek fans bai go insait long strtiem ol rurel rot we istap pinis. Gutpela rot tasol bai pulim sosol sevis na tu ol maket kaikai bilong ol smolholdas (ino ol laen tasol igat wel pam) na tu halivim ol long kamapim ol narapela rot tu long kamapim winmoni na dispela bai daunim pasin bilong sindaun turangu. Seperetim ol Sut tok long SADP na ol Narapela toktok bilong Wel Pam 22. Menesmen I lukim olsem planti ol sut tok ol Rikuetas I wokim ino bin kamap long as bilong SADP. Menesmen i wari olsem Projek ikamap olsem wanpela rot bilong kirapim ol planti kainkain wari bilong wel pam sekta insait long PNG na arasait tu. Olsem i tok insait long Ripot bilong Panel, 5 planti ol hevi ol Rikuestas i sut tok wantaim ibin asua long ol wok bipo yet we Benk ibin sapotim na tu we ibin gat dispel kain sapot, tasol oli poret olsem dispela bai kamap moa wantaim SADP. 23. Oli bin kirapim tingting long SADP bihainim ol planti wok wantaim wel pam insait long Projek eria, na Menesmen i bilip disain bilong SADP bai stretim sampela bikpela senis insait long sekta olgeta. Menesmen i strongim yet tingting olsem Projek ikamap wanpela gutpela rot long stretim na daunim planti ol hevi i stap bipo long projek na ino kamap long SADP. 6 Dispela, i mekim ol wok rere wantaim implimentesen bilong Projek i hat tru. 24. Olsem luksave bilong Panel, ol wok kamap bilong SADP planti ino stat yet, na dispela i mekim hat long luksave wanem ol hevi Projek i kamapim. Dispela 1999 Klarifikesen i givim ol tok lukaut long ol bikpela hap long skelim na glasim ol hevi o bagarap ikamap. I tok olsem: Long glasim ol hevi ikamap, dispela taim we projek ino stat yet bai kamap olsem bes bilong skelim we ol bes lain toktok imas stap rere. Ol narapela tingting na tiriman we ikamapim ol hevi long taim inogat Projek bai inonap kamap olsem hevi bilong projek. Dispela kain skelim bilong ol asua ikamap long wanpela projek i hat tumas olsem na, Panel i mas lukluk gut long skelim bilong ol long ol dispela samting, na lukluk long kisim helpim long ol Benk polisis na prosidias. 7 5 Investigesen Ripot, Paragrap 70. 6 Dispela I soim gut tru long ol saving na dinau skim, wanpela samting we Panel i autim. Dispela Sosol Asesmen i tok olsem stekholdas bai tokaut long tripela hap we isave passim pasin bilong savim moni, na em bikpela hap oli toktok long en. Dispela SA tu i luksave olsem sapos inogat dispela pasin bilong lukautim gut moni na savim em ikamap wanpela bikpela samting we i soim olsem ino gat ol senis ikamap long ol planti wel pam blok. Ol pinis toktok, Taim indastri ibin traim hat tru long stretim dispela pasin bilong savings long taim i save rausim moni mak bilong ol tuls long oldinau na pei bilong ol growas, long wanem inogat gutpela saving bilong wokim gut haus, ol wara saplai na ol arapela samting tu long kirapim sindaun bilong ol. Long dispela as tasol na Projek i painim ol rot bilong daunim ol hevi kamap long ol tingting bilong em yet na tu long wok bung wantaim ol narapela ogenisesen na ejensis tu long projek eria. Dispela kain wok bung emi samting tru, long wanem igat stori pinis wantaim ol hevi, olsem na tingting bilong Projek em long mekim ol wok we bai gat gutpela wok kamap na tu bai sastenebel. 7 1999 Klarifikesen bilong Bod long Namba Tu Riviu bilong Inspeksen Panel Paragrap 14. 6

Menesmen Ripot na Tingting bilong Tok Orait 25. Menesmen i luksave olsem Ripot bilong Panel i toktok long sampela samting we ino kamap long ol hevi bilong SADP. Long 1999 Klarifikesen long ol Resolusen i tok olsem dispela ripot bilong Panel igo long Bod bai lukluk long ol hap we igat bikpela asua bilong Benk long bihainim yet ol wok polisi na presidia makim projek disain, apresel na implimentesen. Long hia, Dispela Panel bai paitim toktok insait long ripot oli raitim ol dispela hevi oli sut tok long em insait long rikues, we ikamap long asua bilong Benk long bihainim ol polisi wantaim presidia bilong em yet. 8 Tingting bilong Menesmen long Aplikesen Bihainim OP 4.10 26. Wanpela bikpela samting Panel i toktok long en, aninit long wok bilong inspeksen bilong SADP, em long aplikesen long polisi bilong Benk makim ol As ples o Indijinas Pipols Polisi (OP 4.10). Long tingting bilong Menesmen, Ripot bilong Panel ikamapim planti sut tok long aplikesen long OP 4.10, we Menesmen i pilim olsem bai mas mekim klia insait long dispela Ripot. 27. Menesmen i bilip olsem bikpela samting tru long luksave olsem dispela Benk polisi makim ol asples man meri i kamap bihainim bikpela toktok igo ikam namel long ol Asples man meri wantaim Bod. Menesmen igat bikpela komitmen long aplaim dispela polisi long wei na pasin Bod i wanbel long em. Menesmen i luksave olsem long saet long bihainim ol tingting bilong OP 4.10 dispela sosol asesmen, pasin bilong paitim toktok, na Indijinas Pipols Plen dispela polisi mas bihainim dispela mak bilong wokim wok i mekim napim ol dispela tingting [ ] na bai wankain long bihainim mak bilong wanem kain projek na bai statim yet wantaim wanem kain na skel bilong project na ol kainkain samting bai kamap long ol asples manmeri o Indijinas Pipol, ol gutpela na nogut tu. 9 Menesmen i bilip tu olsem long strongim OP 4.10 long ol wok glasim we I wankain wantaim skel bilong ol gutpela na nogut bilong pojek na kamapim ol wok pepa we i gat spes long wok na tu i kamapim lukluk long gutpela bilong ol asples laen o Indijinas Pipol Polisi, we i soim trupela wok bihainim lo bilong Benk na bai imas lukautim. 10 28. Olsem Panel i luksave pinis, dispela Projek i makim tupelo save man meri we oli wok longpela taim long Papua Niugini, na tu bikpela save long wel pam sekta na tu oli win tru long Tok Pisin. 11 Dispela tupelo save man meri wantaim tim bilong ol, we igat tu ol luksave wokman bilong rises long PNG, ibin wok long Projek na wok longpela taim wokim ol fil wok long ol Projek erias, na bungim ol samting rere long dispela Sosol Asesmen (SA) wantaim Benefisaris Asesmen (BA). 12 Olsem i tok pinis insait long SA, ol wokman ya oli traim olgeta kain pasin bilong patim toktok wantaim ol laen asples long 8 1999 Clarification of the Board s Second Review of the Inspection Panel, Paragraph 13. 9 OP 4.10, Paragraph 7. 10 The Indigenous Peoples Plan, prepared on the basis of the social assessment and the results of consultation with the affected Indigenous Peoples, should be prepared in a flexible and pragmatic manner, and its level of detail varies depending on the specific project and the nature of effects to be addressed (OP 4.10, Annex B). The IPP is required to include a summary of the information contained in the review of the legal and institutional framework and the baseline information. 11 Investigation Report, Paragraph 163. 12 The Social Assessment began with a fact-finding workshop conducted jointly with the Environmental Assessment team in Port Moresby on Tuesday, July 18, 2006. From July 19 to August 30, 2006, the Social Assessment field work was carried out at Hoskins and Bialla, West New Britain, and Popondetta, Oro Province. 7

Papua Niugini taim oli wokim SA. Long luksave long bikpela expiriens bilong ol konsalten long ol dispela eria, oli save gut moa long ol gutpela na nogut bilon Projek wantaim ol mak bilong skelim ol toktok makim ol kalsa i stap pinis insait long SA/BA. 29. Menesmen i bilip tu olsem mak bilong ol toktok long ligel na institusenel fremwok bilong kastamari lo, em long lidasip, kamapim tingting long stretim ol hevi, na tu bes laen toktok insait long ol Projek pepa o dokumen, i bihainim mak bilong Project. 13 Long tingting bilong Menesmen, dispela wok glasim ibin bihainim mak na skel bilong wanem ol samting bai kamap bihainim dispela kain project, long mekim napim ol kain pasin bilong daunim ol hevi na kamap wantaim ol gutpela benefit. 14 Menesmen i ting tu olsem dispela SA i soim sampela rot long stretim ol pasin bilong daunim hevi long sampela taim ikam taim Project implimentesen na bekim ikam bek long ol komyuniti na tu long taim bilong paitim toktok. Menesmen i bilip tu olsem mak bilong glasim ol samting insait long Projek pepa i wanbel wantaim ol toktok bilong polisi, na i bihainim ol wok oli wokim pinis long sampela taim igo pinis insait long PNG na ol narapela hap tu, na dispela i soim wanem samting Benk projek imas mekim long go het yet. Antap long dispela, Menesmen i bilip olsem dispela wok glasim i wanbel wantaim ol toktok insait long OP 4.10. 30. Ol mak bilong toktok insait long SA makim ol ligel wantaim institusenel fremwok i bihainim ol bikpela wok bilong Projek, we i karamapim ol wel pam bilong planim, ol ekses rot bilong mentenens, wok didiman sevis na ol komyuniti moni bilong ol liklik wok kamap makim projek i bihainim tingting bilong OP 4.10. Planti ol asples long Papua Niugini oli gat ol pasin kastam na komyuniti na tu oli papa graun long ol ples bilong ol yet (maski oli silip long graun o sapos nogat). Nesenel lo, sapotim kastamari wantaim ol bus graun, bai wankain long olgeta yet. Dispela kain ino wankain long taim we ol liklik laen we inogat lo long sapotim ol kleim long kastam graun. Dispela SA i glasim pasin bilong sindaun long ol kastam graun insait long tripela Projek erias. SA i luksave tu olsem Viles Wel Pam (VOP) blok long ol graun bilong ol ples ikam aninit long lo bilong kastamari land tenua we ol klen lidas oli bosim ol wei bilong skelim namel long ol memba bilong planim ol kes krop. Klen agrimen long planim ol wanwan blok wel pam iken kamap long tok orait tasol olsem namel long ol klen membas o olsem i stap insait long Klen Len Yus Agrimen (CLUA). Dispela SA i karamapim tu asesmen tu long ol graun we igat hevi namel long ol papa graun wantaim ol waira man husat oli nogat rait long klen len, tasol I givim sampela tingting long tok orait long sampela pasin long stretim ol hevi bilong graun na tu strongim ol pasin bilong sindaun long graun we ol klen ino papa long en. Bekim igo long Sampela Wok Painimaut Panel i Wokim A. Pasin bilong Autim totok, Pasin bilong Paitim toktok na kivung, na Sapot bilong Komyuniti 13 OP 4.10, Annex A, paragrap 2(a) i tok olsem wanpela hap bilong sosol asesmen, dispela riviu bilong ligel na institusenel fremwok makim ol asples o Indijinas Pipols bambai kamap long skel mak napim projek. 14 Lukluk long dispela asesmen bilong kastamari len tenua inait long tripela Projek erias insait long SA. Lukluk long Annex 1, Item 1 8

Menesmen Ripot na Tingting bilong Tok Orait 31. Olsem oli tok pinis insait long 2010 Bekim, Menesmen i luksave olsem ibin gat liklik rekod tasol bihainim ol kivung wantaim pasin bilong paitim toktok oli wokim long taim bilong ol wok rere long Project. Pasin bilong bungim Komyuniti long tingting bilong dispela Projek i stat long yia 2000, long pinis bilong dispela Oro Smolholda Wel Pam Divelopmen Projek. 15 Ol toktok bilong Projek oli kamapim long planti kain wei. Bihainim pasin bilong toktok insait long kantri, ol toktok long Projek long taim bilong ol wok rere ibin kamap olsem stori tasol long ol redio stesin progrem (dispel i stret wantaim ol hevi bilong rit na rait namel long ol ples laen), OPIC fil dei na tu long ol kivung wantaim ol wanwan grup wok oli wokim long SA, EA na ol narapela stadi tu. Dispela SA, na EA, wantaim ol pepa dokumen oli bin autim igo long planti man meri bipo long wok apresel bihainim ol polisi bilong Benk long autim tok. 16 32. Konsaltesen o pasin bilong paitim toktok ibin kamap long taim bilong implimentesen, we ibin stat wantaim lonsing bilong Projek long mun Mas 2009. Ol wok i go het yet long Konsaltesen i kamap aninit long ol bikpela wok bilong Projek, wantaim tu infil long planim wel pam na wok bilong ol rot. Namel long yis igo pinis moa long tupela-ten fil dei konsaltesen ibin kamap, na moa long sevenpela-ten faef konsaltesen ikamap long ol agrimen long ol wok bilong rot mentenens. Rot bilong kisim ol wari i stap pinis wantaim wanpela pepa we oli tok klia pinis igo long ol lokol komyuniti. Samting olsem eitpela-ten kivung ikamap bihainim ol askim bilong ol asples na tu ol klen lida long paitim toktok long ol pasin bilong infil o planim pam, CLUA fom, na ol narapela samting tu. 17 Dispela emi i antap moa long ol planti liklik askim o konsaltesen makim Projek namel long ol opisa bilong OPIC na smolholdas. OPIC i wok long kamap wantaim ol gutpela pasin bilong rekodim ol kivung na Menesmen i go het yet long halivim OPIC long ol pasin bilong strongim ol dispela rekoding. 33. Menesmen i wanbel olsem i bin gat liklik rekod makim ol sapot bilong komyuniti. Tasol, Menesmen i bilip olsem komyuniti sapot bilong Projek istap long tripela ples we wel pam Projek istap pinis na tu olsem disain bilong Projek i makim ol laik bilong ol benefisaris. Ibin gat pinis planti askim, we ol asples laen bai benefit i autim tingting bilong ol, na sapos dispel ino kamap bai ken kamapim sampela bel hevi bai Projek imas kamap hariap. Taim bilong wokim implimentesen i go het, na Projek i kisim pinis sampela toktok we i soim bikpela sapot bilong komyuniti long Projek. 18 34. Long tingting bilong Menesmen, planti ol toktok i wok long kamap, we ibin givim toktok long Projek disain long kainkain hap we bai halivim long kamapim ol wok bilong sekim ol wok bilong Projek (see Annex 1, Item 2). AWanpela bikpela wok glasim long ol hevi na tu sans long apim smolholda prodaksen ibin kerimaut insait long SA. Maski SA i luksave na toktok long ol kainkain asples dispela ino bin kamap bikpela hevi tumas long saet bilong stretim ol hevi bilong ol smolholdas olsem ol narapela samting we i lukluk long pasin bilong wok bung namel long ol man na meri na tu long 15 Refer to Summary of Consultations provided in Annex 2 of the 2010 Management Response. 16 The safeguards documents were made available, in English, in Port Moresby and Washington, on February 22, 2007. 17 See Annex 2 for a summary of consultations held so far during implementation. 18 This includes agreements from more than 2,900 smallholders to the planned 2011 road works, more than 1,000 applications for infill planting in Popondetta, and letters of support for the Project from the Popondetta and Bialla Growers Associations which together represent about 9,000 growers. 9

Papua Niugini hevi bilong graun. Planti ol sub-grup oli painim pinis insait long SA tasol dispela i kamap long ol kainkain mak, na pasin bilong stretim graun, na ol tingting bilong tok orait oli bin givim pinis long ol dispela laen. 35. Bihainim bekim bilong 2010 ol pepa dokumen bilong Projek i stap wantaim Tok Pisin insait long ol Projek erias wantaim tu ol eksekitiv samaris bilong SA na EA na tu Efluen Stadi. Redio program bilong OPIC i save mekim ol dispela toksave long ol tanim tok bilong ol dokumen. 19 36. Menesmen i harim olgeta sut tok insait long Rikues bilong Inspeksen wantaom tu ol hevi we Menesmen i bin luksave long taim i wok rere long bekim bilong em long 2010. Insait long ol wok kamap na sapot igo long SADP, Menesmen i go het yet long sapotim OPIC long mekim olsem em bai go het yet long stretim ol wok bilong konsaltesen, bikpela true m long rekoding long taim bilong implimentesen. Menesmen i bilip olsem dispela ol banis, wantaim wok bilong kamapim strong, pasin bilong harim ol wari long SADP (see Annex 3), bai stretim olgeta asua istap long konsaltesen proses. 20 37. Menesmen i givim planti sapot pinis long OPIC long implimentesen na tu long strongim kapasiti long strongim ol banis na bihainim lo. Nau yet moa long sevenpela-ten opisa bilong OPIC i sindaun pinis long sefgads trening bilong Benk. Sampela opisa bilong OPIC tu i sindaun long trening bilong lukatim projek moni na tu long pasin bilong baem ol liklik na ol bikpela samting bilong projek. Moni mak bilong baem ol samting bilong sekim SADP emi i antap moa long namel mak insait long Pasifik rigen. 21 B. Pasin bilong Daunim Sindaun Tutangu wantaim ol Hevi bilong Gutpela Sindaun 38. Menesmen i luksave olsem insait long olgeta pinis tok bilong Panel i tok olsem Projek oli disainim long apim winmoni mak bilong ol smolholda wel pam growa husat i laik stap insait long Projek olsem na Project i bihainim Polisi bilong Benk long Daunim Sindaun Turangu, OP 1.00. 39. Menesmen bilip olsem Projek disain igat ol spes long stretim ol lukluk bilong Projek long saet bilong prodaktiviti na mekim winmoni mak namel long tripela Projek erias, na dispela i wankain wamtaim OP 4.10 na OMS 2.20. Sab-componen 1c (agrikalsa didiman sevis) emi karapim lukluk long givim wok long wanpela Extensen Spesalis long wok insait long tripela opis bilong OPIC long ol Projek erias long kerimaut ol wok awenes wantaim ol program bilong smolholdas long kamapim ken ol wok extensen sevis (lukim Annex 1, Item 11). Ol wok bilong extensen ino bin stap long dokumen long wanem dispela kain wok bai go long fil na kisim wanem kain tingting bai ken wokim. Menesmen bilip olsem dispela tingting i bihainim OMS 2.20, we i tok olsem Fleksibiliti emi i bikpela samting tru long ol projeks we pasin bilong wokim wok bai 19 Igat ol redio program insait long wanwan Projek eria we i karamapim agrikalsa ( toktok didiman ) na OPIC i save yusim long pitim toktok long ol bikpela samting we i kamap long Projek, na tu long tokaut long ol pepa bilong Projek. 20 Menesmen ibin askim long wok bilong kisim ol hevi long taim bilong misin na oli bin tok olsem nau yet ino gat ol komplen o hevi makim wok bilong SADP. Planti ol hevi em long ol komplen bilong leit pikap long ol prut. 21 Long yia 2010 na 2011 monimal bilong sekim SADP s i moa long namel mak insait long Pasifik. 10