PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010

Similar documents
Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Kwata 2010

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Ripot Namba PG

PNG LNG Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Hap Bilong Yia 2015

2011 PNG Sastenabiliti Ripot. Mekim senis

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

Sekim o painim aut Rait bilong Komyuniti long save

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

RIPOT SAMERI BEKGRAUN NA AS BILONG SEVEI. Ol de bilong sevei. Sotpela toktok long sevei eria

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

SunRice Group Speak Up Policy

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

Lapun tasol strong yet...

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

Namba 1991 Oktoba 18-24, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

PNG i ran olsem Afrika

Strongim skul, strongim pipel - PM

Femili dai wantaim long balus birua

Liklik Baibel Dikseneri

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

...Metal prais pundaun

Glasim Judisal Kondak Bil

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

OPOSISEN I GAT NAMBA:

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

Sios helt sevis bungim hevi

Wokman pilim pen long takis

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

O Neill makim. nupela minista

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

PNG i no gat helt standet

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

Ol dia brata na susa bilong

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

Namba tri UN bos i raun long PNG

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Madang taun bagarap - pes 7

El Nino dai ripot i no klia yet

NG rausim ios wokman

Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

Guria kilim tupela long ARoB

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Gutbai Oseah Philemon(OP)

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

Mande neks wik- O Neill o Somare?

Dinau baset bai go antap tru

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

K14.2 bilien baset bilong 2016

Dion em i Deputi Praim Minista

antri bai sot long mani

edim plen bilong tuna isnis na klaimet senis

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

O Neill promotim invesmen

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

STORI KAM LONG PANGUNA DAILOG PROJEK

Gavman putim ai long ol Supa Fan

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

O Neill: PNG senis hariap tru

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

avman makim 20, 000 long gol medol

OTML papagraun egensim O Neill

Transcription:

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010 Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini.

EKSEKIUTIV TOKTOK Wanpela Projek, Wanpela Tim, Lukluk Long As Tingting Bilong Projek One Project, One Team, Focused on the Fundamentals Bikpela wok i kamap pinis bihain long Projek i kisim luksave na tok orait long mun Disemba, 2009, tasol long sait bilong wok luksave na wokmak, mipela i statim wok tasol. Taim mipela i wok bung wantaim olsem wanpela tim, mipela i bungim save bilong mipela kwik na taim mipela i stretim gut wok bilong mipela, bai mipela inap long sindaun gut wantaim olgeta stekholda na inapim olgeta wokmak bilong Projek. Decie Autin, Projek Eksekiutiv, Esso Highlands Limited Dispela em i namba foa Papua Niugini Likwifait Netserol Ges (PNG LNG) Projek (Projek) Kwatali Envairomen na Sosel Ripot i soim we Esso Highlands Limited, olsem opereta bilong Projek, i givim luksave long ol tok promis insait long ol eria bilong konstraksen, sefti, helt, envairomen na sosel menesmen. Esso Highlands Limited, wanpela han bisnis bilong Exxon Mobil Koporesen, i wok sanapim, na bai lukautim Projek makim ol kampani Oil Search, National Petroleum Company PNG Limited, Santos Limited, JX Nippon Oil and Gas Exploration Corporation, Mineral Resources Development Company Limited na Eda Oil Limited. Projek i kamapim wanpela klia Envairomen na Sosel Menesmen Plen, we i sanap antap long wanpela famili long ol arapela komponen o hap hap plen, we i stap ples klia long websait bilong Projek (www.pnglng.com/ commitment) na i tok klia long ol tok promis bilong projek na luksave i go long wok envairomen na sosel menesmen. Wokbung wantaim ol kontrakta long stretim ol menesmen plen na rot bilong givim ripot long en i wanpela bikpela wok kamap long dispela yia. Moa yet, Projek i gat wanpela Sefti Menesmen Plen, wanpela Helt Menesmen Plen, wanpela Regulatori Komplaiens Plen na wanpela Sekiuriti Menesmen Plen. Taim olgeta dispela ol pepa i bung wantaim, dispela i makim savemak bilong ExxonMobil long wok ol i mekim long olgeta hap long wol. Ol dispela plen i givim gutpela save long kamapim wanpela namba wan wok pasin long olgeta hap insait long Projek taim wok konstraksen i go het. Dispela ripot i makim pinis bilong namba wan yia bilong foapela yia konstraksen wok taim na sans bilong lukluk bek long olgeta wok i kamap pinis. OL WOK PASTAIM LONG KONSTRAKSEN I KAMAP Painim na kisim mani ausait long kantri i soim klia bilip i stap long dispela Projek na luksave long strong bilong Esso Highlands Limited long inapim ol tok promis na wokbung wantaim ol arapela bisnis long Projek. Dispela i mekim Projek i makim wok bilong pablik envairomen na sosel ripoting olsem wanpela namba wan bikpela wok, wantaim pasin bilong tokaut klia, lukautim, na givim ripot bilong ol Investa/Lenda Grup na planti ol stekholda insait long Papua Niugini yet na long wol tu. Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010 I

Papua Niugini em i wanpela long ol kantri long wol we i nogat planti wok eksploresen i kamap long em yet, long wanem i gat planti maunten na bikpela bus i stap. Planti eria we ol wokman bilong Projek i stap i nogat narapela man i wokabaut long en bipo, ol asples pipel tu nogat. Maski ol i stap longpela taim tru long dispela ol eria. Dispela ples, wantaim hatwok bilong en, bikpela bilong en, na wokmak bilong en, i mekim em i wanpela namba wan bikpela salens projek we i no kamap bipo insait long dispela indastri. Projek i go het yet long karimaut ol pri-konstraksen sevei long makim paiplain konstraksen korido na ol ples ol arapela wok bilong Projek bai kamap. Ol dispela sevei i tokaut long wanem ol senis dispela wok konstraksen bai kamapim long komyuniti infrastraksa na ol samting long busgraun na komyuniti we i ken bungim hevi. Ol konstren mep, na stia tok, ol rot bilong daunim hevi na ol rekomendesen bilong daunim birua long ol komyuniti na envairomen o busgraun, i wok long strongim ol disisen long olgeta hap Projek i kamap long en. Long dispela kwata, bikpela pri-konstraksen sevei i lukluk moa long onso paiplain o paiplain we bai ron long graun, we ol i seveim pinis 58 pesen bilong 292 kilomita (181 mail) bikpela paiplain rot. Wanpela bikpela wok kamap em taim Apstrim Infrastraksa kontrakta i pinisim ol pri-konstraksen sevei bilong olgeta ol woksait, givim ol ripot bilong en i go long Papua Niugini Dipatmen bilong Envairomen na Konsavesen na kisim tok orait bilong go insait long olgeta ol woksait bilong en. KONSTRAKSEN Projek i go insait long ol bikpela wok long mun Mas 2010, wantaim ol namba wan wok. Wok bilong kliarim ples long moa long tenpela sait i sindaun karamapim samting olsem 300 kilomita (186 mail), na mekim rot i go bungim infrastraksa em i wanpela bikpela wok tru. Olsem, kontrakta long Komo ples balus i rejistaim moa long wan milion wok aua long pinis bilong dispela kwata na i nogat wanpela Lost Time Incident. Wok i go het tu long strongim infrastraksa, ol rot na bris wok, na sanapim bilong ol konstraksen kemp. Ol bikpela wok brukim graun i go het yet long Hides Ges Kondisening Plent Dispela namba wan wok i silipim gut as bilong opim wok konstraksen long pinis bilong dispela yia taim Onso Paiplain kontrakta na LNG Plent na Marin Fasilitis kontrakta na ol sabkontrakta i wokbung wantaim. Wanpela arapela bikpela wok kamap em go het bilong wok konstraksen long ol rig, bihain long ol i stretim gut ol disain bilong dril na pinisim wok. Tebol 1 i givim wanpela bikpela piksa long ol bikpela wok konstraksen long dispela kwata. Tebol 1 Ol Kontrak na bikpela wok konstraksen Kontrak Kontrakta Ol Bikpela Wok Long Namba 4 Kwata 2010 Apstrim Infrastraksa (C1) Clough Curtain Brothers Joint Venture Mubi River Feri wok i bin pinis na feri i ron nau. Kutubu Sentral Prosesing Fasiliti Baipas Rot i pinisim, na Ridge Bypass Rot wok i klostu pinis nau. Telekomyunikesen (EPC1) TransTel Engineering Konstraksen i kirap long namba wan long sikspela maunten top komyunikesen sait. Wok long sanapim setelait komyunikesen long wanpela moa konstraksen kemp i pinis. LNG Plent Eli Woks (C2) Curtain Brothers Papua New Apgred bilong Papa Lea Lea Rot. Guinea Limited Opso Paiplain (EPC2) Saipem Pinisim opso lain paip weld mekanikel testim. II www.pnglng.com

Kontrak Kontrakta Ol Bikpela Wok Long Namba 4 Kwata 2010 LNG Plent na Marin Fasilitis (EPC3) Hides Gas Prodaksen Fasilitis na Hides Welpeds (EPC4) Chiyoda and JGC Corporation CBI Clough Joint Venture Kliarim ol busples long redi bilong ol tes pail, na long paip bilong pulim solwara i go insait. Ol i wok mekim sotpela taim simen bets plent. Ol bikpela wok brukim graun i go het. Sanapim bilong baundri banis bihainim faundesen bilong kemp haus slip. Onso Paiplain (EPC5A) SpieCapag Ol namba wan lain paip i kamap long Kopi Shore Base. Wok bilong silipim na bungim wantaim ol lain paip i go het bihainim Right of Way. Komo Ples Balus (EPC5B) Oil Search Limited Asosieted Gas Divelopmen Driling (nupela wels na wokovas) Pot Mosbi Konstraksen Trening Fasiliti McConnell Dowell and Consolidated Contractor Group Offshore Aker Solutions Nabors Drilling International Limited Eos Ol bikpela wok brukim graun pinis insait long teminal eria. 173-bet Paionia Kemp i pinis, wantaim tu sanapim bilong ol faundesen, ol rum slip na haus kaikai insait long bikpela kemp. Fabrication of the replacement offl oading buoy commenced. Preparatory civil works commenced at the Kutubu Central Processing Facility. Wok bilong sanapim Rig i go het. Ol i opim pinis na em i kirapim wok. SEFTI, HELT NA SEKIURITI Sanapim ol longpela taim pasin poroman insait long ol komyuniti we Projek wok i kamap, em i namba wan luksave insait long Sekiuriti Strateji. Ol Projek wokman i wok wantaim ol komyuniti, na wan kontrak kampani na ol lain i save givim sevis long strongim ol dispela pasin poroman bihainim pasin bilong toktok na klia gut long olgeta sindaun na wok. Royal Papua Niugini Konstabulari i mekim wok bilong ol long strongim lo na oda insait long ol Projek eria. Tilim ol singlis long makim Wol AIDS De I gat sans bilong hevi i kamap insait long olgeta kain Projek we i gat planti ol wok sait na ol bikpela masin. Sefti Visin na luksave bilong Projek em Olgeta Noken Kisim Bagarap (Nobody Gets Hurt). Dispela em ol i bihainim rot bilong luksave long birua. Ol sefti woksop, helt trening na edukesen progrem i bikpela luksave long yia na i wok kisim yet gutpela luksave na sapot long ol kontrakta tim insait long namba foa kwata. Projek i sekim gen na strongim Malaria Kontrol Progrem bilong en insait long dispela kwata bihainim tripela bikpela sik malaria namel long ol Projek wokman insait long namba tu hap bilong yia 2010. Narapela bikpela wok sefti em divelopmen bilong Projek Glove Gaidlain, em bilong pasin na banis agensim ol han na pinga hevi long ol wok sait. Dispela i bihainim gutpela lonsim bilong ol Gutpela Lek trening tulkit ol i bin salim i go aut long olgeta Projek woksait long dispela yia, na wanpela wokman awenes na lukautim kempen we ol i kamapim olsem bekim long sik kolera insait long Papua Niugini. WOK BILONG ENVAIROMEN Envairomental Impek Stetmen bilong Projek em i namba wan bikpela toksave olsem insait long Papua Niugini. Projek i lukautim gut ol samting olsem wara, timba, ol ston na graun na luksave long strong bilong ol long sait bilong envairomen, sosol, ekonomik na kalsarel veliu. Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010 III

Olsem haidrokabon spil privensen na ripoting em i wanpela bikpela luksave long dispela namba wan yia bilong Projek na namel long ol kontrakta. Ol presentesen, tulboks toktok na tilim ol Sefti, Helt na Envairomen toksave i strongim pasin bilong abrusim, bekim na ripotim ol birua i wok kamap long olgeta woksait. Dispela i kamap pastaim long ol sit lid i go het long strongim luksave long pasin bilong abrusim ol birua. Gutpela kamap bilong ol dispela wok i stap ples klia insait long haidrokabon spil metriks na trend analisis we i soim olsem mak bilong birua na namba i go daun insait long ol namba bilong wan 200,000 aua wok insait long 2010. Lukautim strong bilong busgraun bilong Papua Niugini em i wanpela bikpela luksave bilong projek wantaim sampela ol bikpela wok na menesmen i stap bilong luksave olsem ol baiodaivesiti isiu i kisim gut luksave. Baiodaivesiti Strateji bilong Projek i pinis na i op long pablik insait long dispela kwata, long redi long bikpela wok konsaltesen bai kamap. Baiodaivesiti bilong Papua Niugini Terrestrial kuka Cardisoma hirtipes, Dendrobium chrysopterum, Camacinia gigantea Projek i gat bikpela progrem bilong was long busgraun, we i karamapim wok bilong kisim hap wara, ol han wara na bikpela wara long ol Projek wok eria bilong ol makro-invetibrets. Dispela kain wok bilong was, we i bin kirap insait long dispela kwata, i ken helpim long luksave long wanem ol senis Projek bai kamapim, na tu helpim long save moa long laip i stap insait long ol wara bilong Papua Niugini. Daunim ol gras nogut, ol binatang nogut na ol birua bilong ol plaua na holim strong sindaun bilong busgraun i stap bikpela samting bilong banisim strongpela sindaun bilong busgraun long Papua Niugini. Sevei i kamap pastaim long wok konstraksen bilong Projek i soim sampela gutpela mak long wok bilong daunim ol gras nogut. Olsem: luksave olsem olgeta woksait i stap gut tasol, i no stret. Dispela i min olsem lukluk bilong Projek long banisim ol gras nogut long go insait long ol woksait i senis i go long wok bilong daunim groa bilong ol gras nogut i wok go bikpela. Insait long dispela kwata, ol kontrakta bilong Projek i go het long wokbung wantaim Papua Niugini Nesenel Agrikalsa Kworentin na Inspeksen Atoriti (NAQIA), kamapim ol raun i go lukim ol Pot ov Orijin long lukautim wok lotim ol paip ol i karamapim pinis, i go antap long ol sip long Indonesia. Ol dispela raun i givim sans long Nesenel Agrikalsa Kworentin na Inspeksen Atoriti long tokaut sapos olgeta kago i stap orait tasol na bokis bilong ol i no bruk taim ol i karim ol i kam aut long ples ol i mekim. SOSEL DIVELOPMEN Projek i promotim ekonomik groa na kamapim gutpela sindaun insait long Projek Impek Eria long ol eria olsem helt, edukesen, agrikalsa, lokol ekonomik divelopmen, wimens ekonomik empawamen, na kapesiti bilding bilong ol wan wan manmeri na ol komyuniti institusen aninit long sampela ol bikpela komyuniti invesmen. Insait long namba foa kwata, wanpela pailot pikinini buk i kamap, ol i printim na tilim insait long Projek Impek Eria. Buk i bihainim stori bilong wanpela boi, nem bilong em Toea. Dispela buk em i namba wan long wanpela siris i gat sikspela buk olgeta i stori long kalsa bilong Papua Niugini. Bihain long en bai gat wanpela namba tu siris i gat faivpela buk long ol Projek komyuniti progre, olsem rot sefti na helt. IV www.pnglng.com

Long Yunivesiti bilong Papua Niugini Skul bilong Medikol Saienses, Projek i wok long strongim disain na konstraksen bilong wanpela Infekses Disises Daignostik na Risets Laboratori. Tilim ol Toea buk long Pot Mosbi Moa yet, Partnership for Health agrimen bilong Projek wantaim Papua Niugini Institut bilong Medikol Risets bai halivim ol pipel husat i stap na wok klostu long Projek na tu ol arapela hap bilong Papua Niugini. Wanpela namba wan wok em wanpela 478,000 Kina (US$180,900) risets progrem Projek i sponsarim long painim namba wan strongpela marasin long paitim na kamap banis agensim sik numonia long Papua Niugini. Aninit long wokbung wantaim Papua Niugini Institut ov Medikal Risets na Yunivesiti ov Papua Niugini, Projek i givim wanpela Helt Saienses Skolasip na Felosip Fan i halivim 17 sumatin olgeta yia wantaim ol intensip olsem hap bilong ol Onas na Mastas stadi. Insait long dispela kwata, 131,600 Kina (US$49,800) ol i givim long Redio FM100 bilong baim na sanapim wanpela 300-watt redio trensmita long Mendi. Moa long givim sevis long ol komyuniti i stap klostu, dispela bai wanpela gutpela rot bilong brodkastim infomesen long wok bilong Projek, givim stia tok long ol komyuniti long ol miting bai kamap na promotim wok na sans bilong wok bisnis. Bisnis lida Antoinette Corbin-Taylor, meri bilong US Ambeseda long Papua Niugini (werim blu) i givim wanpela kirapim tingting toktok long ol Dairekta bilong wanpela Papagraun Kampani ol i kolim Porebada Ahine Limited, we i gat ol meri tasol i wok long en Ol sapot progrem we i halivim long strongim meri long kamapim gutpela ekonomik senis insait long ol komyuniti bilong ol, em i narapela luksave insait long 12-pela mun i to pinis. Insait long namba foa kwata, Projek i makim sikspela Papua Niugini meri wantaim ol wok lidasip insait long ol non-profi t ogenaisesen na ol wimens asosiesen long sindaun long wanpela wan-mun trening progrem long Jakarta, Indonesia, we i lukluk long strongim wok bisnis na lidasip save. Entaprais Senta i mekim bikpela wok long stiaim na sapotim ol meri husat i laik kamapim ol kampani. Ol bikpela konstraksen projek i save kamapim wokabaut bilong ol pipel long ausait na insait long Projek Impek Eria wantaim, husat i bilip olsem bai gat ekonomik na emploimen o wok sans na rot i go long mobeta komyuniti sevis o famili sekiuriti. Projek i bin mekim wanpela Projek Indius In-Maigresen Sevei long strongim save bilong en long ol maigresen rot na ol maigresen poinm na tu, ol bikpela envairomen, sosel na spesel impek. Stadi i painim sans bilong ol hevi bilong Projek Indius In-Maigresen, long faifpela ples. Wanpela Mitigesen na Monitaring Plen bilong Projek Indius In-Maigresen em o i mekim pinis, na i gat ol in-maigresen strateji na rot bilong menesim na daunim mak bilong ol manmeri i kam insait. Dispela plen em ol i wok glasim yet. Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010 V

DIVELOPIM OL PAPUA NIUGINI BISNIS Entaprais Senta, wanpela indipenden institusen i stap insait long banis bilong Papua Niugini Institut ov Benking na Bisnis Menesmen long Pot Mosbi, i wok long inapim ol Nesenel Konten Plen astingting bilong Projek. Senta i yusim moa long 2.7 milion Kina (US$1.02 milion) long 2010. Long wanpela yia, Senta i givim moa long 1,000 wok de trening i go long Papua Niugini bisnis komyuniti. PNG Saplaia Databes i rekodim moa long 13,000 pes login long dispela yia, na ova 1,000 rejistet ekspresen ov intares i kam long ol Papua Niugini bisnis. Moa yet, wok i kirap pinis long wanpela nupela, pemanen bilding bilong Entaprais Senta, we ol i laik pinisim long 2011 yet. Paim ol asples kago na sevis i save givim save na apim mak bilong ol lokol saplaia long inapim ol wol stendat. Insait long dispela kwota, 628 milion Kina (US$238 milion) em ol yusim long baim kago na sevis i kam long Papua Niugini yet. Insait long dispela yia, ol i yusim moa long 1.5 bilion Kina (US$567 milion). WOKFOS DIVELOPMEN Moa long 4,500 Papua Niugini manmeri i kisim wok long Projek long pinis bilong Disemba, makim 80 pesen bilong olgeta konstraksen wokfos bilong Projek. Moa long 4,000 long ol dispela wokman i kam long 14 Papagraun Kampani na i mekim wok konstraksen leba, ketaring na kemp menesmen, sekiuriti na trenspot bilong Projek. Moa yet, ol Papua Niugini manmeri i kisim wok long kain kain wok administresen, prokiumen, lojistiks, graun trenspot na ol wok sekyuriti, long Pot Mosbi. Long pinis bilong 2011, namba bilong olgeta wokman i wok long Projek bai go antap tripela taim moa. Long redi long dispela, Projek i wok long stretim sot long ol kwolifaid konstraksen wokman long Papua Niugini na strongim longpela taim wok sans bilong ol Papua Niugini manmeri, taim ol i sanapim ol hap bilong trening long sampela ol hap insait long kantri. Wanpela bikpela wok bilong 2010 em opisal opim bilong Pot Mosbi Konstraksen Trening Fasiliti, we bai givim trening inap long 1,000 Papua Niugini wokman olgeta yia long taim bilong wok konstraksen bilong Projek. Em i makim wanpela 150 milion Kina (US$57 milion) Opim bilong Pot Mosbi Konstraksen Trening Fasiliti invesmen Projek i mekim, na bihain, bai ol i givim i go long Papua Niugini gavman long kamap wanpela pemanen na bikpela hap bilong Pot Mosbi Teknikol Koles taim olgeta wokfos trening progrem i pinis. Prodaksen Operesens Trening Senta long Pot Mosbi, we i bin op long Septemba, 2010, i wok trenim wanpela klas i gat 75 man na meri husat bai mekim wok plent operesen na mentenens. Long kirap bilong 2011, dispela grup bai pinisim Faundesen Skills Trening bilong ol, na mu vi go long Besik Oil na Ges Trening. Kos bai pinis wantaim 12 mun Advans Skils Trening ovasis. Dispela bai strongim ol graduet long kam bek long Papua Niugini long wok long ol nupela Projek fasiliti. VI www.pnglng.com

Graduet Toktok Name: Paul M Koli Memba bilong Graduet Trening Divelopmen Progrem Bihain long namba wan hap taim em i wok long Brisben, Australia wantaim Hides Projek Tim, Paul i kam bek long Papua Niugini long Oktoba, na transfe i go long Esso Highlands Limited Bisnis tim. Em i mekim wok wantaim Projek Sosioekonomik tim long kain kain ol wok long sait bilong kos control, ripoting na menesmen. WOKBUNG WANTAIM OL STEKHOLDA NA KOMYUNITI Long em i kamap gut, Projek i luksave olsem em i mas sanapim na strongim gutpela komyuniti wokbung wantaim gutpela komyunikesen, konsaltesen na pasin poroman insait long Projek Impek Eria. Projek wantaim ol kontrakta kampani bilong en i go pas long givim wok, na wokbung wantaim ol komyuniti. Ol toktok wantaim ol komyuniti i go het nau olgeta de long olgeta hap bilong Projek Impek Eria. Long 2010, moa long 160 fomal stekholda engesmen miting i bin kamap na moa long 17, 300 rejistet manmeri na inap long 5,371 toktok ol i kisim. Projek i save hariap long stretim ol komyuniti isu na i kisim gutpela bekim long ol komyuniti long rot bilong stretim hevi. Long dispela kwata, 122 ol isiu em ol i rekodim long 21 komyuniti insait long Projek Impek Eria. Planti isu i karamapim sosol, ekonomik na komyuniti afes. Samting olsem 43 belhevi tu i kamap, moa long sait bilong kompensesen, ol sans bilong wok bisnis, na ol bikpela komyuniti invesmen. Long namba foa kwata, ol i pasim 19 belhevi wantaim wanpela 100 pesen amamas long rot ol i yusim bilong stretim. Gavman Intafes tim i wok strong dispela yia long sanapim ol gutpela wok bung wantaim wantaim Papua Niugini Gavman na inapim olgeta wok we bai sapotim wok progrem bilong Projek. Olsem, ol senis long rot bilong mekim wok we Gavman i oraitim bai Projek i ken kisim moa wokman na inapim ol tok promis bilong en. Ol Ristriktet Entri Visa, Red Job Eksemsen, Hab Prosesing Senta na Institut bilong Enjinias Papua Niugini rejistresen, em ol i bin kamapim long dispela kwata. Antap long bungim ol wokman na kisim ol i kam long Papua Niugini, gutpela wok prodaksen i save sindaun antap long mobeta bungim ol matiriel na masin i go insait long ples we ol i mas mekim wok. Projek i wok wantaim ol Gavman ejensi long kamapim dispela. I go long pinis bilong 2010, toktok i bin go het wantaim Nesenel Airports Koporesen na ol balus kampani is tap long Papua Niugini long kamapim ol strateji o plen bilong muvim Enjiniaring, Prokiumen na Konstraksen kontrak leba long taim bilong bikpela wok konstraksen. Narapela bikpela wok bilong 2010 em long mekim Projek i gat wanpela klia rot long kisim graun is tap na wanpela klia sistem bilong peim kompensesen bilong ol Papua Niugini manmeri na sindaunim ol gut. Projek i redi long daunim nid bilong sindaunim ol pipel kwik, taim wok bilong Projek i go het na long karimaut ol wok bilong sindaunim ol pipel bihainim namba wan intanesenel pasin, we Intanesenol Fainens Koporesen na ol sosol banis polisi na ol lo bilong Papua Niugini. Luksave bilong Projek long risetolmen em bilong givim ol pipel i karim hevi long skin bilong ol na long sait bilong mani, em bilong givim ol sans bilong kirapim bek laip na sindaun bilong ol. Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010 VII

Dispela kwata i lukim raun bilong Envairomen na Sosel Konsalten bilong Lender Grup. Dispela i givim sans long Projek long toktok long wok i kamap na ol birua i pasim wok long painim ol rot bilong stretim ol hevi we inap daunim wok bihainim ol askim bilong Lender Grup. Tokautim na planim nupela kaukau Ipomoea batatas, na ol rop i nogat sik long en Ol bikpela stori bilong namba foa kwata i lukim fainalaisim bilong ol Risetolmen Eksen Plen bilong Komo Ekses Rod, Kopeanda na Hevi Hol Rot. Na tu, long pinis bilong namba foa kwata, olgeta kompensesen, em ol i peim pinis long rausim ol man i sindaun long Komo Ples balus, ol i brukim olgeta haus na wok bilong givim ol kaikai i go long ol Komo hauslain i pinis. Bihain long Projek i kirap, ol papagraun mausman na Projek menesmen i sainim 73 In-Prinsipol Kompensesen Agrimen long sait bilong bagarapim ol gaden kaikai na ol ekonomik krop, ol samting man i sanapim (olsem ol banis, ol baret na ol haus slip), ol bus, pisin, enimal o pis, o ol birua nogut long kwaliti bilong wara. Wok redi nau i go het long ol kompensesen peimen bilong graun ol i nidim bilong ol kain kain Projek Fasiliti na Infrastraksa. Ol dispela peimen bai go aut long kirap bilong 2011. Ol dispela peimen em wanpela peimen bilong namba wan bagarap i kamap long graun, na wanpela moa o ol arapela instolmen bilong ol deprivesen peimen. Lukluk i go het long 2011, visin bilong Projek, One Project, One Team, Focused on the Fundamentals. Ol bikpela as tingting ol i makim em: sefti, sekiuriti, helt, envairomen na ol kontrol. Taim namba bilong ol wokman na kontrakta bilong Projek i go antap, em bai wokbung wantaim olsem wanpela tim long kamapim namba wan kaikai bilong Projek, pipel bilong Papua Niugini na planti arapela ol stekholda. VIII www.pnglng.com

www.pnglng.com PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim: