Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA

Similar documents
Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016

Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste

Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál

OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 O maior é o AMOR. 3 Husi Provinsiiál. 37 Identidade pesoál no identidade

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 Papa Francisco ba relijioza sira. 3 Husi Provinsiiál. 5 Halo buat ne ebé nia dehan

Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste

Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO

Saida mak Objetivu hosi Transparénsia?

KONTEÚDU. 3 Editoriál. 31 Lidun moris konsagrada. 32 Diresaun espirituál, kolókiu no projetu pesoál vida espirituál.

Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE

Tahan ho trauma psikolojiku: asuntu familiar ida

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) , (+670) , Web:

Oé-Cusse. Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse

(GIZ: Ajensia. BELUN ne ebé

ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE

Edukasaun Direitus Umanus

Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian

REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP)

Kaikoli Street, Dili-East Timor/ / / /

ASEMBLEIA KONSTITUINTE TIMÓR-LESTE Testu Konstituisaun ne ebé hetan aprovasaun iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA. Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008

Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu

Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian)

matadalan ba jornalista sira

Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste

Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral

BALTHASAR KEHI AND LISA PALMER. Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor

The Last Supper. Maundy Thursday Service

LORD, Let My Prayer Arise/ Suba Mi Oración. œ œ œ. œ J. J j. Am7add4. j J j. J j. Su - ba mi o - ra - ción

Kol Nidre for Clarinet in B b, Violin, Harp, Piano and Tenor Singer

Mesopotamian Year Names

Have you heard of the Four Spiritual Laws?

The Short Service. 1. After Robe Chant, Group stands up, remains in shashu. 2. Priest walks back to mat, at half-way

24 November 2007 Tech Sequence

A Service of Holy Communion

Each candidate for baptism is presented individually by a sponsor or, in the case of a child, by a parent or godparent, who says

THE NATIONAL CHRISTCHURCH MEMORIAL SERVICE

Each candidate for baptism is presented individually by a sponsor or, in the case of a child, by a parent or godparent, who says

a out NFBC: Ou Staf: NO Toothpaste Th u the po e of the Hol Spi it The UP Fathe - IN Othe Belie e s - OUT Wo ld Oi e: Heidi Hel uth

Missa Ubi Caritas Bob Hurd

The Story of the Coming of Tefolaha] Pelaa muamua ko te tauga, ko te faitauaga. E iloa e taatou, pelaa ko te mea he toa

Funchal 20 May, 2017

F/A. gua, tus, mae ro, go. da pré ca er tó. lin gua glo ri ó si Cór po. si tus nae, rum. cor ex re ver ve laus. po in cúm bo ne et. tum.

Jeli yere anw ye jelimunu ye (bon) jeliya be gnogongnen. [Even griots we, the griots that we are well, the griots are casted.]

hu - cir - stayed taught man cum - be - Your Sav - each went led Mo - al - Law, all cised sm, of thanks as and the for Lord, Child, The This For the

SHACHARIT FOR SHABBAT

for the community of St. Anthony of Padua Church, Fairfield, Connecticut Ashes to Ashes Based on Lenten liturgical texts F/A Œ œ.

Suti Solo do Bina Bane: Version VII from the Domain of Termanu

W R E AT H O F R E M E M B R A N C E

Covenant Service. Methodist Conference Wesley College. Te Hāhi Weteriana O Aotearoa

GENGETSU JUNSEI JANA DRAKKA. Mysterious Moon, Pure Spirit October 21, October 28, 2017 FUNERAL CEREMONY

SAMPLE & # # 4. œ œ nœ. œ œ. 3 œ œ œ. œ œ œ. & # # œ œ. & # # œ œ nœ & # # # œ. MASS OF REDEMPTION Steven R. Janco. Kyrie

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016

Mandalay-Construction. 2 U Hla Htwe C-502 7/Na Tha La(N) Construction U Aung Sin

A Liturgy of the Eucharist For All Saints Day

Reasoning Ability. IBPS PO Pre (Memory Based Questions) -Exam Held on 7 & 8 Oct IBPS PO Pre (Memory Based Questions)-2017

Green Love the Lord your God, Love your neighbour Deuteronomy 6:2-1, Psalm 18, Hebrews 7:26, Mark 12:28-31

A Service of Holy Communion for Christmas The Nativity of Jesus Christ

Contents Introduction...5 The Responsorial Psalm in the Post-conciliar Eucharistic Liturgy...7

Israel365.co.il by Vladi Alon

October 11th-17th. The Sunday of the Holy Fathers of the 7th Ecumenical Council. Stichera at "O Lord, I have cried"

blessed by the priests.

SAMPLE. Kyrie MASS OF THE INCARNATE WORD [D/F#] [C/E] [G/D] [D] A E/G D/F A/E E. œ œ œ œ Ó. e e. lé lé - - DŒ Š7. lé lé

Daughters, Sisters, Mothers & Wives. A Cree Language Workbook

The Impact of Values and Attitudes when Building Cultural Confidence. When working in Murihiku

CONTEMPORARY SONGS OF FAITH. Give Us Your Peace/ Danos Tu Paz. Music by Sarah Hart and Jesse Manibusan

Twenty ninth Sunday in Ordinary Time, Year B

forth from thy womb and on earth

GATE OF SWEET NECTAR Chant Leader Version

General Assembly Opening Service of Worship. 12 noon Thursday 4th October, 2012 Te Maungarongo Marae, Ohope


Atfal Ijtema Syllabus Competition Age Group Syllabus

Liturgy of the Word with Children. 3rd Sunday of Advent -Year C. What must we do John? Violet. Leader s Preparation. GOSPEL Luke 3:10-16, 18

Green What a person says comes from what is in the heart.

SAMPLE. Mass for Our Lady of Light. Jesse Manibusan and Remi Fonseca Bauer

Yangon-Mechanical. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N) U Myint Tin

Edificio. Advo San Caetano s/n, Bloque 5 4ª Planta SANTIAGO DE COMPOSTELA

Kia Kaha. An album by Link

Rachel SAMPLE. Requiem for the Innocents Ï Ï J Ï. ú ú ú ú ú ú SAMPLE. 12 Ï Ï Ï ú ú SAMPLE

SAMPLE. Composer Notes

Mass of St. Frances Cabrini Kevin Keil

KNOX CHURCH, DUNEDIN. 10am Sunday 23 April growing in courage to live the Jesus way. Easter Two

Palmer J Swearing In Speech 27 October 2015.pdf

I am Sorry Day A Musical Family Program for Yom Kippur

Official Cipher of the

Divine Liturgy Propers SUNDAY OF THE MAN BORN BLIND Sixth Paschal Sunday

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016

SHABBAT SERVICE NAZOREAN / NAZARENE YISRAELITE SHABBAT SERVICE

Green The call from Jesus

ANTIPHONS OF B.V.M. FROM SUNDAY I OF ADVENT THROUGH THE FEAST OF THE BAPTISM OF THE LORD

SAMPLE. Mass of Freedom CREDITS/TABLE OF CONTENTS PAGE. Stephen M. Lee

Songs of Isaiah. Sanford Dole. Products. P8005 Choral Score P8006 Full Score P8007 Instrumental Parts. Table of Contents

Litany of the Holy Cross. Handbells used. mer - mer - mer - cy! cy! cy! œœ œœ œœ œ œ œ. œ œ. have have have. Lord, Christ, Lord, œ œ

CONGRÉGATION GÉNÉRALE 36 rome // 2016

Suti Saik ma Bina Liuk: A Composition from the Domain of Dengka

3,000 copies for World Meeting of Families 2018, Dublin, Ireland

A Selection of verses from Psalm 44 for Feasts of the All-holy Theotokos. A Good Word. œ œ œ œ. good. lu - œ œ œ œ œ œ. God: An-gels, world:

O Lord O My Lord May I never forget You. Shri Hari. The Real Guru

œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ- œ œ

Transcription:

Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA

Belun Fasilitadór, Família barak mak valoriza tebes períodu isin-rua no labarik nia tinan hirak dahuluk. Tempu ida-ne e marka ho domin, kuidadu, hamnasa, no kresimentu. Aleinde ida-ne e, loron 1,000 dahuluk (isin-rua durante fulan 9 no tinan rua dahuluk husi labarik nia moris) nu udar períodu ne ebé mak importante liu atu harii fundasaun ba moris saudável. Durante tempu isin-rua, dieta ne ebé di ak no deskansa sei fó oportunidade ba dezenvolvimentu ne ebé optimu ba bebé nia isin no kakutak. Hafoin bebé moris, susubeen inan sai hanesan grasa ida ne ebé bebé simu diretamente husi inan. Inan fó-han ba bebé la ós de it bainhira bebé sei iha knotak, maibé asegura mós produsaun hahán ne ebé adekuadu ba bebé. Susubeen inan nu udar hahán di ak liu atu halo bebé saudável. Bainhira bebé halo ona fulan 6, introdús hahán no nutriente ne ebé importante iha bebé nia dieta hodi kompleta susubeen inan. Ida-ne e, sei asegura bebé nia kresimentu ne ebé adekuadu. Benefisiu husi han ai-han ne ebé di ak ne e la limite de it ba tinan 2 dahuluk husi moris maibé importante tebes ba loron 1000 [hahú husi inan isin-rua]. Labarik sira ne ebé hetan nutrisaun di ak durante loron 1000 dahuluk ne e iha posiblidade dala 10 atu ultrapasa moras ne ebé ameasa sira-nia moris. Inan ho oan importante no mudansa kolektivu bele muda estatutu saúde iha ita-nia nasaun. Istória ho figura ida-ne e nu udar reprezentasaun vizuál husi karakter no eventu fiksaun (la ós tebes) ne ebé hamutuk forma istória ida. Materiál komunikasaun ida-ne e sei permite ita-boot atu komunika ho komunidade sira iha dialogu importante kona-ba loron osan-mean 1000 dahuluk ba bebé sira. Istória ho figura ne e iha formatu kartaun figura no iha kartaun figura ninia kotuk, iha mensajen importante kona-ba asaun ne ebé fasil atu halo, ne ebé audiénsia bele hahú adota kedas. Materiál komunikasaun ida-ne e sei foka liu kona-ba nutrisaun ba inan no labarik durante loron 1000 dahuluk. Hamutuk ho istória ida-ne e, sei iha matadalan instrusaun no matadalan ba diskusaun ne ebé sei ajuda fasilitadór atu hala o sesaun konta istória ne e ho efetivu. Matadalan ba diskusaun ida-ne e sei ajuda fasilitadór atu hala o dialogu, hala o atividade kona-ba istória ho figura, no mantein nivel partisipasaun ne ebé di ak husi audiénsia alvu. Fasilitadór ne ebé lidera grupu bele uza materiál ida-ne e tuir instrusaun.

Komponente husi Istória ho Figura: Kartaun figura. Matadalan ba ema ne ebé atu uza no diskusaun atu ajuda pesoál saúde/fasilitadór atu uza istória ida-ne e ho efeitivu. Ema na in hira mak bele partisipa iha sesaun konta-istória ne e: Ema na in hira de it bele partisipa iha sesaun konta istória ne e husi mínimu ema na in 2 to o grupu ho partisipante na in 20-30. Enkoraja fasilitadór sira atu halibur partisipante sira maibé labele halo grupu boot liu atu nune e partisipante sira bele tuir istória ne e ho efetivu no partisipa iha diskusaun kona-ba istória ne e ho di ak. Sé de it mak bele uza Istória ho Figura ida-ne e: Pesoál saúde, fasilitadór husi grupu suporta inan ka membru komunidade iha grupu, eskola ka grupu seluk. Oinsá atu Uza Istória ho Figura ida-ne e: Objetivu husi sesaun konta-istória mak atu konta istória liuhusi kartaun figura ho maneira ne ebé interesante ba partisipante sira. Organiza partisipante sira atu tuur iha sírkulu atu nune e sira hotu bele haree kartaun figura ho klaru no partisipa iha diskusaun. Karik grupu boot liu, bele halo sírkulu 2, partisipante balu bele tuur iha sírkulu ida iha laran no balu tuur iha sírkulu li ur. Hatoman-an ho istória, tau/halot kartaun figura tuir-malu no hamriik iha sírkulu laran. Hatudu kartaun figura ba audiénsia, nune e sira bele haree ilustrasaun bainhira ita-boot le e no esplika istória ne e. Sempre mantein kontaktu matan ho partisipante no labele le e le e de it husi kartaun ne e. Kada imajen iha istória ida-ne e nu udar ilustrasaun husi diskusaun xave, pontu asaun no mensajen. Labele hakat liu kartaun figura ruma bainhira muda pájina tuir kronolojia. Istória hotu-hotu importante! Ko alia ho klaru, maka as no neineik. Uza lingua lokál no simples. Ita-boot bele uza liman-fuan ka lapis atu hatudu ba seksaun no karakter bainhira ita-boot ko alia. Uza emosaun ne ebé apropriadu ba kada seksaun bainhira konta istória ne e. Husu pergunta atu involve partisipante sira, ezemplu husu kona-ba saida mak sira haree no komprende husi kada ilustrasaun. Fó tempu nato on ba kada pájina atu nune e bele ko alia kona-ba pontu importante, no bele husu ba partisipante karik sira komprende ona ho di ak. Antes remata, halo sumariu no repete fali prátika ne ebé di ak no fó obrigadu ba partisipante sira ba sira-nia partisipasaun. Bainhira le e hotu istória, hahú diskusaun kona-ba istória no mensajen. Haree matadalan diskusaun hanesan referénsia. Informasaun ba Fasilitadór: Introdús istória nia títulu ba partisipante sira. Husu ba partisipante sira karik instrusaun hotu-hotu klaru ona. Asegura katak partisipante sira iha interese ba istória no karakter. Importante tebes ba partisipante sira gosta rona istória ne e no asegura katak iha diskusaun kona-ba kestaun ne ebé iha. Ida-ne e la ós jogu! Laiha pergunta ka resposta ne ebé mak loos ka sala. Favor asegura katak fasilitadór aumenta mós informasaun faktuál ne ebé adekuadu ba istória ne e tuir nesesidade. Asegura katak ita-boot konta istória ne e uza espresaun no emosaun ne ebé mak apropriadu ho istória ne e. Tanba ida-ne e istória, ita tenke halo interesante ba audiénsia ne ebé rona. Prátika konta istória ne e antes sesaun hahú. Karik ita-boot ladún komprende kona-ba mensajen saúde balu ne ebé hatudu iha seksaun ka istória ne e, favor refere ba materiál seluk husi pakote komunikasaun ne e hanesan flipchart nune e bele fó informasaun ne ebé klaru no kompletu ba audiénsia.

Matadalan ba Diskusaun Matadalan ida-ne e ba fasilitadór sira atu uza hodi hala o diskusaun kona-ba istória. Hafoin remata kartaun istória ho figura (photo story cards), uza matadalan diskusaun ida-ne e hanesan matadalan atu komunika ho audiénsia bainhira halo dialogu kona-ba mensajen importante relasiona ho nutrisaun. Fasilitadór bele uza métodu seluk atu halo diskusaun ka dialogu ne ebé la inklui iha matadalan diskusaun ida-ne e. Sumariu Istória Istória ida-ne e kona-ba Anita, João no sira-nia mehi ba futuru ne ebé mak di ak-liu. Anita dadaun ne e isin-rua. Iha loron ida, ema lori halai Anita ba hospitál no doutór fó hanoin ba João atu ajuda Anita halo serbisu loron-loron iha uma tanba Anita nia isin presiza deskansa iha fulan balu molok partu. João halo serbisu iha uma no iha natar. Lakleur, Anita no João iha ona oan mane ida. Sira kontente tebes no halo tuir doutór nia konsellu atu fó hahán ba inan no oan ho kuidadu, nu udar ezemplu fó susubeen kinur (kolostrum) ba bebé, fó de it susubeen inan (fó-susu eskluzivu) ba bebé to o bebé halo fulan 6, no fó hahán (refeisaun) estra ba inan no deskansa. João serbisu maka as tebes iha ninia natar no gosta konta istória kona-ba ninia moris nu udar aman ba nia kolega sira. Anita nia inan mós ajuda tebes Anita no João nia família no fahe ninia matenek no kuidadu ba Anita no João atu asegura dezenvolvimentu ne ebé adekuadu ba sira-nia bebé. Bainhira bebé halo fulan 6, João apriende kona-ba fó hahán komplementár ba nia oan mane no prátika ne ebé inan-aman tenke halo tuir to o sira-nia oan halo tinan rua. João kontente tebes atu apriende maibé nia mós preokupa ho gastu ne ebé presiza atu fó han ba ninia família. João ho Anita bele rezolve sira-nia preokupasaun ida-ne e tanba sira kuda modo no ai-fuan oioin iha sira-nia to os uma-hun atu asegura nutrisaun di ak ba sira-nia bebé no família tomak iha tempu naruk. Pontu Xave ba Diskusaun: Kuidadu no ai-han durante isin-rua Fó susubeen kinur/kolostrum ba bebé Fó susubeen inan eskluzivu ba bebé Fó hahán komplementár (fulan 6 to o 24) Importánsia husi ijiene no saneamentu ne ebé di ak ba família

Instrusaun ba Diskusaun Fó korajen ba partisipante hotu atu partisipa iha diskusaun. Keta haluha katak iha ema balu mak iha tendensia atu ko alia barak liu, maibé keta husik sira domina liu partisipante ne ebé ladún ko alia. Tenke fó hanoin ba partisipante sira katak bainhira ema ida ko alia, seluk tenke rona. Partisipante seluk bele hit sira-nia liman no hein sira-nia tempu atu ko alia. Mekanismu ida-ne e bele halo komunikasaun ne ebé klaru iha grupu laran. Labele halo mo e ema, maske ema ne e ko alia sala. Sumariza no repete resposta ho lian maka as hafoin partisipante ko alia hotu ona, hodi nune e grupu tomak bele rona resposta ne ebé partispante hato o. Basa-liman ba prátika ne ebé di ak maibé labele dehan ita-boot halo sala ka ida-ne e la loos. Di ak liu, dehan oinsá se ita koko took ida-ne e... ka oinsá ita-nia hanoin kona-ba ida-ne e Fó korajen ba partisipante atu fó komentáriu (feedback) barak kona-ba esperiénsia husi sira-nia partisipasaun. Pergunta ba Diskusaun Bele husu pergunta tuirmai ne e ba partisipante sira: Saida mak ita aprende husi istória ida-ne e? Karik ita mak iha Anita nia fatin, saida mak ita sei halo? Karik ita mak iha João nia fatin, saida mak ita sei halo? Oinsá ita bele asegura katak ita-nia oan han ai-han ne ebé di ak? Husi istória ida-ne e, karakter ne ebé mak ita gosta liu? No tansá? Husi istória ida-ne e, karakter ne ebé mak ita ladún gosta? No tansá? Saida de it mak nu udar benefisiu husi fó susubeen inan eskluzivu? Ai-han saida mak ita prepara ba ita-nia bebé ne ebé fulan 6? Ai-han saida mak ita prepara ba ita-nia bebé ne ebé mak fulan 9? Ai-han saida mak ita prepara ba ita-nia bebé ne ebé mak fulan 12 to o 24? Problema saida mak ita hasoru bainhira fó-han ba ita-nia oan sira? ba Fasilitadór: Bainhira diskusaun hotu ona, favor prenxe informasaun tuirmai ba arkivu. Tansá mak ita-boot hala o sesaun konta-istória ne e? Ema na in hira mak atende sesaun ne e? Sesaun ne e hala o iha ne ebé? Oinsá ita-boot hala o diskusaun ne e? Elabora kona-ba pergunta no métodu ne ebé uza hodi komunika ho audiénsia. Área saida mak ita-boot hanoin presiza hadia iha tempu tuirmai bainhira fasilita sesaun konta-istória uza istória ho figura ida-ne e? Problema ida ne ebé babain mosu mak labarik sira la han hotu sira-nia hahán. Oinsá ita rezolve problema ida-ne e? Oinsá ita asegura ijiéne no saneamentu ba ita-nia família? Saida mak ita hakarak atinji ba ita-nia família nia saúde? Informasaun saida mak ita hakarak hetan husi ita nian pesoál saúde sira?

Pajina 1

João no Anita, hafoin harii uma kain no moris hamutuk, sira deside atu iha oan primeiru. Pajina 1 Pesoál saúde iha fasilidade saúde ne ebé besik, kontente bainhira João no Anita ba hasoru sira no husu atu halo teste kona-ba isin-rua tanba fulan ne e Anita nia menstruasaun lamai ona. Rezultadu teste hatudu katak pozitivu isin-rua. Pesoál Saúde fó parabens ba Anita no João. Anita no João kontente tebes! Pesoál saúde mós enkoraja sira na in rua atu ba vizita fasilidade saúde iha tempu saida de it - la os de it ba vizita durante isin-rua ho regulár, maibé mós karik Anita sente sinál perigu ruma hanesan raan-fakar, isin-manas maka as, no muta beibeik durante isin-rua.

Pajina 2

Anita no João hein loos sira-nia oan atu moris lalais. Sira mós kontinua serbisu atu asegura futuru ne ebé di ak ba sira-nia família ki ik ne e. Dader-dader, João sai husi uma sedu hodi ba serbisu iha to os no natar. Anita halo mesak serbisu uma nian hanesan hamoos rai, te in no rega modo ne ebé sira kuda iha to os uma-hun. Pajina 2

Pajina 3

Fulan-fulan, Anita sempre ba postu saúde hodi halo konsulta isin-rua. Bainhira halo tiha konsulta isin-rua parteira haruka Anita ba hasoru doutór Francisco atu hetan akonsellamentu kona-ba nutrisaun. Anita rona didi ak informasaun nutrisaun ne ebé hato o husi Doutór Francisco. Doutór akonsella Anita kona-ba oinsá nia bele kuidadu ninia bebé ne ebé sei iha ninia knotak. Pajina 3 Doutór esplika katak: importante tebes ba ita-boot atu han aihan ne ebé riku ho ferru, Vitamina A no ásidu fóliku hanesan koto, modo, ai-fuan, manu-tolun, na an-manu, ikan, no na an atu ajuda bebé krese no dezenvolve ho di ak. Ita-boot mós bele ona ko alia no kanta ba itaboot nia bebé, tanba nia bele rona ona ita-boot.

Pajina 4

Anita bele sente katak nia bebé komesa boot ba dadaun iha ninia knotak. Nia halo tuir saida mak doutór rekomenda ba nia: atu han ai-han estra loron-loron nune e nia ho ninia bebé bele forte no saudável. Nia han ai-han riku ho proteína, no ai-han fó forsa, ai-fuan no modo-tahan oioin no uza masin iodu. Hemu ai-moruk aumenta raan (ferru), ásidu fóliku, no ai-moruk lumbriga. Pajina 4

Pajina 5

Bainhira ba merkadu, Anita gosta tebes haree kór husi ai-han oioin ne ebé iha: modo, ai-fuan, fore, koto, na an, no selukseluk tan. Nia hakarak loos ninia oan primeiru ne e moris ona. Pajina 5 Nia kolega Luisa tetu hela na an ba nia. Ita-boot bele halo de it bife ho na an ne e. Ha u hanoin, João mós sei gosta bife ne e. Anita komesa hanoin ba nia kaben no nia bebé, imajina kona-ba prepara hahán ba ninia família. Derepente nia sente oin halai.

Pajina 6

Bainhira serbisu hela iha natar, João simu telefone urjente husi postu saúde. Anita ema lori tiha ona ba postu saúde atu hetan ajuda tanba nia dezmaia iha merkadu. Pajina 6

Pajina 7

Hafoin simu telefone, João ba lalais postu saúde tanba nia hanoin nia ferik-oan no bebé karik iha perigu nia laran. Pajina 7

Pajina 8

Bainhira João to o iha postu saúde, Doutór Francisco dehan ba nia katak Anita presiza deskansa. Nia tenke hamenus ninia serbisu durante semana hirak nia laran antes atu partu no hanoin nafatin atu han hahán saudável, doutór dehan tan, asegura katak nia la halo mesak serbisu iha uma-laran. Pajina 8

Pajina 9

Bainhira sira to o iha uma, Anita no João rona ema dere sirania odamatan. Ema ne e Anita nia kolega husi merkadu. Sira ohin rai hela ita-boot nia sasán iha ha u nia fatin bainhira sira lori ita ba postu saúde, Luisa dehan ba sira na in rua. Ha u kontente tebes haree ita-boot di ak ona. Ha u aumenta tan sasán balu, tanba dalaruma ita-boot sei labele atu ba merkadu durante tempu balu. Pajina 9 Ami presiza selu hira ba ita-boot? João husu ba Luisa. Ai, laiha, la buat ida! Ha u hakarak ita-boot sira-nia bebé saudável! Luisa dehan ba João no Anita.

Pajina 10

Bainhira Anita no João haree ba ai-han hirak ne ebé Luisa lori ba sira, Anita komesa sente preokupa, bainhira ha u deskansa, sé mak sei te in no halo serbisu uma-laran to o ha u-nia mama mai? Ho lalais João dehan ba nia, Lalika preokupada tanba ha u sei ajuda halo serbisu uma-laran. Agora o tenke deskansa barak. Hafoin ne e, João hanoin, serbisu uma-laran ne e susar oinsá karik eh? Pajina 10

Pajina 11

Iha dapur, João koko atu te in ho ajuda husi Anita. Sana idane ebé mak ita uza hodi daan na an? Ta u uluk saida? Oinsá ita hatene katak hahán tasak ona? Anita ninia pasensia hodi responde ba João nia pergunta konsege rezolve João nia konfuzaun. O halo serbisu di ak tebes, doben. Pajina 11

Pajina 12

Loron ba loron, João sente kolen loos bainhira nia serbisu iha natar. Nia viziñu nota mudansa ida-ne e. Ita-boot di ak hela ka, João? Haree ba hanesan ita-boot kolen loos. Pajina 12 João responde katak durante ne e nia okupadu loos iha uma. Ha u nunka hatene katak te in no hamoos uma-laran ne e serbisu todan tebes! Durante ne e ha u ajuda halo hela serbisu uma-laran desde Doutór Francisco dehan ha u-nia kaben presiza deskansa barak. Ha u espera ha u-nia banin-feto sei to o iha ne e lalais, João dehan.

Pajina 13

Ikus mai, loron ne ebé sira hein to o duni, bebé atu moris ona. João no Anita ba lalais fasilidade saúde atu garante partu ho seguru. Pajina 13

Pajina 14

Bainhira sira nia bebé moris, sira hanaran Ronaldo. Anita hahú fó-susu kedas ba nia no asegura tau bebé ba ninia isin. Pajina 14 Tansá mak susubeen la sai? nia husu ba Doutór Francisco. Pasensia, hatán Doutór Francisco. Susubeen ne ebé sai dahuluk ne e grosu no kór kinur ne ebé hanaran kolostrum. Kolostrum ne e uitoan maibé riku ho nutriente no nato on ba bebé iha loron 3 to o 4 dahuluk. Susubeen kinur ne e importante ba bebé nia saúde. Hafoin ida-ne e susubeen sei sai barak no sei nato on ba bebé nia presiza durante fulan 6 dahuluk. Favor, labele fó hahán seluk ba nia!

Pajina 15

Iha oras 24 nia-laran, bebé Ronaldo simu ona imunizasaun Hepatitis B, BCG, Polio, Vitamina K no Pomada ba Matan. Hafoin halo kuidadu hafoin partu (PNC 1), Anita ho bebé alta hodi fila ba uma. Iha uma, Anita no João rona ema dere odamatan. Ha u iha ne e ona, Anita nia inan dehan. Pajina 15 João halai ba hasoru nia banin-feto husi dapur, Obrigadu Na in, ita-boot to o iha ne e iha tempu ne ebé loos!

Pajina 16

Anita nia inan ajuda halo serbisu uma-laran balu bainhira nia oan feto iha prosesu atu di ak filafali (rekupera). Bainhira atu ba merkadu, Anita fó hatene ba nia inan kona-ba aihan hotu-hotu ne ebé sira presiza. Anita fó osan ne ebé nia hetan husi faan kurse (kustura) ba nia inan atu halo kompras. Favor, keta haluha sosa na an no susubeen mai ha u maske karun uitoan! Bainhira nia inan husu, ha u hola mós susubeen ba bebé ka? Anita esplika ba nia inan katak nia oan la presiza ai-han seluk antes halo fulan neen (6). Tanba fo ai-han seluk ba bebé, bele hamosu risku atu hetan infesaun no hamenus produsaun susubeen inan. Pajina 16

Pajina 17

João nia kolega sira gosta rona ninia istoria kona-ba sai aman ba tempu dahuluk. João sempre gaba nia oan mane, no responde pergunta husi mane sira ne ebé sei joven liu nia. Nia sei ki ikoan. Nia seidauk han sasoro tan, so hemu de it susubeen inan! Bainhira nia halo fulan 6 ona mak ami foin komesa fó hahán seluk ba nia. Pajina 17

Pajina 18

Bainhira Anita nia inan fila, sira fó agradese tebes ba nia tanba nia ajuda ona sira. Pajina 18 Keta haluha deskansa no han hotu o nia hahán Anita nia inan repete beibeik. No kontinua han na an, o presiza enerjia barak ba bebé!

Pajina 19

Ronaldo sai boot ba beibeik, ativu no saudável. Iha dadersan ida, João no Anita lori Ronaldo ba postu saúde. Doutór Francisco kontente loos bainhira haree Ronaldo isin-di ak no ativu. Iha buatruma ha u bele ajuda? Doutór husu. Doutór, Ronaldo ohin loron halo fulan 6, tan ne e mak ami mai hasoru doutór atu husu kona-ba hahán ne ebé ami bele fó ba nia? João husu. Pajina 19 Doutór gaba Anita tanba nia fó de it susubeen inan ba ninia bebé to o fulan 6 primeiru no gaba mós João tanba nia sempre lori nia kaben ho oan ba postu saúde. Doutór dehan, ohin loron Ronaldo bele han ona hahán seluk. Bainhira fila ba uma, te in ninia sasoro tau mós modo-tahan, fehuk-ropa, na an manu, na an ka ikan. Hafoin deut halo mamar no fó kanuru 2 to o 3 kada loron. Asegura ita-boot fó hahán oioin inklui hahán ne ebé riku ho proteína. Doutór aumenta tan katak maske Ronaldo fulan 6 ona, susuben inan sei nafatin nu udar hahán ne ebé importante liu ba nia. Tan ne e, fó uluk susubeen inan ba nia molok fó-han hahán seluk. Hafoin hato o informasaun kona-ba fó hahán ba bebé no labarik ki ik, doutór husu karik sira iha ai-han ne ebé temi tiha ona. Anita hatán katak, Ai-han hirak ne e ami kuda balu iha uma. Ami mós haki ak manu ne ebé manu-tolun mós iha.

Pajina 20

João no Anita nia to os iha modo no ai-fuan oioin ne ebé buras loos. Sira mós kuda koto, fore mungu, no fore-rai. João faan ninia produtu balu ba viziñu sira. Tan ne e, João iha osan nato on atu sosa ai-han seluk hanesan na an, aifuan no modo seluk ne ebé sira nian laiha. Pajina 20

Pajina 21

Iha loron basar, João ba faan ninia produtu balu husi to os no sosa sasán balu ne ebé sira presiza no lori ba uma. Agora Ronaldo fulan 9 ona no saudável. Ronaldo sei presiza nafatin enerjia husi susubeen inan. Tan ne e, Anita fó-susu nafatin ba Ronaldo tuir Ronaldo nia hakarak. Iha fulan ne e mós sira hahú fó hahán komplementár kanuru 10-20 kada fó-han. No mós fó-han dala 3 no merenda dala 1 kada loron. Pajina 21 Agora tanba Ronaldo komesa ona han ai-han ne ebé kua halo ki ikoan, Anita no João gosta prepara ai-han ne ebé sira na in tolu bele han sira presiza de it hanoin nafatin katak Ronaldo nia hahán tenke kua halo ki ikoan ka deut halo mamar.

Pajina 22

Doutór Francisco hasoru João iha dalan bainhira atu ba serbisu. Nia husu kona-ba João ninia família. Ha u kontente ho ita-boot nia família! Ronaldo agora kala fulan 12 ona. Pajina 22 Sim, nia agora fulan 12 ona! João hatán ho orgullu. Ami hatene atu kontinua fó-susu nafatin ba nia bainhira de it nia hakarak to o fulan 24 ka liu. Nia mós agora han ona hahán família nian, foin dadauk ami hahú fó ona hahán komplementár dala 5 loron-loron! Nia han kuaze kopu ida kada han. No ami mós halo balansiu ba ami-nia hahán rasik ne ebé inklui ai-han haburas (na an, ikan, manu-tolun, koto, fore); ai-han protesaun (modo no ai-fuan); no ai-han fó forsa (etu, ai-farina, fehuk, batar). Ami sempre asegura katak nia han hahán uitoan-uitoan husi ai-han grupu 3 ne e hotu. Maibé nia seidauk bele nata ho di ak ne ebé ami presiza kua halo ki ikoan ka halo mamar mak fó-han ba nia! Doutór Francisco doko ulun no hamnasa, orgullu tebes ba aman idane e. Nia dehan ba João keta haluha atu kontinua mantein nutrisaun di ak, maske ha u laiha ne e atu fó hanoin o,. Keta preokupa doutór, João hatán ho hamnasa. Ha u planu tiha ona.

Pajina 23

Ronaldo sempre hetan atensaun di ak husi nia inan-aman. Maske Ronaldo nia inan-aman serbisu maka as, sira sempre fó tempu atu ko alia, konta istória no halimar ho Ronaldo. Ida-ne e halo Ronaldo kontente loos. Pajina 23

Pajina 24

Ronaldo moris no dezenvolve ho di ak no nia matenek loos. João no Anita kontente no orgullu tanba sira foin selebra Ronaldo nia tinan segundu. Anita deside atu kontinua fósusu ba Ronaldo. João hatene katak sira-rua nia kaben sei hetan dezafiu oioin kona-ba sai inan-aman iha futuru maibé kontente tanba sira-nia oan sei han hahán ne ebé saudável! Pajina 24