Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016

Similar documents
Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA

Saida mak Objetivu hosi Transparénsia?

Kaikoli Street, Dili-East Timor/ / / /

Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) , (+670) , Web:

Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu

Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál

OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE

Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste

REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP)

Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian

Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste

ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE

Edukasaun Direitus Umanus

(GIZ: Ajensia. BELUN ne ebé

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA. Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008

Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO

ASEMBLEIA KONSTITUINTE TIMÓR-LESTE Testu Konstituisaun ne ebé hetan aprovasaun iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 Papa Francisco ba relijioza sira. 3 Husi Provinsiiál. 5 Halo buat ne ebé nia dehan

Tahan ho trauma psikolojiku: asuntu familiar ida

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 O maior é o AMOR. 3 Husi Provinsiiál. 37 Identidade pesoál no identidade

KONTEÚDU. 3 Editoriál. 31 Lidun moris konsagrada. 32 Diresaun espirituál, kolókiu no projetu pesoál vida espirituál.

Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian)

Oé-Cusse. Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse

Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral

Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste

matadalan ba jornalista sira

National Directorate for Environment Democratic Republic of Timor-Leste. La o Hamutuk

BALTHASAR KEHI AND LISA PALMER. Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor

Meanwhile, Helio decided to try it out with the Jesuits when he just finished his high school education in 2013.

Cain Abel Finding The Fruits Of Peace

Timor- Leste s Troubled Waters Asia Rising

LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste. MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016

Rev Dr Edgar Mayer Indonesia Report (4-15 October 2010)

The Society of Jesus in Timor Leste is blessed with another pastor on the ordination of Fr. Albino Ribeiro Gonçalves, SJ a priest on the 28th of June

CONTEMPORARY SONGS OF FAITH. Give Us Your Peace/ Danos Tu Paz. Music by Sarah Hart and Jesse Manibusan

Kol Nidre for Clarinet in B b, Violin, Harp, Piano and Tenor Singer

The Last Supper. Maundy Thursday Service

GREETINGS FROM TIMOR LESTE

a out NFBC: Ou Staf: NO Toothpaste Th u the po e of the Hol Spi it The UP Fathe - IN Othe Belie e s - OUT Wo ld Oi e: Heidi Hel uth

W R E AT H O F R E M E M B R A N C E

Yangon-Mechanical. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N) U Myint Tin

PSALM 140. & b Slow «««««« «««« ««« ˆ_«l ˆ« ˆ_«l « j ˆ««ˆ ˆ« ˆ«« l ˆ«. ˆ« nˆ_ « ˆ ˆ ˆ. -ˆ l ˆ« «. ˆˆ ˆ ˆ«« j ˆ ˆ ˆ« ˆ_ nˆ_ˆ_ «««« ˆ ˆ ˆ«.

NATIONAL DAY OF PRAYER 2014 IMPACT REPORT

"",hi'" . -= ::-~,~-:::=- ...,.,.. ::;- -.--

Daughters, Sisters, Mothers & Wives. A Cree Language Workbook

It works! Faith Promise Principles. Be assured - Faith Promise Principles. What is a Faith Promise? Also known as Grace Giving

The Story of the Coming of Tefolaha] Pelaa muamua ko te tauga, ko te faitauaga. E iloa e taatou, pelaa ko te mea he toa

Section Three. Read Many Different Peoples on pages 316, 317 in your textbook. Answer the questions.

Psalm 103 The Lord Is Kind and Merciful (Keyboard/Guitar/Vocal) j œ. # œ J œ œ œ. œ œ œ œ œ œ. œ œ. œ # œ. œ œ n œ œ œ. mer - ci - ful.

LORD, Let My Prayer Arise/ Suba Mi Oración. œ œ œ. œ J. J j. Am7add4. j J j. J j. Su - ba mi o - ra - ción

Green Love the Lord your God, Love your neighbour Deuteronomy 6:2-1, Psalm 18, Hebrews 7:26, Mark 12:28-31

ASIA RISING. Excavations in Nepal uncovering the birthplace of Buddha. La Trobe Asia. Strengthening engagement and partnerships in Asia

F/A. gua, tus, mae ro, go. da pré ca er tó. lin gua glo ri ó si Cór po. si tus nae, rum. cor ex re ver ve laus. po in cúm bo ne et. tum.

Teaching in Timor Leste

DOWNLOAD OR READ : LORD RANDOLPH CHURCHILL COMPLETE PDF EBOOK EPUB MOBI

LITANY OF THE SAINTS SATB Choir, Cantor, Assembly, Guitar, Keyboard (optional Flute and Cello) œ œ. w w. œ œ

Antiphon 1: Hosanna to the Son of David. œ œ

Welcome to Ananda Village Sunday Service

146. To slay cattle, beast, and fowl, and then to eat their flesh; as it is said,

œ œ œ œ œ kind - ness; C/Bb B b F/A b œ œ. œ œ kind - ness and sal -

JESUS INTERRUPTED REVEALING THE HIDDEN CONTRADICTIONS IN BIBLE AND WHY WE DONT KNOW ABOUT THEM BART D EHRMAN

Suti Solo do Bina Bane: Version VII from the Domain of Termanu

As It Happened: Chronological Walk Thru The Bible DAILY READING ASSIGNMENTS

Mass of Christ the Savior. Dan Schutte

The Short Service. 1. After Robe Chant, Group stands up, remains in shashu. 2. Priest walks back to mat, at half-way

BAPTISM OF THE LORD January 7, 2018 Year B, Revised Common Lectionary. [formatted version with line breaks and verse markers removed]

A Liturgy of the Eucharist For All Saints Day

BIBLE 509 AUTHORITY AND LAW

Funchal 20 May, 2017

Mass of Christ the Savior. Dan Schutte

Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1

THE NATIONAL CHRISTCHURCH MEMORIAL SERVICE

Unterrichtsmaterialien in digitaler und in gedruckter Form. Auszug aus: 4th of July - The American Independence Day

Mesopotamian Year Names

Br. Daniel Kevin Denis Courtney

Have you heard of the Four Spiritual Laws?

First Quarter 2017 Social Weather Survey: 48% of Filipino adults attend religious services weekly; 85% said religion is important

Religious Education Hymnbook

Journeys withjelila. Reviews TOP UBUD HEALER. Magical Healing Moments. Blossoming Hearts Desires. Jelila Spiritual Healer

24 November 2007 Tech Sequence

Unveiling Service. Himei ma tov u-ma-naim, shevet achim gam ya-chad. How good it is when friends and family come together.

GATE OF SWEET NECTAR Chant Leader Version

Reasoning Ability. IBPS PO Pre (Memory Based Questions) -Exam Held on 7 & 8 Oct IBPS PO Pre (Memory Based Questions)-2017

MISSA SIMPLEX MICHAEL O CONNOR, O.P.

REPORTED SPEECH DISCURSO INDIRETO 3 EXERCÍCIOS DE COMBATE 9 TEXT COMPREHENSION 16 GABARITO

Litany of Saints. Martin Le Poidevin. For use at the Easter Vigil. Kyrie. Lord, havemer - cy: LORD, HAVEMER- CY Christ, have mer -cy:

hu - cir - stayed taught man cum - be - Your Sav - each went led Mo - al - Law, all cised sm, of thanks as and the for Lord, Child, The This For the

Heaven Sent: Heaven And Purgatory By Jet Mykles READ ONLINE

The Three Women of Christmas A sacred song cycle for four solo voices with piano and flute accompaniment

Memorial Day: A Biblical Perspective 5/29/2016 Original Document MD16-01 / 7

ANZAC DAY. St Heliers Commemorative Service. 25 April 2018, am. St Heliers War Memorial, Tamaki Drive

piecing the puzzle: connection Embracing Scripture Reading: Romans 12:1-8

Mi b /Sol E b /G. œ œ œ œ. œ œ j. Do m7 Cm7. nos. por

Thirteen Sabbath Program Kindergarten Class September 26, 2015 Theme: Little Missionaries for Jesus

MY LAST SOAR MY LAST HURRAH IN THE SKY

SHACHARIT FOR SHABBAT

Immigration During the 19 th & 20 th Century

O Little Town of Bethlehem SSAA and Piano, with opt. Cello or Brass, Strings, and Percussion

Transcription:

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 ka +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website: www.laohamutuk.org Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016 Ba dahuluk liu La o Hamutuk hakarak fó apresiasaun ba Komisaun Reforma Fiskál ne ebé loke ona oportunidade ba komentáriu ba públiku kona-ba lei sira ba taxa no aduaneiru nian. Maske nune e, ami sente prosesu konsulta públiku ida ne e ladún fó espasu di ak ba públiku atu fó perspetiva ne ebé kle an liu kona-ba ezbosu lei taxa sira ne e tanba tempu ne ebé fó ba públiku ne e limitadu tebes. Ami hare katak esforsu atu hakerek fila fali lei taxa ne e nudár oportunidade ida atu bele ajuda Timor-Leste hodi sai sosiedade ida ne ebé ekilíbriu liu. Aleinde ne e mós, atu lori sira ne ebé iha osan barak bele fó kontribuisaun ba finansa estadu nian, nune e sistema taxa nian ne e koleta uluk liu hosi ema sira ne ebé riku liu iha ita nia sosiedade hodi hadi ak estadu nia rendimentu no haforsa justisa sosiál. Infelizmente, ami la hare katak ezbosu lei ida ne e hetan vantajen hosi oportunidade ida ne e, no ami husu atu Lei tenke promove duni sosiedade ida ne ebé iguál. Tanba limitasaun tempu ne ebé komisaun ne e oferese, ami nia komentáriu tuir mai ne e sei foka liu maka as ba ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA). Ami nia komentáriu inisiál mak hanesan tuir mai ne e: Konteúdu Timor-Leste tenke investe uluk molok kolleita...1 Lei IVA ida ne e seidauk promove justisa ekonomia...2 Lei tenke ajuda kompetisaun produtu lokál ho sasán importasaun...3 IVA labele taka oportunidade asesu ema kiak sira ba moris diak...3 Komentariu ba Artigu espesifiku sira....4 Timor-Leste tenke investe uluk molok kolleita Dezde restorasaun independénsia, Timor-Leste nia esperiénsia hatudu hela oinsá kontribuisaun hosi nia rendimentu doméstiku sempre ki ik ba iha Orsamentu Jerál Estadu nian tinan-tinan kompara ho kontribuisaun sira hosi doadór no rendimentu hosi mina-rai nian. Nune e, Governu hanoin katak planu ba reforma fiskál ida ne e sei ajuda Timor-Leste hodi bele aumenta nia rendimentu doméstiku hosi kolesaun taxa ida ne e efetivu liu hosi kriasaun Lei Impostu kona-ba Valor Akresentadu (IVA). Maske ami konkorda duni katak Timor-Leste nia ekonomia tenke hasees an hosi dependénsia petróleu nian, maibé Governu Timor-Leste tenke hahú kria atividade ekonomia iha rai laran rasik hosi nia investimentu públiku ba indústria ba prosesamentu ai han, investimentu iha setór 1

agrikultura, edukasaun no saúde ne ebé sei loke kampu servisu barak ba nia povu sira, molok aplika impostu ba nia povu sira. Infelizmente, besik Governu la fó prioridade ba setór ekonomia sira ne ebé fó kampu servisu ka fó espasu ba benefísiu ema barak nian. Ita nia orsamentu estadu nian tinan-tinan fó prioridade ba projetu infrastrutura boot sira ne ebé nia retornu ekonomia la klaru ba futuru Timor-Leste, no mós fó benefísiu de it ba ema uitoan no sira ne ebé manán kontratu de it. Timor-Leste tenke muda lalais nia diresaun ona, tanba ami fiar katak bainhira ema barak mak hetan benefísiu, nune e ema barak mak bele selu impostu ba estadu, ne ebé sei fó impaktu boot ba estadu nia rendimentu. Aleinde ne e, ami mós hanoin katak reforma fiscal ne e iha nia objetivu loloos mak atu halo balansu entre rendimentu estadu nian ho despeza estadu nian. Timor-Leste nia Orsamentu retifikativu 2016 hatudu hela kreximentu maizumenus 31% kompara ho orsamentu 2015 nian. Tanba ne e, ami sujere katak Governu tenke halo reforma ba nia despeza sira hodi bele adopta ho prinsipiu sustentabilidade no mós kapasidade ekonomia lokál nian. Karik Governu lakohi hamenus sira nia despeza tinan-tinan, liu-liu avalia mega-projetu sira ne ebé fakar osan de it, objetivu reforma fiskál ida ne e sei labele atinje. Lei IVA ida ne e seidauk promove justisa ekonomia Dala barak objetivu atu koleta de it impostu ba estadu nia rendimentu dala barak halo prinsipiu lei ne e haluha tiha realidade ekonomia povu sira, liu-liu sira ne ebé kiak, vulneravel ka seidauk hetan kampu traballu. Artigu 14.1 hosi ezbosu lei ida ne e determina tiha 10% ba taxa impostu ba tranzmisaun ka importasaun sasán no prestasaun servisu ne ebé akontese iha territóriu Timor-Leste. Ami hanoin katak lei ida ne e tenke aplika persentajen ida ne ebé labele hanesan ba sasán ka prestasaun servisu sira ne ebé prodús iha rai laran kompara ho ida ne ebé ita importa hosi rai li ur. Liu-liu, sasán sira ne ebé luxu ka sai konsumu ema riku nian hanesan karreta no sasán eletróniku sira ne e tenke hetan aplikasaun taxa ida ne ebé boot liu kompara ho sasán sira ne ebé iha relasaun ho nesesidade ema ki ik sira. Buat ida ne e bele halo hodi aplika impostu de konsumu nian lista iha Anexu II hosi proposta Lei Aduaneiru nian nudár pasu di ak ida, maibé ida ne e de it seidauk nato on. Bainhira ita aplika persentajen taxa ida ne ebé hanesan ba sasán hotu, nune e ida ne e sei lori ema kiak sira ne ebé ho rendimentu ki ik liu hodi selu barak liu kompara ho sira ne ebé iha rendimentu boot. Ami hanoin katak povu hotu-hotu tenke selu taxa tuir sira nia kapasidade ekonómiku, no lei labele obriga ema kiak sira atu selu fali impostu ne ebé loloos sai obrigasaun ema riku sira nian. Aleinde ne e, ami mós preokupa hela ba Artigu 40.1 kona-ba aplikasaun insensaun impostu ba entidade ida ho nia valor negósiu la liu $100,000. Ami konsidera ida ne e nudár polítika ida ne ebé ladún promove justisa ekonomia entre negosiante Timor oan sira ho negosiante hosi rai li ur. Kompañia boot sira ne ebé iha ona esperiénsia boot tebes, dala barak uza sira nia esperiénsia sira atu ajuda sira hodi evita atu selu taxa bainhira iha oportunidade atu hasees. Ho provizaun iha ezbosu ida ne e, Kompañia boot sira ne e sei rejistu sira kompañia subsidiariu barak ne ebé atu fan ka prodús sasán hanesan ne ebé Kompañia inan fan ka prodús mós. Ne ebé tanba ho estatutu legal rejistradu ne ebé diferente, bainhira nia valor negósiu ne ebé fahe tiha ba nia kompañia subsidiariu sira hotu, nia kapitál sei menus hosi limite ne ebé iha, entaun kompañia sira ne e sei hetan insensaun taxa tuir lei. Situasaun ida ne e sei implika negosiante Timor oan sira, tanba sira sei susar atu promove sira nia ekonomia rasik no hafraku tiha sira nia kapasidade atu kompete ho emprezariu sira ne ebé mai hosi rai li ur. 2

Lei tenke ajuda kompetisaun produtu lokál ho sasán importasaun Em prinsipiu, La o Hamutuk konkorda tebes atu iha duni insensaun impostu nian ba sasán sira ne ebé iha relasaun ho nesesidade báziku, hanesan ai han atu nune e povu sira, liu-liu sira ne ebé kiak bele hetan asesu ba nutrisaun ida ne ebé di ak ba sira nia família tomak. Anexu II iha ezbosu lei ne e lista hela ai han sira ne ebé hetan insensaun taxa, maibé ami hanoin katak presiza mós halo kategorizasaun ba ai han sira ne ebé prodús iha rai laran ho ai han sira ne ebé ita importa. Artigu 15.1(a) hosi ezbosu lei ne e mensiona de it insensaun ba operasoens rai laran, la ós produsaun rai laran. Maske maioria povu Timor-Leste moris iha setór agrikultura, maibé ita kontinua importa foos no ai han seluk hosi rai li ur. Iha 2015, ita gasta besik tokon $100 atu importa ai han, inklui tokon $26 ba foos no sereál sira seluk no gasta tokon $30 ba bebidas. Ho importasaun ida ne ebé maka as ne e, besik produtu barak ne ebé ita nia agrikultór sira prodús ne e labele kompete ho sasán sira ne ebé mai hosi rai li ur. Ne ebé hafraku tiha Timor-Leste nia ekonomia tanba maioria osan labele sirkula iha ekonomia rai laran. Iha 2014, Timor-Leste enfrenta defisit merkadoria hamutuk biliaun $2.080 (hosi total bens e servisu). Ba sasán de it iha 2015, ita enfrenta defisit tokon $562 enkuantu ita nia esportasaun (laho mina no gas) iha de it tokon $16 ne ebé 95% mai hosi fan kafé. Maske iha fatór barak mak fó influensia ba dependénsia ida ne e, maibé aplikasaun lei ida ne e rasik la forte atu proteje produtu sira ne ebé ita prodús iha rai laran. Ne ebé sei halo ita husik osan sira ne ebé ita iha hodi semo ba rai li ur. Tanba ne e, La o Hamutuk hakarak sujere atu aplika taxa ba ai han sira ne ebé importa hosi rai li ur, atu nune e bele ajuda kompetisaun produtu lokál sira iha merkadu rai laran. Aleinde ne e, aplikasaun impostu ida ne ebé ki ik liu ba produtu sira ne ebé prodús iha rai laran, sei fó insentivu ida ne ebé maka as ba emprezariu sira hodi bele halo produsaun iha rai laran no loke kampu servisu ba Timor oan sira. Tanba bainhira aplikasaun taxa ida ne ebé as ba produsaun lokál, entaun sei halo emprezariu sira atu hamenus sira nia kustu operasionál liu hosi hamenus kampu servisu ba Timor oan sira. IVA labele taka oportunidade asesu ema kiak sira ba moris di ak IVA nudár métodu kolesaun taxa ida ne ebé obriga konsumidór sira hotu atu kobre kustu fornesimentu nian tomak hosi fan matéria prima nian to iha konsumidór sira nia liman. Nune e, iha rai sira hanesan Timor-Leste, ne ebé nia populasaun barak mak sei moris iha kiak, laiha kampu servisu, sei falta fornesimentu servisu saúde no edukasaun no depende ba importasaun, entaun IVA bele sai nudár obstákulu ba povu sira atu bele sai hosi mukit no vulnerabilidade. Menus produtu rai laran no depende ba importasaun hosi rai sira seluk sei kusta osan barak atu bele lori sasán sira mai Timor-Leste. Distánsia ida ne ebé dook sei presiza prosesu barak, no kada pasu iha prosesu laran sei sura nia IVA rasik, ne ebé ikus liu obriga konsumidór lokál sira, liu-liu sira ne ebé sei kiak atu rekupera kustu hirak ne e. Governu tenke hanoin katak ho sasán ne ebé karun, sei hamenus ema kiak sira nia podér atu ba sosa sasán, ka asesu ba servisu saúde no edukasaun. Ita hotu tenke konsiente katak taxa ida ne ebé sa e, sei halo sasán sira nia presu sai karun liu ba povu sira. Infelizmente Survey ba Estandar Moris nian ka Living Standar Survey ba iha 2014 seidauk publika, nune e susar ba ita atu analiza ema na in hira mak sei moris iha liña pobreza nia okos. Maske nune e, ami koko atu uza Survey ba Atividade Emprezarial nian iha 2014 atu sura rendimentu taxa nian 3

ne ebé ita bele hetan Maibé laiha informasaun kona-ba sampel survey nian ba atividade hira mak ki ik liu atu bele hetan insensaun hosi IVA. Tuir Survey Atividade Emprezarial nian, hosi negósiu 2,684 mak hetan survey ne e iha total Valor Akresentadu Indústria nian hamutuk tokon $577. Tanba negósiu sira barak mak sei hetan insensaun impostu nian, nune e rendimentu potensiál ne ebé bele hetan hosi IVA 10% ne e provolta menus hosi tokon $50, no bele menus liu tan. Total rendimentu ne ebé negosiante sira hetan mak tokon $2,043, maibé ami labele hateten tokon hira mak iha tuir limite insensaun $100,000 nia okos. Karik Komisaun Reforma Fiskál analiza ona taxa hira mak kompañia ki ik ka boot sira ka setór ida sei kolekta, entaun ami husu Komisaun atu fahe informasaun sira ne e ba públiku hodi nune e ita hotu bele komprende di ak liu tan implikasaun sira ne ebé sei mai hosi lei impostu foun ida ne e ba povu Timor-Leste. Nune e mós, iha preokupasaun barak mak mosu kona-ba oinsá prosesu administrasaun nian bele obriga negosiante sira hodi bele halo tuir lei taxa ida ne e, inklui kompañia sira ne ebé sira nia rendimentu ne e menus hosi $100/loron. Komisaun iha ona estimasaun ka lae kona-ba tempu hira mak kompañia ida sei prepara atu halo rejistu no prense nia formuláriu taxa nian? Komisaun sura ona negosiante hira mak iha kapasidade atu halo arkivumentu eletróniku? Bazeia ba dadus iha Banku Mundial nia relatóriu iha 2016 kona-ba Selu Taxa nian, La o Hamutuk halo kalkulasaun ba Índise Inefisiensia Selu Taxa nian ne e iguál ho númeru oras ne ebé ema ida uza iha nia negósiu atu prepara nia retornu taxa ba kada persentajen ida hosi nia rendimentu ne ebé uza ba selu taxa. Rata-rata índise mundiál ne e iha 6.4, no rata-rata iha Asia Pasífiku ne e iha 6.2. Ita nia viziñu rua, Indonesia hetan 7.9 no Australia hetan 2.2. Timor-Leste nia Índise ne e iha 24.6 dala hat liu kompara ho rata-rata mundiál nian, dala tolu liu Indonesia no dala sanulu resin ida kompara ho Australia. Ita tenke labele kontinua tradisaun ladi ak ida ne e. Komentáriu ba Artigu espesífiku sira. Artigu 2, Timor-Leste labele uza definisaun plataforma kontinental iha territóriu maritima nian. Artigu ida ne e tenke refere ba Zona Ekonómiku Eskluzivu tuir Lei No.7/2002 kona-ba Fronteiras Marítimas do Território da República Democrática de Timor-Leste. Sujestaun ne e mós aplika ba Artigu 4.2. Artigu 3.1(a) fó lista setór balu de it, no la mensiona parte importante sira hosi ita nia ekonomia, inklui sasán sira ne ebé fan rahun (eceran), importasaun no konstrusaun. Ami sujere atu tenke inklui buat sira ne e hotu. Artigu 3.1 (c) ne e refere de it ba entidade sira iha Governu RDTL ka mós inklui Governu sira seluk ka ajénsia internasionál sira? Ami hanoin katak entidade Governu nian mós tenke hetan aplikasaun taxa, no entidade sira ne e so bele hetan de it insensaun bainhira iha kazu espesífiku ruma akontese tuir akordu mutual ruma. Artigu 4.1(a) no Artigu 5.1 ne e sei aplika mós ba tranzmisaun bens no servisu ne ebé mai hosi barter, ka ba de it ida ne ebé sosa ho osan? Realizadas / For Consideration ne e la klaru, maske Artigu 12.3 hateten katak barter sei hetan taxa. Iha kazu sira hanesan ne e, oinsá ita bele deside valor tranzasaun nian? Similarmente, oinsá bele determina Valor de Mercado iha Artigu 12.5? Oportunidade ne ebé livre iha prosesu hanesan ne e vulneravel liu ba kollusaun no korrupsaun. Tanba sá mak Artigu 4.2 ne e esklui tiha atividade petroleum iha tasi laran, komponente ekonomia Timor-Leste ida ne ebé boot tebes? Labele iha esklusaun hanesan ba atividade petróleu ka mineiru iha rai maran. Kompañia sira hotu, inklui subkontraktor sira, ne ebé hala o atividade negósiu nian iha Timor-Leste tenke hetan aplikasaun taxa, maske dala ruma iha nesesidade balu ba insensaun taxa ba valor produtu petróleu ne ebé espesífiku ne ebé supa sai bazeia ba Kontratu Fahe Produsaun. 4

Maske nune e, teste perfurasaun, harii infrastrutura, estudu seismiku, konstrusaun, desmantelamentu no seluk tan tenke hetan aplikasaun IVA. Ba area sira iha Zona Konjunta (JPDA), artigu rua ne e, no mós Artigu 7.2, tenke konsistente ho Akordu Taxa nian iha Tratadu Tasi Timor ho nia anexu sira. Insensaun ba atividade petróleu iha tasi laran tuir Artigu 14a.1 (b) tenke hare fila fali no presiza klarifikasaun liu tan. Artigu 5.2(a) ne e sei inklui fan propriedade imoveis sira hanesan rai? Oinsá nia aplikasaun bainhira proprietáriu sira ne ebé ema fó aluga? Artigu 9.3(e) ne e la halo definisaun ida ne ebé klaru, tanba iha viajen aviaun barak mak semo ho billete ba mai nian kedas. Ezemplu, karik ema ruma sosa billete ida iha Bali (ka sosa online) ba viajen Denpasar-Dili-Denpasar, ne ebé billete ne e sei la hetan taxa ka lae? Ka karik ema ruma sosa Billete hosi Dili-Denpasar-Dili nian, ne ebé billete iha Dili ne e sei hetan taxa ka lae? No karik ema ida sosa billete rua nian ba viajen dala ida nian (ba), billete ida de it mak hetan taxa ka rua ne e hotu? Bele ka lae ema ruma bele evita atu selu VAT liu hosi sosa billete hosi ajénsia viajen rai li ur nian? Artigu 15 la promove insensoens ba produtu sira ne ebé prodús iha rai laran, maibé mensiona de it. Operasoens interna ne ebé la signifika produtu doméstiku Tanba Artigu 15.1(b) no mós Artigu 15.1(c) mensiona de it prestasaun servisu ba edukasaun no saúde nian, ami sujere atu aumenta Anexu II ho lista insensoens ba sasán eskola nian, hanesan kadernu, livru, lapizeira no roupa eskola nian no mós ekipamentu médiku, inklui ai-moruk. Tanba Artigu 15.1(b) mensiona de it prestasaun servisu iha ensinu públiku nian, ami hanoin katak tenke inklui mós ensinu privadu sira ne ebé naun lukrativu sira atu nune e bele atrai profisionál kualidade sira ba ajuda eduka Timor oan sira ne ebé aprende iha ensinu privadu naun lukrativu sira ne e. Tanba realidade, besik UNTL rasik labele akomoda joven rihun 16 ne ebé akaba sira nia ensinu sekundáriu tinan-tinan, no maioria hosi estudante sira ne e ba kontinua iha ensinu superior privadu sira. Nune e mós, ami nia sujestaun ne e aplika mós ba Artigu 15.1(c), atu bele fó insensaun impostu ba prestasaun servisu sira iha ospitál ka klínika privadu sira naun lukrativu iha Timor-Leste. Artigu 15.1(c) fó insensaun taxa ba seguru nian, enkuantu Artigu 15.1(h) fó insensaun ba aluga propriedade komersiál nian. Ami espera katak buat rua ne e bele hetan taxa tuir lei impostu seluk tanba polítika sira hanesan ne e sei kria inkonsistensia ba Governu hodi bele halo osan hosi atividade sira hanesan, ne ebé fó benefísiu barak uluk liu ba kompañia boot sira, ne ebé dala barak kompañia internasionál. Artigu 17.1(a) kona-ba insensaun taxa ba importasaun ne e ladún klaru. Ami espera katak provizaun ida ne e sei la halakon taxa importasaun tuir Lei No. 8/2008 kona-ba Tributariu Timor-Leste nian, no revizaun posterior sira. Keta Artigu 17.2(a) ne e refere ba Akordu sira ba Merkadu Livre nian? Tanba akordu sira ne e sei akompaña Timor-Leste hodi sai membru ASEAN, ne ebé signifikamente sei redús abilidade atu kolleita IVA. Tenke konsidera didi ak katak provizaun sira ne e sei halo Timor-Leste lakon rendimentu barak liu tan karik ita sai membru ASEAN, WTO ka asina akordu sira seluk. Artigu 22a, Durante ne e, Timor-Leste ratifika no asina akordu internasionál barak no mós iha akordu diplomátika ho nasaun lubuk no envolve iha asosiasaun komunidade internasionál barak. Tanba ne e, presiza esplikasaun kle an liu tan kona-ba Rejime Espesiál de Reembolsu nian ne ebé aplika tuir akordu internasionál ne ebé Timor-Leste faz parte no mós tuir relasaun diplomátika nian. Artigu 32.1(a) kona-ba vendedores ambulantes ne e refere de it ba sira ne ebé fan ho tiga roda ka leva iha kaba as? Ami hanoin provizaun ida ne e tenke mós inklui ida ne ebé fan iha nia fatin (merkadu ki ik iha bairru laran) ka kiosk sira, nune e sira la presiza so e tempu atu prova katak sira nia rendimentu ne e menus hosi $30,000. 5

Artigu 40.1, tenke halo klasifikasaun ne ebé diferente entre emprezariu lokál ho emprezariu internasionál. Tanba bainhira emprezariu lokál ho internasionál sira bele hetan benefísiu insensaun ba taxa nian ne ebé hanesan, dala barak ita nia emprezariu lokál sira sei labele kompete ho sira ne ebé mai hosi rai li ur ho esperiénsia barak. Insensaun so bele de it aplika ba negosiante Timor-oan sira, la ós negosiante sira hosi rai li ur. Artigu 40.1, fó insensaun taxa ba negosiante sira ne ebé nia rendimentu anuál menus hosi $100,000 ne e hanoin ida ne ebé di ak, maibé presiza iha provizaun ne ebé kuidadu liu atu bele kontra abuzu korrupsaun nian. Karik ema ka kompañia ida iha loja ka restaurante barak, bele ka lae sira separa sira nia loja ida-idak nudár pesoál legal ne ebé ketak atu evita taxa? Karik konsultan ida iha kontratu ho kliente barak, bele ka lae nia tau nia kliente sira nudár ema ket-ketak? Tempu atu halo rekursu tuir Artigu 48.2 ne e badak tebes loron 15 sei la nato on atu Analiza saida mak departamentu impostu nian halo ona. Iha Artigu 51, alterasaun lejizlativa kona-ba nivel taxa nian ka limite insensaun nian tenke labele tau iha Orsamentu Jerál Estadu anuál, ne ebé dala barak hetan aprovasaun lalais no deside tuir komisaun eventual ne ebé taka ba públiku, no mós diskute hamutuk ho asuntu sira seluk. Ami sujere atu alterasaun lejizlativa ida ne e tenke halo ho Lei Parlamentár ida ne ebé ketak ba asuntu ida ne ebé espesífiku liu (ezemplu mak revizaun Lei Tributaria). Mezmu ne e dala ruma legal atu halo ida ne e faz parte hosi Lei Orsamentu Estadu (hanesan kriasaun Fundu Infrastrutura autónoma nian ne ebé halo iha Orsamentu Estadu 2016), maibé La o Hamutuk konsidera buat hanesan ne e la ós pratika di ak ida atu halo tuir. Mak ne e de it ami nia komentáriu ida ne e ami hato o, ami espera katak polítika reforma fiskál ida ne e sei konsidera asuntu sira ne ebé ami hato o ona, hodi nune e lei ne e bele reflete hosi perspetiva ida ne ebé atu asegura dezenvolvimentu ida ne ebé sustentável duni. Favor informa ami kona-ba konsultasaun ka revizaun sira kona ba ezbosu lei ne e, no ami pronto atu partisipa iha prosesu sira ne e iha futuru. Ami hanoin katak kapás liu tan bainhira iha anúnsiu ida ne ebé nakloke no klaru liu tan, ho tempu ne ebé nato on liu tan, duke publika de it ezbosu dokumentu sira iha website Ministériu Finansa ho konvite simu komentáriu hosi setór privadu sira mesak. Obrigado barak ba ita boot sira ne ebé konsidera ami nia idea sira, no ami sempre pronto atu fornese informasaun adisionál sira kona ba asuntu ruma ne ebé ami diskute ona iha leten. Ami be saran lia, Juvinal Dias Charles Scheiner Adilson da Costa Junior Marta da Silva Celestino Gusmão Niall Almond Peskizadór sira iha La o Hamutuk 6