I Sir Maori Kiki i tok J PNG bosim arni AUSAITMAN BAI LUSIM TIKET. mba 112 Trinde, 19 Mask 1975, Prais 10 HET OFIS BILONG GAVMAN

Similar documents
Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

Ol dia brata na susa bilong

Liklik Baibel Dikseneri

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Lapun tasol strong yet...

PNG i ran olsem Afrika

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

Sios helt sevis bungim hevi

O Neill makim. nupela minista

Femili dai wantaim long balus birua

antri bai sot long mani

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

NG rausim ios wokman

Gutbai Oseah Philemon(OP)

?rais 10. bilong dispela dipatmen. Mista En I gat 35 krismas, I kam long Kerema,

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

SunRice Group Speak Up Policy

Compiled By: Anchor Baptist Church P.O. Box 34 Kandrian, WNBP Papua New Guinea. Digicel:

MARASIN. TUMBUNA SW/TIM BEL. Namba 73 Trinde, 1 Ogas 1973 prais 1O. Dokta Taureka

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

National weekly in Melanesian Pidgin.

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Wokman pilim pen long takis

Guria toktok. - Rasia Saina Stori Tumbuna Baibel Piksa

Strongim skul, strongim pipel - PM

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Poto i kam long J Jurczyga S

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

Namba waa long. kornonwelt

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

... wantok Nk..p.p bk..,g ml P..5..., N, NUPELA POP I DAI - kadinal.

PNG i no gat helt standet

pas! Paul Zuvani i raitim

BILO AGO. WantOk. Askim. Aliwan ka ikaj. men, baj

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

OPOSISEN I GAT NAMBA:

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

BCL i stopim sampela wok program

Glasim Judisal Kondak Bil

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

LA1KIM SUSU** BILONG MAMA TASOL

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Sastiti 01155_878_Chastity.indd 1 7/13/12 10:52 AM

Givim bek mani bilong Ilektoral Komisin

avman makim 20, 000 long gol medol

ol nupela provins go pas

Mande neks wik- O Neill o Somare?

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

...Metal prais pundaun

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010

Dion em i Deputi Praim Minista

Madang taun bagarap - pes 7

Dinau baset bai go antap tru

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

Gavman putim ai long ol Supa Fan

Guria kilim tupela long ARoB

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

Namba tri UN bos i raun long PNG

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

Branch Offices: Wewak Phone: InP.N.G. Ms. Penny Donald Phone: WANTOK - Sarere, 20 Me 1978 Pes 2

Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6

,. J. NAMBA 1 Trixide Ogas Prais 1Oc

Ripot Namba PG

Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian

Transcription:

mba 112 Trinde, 19 Mask 1975, Prais 10 HET OFIS BILONG GAVMAN map nau tumbuna tru bilong olgeta bikpela haus long PNG em haus pepa o het ofis bilong gavman long Waigani. * map long 1800 pipel i ken wok ins alt long en. Em i kostim moa olsem $3 milien dola. Em I gat tupela taua. Wanpela I gat 5-pela pluana narapela 7-pelá. Olgeta plua I karamap long tepik tasol. Bihain liklik bai ol geta dipatmen bilong gavman I gat het ofis bilong en long dispela bikhaus. Olsem tasol ol I ken bung wok wantaim IsI tumas. Gavman I hop Australia bai presen long em long nupela Haus ov Asembli. I Sir Maori Kiki i tok J PNG bosim arni AUSAITMAN BAI LUSIM TIKET Long las de bilong 1975 olgeta ausaitman bai no ken stap moa insait long Papua Niugini sapos ol i nobin kisim nupela tok orait long gavman. Maski ol i bilong wanemkantri na i holim wanem kain tikt o tok orait bipo. Ausaitman em i olgeta manmeri i no gat tupela tumbuna papamama i bilong Papua Niugini stret. Olgeta kain tiket o laisens o tok orait wan wan ausaitman i holim nau, bai lusim strong bilong en long 31 Desemba. Bipo long dispela de wanpela wanpela ausaitman i mas kisim nupela tok orait long stap ye insait long Papua Niugini. Em i samting bilong gavman tasol long tok Wa nem ausaitman i ken i stap, na husat i mas go. Na gavman tu bai tok wan wan ausaitrnan i ken i stap map hamas taim. map nau, gavman i pilirn, em i isi tumas long olkain pipel i no pren tru bilong kantri long stap insait long Papua Niugini.Nau gavman i laik skelim wan wan pastaim. Long apinun bilong de namba 5 bilong Mas, em i las taim ami i slekim plak bilong Australia i go daun long plakmas bi long ol bareks bilong ol long Port Moresby na Wewak na Lae. Bai ol i no haisapim gen, long wanem arni bi long PNG i no moa aninit long plak bilong Aus tralia. 01 Yuropien soldia na ofisa I stap yet long *PNG Difens Fos nau ol i gat narakain yunifom na ol i no bilong ami bi long PNG tru.0l i help im yumi tasol.australia yet i baim ol. Tupela kantri I poroman. Published by Wantok Publications Inc., P.O. Box 396, Wewak. PhQne 86.2488. Printed by Wirui Press, Wirui,-Wewak. Pegistered at the General Post Office, Port Moresby, for transmission by post as a Qualified Publication.

Sapos yu gat tok,yu raitim sotpela tasol. Sapos yu raitirn longpela, bai mipela I sotim. Yu mas raitim nem bilong yu tru long olgeta pas I kam long rnipela. Sapos yu no laik mipela I prinim nem bilong yu tru,orait yu raitim wanpela narapela nem bilong yu. PEN PREN bin toktok long en, nau ol manki J±lonq dlspela Dia Edita.- MI laikim hap ol ± skul na ol ± wanpela pen pren bliong save wenim ol gutpela Papua Niugini, o bilong samting, na ol lapun I ol narapela kantnl. stap olsem blpo. Em hia nem na adres Long planti hap bi bliong ml. long PNG, ol i * lusimn Herman Angani, Bougainville Copper Ltd, sin. Nau ol I gat gut pinis dispela kain pa Post Office Box 478, pela samting. 01 lapun Pangunga, Bougainv±lle tu nau ol i yusim ol Island, PNG. gutpela klos bilong ol. Dispela pen pren ± Sapos husat man i gat mas wanpela men. Knismnas bilong ml, 18 yia. pas bilong mi, nait ta laik long bekim dlspela Em tasol. Tenkyu. sol i go long Wantok Niuspepa. Em tasol. Joyce K. Pinuema, Buin/BougainVille. RAIl NAMBA WAN TAIM Dia Ed±ta.- Em ± pes taim bllong ml long rait i kam long Wantok Niuspepa. Mi laik autlm wan bliong ml, ml save han im oltaim long planti man. Em long sampela hap bllong Papua Niugini ol i no lusim pasin bilong tumnbuna. 01 1 stap skin nating no gat laplap. Tude yuml olgeta i gat mani. Olgeta pipel I save pas±m let long klos bllong ol. Em ol dispela samting hla ol I save lukim long Isten Hallans Distn±k. Ml no save, ating long arapela hap tu ol i stap olsem ol pipel bi long Isten Hailans. Tasol nau tru, Namnba Wan Mlnlsta bilong yumi I tok gen. Yuml mnâs bi halnim pasin bliong turn buna bilong yuml. Mi no lukim long ai bliong ml. Ml save han im tasol long maus bl long ol pipel. Ml save lukim tu long ol poto. Tasol clispela hap ml LAIK BILONG WAN WAN Dia Ed±ta. - Mi gat wan., Wan bilong ml ± go olsem: Long nau planti piki nini i save kamap na ting. I no gat papa bi long ol. Bipo ± no ol sem. 01 papamama i save makim plklninl men bi long ol long manitlm man na dlspela pasin I helpim pikinlni men long ± stap stret na I- nap long manitim dispe la man em ol papamama I maklm long em. Tasol nau ol ± tok "Laik bllong wan wan." Na ol yangpela manmeni ± ken bihainlm lalk bi long ol yet. Em dlspela tok i as bilong pikinl ni I kamap natlng, ± no gat papa. Ml yet ml no manit. Tasol ml tingim tok bi long Balbel I tok: God yet i as bilong marlt na em ± woklm narnba wan manit. Tok I karn long Gen.l8:22-25, Kor. 11-19 na long Hib 14:4 WANTOK- Trinde, 19 I las, 1975 Pes 2 I tok; "Marit em 1 gut pela samting long yupe la olgeta." Pasin bilong marit em i mas I stap stret olsem samting I klinpela tru long ai bilong God. Nogut yupela i mekim doti. Yupela ± save bihain bai God ± givim pe nogut long ol manmeri i *mekim pamuk pasin na long ol manmeri I bagarapim marit. Bária S. Sindo, Keako/Kavieng. PINISIM KROS BUNG WANTAIM Dia Edita.- Nau mi laik autim wanpela wan bilong mi, bai yupela ± ken pninim long Waritok Niuspepa.Wani bilong ml ± go olsem: Yuml save tok, Papua Niugini em s ± *wanpela kristen kantri. Tasol ml pilim olsem em yumi tok tasol long maus. 01- sem wanem na yumi ol man bilong narnbis ± sa ve kros long ol man bilong Papua, na ol man bilong Halians. Dispela kain pasin i no stret tru. Sapos yumi stap wan pela pipel, orait, yumi no ken knos, no ken paitnayumni no ken kil lm narapela man o men. Yumi olgeta ± mas wok wantaim. Na sapos wanpela distnik ± no r gut, yumi mas givi helpim long ol. meni1 na Australia ± no say resis. Papua Niugini i n tupela allan. Nogat. Yu ml wanpela ailan. Taso yuml I no nanim gut kan tn bllong yumi. Sapos yuxnl tok PNG e: I wanpela kristen kan tn, onait yumi mas bi hainim gut ol 10 bilon God, na ± no ken kro na pait,i stap olsem 0 liklik pikinlnl ± say bihainim laik bilong pa pa na mama tasol. Em tasol long likli: wan bilong mi. Tenkyu Paschal Won, Erave/SHD. OL BIKMAN SKULIM GUT Dia EDIta.- MI lai autim liklik wan bilon ml. MI wanpela bo± bi lqng Foa Skwea Misin Wan bilong ml i go ol sem: Ml save raun lonc sampela ples long Ister Hallans D±stn±k, na mi laik autim gutnius lonç ol. Tasol ol I save to ml waswas pinis long dispela mlsin. Na ol I no save gut. Bilong wanem tnu, ol ya i save hollmpas nem bilong misln, na ol I lusim tingting long Ji sas Kralst. *Mi ting em I asua bi long ol pasto na wokman I no save tokim ol gut long Jisas Kralst. Na ol ± holim nem bilong misin na waswas tasol. D±spela pasin em I no stret. MI ting sapos pasto o wokman I mas mekim tok kl±a. Na tokim ol olsem: Bliong wanem ol i waswas long wara? Na tokim ol long holimpas bilip bilong Kraist Ji-

s tasol. Bilong wanem, Jisas bok long Jon. 14:6 1 kim Thomas. "Mi yet ml rot na ml bilong tok tru. Na as bilong laip." I no gat wanpela man kamap long papa long rapela rot. Nogat. ng mi tasol. Sapos husat man ibel it, rait i go long tntok Niuspepa. Tenkyu. Jim H. Raboke, Isten Hailans. VUSIM TUMBUNA MANI YET Dia Edita.- Wanpela amting mi bin lukim i o stret tru long ai ilong ml. Em ol pipel hong hap bilông Tala ea, ol ± yusim mani ilong tuinburia yet. Ml ave luklm ol i balm ienl long pik,na sampea bikpela samting. Na I no stret tru ong ai bilong mi, na u ol sampela pipel bi ong arapela distnik usat ± stap long hap ilong Talasea. Ml save lukim tu ol,ikman ol i save Ianim tani bilong tumbuna.ong basket bilong ol Lanaun long olgeta hap. [a ml no save wanem as ilong em tru. Ml lalkim bai ol ma1n nitim dispela pas bi ongmina tingting ilk Lik long en. Sapos wanpela man i jat planti mani bhiong bumbuna long basket bi Long em na nanapela I at mani stnet long basket bilong em, tupe la I sindaun long wanpela taun na tupela I hangne.yupelai ting hu sat bai I balm samting na kaikai? Man i gat mani bilong tumbuna o man i gat mani stret? Mi king man ± kanim mani bilong tumbuna bai i pes dralolgeta. Em tasol. Tenkyu. Joseph Mami, Kimbe Haiskul/W.N.B.D TINGIM LAPUN BILONG PLES Dia Edita.- Nau ml lalk beklm pas bliong ikinini hia, Philipson Tai. Pikinini hia I tok em I save opim redio na hanim tok pies tasol. Yes pikinnl,yu yangpela man na yu save long 3-peia tok,tok phsin, tok inglls, na tok ples.yu ialk hanim nlus I kam long Papua Niugi nlnaoi anapela kántni. Namipela ol lapun tu. Mlpela ol lapun long pies ± laik hanim nedho warkain olsem yu.na ph kinini. Olsem wanem bai hanlm na save long wanem samtlng I kamap long PNG, na long ol arapela kantni tu? Em I gutpela thngting bhlong ol man I wok long nedio i save mekhm. Olimas nitim nius long tok pisinnabihain nit im long tok pies. -Em bal mipela ol lapun i ken harlm na save gut long wanem samting I kamap long PNG na ol arapela kantni. Yu no ken ting ting long yu yet, yu mas tingtlng long ol lapun na tuxnbuna bhlong yu tu. Tarangu ol i no gut long tok pisin. Em tasol long tok bi long ml. Sapos pikinini I gat sampela bekim, orait, nait tasol. Papa i was na amamas tasol long harim wan bhlong yu. VU Igna1ius NO JAS Banau, Goroka. Dia Edlta.- Nau ml lalk autlm wan bllong ml long manmeni em ol ± save naitim pas long Wantok Niuspepa. Pus bnata ml laikim bal yu pela I nitim na skelim gut long tlngtlng bi long yupela. Wan bhiong ml i go olsem: Planti taim ml nitimpas long Wantok Nhuspepa,na plantl talm TU MINITTINGTING ISTA "Kirap bek, m mi yet. Na laip, em mi yet. Man i bilip long mi, sapob em i dai, maski, em bai i stap laip. Na olqe ta man i s tap laip na i bilip long mi, bai olino i dai. Nogat. Bai ol i stap laip oltaim oltaim. Yu bilipim dispela 0 nogat?" Jon 11, 25 Planti Kristen i ting Gut Fraide em i bikpela de tru bilong ol bikos Jisas i dai 1ong dispela de bilong balm bek gumi. Yes, em i bikpela de; ta.ol em i no inaplong Ista. Olgeta manmeri i save dai. Tasol ki rap gen long indai,em Jisas wanpela tasol i bin promis rza i bin mekim. Plânti taimlong laip bilong em, em i bin tokim ol disaipel olsem:"yupela i no ken tok map mi kirap bek long indai". Planti tok bilong Jisas i hangamap long dispela promis long kirap bek. Na Santu Pol i tok olsem : "Sapos God i no bin kirapim Krais, orait, tok bilong ml i no gat as bilong em, na bilip bilong yupela tu i no gat as bilong en." 1 Kor. 15, 14. Olsem wanem Jisas i ken promisim ol man em bai helpim ol bai ol i no mas indai,sapos em yet indai pini na i no kirap bek? Planti arapela samting Jisas i bin mekim, em sampela arapela man ol i bin mékim tu. Tasol kirap long indai, i no gat wanpela man long dispela graun i bin mekim. Jisas i holim tru promis bilong em; em i ankaim tru bilip bilong yumi. Nau em i wok bilong yumi long holim dispela bilip, na bilipim narapela promis bilong em. Em dispela : "Sapos wanpela man i bihainim tok bilong mi,em bai i no ken i dai inapoltaim oltaim." Jon 8, 51. ml rltim ol toktokbi long ol men. Sampela man i save was na lukluk gut long pasln o we bilong ol men. Sapos ol menh I mekhm wanpela pasln I no stnet long al bllong man, em nau. Man ± kirap kwik na naitim pas long Redio Wewak, o long Wantok Nluspepa. Long tingting bllong mlino stnet, long wanem mipela olgeta I. ken mekim samting ± no onalt long al bilong anapela man. So mlpela I no ken skellm man. Jlsas I tok, "No ken skelim man olsem jas." Tnalm opim buk balbel sapos yu gat long Matyu 7: 1-4. Em tasol long likilk toktok bhlong mi.yu hu sat man I laik beklm o sknuim tok bhlong ml, woklm tasol. Tenkyu. John K. Halau, Altape/W. S.D. WAN IO - Trinde, 19 Mas, 1975 Pes 3

01 ROT NAMBA WAN BILONG HELPIM PIPEI Long poto long lephan, yumi lukim wanpela ma ta mak bilong ami i stap namel long bikbus na yusim kompas long makim ples bilong putim ; long wokim rot. Sampela.Zokal pipel i katim gz na bus na sampela i planim mak. 01 1 statim r olsem tasol. Long poto long lephan daunbilo, gavman I sin aut long ol bikpela kampani em ol i gat ol ka kain masin bilong wokim rot. lila yumi lukim lokal pipel I yusim spet, savol na olkain sa. ting long wokim rot, na long hap sait emol bu. dose i mekim save i stap. Nau rot tru i stat b kamap. Bihain rot i kamap nais moa, olsem yu luk. bong poto daunbibo. Rot i mekim moe isi bong pipeb bibong pbes i ken bringim ob sarnting b. bong gaden i go bong maket. Rot i pasini wanta. obgeta kain kain pipeb. Vu save tru long kaikai? Yu ting wanem long ol kalkal yu save klsim ol geta de? Yu save wanem kaln I helplm bodl bllong yu na wanem kaln I no save helplm tumas bodi- bi long yu? Na hamas talm yu save kalkal long wan pela de? / Planti man long Papua NIugInI I save tlng ml kisim gutpela kalkal olgeta taim ml kaikal. Em I tru. Tasol sapos yu kislm wanpela kaln kalkal long olgeta taim yu kalkai, em I nogut long wanem em I no helpim yu tumas. Olsem na yu mas kal kal plantl kaln kaln kalkai bilong helpim skin bilong yu. Na tu yu mas-glvlm gutpela kalkai long piklni ni bilong yu. Em i nogut sapos em I kaikal rais 0 kaukau o saks.ak olgeta de. Tru ol I givlm em strong, tasol 01 I no helpim em long kamaplm gut pela bodl o lukautim em long I no ken kisim sik. Yu save hanas pikinlnl I dal long Papua NIugi ni long wanem ol I no kisim gutpela kalkal? Long yla I go pinls, 3,000 pikinini I dal insalt long PNG.- 01 1 klsim dlspela kain sik ol I kolim Mal nutrisen, long wanem ol I sot long gutpela kai kal. WANTOK - Trindé, 19 Mas, 1975 Pes 4 Yu save long givlm gutpela kaikal olsem kiau, pis,, mit, pinat, pamken, popo, kumu na ol arape la Rain kalkai. Saposyuno givim ol dispela samting na yu wok long givim kaukau, taro o ralsc saksak tasol, yu bagaraplm piklnini bilong yu. 01 man I gat gutpela tlngting bi1on ol na ol I wan tumas long kantri bilong ol, em ol man i.bin kamapim wanpela ogenaisesen long plnisiir dlspela sik nguf yumikolim Malnutrisen. 01 man hia ol I bilong FOOD ACTION GROUP. 01 dispela lain I kirapim tingting bilong ol man long kamapim kaikal bi long helpim fami 11 yet. I no bilong salim na kisim mani o mekim wanem. Olsem na yu tu mas kirapim tlngting bilong yu na kamapim gutpela kalkai bilong famili bilong yu. Na tu saposyu gat gutpela sindaun na yu gat wan long plan-ti lain pikininl I kisim bagarap long ol arapela hap bilong PNG, I gutpela moa yu tingim ol na givim helpim long ol. Yu no ken ting o ml gat hevi na bai ml ken helplm ol olsem wan em?yu ken helpim ol long salim 50* o $1.00 o ha mas yu gat. Yu ken sãlirn I go long: FOOD ACTION GROUP, P.Q. BOX 24, PORT MORESBY. Dispela stori i kcth long Yangpela Didiman Nius

bilongtumbuna PATI BILONG 01 PISIN Wanpela maunten I stap em bilong en Ambra. ong dispela maunten anpela plsin I stap. em bilong dispela p1- in em Ambra Minlnga. Ispela pisin I laik rokim haus na em i go ong bus na painim nop.ong woklm haus.talm em - wokabaut yet longbus, lkpela nen I kamdaur ia bagarapim pisln. Onait,nau bikpela p1- ;In muruk I save kaikal nut bilong diwai, I amap long llkllk pisin. 4unuk 1 ting, em i prut Ilong wanpela diwai,na m I kaikalm likllk p1- ;in na daunlm em pinis. nait, muruk I go nau. Tasol liklik pisin I rio indai, emi stap lalp et long bel bllong mu ruk.long moningtaim mu ruk I pekpek, na llklik pisin I kamap lâip gen. Orait, liklik pisln I wok long tanlm tanim I stap, na san I ha-tim em nh gras bilong emikam ap stnet. gen. Oralt, liklik plsin I painim nop na I go long haus bllong em. TaIm liklik pisln I wokim blkpela haus p1- nis, em i singautim ol geta pisin ná kapul. LIklIk pisin I save wok Im spia na banana na em I tok: "MI wokim haus plnis na meklm bikpela kaikai. Nau yupela ol geta bikpela pisln na kapul,yupela I kam long kaikal." Olgeta pisin o kumul na olgeta kapul na nat, olgeta ikam bung na klslm kunal I kam long bikpela haus bilong 11k- 11k pisln. Long aplnun nau, liklikplsin I tok bikmaus I spik: "MI li kllk pisln I no gàt nem bilong mi.tasol yu pela ol bikpela ol bik pela kumul na munuk o ol anapela plsin na ka pul,yupela I wantok bi long ml. Tasol yupela I no save long ml, long wanem,blkos papa i put- Im yupela ol blkpela long bus na papa I put- Im ml long kunai.na ol sem wanem yupela I no save long ml?" Em I tok olsem na til im kaikai. 01 plsin bi long kunal I kislm save pinis, tasol olkumul bilong bus na ol kapul ol I no save long dis pela tok bokis, na min ing bilong en I no klia long ol. 01 1 pllim tasol 11k- 11k pisin I bin woklm blkpela haus hia na em I givlm dlspela tok. 01 I pilim olsem na kislm kaikal, na kalkai I stap.tasol liklik plsin I tingting yet na mekim dispela tok long 1i1im bikpela munuk. Qnalt, liklik plsin I liptimapim spla bilong emnakilim dispela bik pela munuk.nau ol I ki rap nogut na larim kai kai I s-tap na nanawe - lanim olgeta samtlng bilong ol, ol I kanim I kam wantaim na nanawe Olsem na nau olgeta kumul na muruk o kapul fno i stap long kunai. Nogat. Long wanem, ol I pnet nogut tnu na I go pinis. Mathias Nongun, Pumakos/Enga DIstnik. * Long poto hia yumi buicim ol yengpela fame bi long Pompokus kbostu bong Waperzamanda long Enga Distrik I gat bisnis bong planim kabs. I EM t NO SAMTIMG SLON M,.EMt ASPROThSOL,.. I MANSAw4N RASN SLONG olcetp pa. MICROfINID pr OLP4SOI,M MA,HET b1lonc : MM WARE... kim frs PRO M I PEN MOA MOA YT!,LPAsrAtM SAt PftN I AUS OL.GE1.. % GO PfNLS.. MAMA U St.s&rmr.c. WANTOK - Trinde, 19 Mas, 1975 Pes 5

OLGETA DE OLGETA MANMERI I MAS WASWAS WANTAIM SMELSOP. NEM BILONG EM WASIM PES BILONG YU LONG LUX. PILIM NAU EM I KAMAP KLIN TRU. TAIM YU WASWAS, YU YUIM LUX TASOL. OLABOI, NAU YU PILIM KLIN TRU. SKIN I LAIT MOA. SANDA BILONG SMELSOP LUX I PAS I STAP LONG BODI BILONG YU NAU. LUX EM I NAMBA WAN SOP BILONG WASIM OL PIKININI TU. SAPOS YU LAIKIM BODI I STAP KLIN NA 1 GAT GUTPELA SMEL, YU WASWAS LONG SMELSOP LUX TASOL. YU GO, BAlM LUX TUDE. RAUSIM PEN Nambawan marasin bilongoigeta pen WANTOK - Trinde, 19 Mas, 1975 Pes 6

3undi Gembogl wan long kopa, Tupela kopa kampanl hong Australia I bin,ukluk raun na painim :opa long hap bliong imbu dlstnik klostu.ong Bun6i.Sampela tok :ok I kinap pinis long ;tatlm wo]c long dlspela iap. Tasol ol lokal p1- el I wan na 1 pnet al ol I luslm gnaun llong ol na bal ol I rias naus na go dauri long riap bilong Ramu RIva. Tupela kampanl i bin Lusim moa olsem $2 mu- Len dolalongwok bilong Dl long palnim kopa na Dl 1 laik putlm klostu $3 milien dola moa I go long dispela wok, bikos ol I plum ol I bin palnlm gutpela pies bi long kopa tnu. KAUBOI MLIV! Long Haus ov Aserabbi Namba Wan Minista I bin tok olsem:ol kauboi muvi yet isave skubim ol yangpeba pipeb bibong yumi long olkain stib na paitpasin. Obsem ob kauboi nogut, ob I save bung na mekim kbap bi long goaüt na bagarapim 01 man na pbes. na samti.ng. 01 samting ye 01 yangpeba pipel I save lainim long ob muvi. Kebinet tingting.. Long painimaut sapos sampela jas na mejistret long kot i save kisim.. Long stapim olgeta ka na trak i ran long haiwe namel long Goroka na Lae,bilong painimaut sapos sampela draiva i spak na i draiv. Long lukaut long ol lokaliseisen insait long NBC brotkasing komisin. Long wokim 4-pela sinia haiskul tasol in sait long PNG. Haiskul bilong nambis bai ol i wokim long Passam klos -tu long Wewak. I STRONG, I STAP LONGTAIM I KOSTIM LIKLIK TILUX- FAIBRO BILONG OL BANIS HARDIFLEX- FAIBRO BILONG WOKIM HAUS VERSILUX- FAIBRO BILONG BILASIM HAUS Vu Ken Bairn Long Burns Philp and Bowman Sapos yu wokim haus, onalt, yu wokim long gutpela samtlng.nogut em I pundaun blhain long sampela mun 0 yia Kisim faibno Igat Handle, na bal yu win. nem Faibno Handle I strong, i save stap. longtaim, I no kostim plan -ti. Em yuslm. hia sampela pasin bllong Dlspela falbro em I bllong haus kuk o ruin waswas, bilong ol ples wana i save wasim planti taim. Em I nais tru na I gat 8-pela kala. Falbno hia em I strong, i bllong ol banis insait na ausalt. Yu ken penim o lanim I stap nating. Ren na san I no ken bagarapim. Em i no ken sting o knungut o paia. Em I bilong bllasim insalt long haus na meklm ol banis I no ken paia. Em I gat kain kain kala. Tasol yu ken penlm tu long lalk bllong yu. Em i strong, I nais, I bilong longtalm. Hardie S ILD1NG PRODUCTS WANTOK - Tninde, 19 Nas, 1975 Ps 7 grisniani

SAMTING TRU.BILONG HELPIM P PiG KAIKAI KenNewton Long mun i go pinis, wanpela man bilong Nu Silan I save moa long we bilong bungim olkain kaikai birlong yumi I ken i stap longtaim moa HalMorris, I bin plnisim wok bllong em wantaim gavman bilong yumi long Papua Niugini long ol sampela distnik. Em I bin soim planti kaln we na pasin bilong mekirn ol kain kain kal kai bilong yuml Iken I stap longpela taim tru map 12 mun samtlng. Em hla sampela long ol dispela kaln kaln kaikai mipela I bin lukim: p15 makau o ta lapla na saksak, taro na banana, kaukau na tapiok, kukamba na man go, mull na atus, na plan-ti planti ol arape la kalkai olsem mipela i save kaikai oltalm. Pastaim ol I save putim ol kaikai insait long wanpela kain stov ol I kolim aven na I smokim ol long mekim ol I dnai gut olgeta. Long dlspela we 01 1 save nausim wara long ol mit na ol pis na ol kaln kain sayon na saksak tu bäi ol I stap longtaim. BIhain ol I pu-tim ol insait long ol likllk plastik bek. 01 dispela bek man i ken putim long fnlsa sapos em i laik, o em i ken pu-tim nating long stua o ma ket na kisim mani. Na ol I no map long go sting, o bagarap. Yu.Laik kaikài yu ken boilim wara,na kapsait im samtlng bilong wana, na em I redi long tan. Long mun I go pinis, wanpela oflsa bilong didiman, Mis-ta KenNew ton, i bin kamap long Wewak na soim ol kain kain kalkal yumi Papua Niugini i save yuslm o kaikai olgeta taim. Ken Newton em I Enia Kodineta bilong Fres Fut Pnojek long hap bilông Monobe Dlstnik Sepik Distnik, na tu bilong No-ten Distnik. Namba wan wok bilon em i save bunglm na pasim olgeta kalka: wañtaim na pullmaplm o: insait long ol wan war llkllk plastik bek. Mista Newton I bir soim samtlng olsemmo long 50 kain kaln kai kal long sampela pipe] Insalt long nupela dl diman ofis bilong Wewak * Samting yumi bukim hia, obsem tomato na kabi na bin, ob map mekim drai na putim I stap. Mista * Poto long lephan I soim pbanti pbastik bek pubap bong kaikai I kamap bong PNG stret. Tasob sapos ob men I bukim, ob i no map save em I wanem samtinq. Mis-ta WANTOK - Trinde, 19 Mas, 1975 Pes 8

WANTOK - Trinde, 19 Nas, 1975 Pes9

I NAU OL VILES KEN - KISIM DINAU IS! Memba bllong Namatanal na Minista bllong Fainens, Mis-taJulius Chan, I tokaut long wanpela nupela helplm I go long husat ol viles man I laik wok blsnls. Dispela fan I bilong helpim ol kain kaln bls nis bilong kirapim gutpela sindaun long wan wan vlles em ol I no bin go het bipo long wok bisnls bikos ol I stap longwe. na ausait long taun. I Dispela fan i narakain long dis pela fan ol I save kolim long Rural Impruvmen Fan. Nupela fan hia em I bilong glvim mani map bilong statim stnet 01 nupela wok. Dispe la fan bal i wok aninit long Dive lopmen Beng, tasol bai nanakain nau. Sal dispela fan I mekim isl tru long ol man I lalk klslm dinau. Bipo ol man tasol ol I gat plan-ti mani na kokonas, kaukau, samting na ol I s-tap long ol hap i go het gut, ol i save klsim dinau long Dive lopmen Beng. Aidia bilong dispela nupela fan em bilong helpim ol pipel long ol hap weino gat olgeta o I gat 11k- 11k wok bisnis tasol na ol pipel I INAP LONG YU KEN PAINIM 8-PELA SAMTING I NARAKAIN LONG TUPELA PIKSA DAUNBILO? bin hatwok long painim inà mani bilong s-ta-tim stret ol bisnis projek. Dispela fan bai helplm tu ol projek em ol i no save winim plan-ti mani. Dispe la em long ol hap em ol I no bin gat rot t ru bilong painim na kisim mani olsem na ol I no bin; save kisim dlnau mani bipo. MistaChan I tok I gat sam pela liklik lo tu ol pipel mas bihainim long taim ol I laik yusim dlspela fan. Mis-ta Ch I tok em I pret nogut 01 man longlong na glaman na senis dispela komunitl help bilc blhalnim laik bilong 01 tas na bihain kros na hevi I kanr gen na bal mining tru bib dlspela gutpela fan I lus. Mista Chan I tok husat gi I lalk kisim mani long dlspe fan ol I mas go o rait. lo Divebopmen Beng. STRQNG1M BUN B!LONG PIKININI PENTA VITE vu ken bairn long olgeta stua marasin WANTOK - Trinde, 19 Mas, 1975 Pes 10

YWCA. KIBUNG TUPELA PAPUA STATIM NLJPELA PRES Mista GaveraRea, MInista bibong Nesenel Divelopmen, I amamas tru long lukim ol wantok I bin statim wanpela nupela printing pres long Port Monesby. 01 1 kolim em Hebamo Pres. Hebamo long tok Motu I mm: wok bung wantaim. Na em I tru. Tupela bosman bilong pres ya,mlsta OalaPipi na Mis-ta BoeArua I bin wok moa olsem 20 yla olgeta long Printing Pres bilong Gayman. Olsem tupela I gat plan-ti save pinls long dispela wok. Kampani ya em bl lokal plpel tasol I bosim.plantl pren na wanfamill blbong tupela bosman, na tu Divelopmen Beng bilong PNG, I bin tnomoim mani bilong s-ta-tim dispela nupela kampani. Mista Rea I tok em bal amamas long helpim em go heir gut. MargaretKiki Long Februeri 01 YWCA I bin kim wanpela nesenel kibung bi ng 01 long Port Moresby. 01 dellget bilong Nu AIlan,Mt. gen, Rabaul, na Mime. Bay I bung map 3-pela de. Kiki, men bliong Sir Ion Kiki,Minista bilong Difens L Foren Rilesensna Tret, I kern vim tok long ol men i klbung. Na Misis KIlaAmini, Jeneral?keerI, I tok 01 dellget hla I Ln toktok long sampela sarnting Lsem sosal weife, ol yangpela ipel na wan bilong ol, pasin Llong dring,na kain kain trabel save kamap insait long ol taun. 01 deliget I strong tu long I men I mas ken kisim wankain k olsem ol man, na kisim wan un pe bilong wankaln wok. 01 1 Ik insait long sampela wok bi ong ranim kantrl na long broas na kaln wok olsem. Ledi Wantok... Yulaikgowe?. Yu laik go mekim wanem? Vu laik go 1on malolo? Vu laik go lukim pies na aarnama? Vu laik Vu iaik go go hap tru?.. Wantok... Yu no ken wan tumas long ol dispela askim. Talair I gat save tru long dispela samting. Larim Talair I ken helpim yuna bai yumi amamas wantaim! Sapos yu laik bosim balus bilong yu yet, I orait tu. Talair I gat kain kain balus yu ken chata. Em I chata bilong yu yet. Tain yu laik redi-balus bai I go Yu yet ken makim taim bilong balus I ken I go. Sapos yu laik go long balus long ron Talair I makim pinis, I oraittulaik bilong yu! Igatkainkainbalus bilong baim sam pela pilal? wanem bilong karim faivpela man, sampela 0 bilong karim nainpela na sampela bilong karim wanpela ten nain man. Kam lukim ml pastaim natoksave. Em ol balus bilong Papua Niugini tru. 01 dispela balus I savego long olgeta pies bilong Papua Niugini, maski em I lik!ik pies o nogat. Sapos pies balus I stap-mi map! opis bilong Talair I stap long olgeta taun bilong Papua Niugini. Ledi YU HARIMTU? TING Dokta Reuben Tauneka, Minista ibong Edukesen, I bin tok long aus ov Asembli obsem:mipela nau redirnwanpela nupeba 5-yia prorram bilong edukesen na pasin ibong ol skul. Mipela i laik bai obgeta boi ia olgeta meti i pinisim skul na Tat map save, i ken kam insait tong haiskul sapos ob i baik. _1 TRAIM TALAIR-EM I LAIN BALUS BILONG YU NA PAPUA NIUGINISTRET I n1ltr TSO1O2 WANTOK - Trinde, 19Mas, 1975 Pés 11

Mipela map wokirn OLKAIN SA lvit I N C LONG KANDA SAUM MANIl KAM WANTAIM ODA lukim ol prais hia Au-tim laik bilong yu taol olkain sia olkain tebol olkain basket blain pangal Mipela ken salirn long sip o balus. Rait tasol igo long: CANE INDUSTRY PES-AITAPE, W.S.D. Bisnis bilong ol lokal pipe! stret OL JAPAN BAlM BEK SIP I no long taim I go $10,000 tasol.em In pinis, Sir MaonlKiki, ba wan taim PNG gavn Minista bibong Difens I bin hollmpas wanp na Foren Rilesen na bot bibong Japan stn Tret, I tok gavman I Gavman I mas putim di singaut bong $10,000 pela 10 bilong helr long papa bibong hot dispela kantni, lc Kooura Manu Nainba 8. wanem PNG I laikim bi Em i bot bilong Japan i nisbibong pis tu. Ga bin wok long painim p15 man i no balk knos wa long solwara bllong Papua NiugInI, naln9 gat PNG na Japan I g taim Japan. laisens. Gavman I bin kain kain aidla bib hobimpas kepten bibong bo blbong nambis. Jap hot hla bikos em i no I tok arere blbong wa bin stap 12 mail longwe pela kantrl I go3 ma long nambis bilong PNG. tasol insait long so Sip I s-tap klostu long wana.tasol PNG na kb Nlsan Allan.Long Febru -tu olgeta arapela kant en 10, gavman I bin I tok: Nogat.Arere b hanim kot bibong em long kantrl I go map bong Rabaul. mall insait long so Na tu Sir Maoni Kiki wara. I tok olsem, kosbilong Bikos ol Japan I k hot hia em $700,000. lapim dispela mak, P Gavman I laikim hal ol I bin pasim sip bib I mas balm kot long ol. Long pinis bibong mun Febnueni b30 ob Fibipi I bin kamep bong PNG. Nau kbostu 700 1 stap. i dokta, énsinia, tisa, na wokrnan long ob beng Rapim ol kios long dispela sop o. I kolim SUNLIGHT. Em i mm: lait bilong san. Nau yu lukim: ol i kiln tru. Sop SUNLIGHT i bin rausim olgeta doti pinis. Go kisim sampela SUNLIGHT sop nau. WANTOK - Trinde, 19 Mas, 1975 Pes 12

Toktok I kam long Minista biong Fainens Mista Julius Chan, CB.EW, M. HA. PAPUA NIUGINI KISIM NUPELA MINI - i R - Papua Niugini bai kisim mani bilong em yet long de 19 long Mun Epnil bilong dispela yia. Nem bilong nupela mani em kina na toea. Mak bilong kina em bikpela K na mak bilong toea em i liklik t. I Papua Niugini bai kisim pepa mani na koin mani. 01 kain kain mani I olsem 10 kina 5 kina Dispela em ol pepa mani 2kina - lkina - 20 toea 10 toea 5 toea Dispela em ol koin mani 2 toea 1 toea Papua Niugini i senisim mani I go long kna na toea long wanem sapos em kisim yet mani bilong Aus&alia,. em bai painim hat tru long ranim gut wok bilong kamapim mani long kantni bilong yumi. Sapos yumi kisim yet mani bilong Australia, dispela i mm olsem mipela bai bihainim olkain tingting Gavman bilong Australia i bihainim. Dispela kain tingting bai i no ken gutpela tumas long Papua Niugini. 01 pipel bilong Papua Niugini i ken yusim tupela mani wantaim map long 31 de bilong Mun Desemba. Long Mun Epril i go map Mun Desemba - em i olsem etpela mun - tupela mani: kina na toea wantaim dola na sen baiwok wantaim. 01 pipel i mas traim long kisim dola na sen i go long beng na senisim long kina na toea. Mani bilong Papua Niugini bai i gat wankain strong stret olsem mani bilong Australia. Wan kina i wankain mak olsem wan dola. Wan toea i wankain mak olsem wan sen. Wan kina bai bairn ol kaikai na samting olsern wanpela dola i save bairn. Sapos yu laik save rnoa long ol dispela toktok bilong nupela mani, yu ken lukim Gavman Liason Ofisa kiostu long yu o raitim pas i kam long: The Chairman Currency Working Group Bank of Papua New Guinea P.O. Box 121, - -,PORT MORESBY 0 ring long Mista Temple long Dipatmen bilong Eainens long namba 71539. 0 Mista Maley long Bank bilong Papua Niugini long namba 2167. Mr. Julius Chan, C.B.E., M.H.A. bilongfainens Minista WANTOK - Tninde, 19 Mas, 1975 Pes 13

The Phantom - - By Lee Falk and Sy Barry F l1c0ntlnt L1 01 katres i no ken bagarapim bikpela man. Tasol em inapkilim 1a. Harim WANTOK - Trinde, 19 Mas, 1975 Pes 14 /

Australia UPELA SENTA Minista bibong Helt, DonatusMola, I n opim wanpela nupela lt sen-ta long namba de bilong mun I go nis long Kokoda, init bongnoten Distnik. Kaunsib bibong dispe dlstnlk, IlimoLokal Kaunsib, vmani bin kim dispeba nupeba it senta long kos bi ng $2,700 dola. - Dispeba nupela helt n-ta ya I gat ofis, es we o1 sikman, men - sik pikinlni i save sim manasin ol I kob autpesln, na rum kat - rum bilong kllnim ob.mting hi long wok na npela rum marasin. Bihain long dispela remoni bilong opim Lus sik I gat wanpeba kpela slngslng na Lika]. I kamap. OL HELPIM OL YET Presiden bilong IlImo GavmanKaunsllii salt long Noten Distnik, Mis-ta Dickson Hango I bin givlm blkpela tok tenkyu na tok amamas I go longol pipeb bllong dispela hap long wanern, bong gutpela wok bung wantalm bibong 01 long helpirn 01 yet. Em hia ci wok ci I bin mekim long en: 01 rot naol bnis, ol haus bibong 01 tisa na 01 klasnum, ol pies balus na ci etpos. Mista Hango I tok cisem 01 pipeb I bin wok hat tru long divelopim 0 kirapim hap bilong c-b go het moa, bihalnim namba 5 hap bilong dis pela Et Poin Plen, o 8- pela rot bilong gavman. Kaunsib I bin givirn ol. samting bilong wok obsem ol spet, sanip, busnaip, p1k, na ci na rapela samting olsem bilong wok, na ol pipel I amamas tasol long mekim dispela wok I no gat pe long en. Blhain kaunsil i bin givim ci masin hlbong wokim kopi, ci tang wara, na ol tuls o sampe la samtlng blbong wok. AFRIKA TOKIM PNG STUDEN Yunaitet Nesens tok amamas long P.N.G. fla Australia Long Desemba Komiti bibong Yunaitet Nesens bilotig bosim olfijimlsta Tenitónj I kibung bong Aménika na em hia sampeba tok tok na mosen blbong 01 memba. I tok: Mipela i bin tok onait wantaim Papua Niuginl long wok insalt long ami. Mipeba bai givim mani bibong helpimami tasol Austra ha I no laik sta hal I gat sampela kern bibong 01 Australia stret. Nogat. Pasin long ami bibong PNG na Australia i wok wantaim,erni samting bi long tupeba kantni bi ham PNG I kisim inde pendens pinis. Englan MistaMurrary: Mlpela Englan I hepi PNG I kamap gutpeia nau na I balk kam Insait bong komonwelt. Englan I gat pb-anti llklik 01 yangpela pipel i wok nau long PNG ols em saveman. Tanzania MistaSalim Em I las taim nau PNG I sindaun insait long tébob hilong Australia. Neks taim hal em I gat sla bilong em sltret. Australia IbIfl tnenim - PASIN o1png gut tnu.. Lokal PoseciBune Mipela i amamas bong lukirn Papua na NiuginI tupela wantairni kisim independens olsem wanpela kantni. Na I nais tu long lukim gavman bilong PNG I ran gut tru. PNG I bin go het tru long edukesen na long olkain bisnis. Japan Mis-taNagai Mipeba I amamas long lukim I no gat pait na woa long taim PNG I go kisim Independens; ci samting I ran isj. Mipela olgeta kantnl long Asia i we-tim PNG I kam insait long lain hilong mipela. Mipela I sekan wantaim em na I lalkwok wantaim em. vvw Long Rabaub asosiesen bibong ol Saina i bin givim tupela sek bong Mista Jack Bagita, D.C. bibong Rabaub. Wanpela map $b605 i go bong Food Action. Nanapeba map $1070 I bibong hebpim ob man bibong Darwin. BILOIlG Sapos yu stap lqng skul o longkaunsil o bong Profesa T.A.I Grub bibong Yunivesiti bilong wanpeba kiap, mobeta yupeia kislm planti Lgerla long Afrika, i bin bukiuk raun long Yu WANTOX I kam olgeta taim. Sapos yupeba kisim ivesitl bilong yuinl. Em I autim sanipela tingtlng lo-pela 0 moa, bai prais i dn tru. Yu nait Llong em long pasin edukesen bibong PNG. na askim mipela tasol. Profesa GrIlio I tok,i-luk olsem ol yuniveslti Hia nau yu raitim tuden I klsim planti buksave nating. 01 1 no ave tingtlng long I go bek long pies long help- I ol pipel bilong 01 yet. 01 1 pillm ol i bik ela man nau. Maski long ples. Adres Profesa I tok, PNG YunivesitI I gat planti ol tuden em ol I gat bikpeba save i wankain obsem ong ol Afrika. Em i tok tu olsem, obstuden I as tren bong helpim wok na slndaun bibong ol Mi laikim pepa i kam olgeta taim ipel blbong PNG.. - Salim i kam long : I no stret yunii bairn waitman long kam stretirn - an bilong PNG. Yumi yet I mas lain long stret WANTOK - P.O. BOX396 - WEWAK rn. Em kantrl b I long yurnl. Em wan hi long yuntl. WANTO! - Trinde, 19 Mas, 1975 Pes 15 Nenr

Long 21 Februeni taim namba wan minista i go opim namba wan viles kot bong Kainantu, ob- Lokal Gavman Kaunsib i bainim obkain masin na trak na trakta bib ong ob bibong soim bong namba wan minista obsem wanem ol I save fiksim na wokim na stretim ob rot bibong ol. Em hia wanpela lain trakta bibong ob. Poto hia I soim ol i lain long bikrot arere bong ples babus bong taun Kainantu. - Long mun Februeni J binet bibong gavmar kibung bong Maun HagE Son, kbostu kibun bagarap bong wanp moning long wanem WAN2 nluspepa I bin kamap obgeta kebinet memba namba wan minista tt stat bong ritim WANI na ob I no laik go L long iiok bibong ob. Olgeta tu wik olga memba bibong Haus AsembbI I kisim WANTO Long poto bong rait han gumi bukim Namba wan Minista Michael Somarè I sanap long fran bibong haus kaunsil bong Kal nantu na I kisim tupeba sek mani. Wanpeba em i- nap long $600 na I bi bong Saut Pasifik Gems. Narapeba em map $800 bibong hebpimol tarangu bibong pbes Darwin, em bikpela raunwim I bin bagarapim olgeta. Man i givim sek, em Inspekta Afned Daniel bibong CIB. Na man bong raithan tru I sanap buk buk, em D.C. bibong Go roka, Mista B. Borok. Mani ya i bin kam bong Goroka Bobing Kbap na ob memba I presen bong balk bibong ob. -Published by Francis Mihalic,P.O.Box 396,Wewak,at the Wantok Publications Inc.office in Wirui,Wewak. Printed by Wirui Press,Wirui,Wewal