Poto i kam long J Jurczyga S

Similar documents
Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

Liklik Baibel Dikseneri

Ol dia brata na susa bilong

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

NG rausim ios wokman

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Lapun tasol strong yet...

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

Femili dai wantaim long balus birua

Sios helt sevis bungim hevi

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

Gutbai Oseah Philemon(OP)

Namba waa long. kornonwelt

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

... wantok Nk..p.p bk..,g ml P..5..., N, NUPELA POP I DAI - kadinal.

National weekly in Melanesian Pidgin.

Guria toktok. - Rasia Saina Stori Tumbuna Baibel Piksa

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

pas! Paul Zuvani i raitim

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

SunRice Group Speak Up Policy

LA1KIM SUSU** BILONG MAMA TASOL

antri bai sot long mani

Branch Offices: Wewak Phone: InP.N.G. Ms. Penny Donald Phone: WANTOK - Sarere, 20 Me 1978 Pes 2

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

O Neill makim. nupela minista

PNG i ran olsem Afrika

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

OPOSISEN I GAT NAMBA:

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

Strongim skul, strongim pipel - PM

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

Wokman pilim pen long takis

Compiled By: Anchor Baptist Church P.O. Box 34 Kandrian, WNBP Papua New Guinea. Digicel:

Dinau baset bai go antap tru

Mande neks wik- O Neill o Somare?

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Dion em i Deputi Praim Minista

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

Givim bek mani bilong Ilektoral Komisin

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

PNG i no gat helt standet

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

ol nupela provins go pas

OTML papagraun egensim O Neill

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Gavman putim ai long ol Supa Fan

Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

O Neill promotim invesmen

avman makim 20, 000 long gol medol

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

BCL i stopim sampela wok program

BILO AGO. WantOk. Askim. Aliwan ka ikaj. men, baj

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Glasim Judisal Kondak Bil

I Indépendens De Selebresen

I Sir Maori Kiki i tok J PNG bosim arni AUSAITMAN BAI LUSIM TIKET. mba 112 Trinde, 19 Mask 1975, Prais 10 HET OFIS BILONG GAVMAN

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Guria kilim tupela long ARoB

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Ripot Namba PG

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Sastiti 01155_878_Chastity.indd 1 7/13/12 10:52 AM

Namba tri UN bos i raun long PNG

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Madang taun bagarap - pes 7

Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian

RIPOT SAMERI BEKGRAUN NA AS BILONG SEVEI. Ol de bilong sevei. Sotpela toktok long sevei eria

Namba 1991 Oktoba 18-24, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

edim plen bilong tuna isnis na klaimet senis

Transcription:

Poto i kam long J Jurczyga S Pubiis14d by Wantok P1ications, P.O. BoW 1982, Boroko. Phone: 25.2214. - Printe4 by Wirui Press, Wewak. Registered at the Genea1 Post Office, Port Noresby, for transmission by post as a Qualified Publication.

Poto i soim wanpela string ben bilong PNG i gat bikpela namba tru na I namba wan bilong ol. Em "Nu Krymus BenY Dispela ben ibm winim wanpela dispela ben long en., Dispela ben i longwe long Moresby. 01 i save 30 song bilong ol stret. long NBC long wanem ol i bin salim 5,000 kasetigar musik bilong a metnba long en na ol I kam long Roku viles, samting olsem 1 7 kilomita 1 danis nabaut long ol.klap bilong Port Moresby. map nau oil bin woki,n i i long tok Pisin ia tok Motu. Mista Kore Homoka Ben Lida, Mista Inogo Gabe Menesa, na 0/ I Gomara, Mista Vio Homoka, Mista Rei Gomara, na Misra Viora Long lep/zan i/is Iainbakev Okuk, Lida / long Pipe/s Yunaitet Fra, Antap: Mista Rafael Do Lida hi/ong Yunairet Pati wantoi - a National weekly in Melanesian Pidgin. Editorial Offices: P.O. Box 1982 Boroko Phone: 25.22 14 25. 2552 Telex: NE 22213 Branch Offices: Wewak Phone: 86.2479 Wabag P.O. Box 111 Phone: 57.1018 Advertising: In P.N.G. Penny Donald Phone: 25.2214 In Australia: Peter Halse, Associates King York House 32 York Street Sydney 2000 Phone: 297527 Telex: 21. 409 Subscription Rate: Annual: K8.00. WANTOK - Sarere, Ogas 1978

EM HA TOKAUT BLONG wantok Niuspepa bilong ol Papua Niugini SAMTING BILONG.OL PIPEL strel Long 7 Ogas palamen bai i bung gen. Taim em i bung bai wanpela bikpela toktok i kamap. Gavman bilong Somare/Chan bai kirapim gen toktok long Lidasip Lo. 01 i laik kirapim toktok long Lidasip Lo long las miting tasol planti 0$ memba i no laik. Olsem na gavman i katim dispela ajenda Na gayman i laik bringim dispela ajenda I kam bek gen long palamen. Tasol i luk olsem planti ol lida i no laikim dispela nupela lo. Olsem wanpela nupela lain memba i bung nau na I laik rausim gavman. Dispela nupela fain em i lain bilong lambakey Okuk Pipels Vunaitet Fran na Rafael Doa Yunaitet Pati. Lain Okuk/Doa i tok 01 gat map memba long rausim Somare/Chan na wokim nupe Ia gavman Sapos I gat nupelagavman, em bai i no map yesa long Lidasip Lo. Dispela nupela gavman bai no laik tambuim ol memba bilong ol long wok bisnis. 01 I laik bai rot i mas op long 01 memba bai 01 map wokim bisnis. 01 i orait long ol memba long holim tupela wok wantaint Wok bilong ol pipel, na wok bilong ol yet. 01 map mekmm wok palamen na wok bisnis wantaim., S Kain tingting olsem i no stret. Gavrnan I saye baim ol memba long bikpela mani long olgeta fot nait. Sampela i kisim moa long K200 long fotnait. Sampela memba i kisim moa long K300 long fot namt. Ôlaboi, fotnait olsem I no pilai. Em bmkpela man,. Watpo ol memba i laik dabolirn wok? Vumi olgeta save long lo bilong wok. Sapos vu kisim wok long wanpela stesin o wanpela bisnis, yu no map hapim wok. Vu no map wok olsem,mande long stesin, Tunde long gaden, Trinde long stesin gen, Fonde long pies na Fraide kismm fotnait long stesin. Vu traim olsem bai bos I rausim yu olgeta. Insait long gaman i mas olsem. Memba na hetman i kisim wok gavman i mas lusim ol arapela wok na holim wok gavman tasol. Vumi olgeta save, pe bilong ol memba i kam long poket bilong yumi ol pipel tasol. Takis mani bilong yumi tasol i save balm ol memba. Vumi yet i bos bilong ol. Vumi ol pipel map makim ol lo bilong wok bilong ol memba. S Vumi ol pipel map makim program bilong ol. 01- sem dispela tok long holim wok gavman wantamm wok bisnisem i samting bmlong ol pmpel. 01 pipel yet i mas yesa long ol memba long holim tupela wok. 01 pipel yet i mas tokaut long tmngting bilong ol.nogut ol memba i wok olsem man i no gat bos *man bilong wok. Nogut ol memba tasol I wokim program bilong ol yet. Olsem yumi ol pipel yet i mas tokaut klia long ol memba bilong yumi. 01 pipel yet i mas yesa o nogat long nupela Lidasip Lo. Yunaitet Pati joinim Pipels Yunaitet Fran Mista Rafael Doa, memba bilong Westen Hailans, na lida bilong Yunaitet Pati, I bin kibung map io aua samting long Port Moresby wtntaim ol bik pela man bilong Pati bilong em, na nau ol i orait long join wantaim lain bi long Iambakey Okuk, em Pipels Yunaitet Fran, na traim kapsaitim gavman bilong Somare/Chan na kirapim wanpela gavman bilong ol yet. Tokman bilong Yunaitet Pati i putim planti hevi long gavrnan na i tok, em i no bin mekim planti samting long heipim ol pipe! long pies. Na tu ol i iukim tupela bikpeia poroman bilong gavman, em Pangu na Pipels Progres Pati, i no wanbel long dispela nupeia io biiong bosim wok bilong ol iida Lidasip Lo, em Mista Somare i iaik bringim long palamen. Gav.rnan i no save tru sapos Pipels Progres Pati bai vot egens o nogat. Na Yunaitet Pati na Pipels Yunaitet Fran i piiim nau oi i gat map memba bilong kapsaitim gavman na kisim pawa long han biiong l. 01 i ting ol i gat ol dispela namba Yunaitet Pati 24. Pipeis Yunaitet Fran 29. na ol i wetim sampela memba na minista bilong Pangu na PPP bai kam insait wantaim ol. Insait long palamen i gat 109 memba. Sapos Okuk/Doa map kisim 55 memba ol map rausim Somare/Chan na wokim nupelagavman. Olsem tu pela i resis nau long kisim oi memba. INDONESIA AMI I STAP 01 i pait yet long arere bilong PNG Ami bilong Indonesia i stap yet long arere bilong PNG na i wok long paiiiim ol fridorn paitman i laik rausim ol long Irian Jaya long wanem ol i no laik Indonesia i bosim ol. 01 fridorn paitman ya.i bin stilim na holim pasim 8-pela opisa bilong ami bilong Indonesia. 01 i haitim ol i stap. Na. long dispela wik ol i larim wanpela i go - ating long bringim tok wantaim long ol hetman bilong gavman bilong Indonesia na tokim ol, bai ol i larim ol arapela 7-pela i go fri sapos Indonesia i orait long sindaun toktok long dispela wan na trabel biong Irian Jaya insait long Yunaitet Nesens o wanpela bikpela kantri. 01 i laikim bai sampela bikpela kantri I harim tok bilong kantri wantairn na skelim. S Insait long sampela wik nau ol Indonesia i bin bomim sampela hap bilong PNG. Gay man bilong Indonesia i tok ol pailot i no save gut long mak o arere na ol i popaia long en. 01 i bin bomim sampela liklik pies o viles we ol i bin ting Biklida Jakop Prai i haiti stap., Na tu long wik i go pinis ami biong ol i bin kalapirn mak gen na kukim ples Sawan i gat 19 haus samting. Tãsol i no gat pipel i stap; ol i bin ranawe pinis. Na sampeia man i tok em i no viles tru, em i kern tasol bilong wok saksak. map nau - em i insait long 8-pela wik nau - i gat 640 man men pikinini bilong Irian Jaya i bin ranawe long pies biong oi na kam insait long PNG. 01 i stap nau insait long 3-pela kern namel long Imonda na Wutung. 01 soldia bilong ami bilong PNG i wokim sampela haus biking ol, na ol misineri i lukaut long givim kaikai na stretim sik bilong oi. Gavman bilong PNG i no rnoa tingim ol olsem pipe! i brukim lo long kalapim mak bilong PNG. Nogat. Gavman i ting ol i pasindia tasol, manmeri i ranawe long wanpela birua samting. Gavman bilong Australia nau i kirap nogut long lukim dispela pait long arere bilong PNG i go het na i no laik pinis kwiktaim Nau Australia i laik putirn moa hevi long Indonesia long pinisim dispela samting na tekewe ol soldia bilong ol i go longwe lildik long mak. Gavman biong PNG i egens long helpün lain biong ol fridorn paitman bilong lida Jakop Prai. Em i tok, dispela em i wan narnel long Indonesia na dispela lain man. I no go moa long pes 6 WANTOK - Sarere, 5 Ogas 1978 Pes 3

TOK AMAMAS LONG MINISTA Dia Edita - Yes olgeta kristen manmeri. Mi gat bikpela amamas bilong mi i go long minista ya. em Mista Tom Koraea. Em i tok ol lida i no gat bilip long wok bilong kristen. Yes em i tru ol lida ol i no mas litimapim nern bilong ol long wok bilong ol. Em i no gutpela. Nogut ol liti * mapim nem bilong ol long wok bai sampela pipel bai i tok. dispela memba em i save litimapim em na em i no tingting long mipela, bai ol i tok olsem. Olsem na mi laik tolç ol sem PNG em i yangpela kantri olsem na mi laikim bai yumi no ken lus ting ting long Jisas Krais. Yumi mas pas wantaim Jisas na wok wantaim kristen pa sin. Olsem na tok amamas bilong mi i go ongolgeta memba bilong yumi olsem. Yupela i mas wok wantaim kristen pasirl na soim pasin kristen long olgeta man men o pipel bilong dispela kaniri. S Sapos yurni wok wan taim long pasin kristen bai bikpela Jisas em map help im dispela kantri bilong yumi na sapos yumi no bi hainim pasin bilong kris ten. Na sapos sampela birua bilong yumi i laik bagarapim yumi, bai yumi lus tru. 01 memba i wok wantaim bilip na gutpela pasin long helpim kantri bilong yumi. Bikpela amamas na tok tenkyu i go long Mista Koraea. Na mi laik tok tenkyu na amamas bilong mi i go long Mista Michael Somare long wok biong em. *Jisas Krais i ken strongim em long wok na helpim em long sanap long kantri bilong yumi. Lapei Sukk, KentaglMt.. Hagen. GIAMAN ADRES Dia Edita Lila nau mi - lukim wanpela samting i / no stret long mi. Yes ol pren na wantok ô yu husat i save lukim nem hilong ol man na men i save laikim penpnen na save raitim nem bilong ol long Wantok Niuspepa. Yes ol pren sapos yu laik rait lông wanpela bilong ol penpren Pus traim na inkim gut adres biong em na rait. Nogut bai yu rait na ting long narapela adres na bai pas bilong yu i paul na bai yu wet nating long kis im bekim bilong pas bilong yu. Long adres bilong mi yet mi bin kisim planti pas tru bilong ol man i rait long mi i no gat meri. Mipela i gat 1 8-pela boi tasol. Na las tru mi laik tok sori tru long ol dispela lain man i bin rait long Miss Otosa Kolao, long Skul Bi long Stuakipa. Tasol mipe la i no gat dispela men long Skul Bilong mipela, Ating bai yupela traim nait long nanapela hap gen na painim em. Dickson S. Wama, Wewak. NEM JISAS LONG RAIT WE Dia Edita - Mi laik sapot im tok bilong brata Esoni Iki, S.D.A./Lae. Em i rait long 1/7/78. Em i tok long sampela ol manmeni i save kolim. nating nem bilong Jisas. Mi mamas long pas bilong Esoni Iki, i nait long Wantok Niuspepa. Na tok save long husat man men yu save kolim nating nem bilong Jisas. Em tu mi save hanim planti manmeni taim ol i mekim rong oli save tok Jisas Krais. Dispela kain tok i no kamap long ol manmeri biong viles. Tasol ol manmeri i stap insait long olgeta taun long PNG ol i save kolim nem nating Jisas. Plis yu husat bnata na susa yu save kol im nating nem biong Jisas. Traim na lusim tingting. Mi save harim nius long nedio na niuspepa ol i tok PNG em i kristen kantri. Na watpo yupela save kol im nating nem bilon Jisas. Sapos yumi manmeri bi long kristen kantni. Yumi mas kolim nem biong Ji sas long pasin bilong kolim nem biiong em na we bi long kolim nem em. Mi ken raitim sampela we bi long kolim nem biong Jisas Krais, Taim bilong WANTOK Sarere, 5 Ogas 1978 Pes 4 S lotu, taim bilong pre. Taim bilong kaikai. Taim biong hevi na tnabel. Na sapos wanpela man o men i bel kros long dispela tok. Yu ken nait i go long Wantok nius na mi ken lukim. Em tasol. Tenkyu. Sämuêl Rolie, Kainantu. LAIKGIVJMMANI Dia Edlt - Plis yu map putim dispe la hap tok ask. im bilong mi long niuspepa bilong yu. Em i olsem mi gat sampela olpela mani bras bilong olgeta hap ples na tu mi gat planti olpela mani bnas bilong Niugini stat long yia 1910 i go map 1948. Sapos wanpela man i laikim ol dispela mani bras plis nait i kam long Box 430, Panguna, Bougain ville. Tenkyu. George Puu, Panguna/N.S.P. Salim ol pas i kam long: WANTOK BOX 1982 BOROKO LIKLIK MANKI PULIM SMOK Dia Edita - Mi laik yu givim liklik spes long put im hap tok bilong mi. Taim mi kam i stap long Not Solomons mi save luk im planti ol liklik pikinini lcnismas bilong ol map long 5 0 7 ol i save putim bik pela smok paip long maus bilong ol na mi lukim em i no stnet. Ating long sampela hap provins ol i save mekim o nogat. Long tingting bi long mi. Mi ting papama ma i no save skulim gu pikinini long we bilong helt. Taim mi lukim di pela pikinini em i no save smat long nan. Mi tokim yu papa na mama biong ol dispela manki. Pikinini em i sait bilong yu olsem na yu givim gutpela kaikai lgng em na tu skulim em long gutpela we. Smok em 1 - ting nogut long givim i wokiz ong Man na meri tingim. Taim bilong planti manmeni. I yu kanim liklik samting na yu scm o nogat. Tna ran o go antap long maun- yusim dispela het bile ten yu save sotwin o no- yu. Em tasol. gat. Yu husat man o men Thomas K:K. Nam o pikinini y pulim smok Isten Haila: planti taim na yu lukim dispela pa na bel bilong PILAI KA yu i kaskas. Rait i go tasol long Wantok. Mi gat moa Dia Edita - Hia mi bilc wan long tokim yu. Monobe Patrol Pos tasol Jerry A. Tipe, save wok long N.G.B. Arawa/N.S.P. MERI NO ABUS Dia Edita - Yes ob brata long Papua Niugini. Mi gat wanpeba liklik tok o kain tok ol man save toktok bong maket o bong taun o bong pies biong pbanti manmeri i save bung long en. Mi save harim ol man i save tok obsem bong nana peba ponoman biong ol olsem. "Mi painim abus ya". Dispeba tok rni save hanim planti taim na bong wanpeba man, wanwok bi bong em i askirn em obsem. Na tok yu painim sampeba abus 0 nogat? Em askim em olsem na mi bekim tok long em obsem. Em wanem kain abus? Mi askim em obsem na em i bekim na i tok mi tok long sut ya. Mi sem nogut tnu bong tok bibong em. Nau mi tokim em stret olsem. Sapos yu painim abus, onait yu go bairn ob pnisa mit bong stua na yu go kukim na kaikai. Em bai map bong yu. Na bai yu no moa painim abus. Mi tokim em olsem. Mi tokim em. Men em i no bibong kaikai na yu wok long painim abus men. Meni em bibong kan im pikinini na bukautim yu na ob samting bilong yu bong haus. Yu no ken baganapim meni. Long wanem yu no kamap long hul bilong wanpeba ston o long diwai. Nogat. Men i kanim yu na yu kamap man na biliain yu tok nogut bong men. Em i no stnet. Sapos yu painim abus onait bairn olgeta mit na yu bai kaikai i stap yirno ken tok obsem painim abus long sut. Em i nogut. Sa pos yu laik obsem, onait yu mi stap long Wes Tan Setelmen. Na mi bin luk dispela pasin biong p kas i nogutpela na mi n 01 men long Wes Tarak no save malolo long p: kas, taim man biong c save go aut long wok. STaim ol i stat long s daun ol no moa ting ic ol pikinini biong ol na save ting long kukim k kai bilong ol man bilong long belo kaikai. No tru. Ating dispela i no g pela tumas, laka. Mi si son long ol tarangu m bilong ol save tanim b na go long wok wanta hangre. Olsem na mi r long ol man biong ol i k bairn Wantok Niuspepa nitim na i ken save ols meri bilong em save pi ka o no save pilai ka. Ta: ol men ya pilai kas i klotu laik taim bai ol kirap i go long haus bib. ol na gianian wok lo: klinim haus i stap. Na tanangu man bib em i ting men i stap ta5 long haus. Dispela e esembli ol men Kenen Bukauwa, Wain, Simbu,: Popondetta. 01 save i paslain long dispela pu kas. Olsem na mi laik t olsem: sapos yu husat m i manit long ol dispela il men em mi rait ant mobeta yupela tokim gut na pulim yau bilong na bai isi liklik. Nog wanpela de pilai noguti. tarangu ol mama bai pai imples. Tairn ol i go long p stesin sd na lukluk no m long ol man na tu ol la pikinini biong ol. E tasol na mi laik tok sap yu lusat bratasusa o ka dene i gat bekim biong p bilong mi, mobeta na tasol na mi ken amam tasol long bairn na nitim. Taimj Niur La

KENTIN 01 het tisa bilong ol skul long Port Moresby i wan long tupela samting. Nam ba wan: ol mama i mas redim gutpela kaikai long ol sumatin. Na namba tu: ol pikinini i hatwok tru long kalapim ol rot o strik long taun i gat planti ka tumas i ran i go i kam, na map long krungutim ol na kilim indai. ephan i go l Aka, Mouna 1 pikinini b matana. Planti pnaimeni skul long Port Monesby i bin stnetim dispela wan obsem. 01 i bin statirn wanpela liklik kentin insait long skul yet i ol sumatjn i ken kaikai, na tu ol i no - binua long ol Wanpela dispela kain i mekim olsem em i nancis Skub bibong Sios bong Koki. Lephan i go long raithan: Blanche Yogomin, Jesset May, Paulin Ekoni, Barbara Gombo. 01 men long Sen Francis Skul, Koki i redim kaikai biiong ol skul pikinini. KUKIM Yu mas bungim: Sampeba sobpis Sampela tano 0 yam o Sampeba anien Sampela tomato Sampeba hap pamken Sampela kumu o sayor o grin lip :a de wanpela o tu ama i karn long skul dim kaikai long ol 01 I save wokin na insait bong tu bret ob mama i Litim sis o vejemait o o sampeba bin ng tin. Na sampela taini ob i save putim pis bi long tin na mit bibong tin insait namel bong tupe,la hap bnet. tapiok o kaukau Misis Blanche Yogomin em i bosim dispeba liklik Tupela kap wana Wanpela hap mambu i grinpela yet, i, bikpela liklik; na em i mas op long wanpela hap tasol. Nanapela i mas pas. Yu mekim olsem: Katim ob solpis liklik liklik. Rausim skin biong tano o kaukau na katim liklik liklik. Nau katim bik lik liklik tu ob anien na tomato na pamken na kumu.... na bungirn olgeta dispela samting wantaim. Nau putim ol dispela samting i go daun long mambu na kapsaitim tupela kap wara antap long ob. Nau pasim ai biong mambu long ol lip banana. Kukim mambu long paia, na tanim nabaut mambu bai paia i ken hatim gut olgeta hap biong en. Taim kaukau o tano I mabumalu pinis na i tan.. olgeta anapela samting tu i tan. 01 kaikai yu no pinisim yet. Maski, lanim i stap insait bong mambu. Bai yu ken kaikai bihain. S haus kaikai. Em i ok, ol sumatin i ken baim sanis bong 10 toea na glas i pubap bong susu o wana bilong swit mubi long S toea. Na ol i bin statim nupela samting tu. 01 i go bong bikpeba maket biong Koki na baim kain kain -pnut samting na salim long ob surnatin. Olsem long 5 toea ol sumatin i ken balm liklik mekpas pinàt o sampeba kukamba o hap *painap o melen. Misis Yogomin i tok ol sem, taim ol i laik statim *dispela liklik haus kaikai, ol i bin baim wãnpela fnisa pastaim. Na ol papamama tu i helpim ol na givim mani bilongstatim dispela haus kaikai. Olgeta mani ol i winim long dispela wok, ol i save putim long beng na yusim taim olsumatin I go long piknik. Na long dispela mani ol i save baim olkain sampela bilong spot tu. WANTOK - Sarere, 5 Oqas 1978 PesS **s;,ç : * 4 *. S S S S

ausait INDONESIA AM1 ISTAP I kam long pes 3 samting biong PNG. Na gavman i no laik dl dispela fnidom paitnian i yusim graun biong, xnipela olsern kern biong ol. Bai ol i bringim pait na trabel i kam insait long kantri hilong mipela. Mipela i pren wantaim Indonesia. Long dispela wik yet sampela pasidia i bin kam long hap biong. Inian Jaya i no longwe long Vanirno na ol i bin bningim tok, 01 i bin lukirn long ai bilong ol yet olsém wanem bodi bi long 18 spesel soldia bi long Indonesia i drip t,asol antap long wara biong Wana Pami i no longwe long nambis., 01 fnidom paitman i tok save long ol bot i bin kilim ol. Tasol ol tokrnan biong Indonesia insait long ópis bilóng ol long Moresby i tok, ol i no laik bilipirn dispela storl PRAIS BILONG SIGARET IGOANTAP Man bilong. bosim ol prais long PNG, em Mista Milton Roberts, I tok: Nau pe bilong wanpela bikpela -paket sigaret i go antap long 2 toea na kos bilong liklik paket i go antap 1 toea. As bilong dispela samting em i bikos prais bilong ol lip tabak I bin go antap. TORO Iiiiil iiiiliiii iillfiliiiiiliiiiiiiiiliiiiiii ro,a 7VPELA rom /46 zmvc GE Nupela NAUI Kodak Colorburst kala Nau em i isi tru long kisim kala poto,....*. insait long haus o wantaim tait i pairap....o lait nating bilbng san. Vu holim kamera tasol... na Colorburst kamera bilong vu i givim vu wanpela naispela kala poto insait long sampela minit tasol. I gat spesel film i pas stret long dispela kamera, nem bilong em: Kodak PR1O instant Print Film. KodakColorburst cameras feature: S Adjustable focus control with special zooming circle, focusing symbols, and distance scale S Electronic shutter - 1/3000 sec. to l/20sec. * Eyecup on viewfinder S Flash socket * Tripod socket * Autornatic motor-driven print ejection.. * Red low light signal warns you when to use flash - * Lighten/darken print control * Exposure counter * Neckstrap and monograms * Kodak 3 year warranty. See your photo dealer for a free demonstration. *suggested retail price. t: New Kodak Instant Cameras and Film. Kodak Australasia Pty. Ltd. Kodak, coiorburst and 5atiniuxe are trademarks. TAMBU WANTOK - Sarere,.5 Oqas 1978 Pes 6.

IADANG. IK AM JUS LONGPROVINS IS 3ISOP MILENG 1. DAI Bisop Stahl Mileng bi ng Madang i di pinis ng bikpela haus sik bi ng Madang, long Mande I Jubai. Em i gat 46 kris as tasob. Em i manit na i Lt 4-peba pikinini. Mama i bin kanim em ing Karkan Aiban bong yia 32 na em i kisim skub bi PE long em long Madang na Monobe Provins. Long yia 1973 em I kamap bisop bilong Lute nan Sios biong Madang. Em i no sik bongpeba taim. Oil pianim em long Sande, 30 Julai long Kan kar Ailan yet. SEPIK MAPRIK HOTEL Mista Pita Lus, Memba Mista Lus i-tok Maprik bibong Maprik i knos long em i wanpela snta tnu bi Hotel bong Mapnik. Mista bong ol tunis. Mapnik i gat Lus i tok hotel i no smat pbanti ol kain kain sing moa. 01 ples biong kaikai sing, haus tambanan, ol na ples bibong slip i nabis - kaving, na piksa. Planti tnu. I buk olsem hotel bi tunis I save kam long buk long wanpela hap bus. I no - im. Nogut hotel i baganap luk olsem hotel bilong im dispela gutpela bisnis wanpela smatpeba taun ol bilong ol pipel. sern Mapnik. Mista Lus i tok ol toilet i srnel na ol pies kaikai i liklik tumas. 01 kaikai tu i no gutpela tumas. Em i tok, kbostu olgeta man i save slip bong hotel i knos tnu bong ol caikai, rum slip, na toilet bong hotel. SIMBU-HAGEN Mista Lus i tokim ol bik man bijong hotel long stretim kwik ol dispela wan bibong ol pipeb. Em i singautirn ol Lika Laisen sing Komiti long go long hotel na lukbuk gut long ob pabbik ba na ples bilong dning long hotel. Mista Lus Pita Lus - Memba Mapnik i tok pbanti taim em i sern tnu long hanim ol visita i nipot bong ol pasinnogut i kamap long hotel.. Opis ov Infomesen poto. 5LONGKOPI Pe bilong kopi i pundaun gen. Nupela pe bilong kopi go daun samting olsem K2 long wan kilo kopi. Dispela K2 I daunbito tru long olpela long yla 1977. Long 1977 ot i save bairn long K6 long wan kilo. Siamanbilong Kopi Bod, Mis.ta Lloyd Hurrelt, I tok em mo ktia bal pe bitong kopi I go daun gen o em I stap olsern tasol. Tasot em ting pe bilong kopi I no ken pundaun moa. Nating yumi olgeta manmeri i save dispela samting long pe i wok long go daun, no rong bitong husat. Em I samting bilong ol bikman save balm kopi. 01 I wok tong bairn nabaut long olgeta hap insait long wold. Säpos I gat planti kopi I stap orait pe I go daun. Sapos kopi I sot orait pe go antap. Dispeta lo I wankain long to bitong pies. Sapos wanpela pies i no gat planti bual bal pe I antap rnoa. Kopi I wankain tasol. Planti kopi I stap nabaut nabàut insait long wold bal pe bilong kopi daunbilo. Sapos Iiklik kopi I stap bai pe bilong kopi go antap. OROBE WANTOKSISIEM Kaunsila Roy Pogat biong Laei mekim strongpela tok ng ol man biong gavman i bihainim wantok sistem ng dipatmen bibong o. Em i tok olsem: sapos yumi painim ob i bin mekim ol m, ol i mas naus long wok biong ol. Em tasob. Mista Pogat i bin tok olsem., bihain em i bin kisim tok ng sampela hetman biong sampela dipatmen long Lae i in bihainim dispela wantok sistem. Em i hanim ol i bin ivim sampeba kain kain wok kuskus na wok nabaut bong 1 wanfamili na wanlain. Dispela kain wok i mas go bong ol skul liva biong Mo Dbe provins yet. Long wanem, dipatmen i stap bong ispebapnovins.. Mista Pogat i tok: ol pablik sevan oman i wok long,avman, ol i mas stretpela man na man bibong mekim utpela wok - na i no tnkman. Na em i laik tu dipatmen ibong Leba i mas bosim ol dispela wok biong painim iokman biong kain kain wok long gavman. I no samting ibong hetman bibong dipatmen yet. LAMBUIM WANTOK - Sarere. 5 Onas 1978 Pes 7

TAGO KISIM SPIA NA TUPTUP Mista Stephen Tago, Mi nista Bibong Bosim ol Bus na Wana, i bin go lukim Sohe ilektonet biong em long Noten Provin. 01 pipel long ples i bin putim hevi long em long kam na paitirn tok wan taim ol pnovinsab opisa bilong mekim pnovins i go het tnu. Mista Tago i bin sindaun kibung wantaim Pnimia Mista Ednic Eupu, na pnovinsab seketeni Mista-Gano Mahà, na sam peba T anapeba provinsal opisa. - 011 kinapim bek toktok ol i bin statim 4peba yia bipo bong wokim wanpeba bikpeba wok timba bong hap bilong loma. Taim oil bin statim dispela tok, ob pipel i egens long en, long wanem ol i no save tnu em bai mekim wanem kain wok na em bai bningim wanem samting bong ol. Dispela haus bai stap olsem tail map planti yia moa, long wanem, ol anis i no map kaikai Hardiflex faibro. Hardiflex simen faibro i no save krungut, i no save sting, ná.i no save bruk 151, na yu no mäs pentim. S Hardiflex faibro em I isi long yusim, I luk nais, planti mani. Em i samting tru bilong wokim haus long Papua Niugini. na I no kostim olkain gutpela Nau ob aidia bilong ol i kbia biklik, na ob i iaikim dispeba wok i ken kinap. Long Popondetta Mista Tago I bin sindaun toktok wantaim tripela grup pipeb. Namba wan em i toktok wantaim Ono Kaunsil. Bi hain em i toktok wantaim Ambogo Kaunsil, bong wanem ob I baikim somil bibong ob yet i go wok long loma. Na las em i toktok wantaim Kumusi/Ope/Gina / Eia Asosiesen. 01 pipeb i bin pnesen bong Mista Tago long wanpela spia na wanpeba tuptup bilong kanamapim kam bang bibong kanim war Spia em i mm: samting ei i mas kanim i go na bnin im divelopmen I kam. tupttip. i mm: em i m pasim yau na I no ke hanim. tok biong ob man baik pasim not bibor divebopmen. Mista Tago amamas bong tupeba prese na I tok em i no ken busii ting bong go haniap na tol tok wantaim Mista Cha bong oi samting bior Noten Provins. Poto 1 soim Mista Tago holim spia long naithan ii tuptup boflg lephan.. gfti HARDIFLEX S, building board.. Burns Philp NG Ltd. All Branches Steamships Trading Co. Ltd. All Branches Carpenters Hardware, Port Moresby New Guinea Co. Ltd. All Branches Gabriel Chow Sing Yip & Co. Rabaul. Bowmans PNG Pty. Ltd. Port Moresby & Lae. Bowmans Bodeco- Kieta -rupl4 I# II LJI4WfH wpntaim wl.i*4s ot ctüjal ARC-T1AN, BANS. SAFeS Vt NO WOlM iats1sb tntalt4?ila tje, BAt.- RAK6I.. QKAIUê NA P1K IAl AtTTIM llket tt...on* -raral? I I IAN Pty.Ltd. P0 WANTOK - Sarere. 5 Oaas 1978 Pes 8

TUPEL.A LAIN MANIMAN RABISMAN Haus bilong Minista na hetman bilong gavman. Bikpela - haus tru. Pe K 15.95 fotnait tasol. Minista na sampela hetmán Bilong Gavman kisim moa long K350 long fotnait. Siti Kaunsil memba long Lae kisim K50 long wanpela jeneral miting. U-I C WANTOK -. Sere, 5 Ogas 1978 Pes 10 Man i nogat nern I kisim Iiklik Hausing Komisin - Kamap Bikpela Haus, K26fotnait. Stesin man kisim K24 tasol long fotnait. / Long planti nupela kan tn ol lida I bin painim wanpela rot i isi tumas long bihainim. Na ol i laik in! tumas. Long wanern, as tingting bilong ol man i bihaithm dispela rot em i tok olsem: yumi lida i mas helpim yumi yet. Em i pasin bilong lida na bikpela man: em i mas kamap oltaim moa bikpela. Em i mas kisim moa na moa pawa. Dispela i soim strong na save bilong em. Insait long bisnis Onait, ob bida i save mekim long planti nupela kantri: 01 1 insait long planti kain bisnis long ol taun. 011 gat planti gutpe la pnen tnu namei long ol ausaitman na bisnisman bi long ol ausait kántni. 01 dispela bikpeia bisnisman bilong oj. arapeia kantri i laikim tumas bai ol lida bi long nupela kantni I mas kam insait tu na bairn sea insait bong bisnis bibong 01. Lon wanem, sapos oil gat sea ob yet bai wan bong bikpeba winmani. Na olsem ol i gnisim ob iida, I givim presen long ob, - I wokim kain kain switpeba kontrak wantaim ol..11 Bai helpim yümi? nau yu ting 1 Yu ting dispela i I gat olkain bisnis taun, em bal long ol fama na..g bus na Nogat tnu. Em lsem: 01 fama I i selp nibaiyens sanap bong yet... Mi biong mi; mekim wankain i ken sanap bong lek ol. olsem tasob, dispela ela man em i go het haniap tru, long wanem em 1 sanap antap pinis. Na rabisman long ples em i kamap moa, nabis olsem bipo. Na bikpela lida, em I go mauswara planti long helpim ob man long pies. Tasol. em i wan moa yet LIDAI YUMI NO IN! bong helpim bisnis bibong em. Tupela lam Dispela kain pasin i mekim kamap kwiktaim tumas tupeba gnup pipel long nupela kantni: smob pela lain pipel I gat planti samting, na bikpela lain pipel i nabis tnu. PNG olsem wanem Na mipela I gat wanem kain kantni nau long PNG? Wanem kain i stat bong kamap?? Yu bukim na yu yet yu skebim. Tude pe bi long ka bibong wan wan minista bibong gavman, em map long bairn skub bibong 60 sumatin map wan yia olgeta lopg praimmeni skul., : Wan wan minista bilong gavman tude I save kisim moa pe long wanpela lotnait olsem wan wan famibi long as ples i save kisim insait long wanpela yia. Na long dispeba kantni mipela I wan nau. Olsein wanem, yu ting gavman na ol bikpela man i save wan moa long katim wanpela maunten insait long Port Monesby na wokim nupeba rot bai planti ka I ken ran kwiktaim tumas.... o ol i ting moa long wanpeba rot I mas go kamap long Te1e fomin long bikbus? 0 yu ting bal gavman na ol bik pela man bibong en i save wan moa long wokim pianti moa bikpela plee balus bal smokbalus i ken pundaun bong ol, na wan wan man i gat mani I ken flai 1 go haniap? 0 yu ting ol I save wan moa bong wokim sampela smolpeba han-not bai-planti vies p1- peli ken bringim ol kaikai bibong ol i go bong maket? Yu ting gavman i wan ama long balm wanpeba nupëla,smokbabus, o long wokim moa sip bal ol pipel bilong nambis na long ol planti allan i ken i go I kam na bningim i go I kam ol jago bilong ol? Ating... Sampela lida wan Sampela man tude i wan

p LO WE ENDEN YET I ting, samiela bida biong Papua Niugini i stat pinis long bihainlm dispela not i isi tumas. Paten Momis I tokaut p1- nis long dispela samting na em I wan planti. Emi tok, I gat nanapela rot, em stret pela rot bibong helpim tnu kantri na bibong helpim ob smobpeba man na as ples man. Tasol I hatwok long bihainim. Obsem na em i hatwok long painim plañti lida ilaik bihainim. Na dis peba em I rot Praim Minista tu i baik ol lida bilong nau i mas bihainith, sapos kan tni bilong yumi i no laik lusim independens bilong em. Yumi den Yumi tok obsem, long wanern, yumi no indepen den olgeta yet. Nogat. Yumi hap indepeñden tasob. Long wanem, yumi hangamap pbanti tumas long ob ausait kantni bong wok bisnis na pasin bibong winim mani. Bihain long 20 o 30 yia, yumi mas ;independen tnu. 1,1 ong kamap indep Olsem, yumi mas t bun tru. Na planti - no 1akim kain hatwok ol sent :01 1 laikim rot i isi. Paten Momis tingting bilor no ken hai long ob 1 no indepen obsem Bou Kopa. I tru, ol I I kàntni. Tasob ol i no helpim tumas ob as ples pipel, ol vies ieb. Na oh rn kantni 1 Na yumi mas lukaut bai gutpela sindaun i ken kamap long olgeta pnovins. Na i no long ol provins ta sol we ol i gat bikpeja bis nis o bikpeia taun, na maski long ob longwe pnovins I no gat bisnis sam ting. Tude na nau.. I luk olsem ol pnovins I gat mani, ol I nesis I go het haniap. Na ob provins i no map winim mani, ob I sunik I go stan. Sapos-i olsem nau, bihaln long 20 yia, bal dispela I wanem kain kantni? Yumi mas nau stretim Dispela kain bikpeba wan I no samtiiig yumi ken tnomoim tasol I stap na lanim em I stnetim em yet. Nogat tru. Em bai go bik pela moa moa yet. Bibong stretim dispeba bikpela wani, yumi mas gat ob lida i bikpela man tm. Yumi mas gat kair lida i save ting pastaim bong kañtnl - na olpipel, -- helpim poket n. Oisem na s i strong ieba nupeba wok lida - - ispela lo em i i tingting bihal oil ken not bii ol man bong as bairn pianti ob taun. Na c lrnap 1- yet, ob -j mas salrig gaden 5--.4 A I / V 1 f4i,i I bilong mi i skul bitong wan yia. Planti 01 memba long Gavman - i raun nabaut long 01 kantri. Noten Provinsal gavman I lus im K21,000 long salim 5.pela memba I go long Australia. Lae Siti Kaunsil I katim K25,000 long salim ol sampela memba i go tong Hongkong r Australia. Dispela mani map wokim Heft Senta long --,; ir Niugini balm 2- I smok balus long K7.5 m kina. K7,500,000. mani map wokim bus. - -... -, - -- - -. kantni. Yumi mas helpirn go het bibong pies na vibes. Bihain long 25 ya bai namba bi long pipei insait long PNG I riabol. Na yumi mas groim tupela taim moa kai kal olsem nau. Em i mm yumi mas. taitim bun moa moa yet. Wok biong yumi nau, I no map yet. ob samting em I bali ol, hal bisnis man b smanhal sunk I go bek Onait, yu bukim nau, na yu tingim gut. Sapos pbanti bikpela lida bong gavman i papa bibong kain kain bis I gomoa long pes 17.-- WANTOK - Sarere, 5 Ogas 1978 Pes 11

,s12

Long bipo tru, tupela brata I stap long wanpela maunten ol i kolim Bumui. Oltaim tupela i save go long bus na painim abus bilong tupela, na kaikai na I stap. Papamama bilong tupela bipo yet masalai I kaikaim pinis. Long wanpela de bikpela brata i karim banara bilong em na i go tong bus. Liklik brata I stap long pies na redim paiawut na wara 1 stap. Em i wetim brata bi long em. Taim brata i kam bek em I bringirn ol abus i kam na tupela I kukim kai kai pinis na slip. r Long biknait tru, bik brata I kirap na kukimtu pela mami long paia. Taim mami I tan pinis, em I skrapim gut tru na em I kisirn na 1 go pinis long bus. Na smolbrata I no save olsem bikbrata I bin I go pinis. Bikpela brata I go na was long wanpela as bilong diwai Fikus. Dispela fikus i pulap long planti welpik I save kaikai pikinini bilong em. Boi ya i hait insait long rop bilong fikus na em i was I stap. Em 1sindaun liklik na em I harim planti man men pikinini i ran1i kam. Taim boi i harim dis pela em I halt gut tru ih salt long rop bilong fikus na em I lukluk I stap. Man, i no pilal. Planti man men pikinini, yangpela man men, ol I kam na I go antap long fikus na ol I kaikai pikinini bilong fikus. Taimol I kam long as bi long fikus ol I rausim malo na purpur na putim na i gas nating na kaikal pikinini bilong fikus. : Bol ya I lukluk na las tru tupela naispela yangpela. men i kam lusim purpur na I go antap. Wantu bol ya I kisim purpur bilong namba wan men na em i haitim. 01 masalal I kaikal yet nau I tulait olgeta. Klostu san I bruk. Nau wan wan ol I kamdaun na ol I pasim ol iurpur na malo bilong ol, na ol i ranawe igo long haus bilong ol. Bihain tru tupela yangpela men I kamdaun. Arapela men i kisim purpur bilong em na em I go pini Na arapela men em I laik. kisim pur pur bilong em hia? Nogat. Purpur I lus pinis. Tarangu em i lukautim i go I go na klostu belo nau. Nau bol ya I kirap na givim purpur long em. Na men ya I laik ranawe, tasol boi ya I kalap na holim em strong na I kisim. liklik naip na katim longpela kapa bilong han bilong han na lek bilong men ya. Men. I laik traim strong long ranawe, rasol man ya I holim em strong moa. Orait, nau strong bilong men i lus olgeta. Na men i tokim man olsem: "Yu strong tumas long ml a? Na doti bilong skin bilong ml I pas pinis long yu ya". Orait bal mi go wantaim yu long haus bilong yu na bai ml maritimu. Orait. Na boi ya I kisim tupela mami na I givim wanpela long men. Nau men I smelim mami, na em I wok long trautim ol piki nini bilong fikus i go i go map bel bilong em I emti tru. Na em I wok long kal kal mami. Em I kaikai pinis, orait tupela I go long pies bilong man. S Tupela I go kamap lon9 haus nau na tupela I stap. Long apinun tru, liklik brata i kam bek long ga den. Em i kam klostu arere long haus, na em i harim brata I toktok wantaim men bilong em i stap. Na em I tok; El, olsem Wanem? Husat I toktok wantaim brata? I no gat man long haus bilong mitupela hia. Ja taim liklik brata i kam insait, em I lukim bik brata wantaim men- bilong em. Man, smolbrata I amamas nogut tru na em I wok long helpim brata bilong em. 01 I Wok long kukim kai kal pinis na klostu taim bi long slip nau boi ya I askim bikbrata bilong em olsem. "Brata, yu bin kisim men olsem wanem? Na bikbrata I laik stori gut long em. Tasol smolbrata I tok: "Brata. Yu no ken stori tumas long ml. Olgeta we yu mekim em ml kila pinis. Bai ml -ken mekim ya. Mi les long man I stori tumas long mi. Long moning tru, smol brata ya i mekim wankain olsem bikbrata I mekim. Na wantu em i go halt long Mi laik stori gut tong em, nop bilong fikus na I stap. tasol em yet I sakirn ml na Em I lukluk i stap na ol masalal I go antap pinis em I us pinis. pela men ya i kam i go long diwal. Las tnu yang- Man hia I askim men bi tong em otsem: "Men, ot antap. Wantu boi I haitirn lain bilong yu ol I save slip punpur bilong men hia. Na olsem wanem tru?" taim olgeta masalai i kaikal pinis ol i kamdaun na I go long haus bilong ol. Taim men ya I kamdaun em I no painim purpur bilong em. Nau men i krai singaut. Em i tok bikpeta susa bi long ml I lus long dispeta pies na nau ml taik tustu nau. Wankain pasin I kamap long susa aste,hia na i kamap long ml gen. Nau ol - I hait nabaut klostu, na ol i wetim men ya. Bol i no save, em I ting olgeta masalai i go pinis. Na em i kinap na givim punpur long men. Onait, nau men ya I singaut strong na I kalap na I tekeweim tupela ai bilong boi ya. Na olgeta masalal i ran I kam na I rausirn na kamautim ol lek han bi long bol hia ol i kanim i go long haus bilong ol na kai kai. Onait bikbnata I wet I go map tudak pinis. Na em i tok. 01 masalal I kaikaim smolbrata bilong mi pinis. Men I tok, "Mipela I save slip tong- hut bitong wel karuka ya". Nau man I askim: "Orait bai yumi kitim ol olsem wanem tru?" - Na meni iok: "lnap long yumi kukim dispeta wet karuka bai otgeta I dai. I no gat arapela rotbal ot I ranawe ya." Nau bol ya 1satim tok I go tong ot lain kandere bi long em na otgeta I kam bung. Orait nau, ot I redim planti bombom tnu. Na long arapela de long beto stret, ot I go banisim dis pela wet kanuka na ol I kukim. I no gat wanpela masalai I nanawe. Olgeta yet I dai tong pala. Dispeta sit bitong paia I no pinis, em I ap yet map nau. Sapos yu i go tong dispela maunten bilong Ungu bai yu lukim dispeta sit bilong pala ye. sot. Bnuno Malai - C.M. Usino. Madang. Em t WANTOK - Sarere. 5 Onas 1q78. Pes 13

Lesen Namba 12 SAPOS BUN BILONG HAN IORIIK Sapos bun bilong han i bruk long hap antap tru, o long hap namel, o long wanpela skru o pinga samting, planti taim yu ken lukim long ai bilong yu yet. Sampela taim bun I save brukim skin na kam ausait. Tasol planti taim nogat. Sampela taim yu ken luidm han i krungut, o I stat long solap long wanpela hap, na manmeri no map muvim ol pinga. Namba wan samting yu mas mekim i olsem: yu mas ankaim o pasimgut han bai em I no ken muv. Long wanem sapos em i muv ba I pen moa na em map bruk moa. Olsem yu mas kisim strongpela samting I stap kiostu na pasim han long en. Vu ken kisim wanpela hap paiawut o wanpela han diwai, o ambrela, o wanpela stik bilong tamiok, wanpela stik wokabaut, o planti niuspepa I pas wantaim. Putim wanpeta dispela samting aniflit long han o arere long en, na pasim wantaim hap laplap o hankisip bai hap i strong na i no hanga map nating. Tasol lukaut yu no pasim strong tumas bai yu pasim rot bilong blut na han i solap. Vu mas bringim manmeri 1 go long haus sik. Olsem nau yu ken litimapim dispela plang o stik wantaim han bilong em, na long wanpela banis vu pasim nabaut long nek bilong sindaun..atim dispela lesen na bourn I stap. Bihain yu ken wokim buk long en. aitmoa bsi kaniap. S PABLIKTOKSAVE - Liquor Licensilig Act 1963-73, as Amended DISPELA EM l WANPELA WOK OL I LAIK MEKIM ANINIT LONG SEKSEN NAMBA 76B. BILONG WOKIM OL LO BELONG MAKIM AVA BILONG BAlM NA SALIM STRONGPELA DRING LONG OL HOTEL NATAVEN NA KLAP. Tude I gat planti blakrnaket insit long kantri, we sampela pipel i no gat laisens olgeta, I save salim bia na-strongpela dring long bikpela prais. As bi long dispela trabel em i bikos ol aua bilong salim bia na strongpela dring long ol hotel na taven na kiap I sotpela. Olsem nai Komisin Bilong Bosim ol laisens Bilong Strongpela Dring I laik bihainim hap namba 76B bilong Lo Bilong Dring, na I laik makim sampela nupela aua bilong salim strongpela dring long pies we wanpela ba o taven 0 klap i save mekim wok bilong em Nau mipela I laik tok save long ol provinsal gavman na lokal gavman kaunsil na eria ätoriti na ol manmeri nating tong dispelatingting bilong mipela. Sapos sampela manmeri I gat tingting o aidia long dispela samting, sapos ol I laikim dispela tingting o ol I egens long en, orait, ol I ken salim tok long en i go long hetkota bilong Komisin Bilong Bosim 01 Laisens Bitong Strongpela Dring long Port Moresby. Mipela i givim adres daunbilo. 01 I ken salim dispela tok tu I go long-opis bilong dispela komisin long provins bitong 01 yet. Tasol pas bi long ol I mas kamap bipo long Fraide, de namba 18 bilong mun Ogas, 1978. Komisin I laikmekim bai ol aua bilong bairn bia na strongpela dring tong ol hotel na ba na taven na kiap I olsem: * Taim bilong balm bia na strongpela dring long ólgeta de bilong wik, stat long Sarere, em i stat long 9 klok moningtaim na i go map long biknait stret. * Long Sande I tambu olgeta long salim strongpela dring. * Olgeta pies I salim strongpela dring I mas salim kaikai tu. Mi yet ml raitim dispela tok long Port Moresby long de namba 13 biloñg mun Julai, long yia 1978. Liquor Licensing Commission P.O. Box 6976 - MARK K. VERE Boroko. A/Chief Commissioner LAIKIM EN Private Mail Bag Barclay Bros NG P.O. Box 9154 P.O. Box 377 Hohola Arawa. N.S.P. Port Moresby Mista Lawrene Tuoiary 20 Mista Mista Alex K. Moiatuo 18 John Opi 19 Mista Mista Mathias N. Hujuok 18 Luke Kemb 16 Mista Mista Paul H. Taptuo 21 Gabriel Rey 15 Ambros H. Mista Minotobu 20 Pomas Olpa 17 Mista Owen Mom 15 S.H.R.M. Karong P.O. Box 396 Panguna. N.S.P. P.O. Box 59. Clo S.T. M. Negeri. Jayapura Irian - Jaya. Mista Loius Sahoto 18 Mista LoiusKetos 16 Demianus Marau Mista Peter Makik 16 MistaWilty Bisi 16 Provincial Education Office Mista Bunte Seip 20 P.O. Box 101, Mista Thomas Kuniu 17 Wabag. Enga. Mista Francis Parako 17 Matthew Manda Lugipin 191 Mark 5-Sepes Yako 20 Maso Nisira 201 Francis Polume Twin 19 PNG Harbours Board P.O. Box 270 Wewak Mr. Foerman Gabri 18 Mista Viki Kape 20 Bogia Provincial High School Malala po Alexishafen. Mádang Mista John Yargun 18 Mista Faux Buinggen 17 Mista Jeff Colleans lvara 17i Mista Jerry Jana 23 Mista Hans Adeg 19 Mista Mriopa Kelly Heni 17 Mista Andrew lgil 181 S WANTOK - Sarere. 5 Oaas 1978 Pes 14

Gabriel Siskila tanim Buk Baibel i go long tok pies bi long em, Ambulas Sepik skulim NeilAnderson long tokples bilong em, Podopa, Gulf Piovins. 01 poto i kam long S.I.L. 01 piksa hia i soim yumi wok bilong ol dispela lain yumi kolim S.I.L. 011 hap man trulong tanim Baibel i go long ol tok ples bilong planti ol pipel insait long PNG. Sapos yu bihainim ol piksa bai yu map save long we ol i save mekim ol wok bilong ol. Yu kirap long *lephan. antap na blhainim ol piksa i go. insait long PNG i gat moa long 700 tok pies. 01 SIL i tanim pinis planti, tok pies, na ol i gat planti manmeri i wok insait long ol provins long PNG. Poto daunbilo yu lukim wanpela manki. i ritim Baibel long tok pies b ilong em stret. RoniDipastine, Rober Yalilo nabernard Yareki oi i redim Baibel long prinirn. Tupela. man bilong Gahuku EHP i sindaun antap long wanpela kas I pulap long nu pela Baibel long tokples bilong ol. WANTOK - Sarere. 5 Oqas 1978

LUTERAN KIBUNG LONG ENGA PRE BILONG STRETPELA BISNIS map long wan wik long mun Jun 600 deliget hilong Luteran Sios. long Enga Provins i bin kibung long ples Kokas long hap hilong Kandep. long ol lokal pasto ña deli-. get olsem: Luteran Sios hilong Missouri Sinod long Arnerika bai sambaioltaim long Dispela Luteran sios long Enga. Bikpela as tingting hilong ol long dispela kihung imaut planti memba bilong 01 deliget tu i bin pain em: Mipela 1 tenkyu long ol i stap nabaut long hap God. bilong Hailans, na olsem ol * i ting dispela nem Wabag Tupela hikpela man bi Luteran Sios i no stret long Missouri.Luteran Sios Olsem na ol i laik senisim long Amerika i bin stap na givim em nupela nem insait long dispela kibung Gutnius Luteran Sios ol i save kolirn sinod. Tu long PNG.." pela pasto ya. Pasto Otto Hintze na Pasto Berhard Dispela bikpela kibung i Lutz hipo tupela i stap bin makim Pasto Waesa pasto long hap bilong olsem bisop bilong ol gen. Enga. Tupela i tok save Na ol i bin makim ol dis pela man hia map long tu yu olsem namba tu bisop; Neketomosa Hayene, Phi lip Kiso, na Reo Raku. Na ol i bin makim Philipa Kaipu olsem bisop biong Kandep/Wake map long tu yia. Het seketeri bilong Sios long Enga em i Pasto Yapao na siaman bilong ol bikpela kibung em i Pasto James Tamar bilong Sirunki. Konprens ya i no gat map taim long paitim tok long ol wan bilong sindaun bilong ol Kristen na pasin lotu bilong ol. Bai ol i mekim dispela long neks bikpela kibung bilong ol long yia 1980. PABLIKTOKSAVE God Papa, * Planti taim ml kam long bairn sarnting long ma ket na long stua. 01 samting i save dia tumas. Nating mipela I tingting tumas long mani. Mipela i no ken mekirn dispela kain pasin. Sapos wanpela tarangu man i gat liklik mani, tasol ol i putim prais antap, bai em i kaikai wanem, bai em i stap? God Papa, tanim tingting bilong mipela olgeta bai mipela i no ken pulim planti mani. Mekim ol man i save salim ol samting long stret pela prais.. Na tu mekim ol man i save balm ol sam ting I no ken giaman. Nogat 01 i mas givim mani stret. * Bambai mipela olgeta i ken sindaun gut na yu ken amamas long stretpela bisnis bilong mipela. I GO LONG OL FAINENSEL MEMBA BILONG PSA BELONG PAPUA NIUGINI Olgeta fainensel memba bilong Pablik Sevis Asosiesen bilong Papua Niugini map long vot long jeneral ileksen bilong PSA mas NAU TASOL $Ong kisim spesel vot pepa long salim vot long mail. * Olgeta memba I stap ausait long Port Moresby I mas mekim eplikesen bilong kisim dispela spesel vot pepa, bipo long 4 klok apinun long de naniba 1 1 bilong Septemba. Na olgeta memba I stap klostu o insait long Port Móresby yet i mas mekim eplike Sen bipo long 4 klok apinun, long de namba 14 bilong Septemba. * * Vu ken mekim eptikesen bitong kisim dispela vot pepa olsern: vu ken raitim pas, 0 salirn teligram, o vu ken ring long tellpon, 0 /U yet i ken kam na tokim 01 long nem na adres bilong yu, bai ol I ken salim dispela vot pepa I kam long vu. Vu ken mekim eplikesen long ol dispela opisa: - Returning Officer. P.O. Box 5348 * BOROKO * * Turumu Strit Ring: 25.8155, 25.8326, 25.8874, 25.8394 Assistant Returning Officer ProviAcial Electoral Office * P.O. Box 153 Assistant Returning Officer P.S.A. House * P.O. Box 6091 BOROKO * * Ring: 25.2377,25.2618 * PORT MORESBV * * Ring: 21.1997,21.4013 Lukaut: Vu gat strong long vot. Vu mas yusim dispela strong. Orait, yu rait long kisim vat pepa bilong yu. Nogut yu wet. Vu aplai nau tasol long wanpela dispela opisa nem bilong em i stap hia long dispela pepa. * Mi yet mi raitim long de namba 21 bilong Julai 1978 Andrew S. Trawei * Opisa bilong bosim ileksen P.S.A. Jeneral lleksen bllong 1978. WANTOK - Sarere. 5 Oqas 1978 Pes 16

BISKET BRIKLIKLIK SMOLPELA VILLAGE EQUIPMENT SUPPLIERS Bikstua bilong olkain masin na tul biong wok didiman na wok kamda MASIN BILONG KATIM KAUKAU I KAMAP OLSEM LIKLIK CINVA MASIN BILONG WOKIM MASINBI LONG RAUSIM SKIN BILONG KOPI tripela kain.. MASIN BILONG KATIM BIN SMOLPELA MASIN BILONG KATIM MIT LIKLIK K1 50.00 K315.00 8.50 3.50 5.70 01 dispela prais i bilong stua bilong mipela long Lae. Sapos vu likim wanpela lista i gat nem bilong olgeta kain masin na tul samting mipela i gat long stua, orait, yu rait o ring i go long Menesa: Micah Kusak, * Box2172,Lae. Telipon: 42.4902. * * LIDASIPLO YUMI NO INDEPENDEN VET * * I kam long pes 11 nis long taun yet, ol i wan na ting long taun; ol i no ting long ol rabis fama bi long as ples. Nogat. Na sapos wanpela lida i papa bilong bikpela kampani i baim na salim kopi o kopra o kakao, em i no wan long helpim ol smol pela bisnisman long ples. Nogat. Em i laik helpim kampani bilong em yet. Na em i no wan bai ol smol pela bisnisman long as pies i ken kisim gutpela prais long kopi o kakao o kopra bilong ol. Watpo em i mas wan long ol yet? Sapos ol i kisim moa pe, dispela i tekewe long winmani hilong kampani biong em. Lidasip lo map stretim Kain pasin olsem em i as tingting bilong dispela Lidasip Lo, o lo biiong bosim wok bilong ol lida. Sapos bikpela bisnisman i holim bikpela wok insait long gayman, i minista 0 hetman bilong dipatmen, em map stiaim planti kon trak bilong gavman i go long kampani o bisnis bi long em yet. Em map kisim planti gnismani long ol bikpela bisnisman insait na ausait long PNG. 01 map resen long em bai dipatmen biiong em - i ken givim bikpela kontrak long ol. 01 man bilong PNG i wankain long ol man bi long ol arapela kantni. Dispela kain pasin gris na trik i bin kapsaitim planti gavman long ol bikpela kantri. Tru tumas, dispeia kain pasin i bin kam insait pinis long kantri biong yumi. Tasol em i no strong yet. Olsem na yumi mas wekap na stretim dispela wan nau tasol. Em i olsem wanpela sik i no bikpeia yet. I gat marasin biong stretim. Ta sol sapos sikman i no laik kisim marasin, bai olsem wanem? Dispela em i bik pela wan bilong kantri nau tasol. AVELING-BARFORD PACIFIC for your compaction requirements. Vibratory Plates Vibratory Rammers Pedestrian Vibratory Rollers Double dium hydrostatic drive Agents for bearings and hose fittings Ryco-flex Nachi. AVELING-BARFORD PACIFIC FrY. LTD Head office: Ume Street, Gordons, Port Moresby. Port Moresby. P0 Box 6457. Phone 257.166 Telex NE22206 Lae depot: Morobe Avenue P0 Box 1191, Lae Phone 424188 Telex NE42411 WANTOK - Sarere, 5 Ogas 1978 Pes 17

yu NO LU KIM GUT Dia Edita - Mi gat liklik wan long ol men i save wok long Port Moresby long faktori bilong wokim kios, "Longreach Clothing Faktori". Mi laik tokaut bai ol manmeri ken hrim. Dispela ol men save wok long dispela faktoni ol i no save samapirn gut ol klos samting. Sampela hap long trausis o ol dres bilong ol men nabaut. Long wanem mi yet mi painimaut pinis long tupe la samting mi bin baim iong dispela faktoni. Wan pela em long wanpela long- *pela trausis mi bin baim. 01 i sarnapim na pasim wanpela poket long dispela trausis. Trausis i gat poket *tasol ol i samapim maus * bilong poket pinis. Na mi yet mi kisim resa na katim dispeia tret na ol i bin samapim long en. Na narapela tu em long wanpela spot trausis mi bin bairn. 01 i no sarnapim narapela lek bilong trausis. 01 i foldim tasol na ol i no samapim. Taim mi putim i luk fani olgeta. Narapela sait i sotela na narapela i longpela. Olsem na mi laik fin yupela ol men i mas sekim gut pastairn na bi ham pekim na salim i go nabaut lpng ol stua na kampani. r Bosman tu yu mas wek ap na sekim gut ol samting. Mi bin go lukluk long dispela faktori tupela taim pinis. Em ol men tasol i save wok. Maski tingting long nanapela samting na lus tingting long samapim sampela hap bilong kios, okei. Lusim dispela rabis tingting bilong yupela i stap. Orait taim yupela i pinisim wok. Em nau i no gat man i bosim yupèla. I go na pinisim gut laik. Em tasol wan bilong ini na yu husat men yu wok long dispela faktoni i gat wan long pas bilong mi, orait, nait tasol i go long Wantok Niuspepa. 1ai mi ken nitim na lukim. Borkande Keglkua, * Port Moresby. GAVMAN INAP HELPIM 0 NOGAT Dia Edita - Mi wanpela men bilong Saten Hailans i autim liklik wan bilong mi i go long Wantok Niuspe pa. Wan bilong mi olsem. Mipela ol men bilong Sa ten Hailans i gat bikpela wari long mipela i no bin kisim liklik helpim i kam long givman biong yumi. * Mipela i kisim indepen dens na seip favman. Dis pela i mm olsem Papua Niugini i kisim save pinis olsem ol waitman na ol i strong map tong mekim wok bilong ol yet. Tasol save we? Mipela ken bruk im ston na save i kamap? Nogat. BAlM WANTOK Wanem ol manmeri i go skul na pinisim fom 4 em tasol i ken helpim kantri? Tasol mipela bilong Saten Hailans i no planti, i save go skul. Bikpela lain meri i stap. Olsem na mipela i gat strongpela tingting long kisim liklik help i kam long gavman bilong yumi. Mipela laikim wanpela skul bilong samapim klos long kain kain we. Mipela i no laik baim tasol long narapela kantni biong ol waitman. Joyce Kumbiye, Sohi/Mendi. TINGIM GUT WOK Dia Edita - Nau ml laik autim likjik wan bilong mi na yupela map long lanim liklik spes long putim tok bilong mi. Wan bilong mi i go olsem. Mi yet lukim wanpela samting long Hai ians long Goroka na Simbu. Taim bilong ilek sen i klostu ol i save kisim mani. Na em i grisim ol man long wan de lusim wan handet K 100.00 o K200.00 tu handet kina. Em bilong gnisim ol pipel na ol i ting tru na em i kis im bikpela vot. Bihain em i kaniap memba nau em save dring bia. Tasol em i no wok gut. Taim em i go long Haus Palamen em i no givim lo long mipela pepel ol i slip tasol. Olsem na sindaun bilong mipela i no gut tnu. Mipela save pait olgeta Sapos yu laik kisim Wantok niuspepa map iuiig wan yia em i olsem 48 taims,yu katim dispela tiket long sisis na yu salim i kam long mipela wantaiin K8.0O. * Nem bilong Adres bilong Salim sek o mani oda map long K8 wantaim tiket i kam long: WANTOK BOX 1982 BOROKO Sapos yu bilong wanpela skul o misin o klap o grup na yu Iaik kisim moa olsem lo-pela Wantok olgeta wik, orait, yu rait I kam long mipela na mipela i gat spesel prais long dispela kain samting. Prais biong go long Australia: K14.50 na long Amerika na Yurop long sip em I Ki 8.20 na long balus em i K24.O0. WANTOK - Sarere, 5 Ogas 1978 Pes 18 taim. Na mi wan long dis pela na yu husat laik askim na save, raft tasol i go long Wantok Niuspepa. Na mi ken givim hatpela kwesten long yu. Keneyal Sinke Sipa, Lae. KAUNSI L RAUSIM STRING BEN Dia Edita - Mi laik autim wan bilong mi. Insait long wan wan ples o viles hilong mipela i gat ol string ben. Em ol i samting tru bilong mekim ol yangpela manmeni i amamas na hung wantaim. String ben i stap na kalabusim ol husat skul liva long stap long ples. Na bilong wanem ol kaunsil na komiti i save nausim ol string ben long ples. 01 i save mekim olsem na ranim ol yangpela save i go long ol taun na kamap ol sem naskal. Dispela em i rong bilong ol hetman long ol viles tasol. Yes ya kain hetman ol sem em i mas kisim kös o go skul pastaim long em i kisim kain wok olsem. Nogut em i longlongim pipel oltaim. Plis tru kaunsil i mas kisim kos. Em tasol. * Valentine Yaman, Kanengara/Is Sepik. WATPOYUPELA MEKIM OLSEM Dia Edita - Yes mi laik helpim pas bilong Mesno Garo. Yes em i tok olsem ol raun man i as ples. Yes em i tru ol sampela man i save naun nabaut long taun na long siti olsem man i no bilong as ples. Yes em i save naun long haus bilong wantok na pinisim kaikai na mani samting long spak tasol. Na taim ol i spak ol i save kilim man nating long not na long hotel. Na tu ol i save raun long taun na stil nabaut na brukim stua na stilim ol samting. Sampela i kamap ol raskal na pait namhaut na kilim man na tromoim ol nabaut. Tasol lo hilong God i tok olsem yu rio ken kilim man i dai na yu no ken bagarapim skin o bodi bilong narapela man. Na tu i tok yu no ken stilim samting bilong nanapela man. Sapos man i stil em i mekim sin long ai bilong God. Tasol dispela i mek im olsem em dispela man i no pret long God. Na em i mekim doti haus holi bi. long God. Em tasol. Tenkyu. Yaska Kanog, Kankar Ailan/Madang. P1 NISIM PASIN PAMUK Dia Edita - Nau mi gat wanpela wan olsem yumi PNG yumi yet i kisim Independens pmnis Tasol yumi ting olsem indepen dens em biong mekim nambaut samting. Mista Michael Somare i no tokim yupela long pamuk naun. Em bilong yumi yet sanap long kantni bi long yumi PNG olsem na sampela hap long provins. Yumi I gutpela liklik ta sol ol sampela tambu kandene long hailans tasol save bagarapim siti bilong yumi. Na tu husat bai yu lukim ol long wanem hap kona ol tasol inapim pinis. Na yu bai lukim ol bikman i gat mausgnas nabifut ya. 01 i kisim susa biong ol na ol men bilong na ol save salim nambaut long K2 bus. Em i no gutpela pasin. Em i pasin nogut tnu. Tasol yupela salim yang pela men i onait tasol. Wanpela samting i flogut tnu yupela save salim ol lapun men tnu i no gutpela pasin yupela save wokim dispela kain pasin i nogut long PNG. Yu husat hailans man yu save salim mama na susa na men hilong yu yet. Vu lukim dispela pas na lusim nau tasol. a? Yu save lus tru long mani okei yu kisirn dispela mani na bairn halus i go long plesna yu husat hai tans yu knos okei raitim pas tasol long Wantok Niuspepa. Yu knos turnas. onait yu go dningirn. kol wara. Em tasol. Joseph B. Lae.

SAPOS VU E3AIM YU MAS MARJTIM TAMBU BILONG NEOMI, EM RUT. T Biloiig W ai pcia King 11/ I Rut 4 HAP NAMBA 2 NAU BOAS I Stori map nau: Neomi, mama bilong Rut, I talk safirn graun bikng man bilong em, Elimelek. Bikman Boas i laik bairn olsem na em I kam nau toktok wantairn ol lida long pies. / LUKIM NA BOAS, MIPELAL. HAREM p*inrs.ilaik BA GOD I > NAU Mr Z8LESIM VU, NA RUT / INAP BAlM BAt I KAMAP I DISPELA GRAUN I MAMA BLONG NA MARtTIM / LAIN I GAl I RUT. / NEM NAMEL..-" LONG ISRE, BOAS rran I GO LONG NEOMI MAN, MI AMAMAS TRU NAU. BAt MI BAlM DISPELA GRAUN NA BA Mr MARITIM RUT. NA TIJMAS GOD Yu Used Alirights WANTOK - Sarere, 5 Ogas Pes 19

YU INAP PAL No ten Provins Kapit tim. Hilda I 9ten Kapit tim na Paula Chukuti bilong Manus Kapit tim i was. 0/i pilai lo. - 3rt Murray. Kapit 0 na Sogeri 0. Poto long lephan i soim kirap long lephan Joe bilong Ga/p Provins Yunivesiti tiii i kalap na paitim bal. Ignastius Natus bilong Kavieng Yunivesiti tim i was. 0/i ki long Edmin Koles. Sunam I kisim 2 gol na Yunivesiti 0. Poto daunbilo i soim kirap long lephan Chris Robert NBC tim, Eraston Weii bilong Popondetta NBC tim, Nagora Bogan bilong Lae Yuni tim, Api Kila bilor Sentral NBC tim, Patrick Conner bilong Sen tral Yuni tim. 0/i pilai long Murray Bareks. NBC i win long 9 poin. Published by ievin Walcot. P.O. Box 1982, Boroko, from Wantok Publications Inc. office in Wewak. Printed by Wirui Press Wewak.