Edukasaun Direitus Umanus

Size: px
Start display at page:

Download "Edukasaun Direitus Umanus"

Transcription

1 Edukasaun Direitus Umanus Manuál ba Profesór Sira (Klase 5 6)

2

3 Edukasaun Direitus Umanus Manuál ba Profesór Sira (Klase 5 6)

4 Kopirraite Eskritóriu das Nasões Unidas nian ba Altu Komisariadu ba Direitus Umanus 2008 Publikasaun ba dala uluk 2008 Direitu hotu rezervadu. Tenke iha autorizasaun husi editores. Labele reprodús parte balun husi publikasaun ida ne e nian, armazenada iha sistema rekuperasaun ida, ka transmitida iha kualker forma ka kualker meiu eletróniku, mekániku, fotokópia, gravasaun, ka buat seluk, lahó autorizasaun uluk husi Eskritóriu Nasões Unidas nian ba Altu Komisariadu ba Direitus Umanus. Labele fo empresta ka distribui Manuál ida ne e, inklui husi no ba meius komersiu nian, iha kualker forma ne ebé diferente husi ninia orijinal, bainhira lahó autorizasaun uluk husi editores. Eskritóriu Nasões Unidas nian ba Altu Komisariadu ba Direitus Umanus (UN OHCHR) Palais des Nations Avenue de la Paix 8 14 CH 1211 Geneva 10 Tel: Fax: publications@ohchr.org Website: Eskritóriu Nasões Unidas nian ba Altu Komisariadu ba Direitus Umanus Edukasaun Direitus Umanus Manuál ba Profesór sira (Klase 5 6) Disponível mós iha lian Inglis: Human Rights Education A Manual for Teachers (Class 1 5 6) No mós iha lian Portugés: Educação para os Direitos Humanos Um Manual para Professores (1ª 6ª Classe) Dezignasaun utilizada no aprezentasaun material iha publikasaun ida ne e la implika espresaun kualker opiniaun saida deit husi parte sekretariadu Nasões Unidas nian relasaun ba estatutu jurídiku husi kualker nasaun, rejiaun ka teritóriu ka ninia autoridade sira, ka relasaun ba delimitasaun husi ninia fronteira. Responsabilidade ba opiniaun espresa iha artigu asinadu, estudu sira no kontribuisaun seluk ne e responsabilidade tomak autor nian, no publikasaun la konstitui endosu ida husi Eskritóriu Nasões Unidas nian ba Altu Komisariadu ba Direitus Umanus ba opiniaun espresa iha laran. Versaun Orijinal: Inglés Tradusaun ba Tetun: Seksaun Direitus Umanus no Justisa Tranzitória, UNMIT (Prudencio da Silva) Tradusaun ba Portugés: Unidade Tradusaun nian, UNMIT (João Esperança) Dezeñu Fafalun husi Seksaun Direitus Umanus no Justisa Tranzitória, UNMIT (Asenaca Colawai) Fotografia Fafalun husi Eskritóriu Komunikasaun no Informasaun Publiku (Martine Perret) Imprime iha Timor-Leste

5 LIA ULUK Programa Mundial ba Edukasaun Direitus Umanus (tinan 2005 ba oin) proklamada husi Asembleia Jeral Nasoes Unidas nian iha loron 10 fulan Dezembru tinan 2004 atu avansa implementasaun edukasaun direitus umanus iha setór hotu-hotu. Atu akompaña Programa Mundial ne e mak Planu Asaun ne ebé organizada iha faze konsekutivu sira. Planu Asaun ba faze ba dala uluk (tinan ) foka liu ba integra edukasaun direitus umanus iha sistema eskola primaria no sekundaria nasionál nian. Edukasaun Direitus Umanus: Manuál ba Profesór sira ne e pasu inísiu Timor-Leste nian atu integra edukasaun direitus umanus iha setór edukasaun formal. Sentru ba edukasaun direitus umanus nian mak reiterasaun respeitu nian ba an-rasik no respeitu ba ema seluk iha aspeitu moris loron-loron nian esensia respeitu ba dignidade umana. Iha Timor-Leste, ninia enfase iha respeitu ne e refleta tiha ona iha kuríkulu eskola nian klase 1 6. Manuál ne e tenta atu haforsa liután enfase ida ne e. Ida ne e mós bele hala o liuhusi enkorajamentu, husi otas nurak, kompetensia sosial no komunikasaun apropria ne ebé nesesaria no bele kontribui ba dame, seguransa no estabilidade tempu naruk iha Timor-Leste hanesan rona ema seluk, serbisu hamutuk, rezolve problema ho maneira dame, laran-diak, fahe ho ema seluk, no util. Ida ne e mak pratika edukasaun direitus umanus nian. Ministeriu Edukasaun haree ida ne e importante no serbisu hamutuk ho Seksaun Direitus Umanus no Justisa Tranzitoria UNMIT nian no Provedoria Direitus Umanus no Justisa, hala o formasaun ba profesór sira ensinu primaria nian iha Timor-Leste laran tomak iha tinan 2008 kona-ba saida mak direitus umanus no oinsa atu integra prinsípiu no padraun direitus umanus (edukasaun direitus umanus) iha lisaun Estudu du Meiu loron-loron nian. Manuál ida ne e foin pasu primeiru. Ita sei bele hadi ak ninia konteúdu di ak liu, maibe ida ne e pasu inísiu hodi hakat ba diresaun ida ne ebé sei kontribui ba edukasaun tomak tempu naruk ba labarik sira Timor-Leste nian. Manuál ne e

6 kompilasaun baziku ida informasaun fundamental nian kona-ba saida mak direitus umanus, no saida mak edukasaun direitus edukasaun tomak tempu naruk ba labarik sira Timor-Leste nian. Manuál ne e la buka atu sai kompletu: matéria sira referénsia nian barak liután bele hetan iha publikasaun sira no pájina web sira ne ebé nota iha parte finál Manuál ne e nian. Manuál ne e kompilasaun baziku ida informasaun fundamental nian kona-ba saida mak direitus umanus, no saida mak edukasaun direitus umanus. Manuál ne e mós inklui kompilasaun ida lisaun sujerida bazea ba kuadru kuríkulu Estudu du Meiu Timor-Leste nian ba klase 1 6. Ha u nia esperansa katak profesór sira ne ebé hanorin iha kalse 1 6 iha Timor-Leste sei uza Manuál ida ne e nu udar referensia no matadalan ida liuliu bainhira Timor- Leste kontinua atu implementa padraun sira direitus umanus internasionál no nasionál nian ne ebé Timor-Leste subskreve tiha ona. Louis Gentile Xefe Seksaun Direitus Umanus no Justisa Tranzitória UNMIT nian Reprezentante Altu Komisáriu ONU nian ba Direitus Umanus iha Timor-Leste Dili, Timor-Leste, Dezembru 2008

7 KONTEUDO Liu Uluk Konteudo Introdusaun Parte I: Introdusaun ba Direitus Umanus no Edukasaun Direitus Umanus Kapítulu 1: Saida mak Direitus Umanus? Kapítulu 2: Saida mak Edukasaun Direitus Umanus? Kapítulu 3: Edukasaun Direitus Umanus iha Mundu Kontemporánea Kapítulu 4: Pedagojia Edukasaun Direitus Umanus Kapítulu 5: Edukasaun Direitus Umanus iha Ensinu Primaria Parte II: Sujestaun Lisaun nian ba Eskola, disiplina Estudo do Meio Bloku 1: Ha u no Sira Seluk Bloku 2: Ha u no Komunidade Bloku 4: Ha u no Ambiente Natural Bibliografia Aneksu 1: Deklarasun Aneksu 2: Konvensaun Internasionál Direitu Sivíl no Polítiku Aneksu 3: Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál Aneksu 4: Konvensaun Direitus Labarik Nian Aneksu 5: United Nations Special Observances

8

9 INTRODUSAUN BA MANUÁL Objetivu Manuál ne e elaboradu atu asiste profesór sira hanorin klase 1 6 hodi integra edukasaun direitus umanus iha sira nia lisaun Estudu du Meiu loron-loron nian. Audiensia Sira hotu ne ebé mak Manuál ne e intende ba mak profesór sira ne ebé hanorin iha klase 1 6 iha Timor-Leste. Estrutura Manuál ne e nakfahe ba parte rua: Parte I: Konseitu Fundamental Parte ida ne e inklui kapítulu haat ne ebé kobre introdusaun baziku ida ba konseitu no prinsípiu direitus umanus importante sira, inklui edukasaun direitus umanus. Saida mak Direitus Umanus define direitus umanus no esplika ninia evolusaun iha tempu naruk inklui ninia karaterístika no relevansia. Saida mak Edukasaun Direitus Umanus fornese informasaun kona-ba direitu ba edukasaun iha kontestu global, no mós informasaun relevante ba edukasaun direitus umanus. Edukasaun Direitus Umanus iha sékulu 21 diskute oinsa direitus umanus ne e integra ba dame no estabilidade lokal, nasionál, rejional, no/ka internasionál, liuliu protesaun labarik sira husi violensia, esploitasaun no abuzu. Pedagojia Edukasaun Direitus Umanus identifika prinsípiu no estratejia sira hodi orienta labarik sira atu uza métodu hanorin ne ebé inkorpora atividade partisipatoria

10 ne ebé involve alunu sira ativu iha prosesu aprendizajen. Parte II: Sujestaun Lisaun nian Parte ida ne e fornese lisaun modelu sujerida, ne ebé dezenvolvidu no/ka adaptadu husi fonte notaveis, bazea ba konteúdu kuríkulu Timor-leste nian iha dixiplina Estudu du Meiu ba klase 1 6. Kapítulu hirak ne e meiu pratika ida atu orienta profesór sira kona-ba oinsa atu integra edukasaun direitus umanus iha sira nia lisaun Estudu du Meiu loron-loron nian. Kapítulu idak-idak bazea ba bloku hanorin no konteúdu kuríkulu Estudu du Meiu nian ne ebé korespondente.

11 Parte I: Introdusaun ba Direitus Umanus no Edukasaun Direitus Umanus Saida mak Direitus Umanu? Saida mak Edukasaun Direitus Umanus? Edukasaun Direitus Umanus iha Mundu Kontemporánea Pedagojia Edukasaun Direitus Umanus Edukasaun Direitus Umanus iha Ensinu Primaria

12

13 Direitus Umanus ne e, la os buat foun ida ba nasaun no nativu ba nasaun hotu-hotu;... Kofi Annan, Sekretáriu-Jerál ONU nian, tinan 2003 Kapítulu I Saida mak Direitus umanus? Direitus Umanus ninia Definisaun Báziku ida Direitus umanus ne e direitu ne ebé mak ema ida-idak iha tanba de it sira nu udar ema umanu; direitus umanus hirak-ne e mak padraun báziku ne ebé se lahó direitus umanus sira-ne e, ita ema la bele hala o ita-nia moris ho dignidade nu udar ema umanu. Direitus umanus no liberdade fundamentál ne ebé permite ita atu dezenvolve tomak no uza ita umana nia kualidade, ita nia intelijénsia, ita nia talentu, no ita-nia konxiénsia atu moris no realiza ita-nia moris. Direitus umanus ne e bazea ba dezeju no nesesidade ema nian ba moris ida, ihane ebé dignidade inerente no valór ema umanu ida-idak nian iha haktuir ho respeitu no protesaun. Negasaun ba direitus umanus nian ne e la ós de it trajédia individuál no pesoál, maibé mós kria kondisaun ajitasaun sosiál no polítika nian, kari fini violénsia no konflitu nian iha no entre sosiedade no nasaun sira. Istória Direitus Umanus nian Fiar katak ema ida-idak, ho virtude umanidade ida-idak nian, intituladu ba direitus umanus balun ne e la ós buat foun. Filozofia ne e nia abut bele hetan iha tradisaun anteriormente no dokumentu sira kultura barak nian, maibé ne e foti katalizadór Funu Mundiál II (World War II) atu propulsa direitus umanus iha palku globál no konxiénsia globál nian. Durante istória barak, ema hetan direitu no responsabilidade liuhusi sira-nia envolvimentu iha grupu ida família ida, nasaun indíjena, relijiaun, klase, komunidade, ka estadu. Sosiedade barak mak iha ona tradisaun hirak-ne ebé hanesan ho regra osan mean mak ne e Halo ba ema seluk nu udar ó hakarak ema seluk halo ba ó. Vedas Hindu nian, Kódigu Babilónia Hammurabi nian, Bíblia, al-quran, no Analects Confucius nian ne e buat lima fonte eskritura tuan nian ne ebé trata kestaun sira kona-ba ita ema nia devér, direitu, no responsabilidade. No mós, Kódigu Konduta no justisa Inca no Aztec nian, no Konstituisaun Iroquois nian ne e fonte Nativu Amérika nian ne ebé eziste tiha ona molok

14 sékulu 18. Iha faktu, sosiedade hotu, biar tradisaun orál ka eskrita sira, iha tiha ona sistema hatene respeita, edukasaun no hahalok di ak no justisa no mós dalan ho tendénsia ba saúde no moris-di ak membru sira-nian. Termu direitus umanus sai termu ida komún iha tempu agora ne e. Direitus umanus ne e nu udar konseitu ida ne ebé konstantemente ivolve dadaun tiha ona durante istória umanu nian. Ne e komplika ona ho lei, kostume no relijiaun durante tinan barak. Durante sékulu barak, tanba sosiedade no kultura barak iha kontaktu ba malu, hatudu momós katak sosiedade barak iha valór sira ne ebé idéntiku iha sira-nia povu ka grupu nia konduta. Ho evolusaun liafuan eskrita no métodu komunikasaun ne ebé di ak liu, idéia sira kona-ba dignidade inerente ema umanu nian haluan tiha husi filózofu sira husi kampu no kultura oioin. Sira la kria konseitu foun ida sira elabora tan de it kona-ba idéia dignidade umanu no fahe ida-ne e liuhusi sira-nia hakerek sira. Buat ne ebé agora ita hanaran prinsípiu no valór direitus umanus bele hetan iha kultura no relijiuan ida-idak, porezemplu, respeitu ba vida umanu; respeitu ba dignidade umanu; no respeita ba feto sira. Idéia ida ne ebé mosu no manán oportunidade mak idéia katak direitus umanus ne e naturál. Direitus umanus ne e naturál iha-ne ebé ema ida-idak iha la ós tanba sira sujeitu ba sistema partikulár lei ka relijiaun ka administrasaun polítika balun, maibé tan de it realidade katak ita nu udar ema umanu. Filózofu ida naran John Locke argumenta katak buat ne e halo parte lei naturál Maromak nian ne ebé la iha ema ida bele hakanek ema seluk iha sira-nia moris, saúde, liberdade ka proprietáriu direitu hirak-ne e nunka bele abandona tiha. Ezisténsia lei naturál ne e mós estabelese direitu atu halo buat hotu ne ebé persiza hodi proteje direitu hirak-ne e. Vizaun ida-ne e limita papél governu nian la iha ema ida bele sujeita ba regra seluk se regra hirak-ne e rasik la fó fatin. Responsabilidade governu nian sai nu udar devér hodi proteje direitu naturál ne e. Ne e limita buat ne ebé nia lejítimamente bele halo, no fó direitu ba ninia sidadaun hodi dezafia pasífikamente no demokrátikamente hatún governu ida ne ebé hakat liu ninia autoridade lejítima. Konsekuentemente, ema individuál ida-idak bele halo keixa kona-ba direitus umanus, no sira espresa objetivu katak governu tenke respeita, proteje no promove direitus umanus sira. Dezenvolvimentu direitus umanus nia abut iha luta ba liberdade no igualidade iha sékulu bara-barak no maka as liu tan depoizde Funu Mundiá I no II nian (First and Second World Wars). Direitus umanus dadaun ne e hetan suporta husi nasaun sira iha mundu, no respeitu ba direitus umanus sai hanesan prinsípiu universál ida ba boa governasaun. Deklarasaun boot liu iha sékulu 20 lei naturál ka direitus umanus nian hahú iha tinan 1948 loron Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian. Ne e antesede série tratadu internasionál ne ebé tuir ona tradisaun. Tratadu hirak-ne e barakliu Nasoin Unidas mak elabora. Maibé grupu seluk mós adota ona padraun

15 direitus umanus hirak-ne e. Konsellu Europa nian adota Konvensaun ida kona-ba Protesaun Direitus Umanaus nian no Liberdade Fundamentál, tinan Uniaun Afrikanu iha Karta Afrikanu ida kona-ba Direitus Umanus no Povu, tinan Konsellu Liga Estadu Arab iha Karta Árabe ida kona-ba Direitus Umanus, tinan Nasaun barak mak inkorpora ona direitu sira iha sira nia Konstituisaun nasionál, inklui Timor-Leste, rekoñese katak direitu hirak-ne ebé eziste la ós hetan husi kriasaun, maibé formalmente, garante iha lei. Direitu Universál, ne ebé komún liu mak direitu ba moris; liberdade; iha propriedade; direitu sidadaun (hanesan vota, nasionalidade no partisipasaun iha vida públiku); direitu ba padraun hahalok di ak husi governu; protesaun ba estadu de direitu nian, no direitu sosiál, ekonómiku, no kulturál. Direitu ida ikusliu ne e sai importante durante sékulu 20, no hamosu asuntu importante no sei sai kontroversiál kona-ba justisa sosiál no distribuisaun riku-soin nian. Enkuadramentu Direitus umanus Internasionál nian Perkursór sira Dokumentu Direitus Umanus Sékulu 20 nian Lei direitus umanus internasionál kontemporáneu no estabelesimentu Nasoins Unidas nian iha antesedente históriku ne ebé importante. Esforsu sira iha sékulu 19 atu bandu negósiu eskravu no atu limita horror funu nian ne e ezemplu importante. Iha tinan 1919, nasaun sira estabelese Organizasaun Mundiál Traballadór (ILO) nian atu superviziona tratadu sira ne ebé proteje traballadór sira ho respeita ba sira-nia direitu, inklui sira-nia saúde no seguransa salvamentu nian. Preokupasaun kona-ba protesaun ba grupu minoria balun ne e Liga Nasoins Unidas nian mak hamosu tiha hafoin Funu Mundiál I nian remata. Maibé, organizasaun ba dame no kooperasaun internasionál idane e, vitorioza aliadu Europeu sira mak kria, nunka atinje ninia objetivu sira. Liga ne e haka as an atu muda tanba Estadu Unidus rekuza atu partisipa no tanba Liga ne e la konsege atu prevene invazaun Japaun ba China no Manchuria (1931) no Itália nia atake ba Ethiópia (tinan 1935). To o ikus, ida-ne e paradu tiha ho inísiu Funu Mundiál II nian (tinan 1939). Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) Idéia Direitus Umanus nian mosu maka as liután depoizde Funu Mundiál II nian. Nazi Alemaña halakon tiha ema Judeu liu millaun nen, Sinti no Romani (gypsies), homoseksuál, no mós ema aleijadu sira. Iha tempu ne ebá julgamentu hala o iha Nuremberg no Tokyo depoizde Funu Mundiál II nian, no ofisiál sira husi nasaun sira ne ebé lakon funu hetan kastigu tanba komete krime durante funu, krime kontra dame, no krime kontra umanidade.

16 Depois Governu sira kompromete sira-nia an hodi estabelese Nasoins Unidas, ho objetivu importante atu hametin pás internasionál no prevene konflitu. Ema hakarak garante katak nunka atu iha tan rekuzasaun ba ema nia vida ho injustisa, liberdade, hahán, protesaun, no nasionalidade. Esénsia prinsípiu direitus umanus nian ne e komesa mosu iha diskursu Unidade Nasionál Prezidente Estadus Unidus nian Franklin Delano Roosevelt iha tinan 1941, ne ebé nia ko alia katak mundu ne e harii ho liberdade esensiál haat: liberdade ba ko alia no relijiaun no liberdade husi hakarak no ta uk. Hahú iha tempu ne ebá, nasaun sira komesa iha hanoin oinsá mak atu iha padraun direitus umanus ida hodi proteje sidadaun sira husi abuzu sira husi sira-nia governu sira, padraun kontra nasaun ne ebé bele responsabiliza ba tratamentu ba sira ne ebé mak hela iha sira-nia rai-ketan laran. Lian hirak-ne e iha sira-nia papél importante iha sorumutu Sao Francisco nian hodi halo ezbosu Karta Nasoins Unidas nian iha tinan Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian (DUDU) Membru Estadu sira Nasoins Unidas nian promete atu promove respeitu ba direitus umanus ba ema hotu-hotu. Atu avansa objetivu ida-ne e, ONU estabelese tiha Komisaun ida kona-ba Direitus Umanus nian (agora hanaran Konsellu Direitus Umanus) no ninia knaar mak atu ezbosa dokumentu ida hodi fó sai signifikadu direitu no liberdade fundamentál sira ne ebé proklama tiha iha Karta ne e nia laran. Komisaun ne e orienta tiha husi Eleanor Roosevelt nia lideransa ida ne ebé forte no konsege dada mundu raiklaran nia atensaun. Iha loron 10, fulan-dezembru, tinan 1948, membru Nasoins Unidas nian hamutuk 56 mak adota Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian ne e. Votasaun ne e unanimidade, maske nasaun ualu mak hili abstensaun. DUDU ne e (jeralmente refere hanesan Karta Magna Internasionál, ne ebé prolonga revolusaun iha lei internasionál ne ebé anunsia ona husi Karta Nasoins Unidas nian nomeadamente, katak oinsá mak governu ida trata ninia sidadaun sira rasik, ne e asuntu kona-ba preokupasaun internasionál ne ebé lejítimu, no la ós de it asuntu doméstika ida. Nia reklama katak direitu hotu-hotu ne e interdependente no indivizível. Ninia preambulu elokuentemente afirma katak: [R]ekoñesimentu ba dignidade inerente no ba igualdade direitu no ne e inalienavel ba membru sira hotu família umanu nian, ne e mak fundasaun ba liberdade, justisa no dame iha mundu-raiklaran. Influénsia DUDU nian ne e sai tiha aspetu susbtansiál. Ninia prinsípiu sira-ne e inkorpora tiha ona iha Konstitutisaun barak liuhotu nasaun sira-nian liu nasaun 192 ne ebé oras ne e nu udar membrus Nasoins Unidas nian. Maske Deklarasaun ida-ne e la ós dokumentu ida ne ebé hodi iha obrigasaun tuir lei, maibé dokumentu DUDU ne e atinje tiha ona estatutu lei kostumáriu internasionál tanba ema refere ba hanesan padraun komún ida kona-ba realizasaun ba ema no nasaun hotu-hotu. Tratadu sira Direitus Umanus nian Ho objetivu atu estabelese mekanizmu sira hodi hametin DUDU, iha tempu ne ebá Komisaun ONU nian ba Direitus Umanus kontinua halo ezbosu ba tratadu rua:

17 Tratadu Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku (ICCPR) no ninia Protokolu opsionál, no Tratadu Internasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál, no Kulturál (ICESCR). Hamutuk ho Deklarasaun Universál ne e, jeralmente refere ona ba hanesan Lei Internasionál kona-ba Sidadaun sira-nia Direitu. ICCPR foka ba asuntu sira hanesan direitu ba moris, liberdade ba ekspresaun, relijiaun, no votusaun. ICESCR foka ba asuntu sira hanesan direitu ba hahán, edukasaun, saúde, no hela-fatin (abrigu). Tratadu rua ne e deklara sai estensaun ba ema hotu-hotu nia direitu no proibi diskriminasaun. Dokumentu Subsekuente Direitus Umanus nian Aumenta tan ba Tratadu sira iha Lei Internasionál kona-ba Sidadaun sira-nia Direitu, ONU adopta tiha ona tratadu prinsipál sira seluk, hodi elabora liu tan direitus umanus (refere ba tabela 1.1). Hirak-ne e inklui konvensaun sira hodi prevene no proibi abuzu espesífiku sira hanesan tortura no jenosídiu no atu liuliu atu proteje populasaun ne ebé vulneravel, hanesan feto, labarik no traballadór migrante sira. Atu akompaña tratadu internasionál hirak-ne e mak dokumentu ne ebé tuir lei la halo limitasaun ne e hasa e no elabora liután artigu sira tratadu nian. Hirak-ne e dalaruma hanaran Deklarasaun, Matadalan (Manuál), Prinsípiu, no Rekomendasaun. Iha Europa, Amerika, Afrika, dokumentu rejionál sira ba protesaun no promusaun Direitus Umanus habelar Lei Internasionál kona-ba Sidadaun sira-nia Direitu. Konsellu Eurpoa nian adota Konvensaun ida kona-ba Protesaun ba Direitus Umanus no Liberdade Fundamentál, tinan Uniaun Afrikanu kria tiha ona Karta Afrikanu nian ida kona-ba Direitus Umanus no Povu, Estadu Musulmanu sira kria tiha ona Deklarasaun Cairo kona-ba Direitus Umanus iha Islam, tinan Konsellu Liga Estadu Árabe nian iha Karta Árabe ida kona-ba Direitus Umanus, tinan Mudansa dramátiku iha Europa Orentál nian, Áfrika, no Amérika Latina hahú iha tinan 1989 poderozamente hatudu tiha ona ezijénsia boot ba respeitu Direitus Umanus nian. Movimentu populár iha rejiaun Aziátiku durante krize finanseiru revela kompromisiu hanesan ba prinsípiu hirak-ne e. Direitus Umanus ne e idéia ida ne ebé to o ona nia tempu. Deklarasaun Universál Direitus Umanus (DUDU) ne e konvite ida ba liberdade no justisa ba ema tomak iha mundu raiklaran. Loroloron, governu hirak-ne ebé viola sidadaun sira-nia direitu, sei hetan xamada no halo investigasaun ba sira. Loroloron, ema hotu-hotu iha mundu raiklaran mobiliza no hasoru injustisa no dezumanidade. Hanesan bee ne ebé turu beibeik iha fatuk ida nia leten, sira halakon forsa opresaun nian no halo mundu mai besik liu hodi realiza prinsípiu sira ne ebé hakerek ona iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus.

18 Tabela 1.1: Tratadu Internasionál Direitus Umanus nian Ne ebé Importante Akrónimu Tratadu / Konvensaun Adota ona ICERD Konvensaun Internasionál kona-ba Eliminasaun ba Forma Hotu -hotu ba Diskriminasaun Rasiál Loron 21, fulan-dez., tinan 1965 ICCPR Konvensaun Internasionál Direitu Sivil no Polítika, tinan 1966 Loron 16, fulan-dez., tinan 1966 ICESCR CEDAW CAT Konvensaun Internasionál Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál Konvensaun kona-ba Eliminasaun ba Forma Hotu-hotu Diskriminasaun Kontra Feto Konvensaun Tortura no Tratamentu seluk ne ebé Kruél, Dezumanu, ka Tratamentu ne ebé Degradante ka Kastigu Loron 16, fulan-dez., tinan 1966 Loron 18, fulan-dez., tinan 1979 Loron 10, fulan-dez., tinan 1984 CRC Konvensaun kona-ba Direitu sira Labarik nian Loron 20, fulan-nov., tinan 1989 ICRMW CRPD Konvensaun Internasionál kona-ba protesaun Traballadór Migrante sira nosira-nia Membrus Família nian Konvensaun Konvensaun kona-ba Direitu Ema Sira Ne ebé Aleijadu Loron 18, fulan-dez., tinan 1990 Loro fulan Maiu, tinan 2008 Fonte: UN OHCHR, The Core International Human Rights Instruments and their Monitoring Bodies in International Law; retrieved on 14 June 2007 from Oinsá Mak Lei Direitus Umanus nian Dezenvolve Pasu Evolusaun Tratadu Internasionál sira-nian Molok Tratadu/Konvensaun sira-ne e hetan kodifikasaun hanesan lei obrigatóriu, konseitu Direitus Umanus nian tenke liuhusi prosesu ida naruk ne ebé envolve harii konsensu no polítika prátika sira iha nivel nasionál no internasionál. Aprezentasaun no diskusaun kona-ba idéia ida ida-ne e normalmente membru Estadu Nasoins Unidas nian mak foti no deside konsensualmente. Tempu entre diskusaun primeiru ba idéia hodi ba to o halo ezbosu dokumentu tratadu nian, bele demora maizumenus tinan 10. Grupu traballu sira mak halo ezbosu Grupu traballu Komisaun Asembleia Jeral ONU nian halo dokumentu ezbosu tratadu nian. Grupu traballu ne e kompostu husi reprezentante membru Estadu ONU nian, no mós reprezentante sira husi organizasaun governamentál no non governamentál (ONG) sira.

19 Adosaun ba ezbosu tratadu nian ne e husi Asembleia Jerál ONU nia votasaun. Membru Estadu Nasoins Unidas sira-nian mak asina tratadu ne e Bainhira membru Estadu sira asina Konvensaun, sira hatudu katak sira nia governu komesa ona prosesu ne e, ne ebé ezije ona husi sira nia Governu hodi halo ratifikasaun. Bainhira asina Tratadu ne e, sira mós konkorda atu abstein husi prátika sira ne ebé kontradís ho objetivu Konvensaun nian. Ratifikasaun ne ebé halo ona husi membru estadu sira ONU nian Bainhira membru estadu ida ratifika konvensaun ida, nia hatudu ninia intensaun hodi kumpri provisaun no obrigasaun sira ne ebé espesífiku dokumentu ne e nian. Ninia responsabilidade mak atu haree katak ninia lei nasionál sira konsistente ho konvensaun ne e. Iha mós prosesu ida iha- ne ebé, estadu sira bele ratifika konvensaun, maibé mos hatudu sira-nia rezervasaun kona-ba artigu sira ne ebé espesífiku. Bainhira akontese, Estadu ida tenke esplika iha ninia relatóriu tratadu nian kona-ba pasu ne ebé nia foti atu hasai rezervasaun. Tama iha vigór Konvensaun ida bele ona aplika bainhira membru estadu sira balu ne ebé ratifika ona ne e, jeralmente mensiona iha Konvensaun ida nia rohan. Porezemplu, ICCPR no ICESCR ne ebé adota tiha iha tinan 1966; maibé sira seidauk bele vigora ona to o tinan 1976 bainhira númeru ne ebé espesifika ona nu udar membru estadu 35 nian ne ebé ratifika ona. Adosaun iha nivel nasionál Bainhira membru Estadu ONU nian ratifika Konvensaun ida, nia iha obrigasaun hodi implementa filafali iha ninia nasaun rasik, liuhusi dekreta no promulga lei sira, dezenvolvimentu polítika no programa sira ne ebé sei fó efeitu ba Konvensaun ne e. Ba país balu, adosaun ne e automátika, bainhira tratadu hetan ona ratifikasaun. Timor-Leste nu udar ezemplu ida. Ba país sira seluk balu, sei presiza Lei ida husi Parlamentu (ezemplu, aprovasaun lei ida) ne e presiza hodi nune e tratadu ne e bele adota iha nivel lokál. Reinu Unidu nu udar ezemplu ida. Enkuadramentu Nasionál Bainhira Timor-Leste sai nu udar nasaun independente ida, atividade importante ida hodi hala o mak hakerek Konstituisaun. Enkapsuladu iha Konstituisaun mak Lei konaba Direitu sira Timor-Leste nian lista direitus umanus nian ida ne ebé Timor-Leste deside tiha ona no presiza atu tane, respeita, no promove ba seguransa no estabilidade iha tempu naruk. Direitu hirak-ne e implementa liután liuhusi lei, politika no programa dezenvolvimentu nasionál nian. Karakterístika Direitus Umanus nian Direitus Umanus ne e ita la persiza atu hola, manán no inerente ona ema hotu-hotu iha Direitus Umanus tanba sira nu udar ema umanu, no la ós animál ka ai-horis sira ida-ne e halo direitus umanus inerente ba indivíduu ida-idak. Direitus Umanus aplika ba ema hotu, hodi la haree ba rasa, seksu, relijiaun, opiniaun

20 polítika, afiliasaun relijiaun, orijen étniku/nasionál/sosiál ka estatutu ekonómiku sira ne e universál. La iha ema ida bele hasai direitus umanus husi ema ida sira-ne e inalienavel. Direitus umanus ne e indivizível, inter relasionadu no inter dependente se iha violasaun ba direitu ida karik, entaun iha posibilidade katak direitu seluk balu (ka direitu hotu) bele hetan mós violasaun ne e. Direitus Umanus hetan limitasaun iha pontu ne ebé viola direitus umanus seluk labele uza direitu hodi estraga direitu seluk, haktuir ho lei internasionál. Ne e, porezemplu, katak direitu ba kultura nian la bele uza ka interpreta atu justifika hahalok saida de it ne ebé halai ba negasaun ka violasaun direitus umanus seluk no liberdade fundamentál. Fundamentál ba konseitu direitus umanus ne e mak prinsípiu igualidade no diskriminasaun-laek. Direitu ba igualidade mak igualidade formál (igualidade iha lei nia oin) inklui mós igualidade substantivu (direitu atu hetan protesaun hanesan iha lei nia oin). Elementu importante liuhotu iha-ne e mak proibisaun ba diskriminasaun ne ebé bazea ba rasa, kór, jéneru, língua, inabilidade, idade, relijiaun, opiniaun polítika ka opiniaun seluk, orijin nasionál ka sosiál, ekonómiku, estatutu moris ka estatutu seluk. Labele haluha katak igualidade la hanesan ho tratamentu hanesan. Prátika hatudu katak atitude diskriminatóriu ka previléjiu ne ebé kle an tebes kontra grupu balun iha populasaun nia le et, nune e proibisaun diskriminasaun de it la nato on hodi garante igualidade loloos. Sira hotu ne ebé la iha vantejen tenke tenta hodi hetan oportunidade ne ebé hanesan ne ebé reál. Tanba ema hot-hotu iha direitu, ema hot-hotu iha responsabilidade atu respeita ema seluk nia direitu. Iha prátika, violasaun direitu ida sei afeta respeitu ba direitu seluk balu. Tanba ne e, tenke hatene katak ema hot-hotu iha importánsia hanesan, esensiál hanesan, atu respeita dignidade no valór ema ida-idak nian. Direitus Umanus ne e úniku sistema valór ne ebé mak bele hetan koñesimentu universál iha lei internasionál dadaun ne e nia okos kompostu husi elementu demokrasia, partisipasaun populár, justisa sosiál, estadu de direitu, no boa governasaun. Sira la ós buat foun ba kultura no nativu ba nasaun hot-hotu. Bainhira mak aplika Direitus Umanus ne e? Direitus Umanus ne e SEMPRE iha tempu pás no funu ka konflitu sivil. Maibé iha mós exesaun sira: Direitu Sivíl no/ka polítiku balun bele limita durante estadu emerjénsia nian, ho objetivu ba seguransa nasionál, ka seguransa públiku nian. Iha oportunidade hirak -ne e, tenke fó sai deklarasaun ofisiál ida ba povu, no informa mós ba Nasoins Unidas. Restrisaun ka suspensaun direitu hirak-ne e nian akontese de it iha momentu ne ebé presiza tebetebes, no ho razoavel hodi hasoru ameasa sira.

21 Bainhira iha restrisaun ka suspensaun ba direitu sira, la bele implementa direitu hirak-ne e iha maneira ida ne ebé diskriminatóriu. Restrisaun ka suspensaun ne e mós tenke temporáriu no durasaun determinadu. Direitu balun hetan ona restrisaun ka limitasaun sira. Estadu sira bele halo rezerva sira bainhira ratifika Konvensaun sira, maibé tenke halo progresu ba rezerva hirak-ne e. Komunidade internasionál mak halo monitorizasaun ba progresu ne e liuhusi Estadu nia relatóriu sira ba tratadu ne e. Direitu balun NUNKA bele suspende tiha, la haree ba país ne e iha paz ka iha situasaun funu no/ka konflitu sivil. Hirak-ne e inklui: Direitu ba moris Direitu atu la bele hetan tortura Direitu atu la bele sai eskravu Direitu ba diskriminasaun-laek Direitu atu hetan rekoñesimentu iha lei nia oin Direitu ba liberdade hanoin, konxiénsia no relijiaun/fiar Direitu atu la iha sala ba krime ruma ho asaun ka hahalok, ne e LA ÓS krime ida, tuir lei nasionál ka internasionál. Saida mak Estadu nia Devér sira? Maske ema sesé de it ka grupu ne ebé de it bele komete abuzu direitus umanus, tuir lei internasionál ida agora ne e, Estadu sira de it mak asume responsabilidade sirane e diretamente: Devér atu respeita Ne e katak labele iha interferénsia husi estadu, bainhira ema ida-idak goza ninia direitu. Devér atu proteje Husu Estadu atu proteje indivíduu iha nivel vertikál no orizontál, ezemplu kontra abuzu sira ne ebé autór sira estadu ka la ós estadu nian komete. Devér atu realiza Husu Estadu atu hola medidas pozitivu, ka proativu atu realiza direitu. Ezemplu ba Devér Estadu nian atu Respeita, Proteje no Realiza: Direitu ba Moris Respeita : Polisía sei lahó intensaun atu oho ema ida ne ebé sai nu udar suspeitu, maibé hodi prevene nia halai. Proteje: Atake ba ema ida nia moris husi ema indivíduu ida (oho, omisídiu, baku, nst.) sei sai nu udar krime ho kastigu ne ebé apropriadu ho lei Krime Doméstika nian. Polísia sei halo i nvestigasaun ba krimi hirak-ne e ho objetivu atu lori suspeitu sira ba justisa. Realiza: Sasukat lejislativu no administrativu atu redús progresivamente labarik sira-nia rasio mortalidade nian no kaza hirak-ne ebé bele hamate labarik sira.

22 Direitu ba Vota Respeita: La iha interferénsia, hodi ameasa, intimida, ba prosedimentu votu nian, no respeita rezultadu eleisaun nian. Proteje: Organiza votu ho votu segredu ne ebé bele prevene ameasa husi autór sira Estadu ka la ós Estadunian ne ebé iha podér (hanesan polítiku na in sira, ajente polísia nian, Ukun-na in sira, apoiante sira partidu polítiku nian, kompañia hirak-ne ebé iha podér, nst). Realiza: Organiza elisaun atu garante katak ema hotu bele vota ho livre no justu durante eleisaun. La fó korajen no bandu (proibi) atu uza labarik iha kampaña eleisaun nian hodi nune e proteje labarik sira husi esploitasaun, abuzu no mós violénsia. Direitu ba Saúde Respeita: La iha interferénsia ho direitu ba saúde reprodutivu nian (obriga ema para halo esterilizasaun, nst.). Proteze: Bandu (proibi) no eradikasaun Multilasaun Jenitál Feto nian (Female Genital Multilation) (FGM)). Realiza: Hari i ospitál no fasilidade saúde nian ne ebé sufisiente no mós garante asesu ne ebé hanesan ba ema hotu. Direitu ba Edukasaun Respeita: La iha interferénsia ba liberdade atu hari i eskola privadu Proteje: Edukasaun primáriu ne e, obrigatoriu nu udar dalan ida atu prevene labarik sira sai husi eskola. Realiza: Hari i uma eskola nian ne ebé sufisiente ho profesór ne ebé treinadu Balansu entre devér oioin ne e sei la hanesan tuir direitu ida-idak nian, maibé hirakne e hotu, prinsipalmente ema aplika ba direitu sivil, polítika, ekonómiku, sosiál no kulturál sira hotu. Valór Direitus Umanus nian mak saida? Direitus Umanus ne e padraun ka norma nu udar lista valór ka indikadór ho objetivu ida atu sukat asaun sira governu nian, tanba ne e mak governu toma responsibilidade. Direitus Umanus ne e mós orienta objetivu ida ba polítika no programa dezenvolvimentu nasionál no lokál no ho objetivu atu dezenvolve nasaun no povu. Direitus Umanus bele mós kontribui ba mudansa sira jerasaun nian iha lei, no ema nia hahalok no mós atitude.

23 Edukasaun mak fó kbiit ba ema. Edukasaun nu udar xave atu estabelese no haforsa demokrasia ba dezenvolvimentu ida ne ebé sustentavel no umanu no mós dame iha respeitu no justisa sosiál. Nune e, iha mundu ne ebé iha kreatividade no koñesimentu, iha papél importante ida, direitu ba edukasaun ne e, la iha buat ida folin boot liu fali direitu atu partisipa iha vida-moris mundu modernu nian. Afirmasaun Amman, tinan 1996 Kapítulu 2 Saida mak Edukasaun Direitus Umanus (EDU)? Introdusaun Edukasaun hotu-hotu nia objetivu mak atu dezenvolve ema nia personalidade no mós poténsia tomak. Ne e signifika katak edukasaun la os de it ho objetivu atu fó formasaun ba traballadór sira ne ebé treinadu no profesionál, maibé mós kontribui ba dezenvolvimentu indivíduu sira ne ebé iha kompeténsia hodi halo interasaun iha sosiedade ida no hadi a/hasa e sira-nia kualidade vida-moris nian. EDUKASAUN Dezenvolve Matenek Dezenvolve Personalidade DEZENVOLVIMENTU EMA NIA AN TOMAK Traballador profisional treinadu EDUKASAUN DIREITUS UMANUS Partisipasaun no interasaun sivika

24 Objetivu ida ne e bele hetan liuhusi habiit alunu sira ho meius ne ebé kriativu no análitiku hodi: a. harii koñesimentu no bele sobu koñesimentu ne ebé sala dalan ka koñesimentu ne ebé menus kona-ba sira-nia situasaun rasik iha sosiedade no istória; no b. harii fali koñesimentu ne e liuhusi utilizasaun fakuldade sira ne ebé krítiku, refletivu, no morál, ne ebé nu udar profesór ninia servisu atu asiste alunu sira hodi hetan koñesimentu ne e. EDUKASAUN DIREITUS UMANUS Hatene kona-ba sira nia direitu Dezenvolve kompetensia atu tau direitus umanus iha pratika Partisipasaun no interasaun sivika iha desizaun sira ne ebe afeta sira Ne e mós esensiál, maske dalabarak iha tiha neglijénsia, katak prosesu aprendizajen respeita kontestu istóriku, sosiál, psikolójiku, étniku, jéneru, linguístiku no alunu sirania kontestu sira seluk. Entaun, edukasaun direitus umanus ne e kona-ba aprendizajen ne ebé dezenvolve koñesimentu kona-ba direitus umanus, kompeténsia ne ebé nesesáriu hodi valoriza direitus umanus no tau ba prátika ka hala o, porezemplu aprendizajen no prátika direitus umanus nian. Iha mós importánsia ne ebé hanesan kona-ba aprendizajen ne ebé relasiona ho responsabilidade sira ne ebé akompaña direitu hotu-hotu. Tan de it direitus umanus ne e pertense ba ema indivíduu sira no sosiedade tomak, ne e importante ba labarik no ema foin-sa e sira atu komprende katak atu respeita direitu sira seluk, defende, no promove direitus umanus ne e, responsabilidade ema ida-idak no koletivu. Sidadaun hotu-hotu nia responsabilidade iha sosiedade demokrátiku ida, la haketak

25 husi responsabilidade atu promove direitus umanus. Atu haburas rurua ne e hotu, demokrasia no direitus umanus ne ebé presiza ema hotu nia partisipasaun ativu. Relevánsia Edukasaun Direitus Umanus nian? Edukasaun Direitus Umanus deklara kompromisu ida nasaun no povu nian ba direitus umanus hotu ne ebé hatada iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian tinan 1948, Tratadu sira ONU nian tinan 1966, no Lei sira ne ebé regula sidadaun sira-nia direitu iha Konstituisaun Timor-Leste nian tinan Ne e afirma responsabilidade governu Timor-Leste no ninia povu sira atu respeita, promove no proteje ema hotuhotu nia direitu sira. Edukasaun direitus umanus afirma inter dependénsia família umanu nian. Nia promove komprensaun kompleksu lokál, nasionál, rejionál no forsa globál nian ne ebé hamosu abuzu, no mós dalan oinsa bele prevene no halakon tiha abuzu hirakne e. Edukasaun direitus umanus promove prinsípiu sira demokrasia nian. Nia ezamina asuntus sira direitus umanus iha Timor-Leste, rejionalmente no globalmente lahó tendénsia, no husi perspetivu oioin, liuhusi variedade prátika edukasaun nian. Edukasaun direitus umanus envolve neon no mós hanoin. Ne e dezafia alunu sira hodi husu kona-ba signifikadu direitus umanus nian ba sira ida-idak nu udar indivíduu, no enkoraja sira atu transforma ba asaun informadu, dignifikadu, la iha violénsia. Edukasaun direitus umanus tulun atu dezenvolve abilidade komunikasaun nian fó hatene hanoin krítiku ne ebé esensiál ba demokrasia ida. Ne e fó perspetivu multi kulturál, multi étniku, no perspetivu istóriku kona-ba luta universál ba justisa no dignidade. Edukasaun direitus umanus prepara baze ida ba rezolusaun konflitu no promosaun orden públiku nian. Dalabarak, direitu sira rasik iha kontradisaun, hanesan bainhira ema ida nia kompromisiu ba seguransa públiku kontradís ho ema seluk nia liberdade ba espresaun. Hanesan sistema valór ne ebé bazea ba respeitu no igualidade no mós ema hotu-hotu nia dignidade, direitus umanus bele kria enkuadramentu hodi halo análize no rezolve diferensa hirak-ne e. Edukasaun direitus umanus ne e kona-ba aprende abilidade sira advokasia nian atu ko alia no halo asaun loroloron nian hodi reprezenta direitus umanus. No mós hanorin abilidade sira negosiasaun, mediasaun, no harii konsensu nian. Objetivu Edukasaun Direitus Umanus nian Objetivu finál edukasaun direitus umanus nian mak ema serbisu hamutuk atu lori direitus umanus, justisa, no dignidade ba ema hotu. Edukasaun kona-ba no ba, direitus umanus ne e, esensiál hodi atinje objetivu ne e. Ida-ne e bele kontribui hodi harii so-

26 siedade ida ne ebé livre, justu, no dame, no haree katak aumenta tiha hodi prevene abuzu sira direitus umanus nian. Edukasaun kona-ba Direitus Umanus Edukasaun KONA-BA direitus umanus fó informasaun ba labarik ema foin-sa e sira kona-ba direitus umanus. Ne e inklui aprendizajen: kona-ba ema hotu-hotu nia dignidade ne ebé inerente no sira-nia direitu hodi hetan tratamentu ho respeitu; kona-ba prinsípiu sira direitus umanus nian, mak hanesan universalidade, indivizibilidade, no inter dependénsia direitus umanus nian; kona-ba oinsa mak direitus umanus promove partisipasaun bainhira foti desizaun nian no rezolusaun ba konflitu sira ho meius pasífiku; kona-ba istória no dezenvolvimentu kontínua direitus umanus nian; kona-ba lei internasionál, hanesan Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian ka Konvensaun kona-ba Direitu sira Labarik nian; kona-ba lei rejionál, nasionál, no lokál nian ne ebé reforsa lei direitus umanus internasionál; kona-ba utilizasaun lei direitus umanus hodi proteje indivíduu no/ka grupu sira, no bolu kriminozu sira ba hatán ba sira-nia asaun sira; kona-ba violasaun direitus umanus, mak hanesan tortura, jenosídiu, ka violénsia kontra feto no sosiál, ekonómiku, polítika, étniku, no forsa jéneru ne ebé kauza violénsia sira-ne e; no kona-ba ema no ajénsia sira ne ebé iha responsabilidade hodi promove, proteje, no respeita direitus umanus. Edukasaun Direitus Umanus Edukasaun BA direitus umanus tulun labarik sira sente importánsia direitus umanus nian, internaliza valór direitus umanus, no integra iha sira-nia vida-moris. Valór no atitude direitus umanus ne e inklui: hametin respeitu ba direitus umanus no liberdade fundamentál. eduka atu respeita ema seluk, auto estima, no esperansa; komprende natureza dignidade umanu nian no respeita ema seluk nia dignidade; empatia ho sira ne ebé ninia direitu hetan tiha violasaun no fó sentidu solidariedade nian ba sira; rekoñese katak sidadaun hotu-hotu hetan gozu ba direitus umanus, ne e nu udar kondisaun prévia ida ba sosiedade ne ebé justu no umanu; persebe dimensaun direitus umanus nian kona-ba asuntus sivil, sosiál, polítika, ekonómika, no kultura nian no mós konflitu sira, rua ne e hotu iha Timor-Leste no país sira seluk; no valoriza violénsia-laek no fiar katak kooperasaun mak di ak liu duké konflitu. Edukasaun BA direitus umanus mós fó ba labarik sira (partikularmente labarik sira ho otas boot) sentidu responsabilidade ida ba respeita no defende direitus umanus no

27 haforsa sira liuhusi kapasidade sira hodi asaun apropriadu. Kapasidade hirak-ne e inklui: rekoñese katak bele promove no defende direitus umanus iha nivel indivíduu, kolektivu, no institusionál; dezenvolve komprensaun krítiku kona-ba situasaun sira vida-moris nian; analiza situasaun sira iha termus morál nian; hatene katak bele hadi a situasaun sira injusta nian; rekoñese títulu demarkasaun pesoál no sosiál ida hodi defende direitus umanus; analiza fatór sira ne ebé kauza violasaun direitus umanus; hatene kona-ba no iha ona abilidade hodi utiliza instrumentu no mekanizmu sira direitus umanus nian ba protesaun globál, rejionál, nasionál, no lokál; halo estratejia ba resposta sira ne ebé apropriadu ba injustisa; no hala o asaun hodi promove no defende direitus umanus ; Rezultadu ida ne ebé importante husi edukasaun direitus umanus nian mak harii kapasidade, prosesu ida ne ebé ema no komunidade sira hasa e sira-nia kontrolu ba sira-nia moris rasik no desizaun ne ebé afeta sira. Edukasaun direitus umanus hahú husi tempu labarik nian ba oin kontribui ba prosesu dezenvolvimentu kapasidade ne ebé kontínua. Enkuadramentu Internasional kona-ba Edukasaun Direitus Umanus Dékada ONU nian ba Edukasaun Direitus Umanus (tinan ) Deklarasaun Vienna no Programa Asaun nian ne ebé adota iha Konferénsia Mundiál tinan 1993 nian kona-ba Direitus Umanus deklara katak: Edukasaun direitus umanus, treinamentu no informasaun públiku ne e esensiál ba promosaun no realizasaun ba relasaun sira ne ebé estavel no armonia entre komunidade sira no hasa e konxiénsia mútua, toleránsia no dame. Konferénsia ne e rekomenda katak: Estadu sira tenke haka as an atu halakon analfabetizmu no tenke orienta edukasaun ba dezenvolvimentu tomak personalidade umanu nian no hametin respeitu ba direitus umanus no liberdade fundamentál. Husu ba Estadu no instituisaun hotu-hotu atu inklui direitus umanus, lei umanitáriu, demokrasia no estadudedireitu nu udar dixiplina iha kurríkula instituisaun aprendizajen nian hotu iha situasaun formál no naun formál. Asembleia-Jerál ONU nian deklara períodu tinan sanulu hahú iha loron 1, fulan-jañeiru, tinan 1995 Dékada ONU nian ba Edukasaun Direitus Umanus, no tau ba Planu Asaun ne ebé iha.

28 Programa Mundiál ba Edukasaun Direitus Umanus (tinan 2005 kontinuasaun) Hanesan kontinuasaun ida ba Dékada Nasoins Unidas nian ba Edukasaun Direitus Umanus, iha loron 10, fulan-dezembru, tinan 2004, Asembleia-Jerál Nasoins Unidas nian deklara Programa Mundiál ba Edukasaun Direitus Umanus (tinan 2005 kontinuasaun), hodi avansa ba implementasaun programa edukasaun direitus umanus nian iha setór hotu-hotu. Dezenvolve realizasaun sira ba Dékada Nasoins Unidas nian ba Edukasaun Direitus Umanus (tinan ), Programa Mundiál buka atu: 1. promove komprensaun komún ida kona-ba prinsípiu báziku no metodolojia sira ba edukasaun direitus umanus ; 2. halo enkuadramentu ida konkretu ba asaun; no 3. haforsa parseria sira no kooperasaun husi nivel internasionál tún to o iha baze. La hanesan oráriu espesífiku ba Dékada ne e, Programa Mundiál ne ebé halo tiha estrutura iha faze lubuk ida, ne ebé faze dahuluk kobre períodu tinan no foka ba sistema edukasaun primáriu no sekundáriu. Grupu boot ida edukasaun nian no pratikante sira direitus umanus nian husi kontinente sira hotu mak dezenvolve Programa, Planu Asaun ne e ninia faze dahuluk propoin ona estratéjia ida ne ebé konkretu no ideia sira ne ebé prátiku hodi implementa edukasaun direitus umanus nasionalmente, ninia elementu importante mak aprosimasaun bazea ba direitu sira ba edukasaun. Aprosimasaun bazeadu ba direitu ba edukasaun kobre rurua hotu: direitus umanus liuhusi edukasaun, hodi garante katak komponente hotu -hotu no prosesu edukasaun nian inklui kurríkulu, matéria, métodu no treinamentu ne e konduzivu ba aprendizajen direitus umanus nian; no direitus umanus iha edukasaun, hodi garante katak membru hotu-hotu iha komunidade eskolár nian ba direitus umanus hetan respeitu. Edukasaun Direitus Umanus iha Timor Leste Edukasaun Direitus Umanus ne e komponente integrál ida ba setór edukasaun formál, naun-formál no informál iha Timor-Leste. Maske sei iha faze inisiál, aprosimasaun ida ne ebé olístiku ba edukasaun direitus umanus nian hetan tiha ona inisiativu husi Ministeriu Edukasaun. Direitus Umanus gradualmente implementa tiha ona iha nivel hotu-hotu iha sistema edukasaun nian (inklui treinamentu ba profesór sira, livru didátiku sira, pedagojia, jestaun aula nian no planu lisaun) no hanorin tiha liuhusi tranzmisaun rurua hotu, konteúdu no esperiénsia sira. Jeralmente, iha etapa 5 kona-ba integrasaun direitus umanus iha Kuríkulu: 1. Asuntu Eskluzivu: Ignora tiha Direitus Umanus; direitus umanus la mensiona iha kurríkulu. (Ezemplu lisaun kona-ba hanorin lisaun sira kona-ba siénsia nian lahó referénsia ba biodiversidade, ka hanorin lisaun sira kona-ba ekonómiku nian lahó referénsia ba degradasaun meiu-ambiente).

29 2. Asuntu exesionál: Kurríkulu ne e hanesan, iha exesaun mak aumenta tan direitu sira 1 ka 2, nu udar parte ketak ida ka pensamentu tuirmai. Esforsu hodi foti desizaun ne e, simbólikamente hodi satisfás kulpa katak Agora ha u kobre ona direitus umanus. 3. Komprende Asuntu: Asuntu direitu sira oioin hanorin tiha nu udar lisaun ketaketak. 4. Hetan Iha Konteúdu Matéria nian: Lisaun ka kurríkulu bele importante ba estratéjia hodi haree ba mundu liuhusi pontudevista direitus umanus. Matéria edukasaun kona-ba direitus umanus nian barak mak utiliza ona iha pedagojia ida-ne e. 5. Transformasaun Kurríkulu: Vizaun foun sira ne ebé inkorpora no infuza ona iha kurríkulu tomak. Koñesimentu foun ne ebé revee, analiza, no inkorpora ona iha kurríkulu ne ebé eziste dadaun ne e. Iha setór edukasaun formál, ho revizaun kurríkulu edukasaun primáriu no pré sekundáriu nian, iha oportunidade ida atu transforma kurríkulu, ne ebé valór no prinsípiu sira direitus umanus nian integradau iha lisaun ne ebé hanorin iha tinan báziku sira edukasaun nian. Ida-ne e atu kuda no enkoraja toleránsia ba diversidade, violénsia-laek, laran-luak, no dame ba labarik sira. Liuhusi vida eskolár nian, labarik sira iha oportunidade ida atu dezenvolve no prátika kompeténsia sidadaun no respeita direitus umanus ( vida eskolár mak aspeitu hotu iha eskola, ambiente sosiál ho ninia regra koletivu, konflitu entre ema, tempu no oportunidade ba kooperasaun, no oportunidade ba inisiativu spontáneu husi alunu sira iha li ur). Manuál ida-ne e kontribui ba inísiu sira aprosimasaun ida ne ebé bazea ba direitu sira ba edukasaun iha setór edukasaun formál nian iha Timor-Leste inisiativu ida husi Ministériu Edukasaun nian, hodi kontribui liután para harii justisa, kuidadu, ne ebé informadu no pasífiku iha Timor-Leste.

30

31 Lahó direitus umanus, la iha dame ka prosperidade ne ebé dura. Kofi Annan, Sekretariu-Jeral ONU nian, Kapítulu 3 Edukasaun Direitus Umanus iha Mundu Kontemporánea Konflitu no Direitus Umanus Estudu hatudu tiha ona katak abuzu direitus umanus ne e kuaze sempre sai komponente sentral konflitu nian. Sira mak nu udar kauza, no sintoma ida, konflitu nian. 1. Kauza Konflitu nian: abuzu direitus umanus kauza, no hamosu, konflitu. Konflitu barak mak iha nia abut iha negasaun ba direitus umanus. Iha ne ebé presaun violensia-laek ba mudansa no realizasaun direitu nian (tanba respresaun Estadu, falta asesu hanesan ba rekursu sira, no failansu estadu de direitu), violensia dalabarak empena husi Estadu no oponente sira. 2. Sintoma Konflitu nian: bainhira konflitu sai boot, abuzu ba direitus umanus mós aumenta ba bei-beik; siklu represaun no violensia akontese. Dalabarak diskordansia kona-ba se mak inisia problema ne e. Ne e halo natureza siklu konflitu abuzu foun kria keixa foun; ne e halo konflitu ida sai boot ba bei-beik no mutasaun, hamosu abuzu direitus umanus foun, rezulta nesesidade ida ba solusaun inter-relasaun no multi-vertente. Ko alia kona-ba abuzu direitus umanus ne e pasu importante ida hodi hakat ba hadook husi konflitu. Ida ne e importante atu atinje dame lokal, nasionál ka internasionál. Iha razaun balun ba ida ne e, iha ne ebé diferente husi konflitu ba konflitu: Direitus umanus ko alia kona-ba nesesidade umana baziku. Negasaun ba direitus umanus ne e dalabarak sai abut kauza ba konflitu. Protesaun direitus umanus ko alia kona-ba manifestasaun xavi konflitu nian. Protesaun direitus umanus mós ko alia kona-ba sintoma konflitu nian kestaun igualidade, akuntabilidade no estadu de direitu iha ne ebé maske la os kestaun ne ebé hamosu konflitu, sei sai nu udar razaun fundamental hodi hamosu konflitu. Mekanizmu direitus umanus forma xavi veikulu hodi muda husi dame prazu badak ba prazu naruk. Ne e Kuadru Serbisu ida ne ebé aprovisiona oportunidade ida atu dirije valór prazu naruk sosiedade nian. Ne e baze prinsipál ba reformasaun instituisaun, ne ebé bele iha debate kona-ba

32 dinamiku sira no ita. Hanorin labarik sira kona-ba, no ba, direitus umanus bele kontribui de it ba sensitizasaun sidadaun futuru nian hasoru nosaun konflitu no violensia nian. Dame no Direitus Umanus Saida mak dame? Husi perspetivu direitus umanus nian, ne e katak la iha violensia ka funu, iha ne ebé harmonia no trankuilidade prevalese entre indivíduu no grupu sira. Ema umana hotu, inklui labarik sira, prefere ezistensia dame duke violentu. Maibe ida ne e la os fasil atu estabelese no mantén paz. Konflitu sira sai oin-oin husi disturbu sivil to o funu sivil ba to o iha jenosidiu. Iha ne ebé iha paz, indivíduu sira respeita malu di ak liu, goza no ezersisia sira nia direitu fundamental hotu-hotu. Edukasaun kona-ba direitus umanus, no respeita ema seluk nia direitu, bele inkulka iha kualker indivíduu nia hanoin inklui labarik no klosan sira elementu baziku kultura paz nian. Kona-ba hanorin direitus umanus, ita hatene katak direitus umanus ne e bemprimavera ba kualker edukasaun ne ebé preokupa la os de it ho aprendizajen no koñesimentu maibe mós ho hahalok no atitude. Nu udar profesór, imi nia knaar iha eskola mak atu fo informasaun no fasilita labarik sira nia aprendizajen nune e defini asaun mosaun, no inkulka hahalok no atitude, ne ebé sei harii paz no respeitu ba direitus umanus seluk nu udar realidade ida, lahó subordinasaun kualker ba ema seluk. Demokrasia no Direitus Umanus Demokrasia, estadu de direitu no direitus umanus ne e ligasaun metin ba malu. Respeitu ba direitus umanus no liberdade fundamental ne e karakteristika ida demokrasia nian. Demokrasia ne e nia abut iha kultura jenuina ida debate no dialogu pasifika nian. Buat hotu-hotu ne ebé promove demanda sidadaun nian ba demokrasia ne e ligasaun metin ho respeitu ba direitus umanus. Hanorin direitus umanus iha eskola signifika katak enderesu kestaun demokrasia iha komunidade umana ida. Edukasaun direitus umanus iha eskola atu bele sai jenuina no kredivel, funsionamentu demokratiku eskola nian ne e buat ida ne ebé nesesariu. Ne e signifika katak fo ba alunu sira liberdade atu hanoin, espresa-an, asembleia no asosiasaun. lahó buat hirak ne e, hanorin direitus umanus iha eskola nafatin sai estratejia inutil ida tanba ida ne e haketak tiha husi moris no realidade labarik sira nian ne ebé hetan hanorin dadaun. No mós, liberdade fundamental tipiku demokrasia nian ida (ezemplu, liberdade ba espresaun, hanoin, asembleia no asosiasaun) bele eziste iha sala de aula, bainhira

33 profesór ne e vijilante. Dialogu no debate kona-ba direitu ema diferente nian, no obrigasaun akompanante sira, ne e hotu komponente demokrasia nian. Direitus Umanus no Kestaun Valór Direitus umanus ne e prinsípiu iha ne ebé indivíduu bazea sira nia asaun ba no Estadu legisla no deside programa dezenvolvementu. Sira ne e mós valór ne ebé refleta aspirasaun umana. Sira representa objetivu ida ideal no supremu ne ebé, maske nunka alkansa, bele fo sentidu ba moris iha sosiedade laran. Durante historia umana nian, direitu ema umana nian ne e defini no hakerek tiha ho referensia ba valór dignidade umana, liberdade, igualidade no justisa. Maske kultura no sosiedade bele espresa valór hirak ne e iha dalan oin-oin, diversidade sei la afeta fundasaun valór inalienavel hetan refleta husi prinsípiu direitus umanus. Valór hirak ne e universál. Dignidade Umana: indivíduu ida-idak, lahó distinsaun ba background familia, sosial ka kultura, tenke hetan rekoñesimentu nu udar buat ida ikus iha nia-an rasik, nu udar representante ida ema umana nian. Ho liafuan seluk, dignidade umana reside iha ita ida-idak, no dignidade ida ne e ema hotu tenke rekoñese no respeita. Liberdade: ida ne e prinsípiu no valór ida mós, atu hetan atinje no sai real. Igualidade: ne e valór ida, ideal ida ne ebé tenke nafatin halo luta ba. Liberdade no igualidade ne e la haketak malu ema ida labele ko alia konaba desigualidade hodi halakon tiha liberdade. Bainhira ida ne e akontese, entaun ninia rezultadu mak ditadura poder absoluta no arbitraria husi ema balun ba ema seluk. Kualker forma poder arbitraria ne ebé destroi liberdade ema seluk nian ne e fundamentalmente kontra direitu igualidade entre ema umana. Justisa: ida ne e mós ideal ida. Kombinasaun liberdade ho igualidade, justisa bele atinje. Direitus umanus ne e pre-rekizitu ida ba justisa iha moris loronloron. Se de it mak failla atu respeita sira kontra igualidade inter-pesoal no nega liberdade ema seluk nian. Atu aplika direitus umanus ba moris loron-loron nian, ita tenke iha atitude etiku ida iha ne ebé julgamentu valór no abilidade atu hanoin iha termu universál iha papel desisiva ida. Atitude hanesan tenke hetan inkulka iha labarik sira, no labarik sira tenke bele haree buat hanesan refleta iha dalan sira hetan tratamentu no ko alia iha sala aula nian no iha eskola. Direitus Umanus no Kultura Ema umana ida-idak iha direitu ba kultura, inklui direitu atu goza no dezenvolve vida no identidade kultura, bainhira la destroi ema seluk nia direitu.

34 Iha argumentu ida katak kultura tradisional ne e sufisiente atu proteze dignidade umana, no tanba ne e direitus umanus universál ne e la presiza tanba sira ne e intrusiva no perturbadora ba protesaun tradisional vida umana, liberdade no seguransa nian. Kultura tradisional ne e la os substitutu ida ba direitus umanus; ne e kontekstu ida iha ne ebé direitus umanus tenke estabelesidu, integrada, promovida no protezida. Bainhira hanorin direitus umanus, tenke iha abordajen ida ne ebé signifikativu no relevante, partikularmente bainhira alunu sira mai husi background kultura oin-oin. Duke limita direitus umanus atu ternu kultura determinada ida, tanbasa mak la uza valór kultura tradional sira atu reforsa aplikasaun no relevansia direitus umanus universál? Iha nesesidade boot atu emfatiza valór komun importante ne ebé kultura hotu-hotu iha: valór moris nian, orden no protesaun sosial husi regra arbitraria. Valór kultura baziku hirak ne e halo parte iha direitus umanus. Nu udar edukador, ita tenke hakbesik no rekoñese kultura tradisional nu udar parseiru iha promusaun respeitu boot ba direitus umanus. Uza pratika kompativel no valór komun husi kultura tradisional sei aumenta no avansa promusaun no protesaun direitus umanus. Abordajen ida ne e enkoraja toleransia boot, respeitu no komprende malu entre labarik no klosan sira. Kombate Diskriminasaun Iha moris loron-loron nian, opozisaun ba direitus umanus nian mosu, porezemplu, iha forma diskriminasaun nian ódiu ba ema ka grupu seluk tanba de it sira diferente iha buat balun, diferensa koor kulit, kultura, relijiaun, nasionalidade, background etniku, estatutu sosial, estatutu ekonomiku, ka seksu. Hahalok la iha respeitu, insultu desagradavel no instansia hostilidade nian ne e infelizmente sei komun iha mundu. Rekuza atu konsidera ema seluk hanesan ita rezulta diskunfiansa boot entre indivíduu/grupu sira. Ne e promove xenofobia no sentimentu rasista. Edukasaun direitus umanus iha eskola bele sai instrumentu vital atu kombate diskriminasaun no rasizmu iha sosiedade laran, hahú iha sala aula nian. Violensia kontra Labarik no Direitus Umanus Violensia kontra labarik sira nunka bele justifikavel ka aseitavel. Estadu sira iha obrigasaun atu proteze labarik sira husi forma violensia hotu. Lei direitus umanus internasional bazea ba respeitu ba dignidade umana ema ida-idak nian. Labarik sira, nu udar ema, tenke simu protesaun hanesan ho ema boot sira. Forma ekstrima violensia nian kontra labarik sira inklui esploitasaun seksual no trafiku, mutilasaun jenital feto nian, forma aat liuhusi labarik ne ebé serbisu no impaktu

35 husi konflitu arma nian lori komunidade internasionál atu kondena kualker forma violensia kontra labarik sira, maske seidauk iha remédiu rapidu. Labarik sira barak mak rotineiramente espoe ba violensia fizika, seksual no psikolojika iha sira nia uma, eskola, fatin kuidadu no instituisaun justisa, iha fatin serbisu nian no sira nia komunidade. Asaun barak mak hetan konsidera violensia kontra labarik legal nafatin, autorizasaun estadu nian no sosialmente aprovadu. Governu Timor Leste esplisitamente proibe kastigu korporal hotu ba labarik sira. Profesór tenke hatene kona-ba politika ne e no nunka infliji kualker forma danu fiziku ba kualker alunu. Kastigu korporal anula esforsu Estadu no eskola nian atu inkulka kultura ida paz no direitus umanus nian iha labarik no klosan sira. Formasaun profesional kona-ba jestaun komportamentu pozitiva labarik sira nian ba inan-aman, familiares, profesór, no ema ne ebé iha dever mak importante no disponivel iha Timor Leste. Labarik sira ne e ema umana no iha direitus umanus. Nu udar funsionariu Estadu nian, profesór ida responsabiliza ba ninia obrigasaun atu realiza, respeita no proteze labarik sira nia direitu dekursu ba ninia knar responsabilidade ba direitu labarik sira nian ba liberdade husi forma violensia hotu, hahú husi fatin ne ebé labarik maioria esperiensia violensia: nu udar kastigu iha eskola no uma. Partisipasaun labarik sira nian ne e fundamental knaar baze direitu labarik sira nian. Nu udar ema ne ebé iha direitu, labarik sira tenke bele no hetan korajen atu hatene no reklama sira nia direitu. Kastigu korporal ne e kontra fiar iha labarik sira nia direitu atu ema rona sira nia lian no partisipa iha sosiedade. Tanba ne e importante katak profesór tenke vijilante ba sira nia komportamentu no temperamentu iha eskola ka iha li ur, nune e atu labele inflije danu ba alunu sira ka populasaun alunu sira nian jeralmente. Kona-ba abuzu no esploitasaun seksual, peskiza sujere katak labarik sira mak iha risku boot liu ba abuzu ne e iha ambiente ne ebé sira iha ba (hanesan uma no eskola), husi ema ne ebé sira normalmente fiar ka sira ne ebé iha dever atu tau matan ba sira. Membru familia nian, viziñu no profesór sira mak frekuentamente sai perpetrador. Iha Timor Leste, mekanizmu protesaun labarik nian sei diskute dadaun hela. Tanba labarik sira mak vulneravel liu ba abuzu no esploitasaun seksual; no situasaun serta hanesan situasaun uma ka situasaun marjinaladu iha sosiedade, halo sira espoe liu. Probreza entre labarik sira ne ebé aumenta ba beik-beik, falta suporta emosional nian ka violensia domestika mós halo labarik sira vulneravel ba esploitasaun seksual. Profesór sira iha papél xavi atu prevene abuzu no esploitasaun seksual ba labarik. Profesór sira tenke sensitivu ba kestaun ne e no vigilante hodi asegura katak alunu sira labele halo abuzu no esploitasaun seksual ba alunu seluk iha sala aula nian no eskola ka iha li ur, no katak profesór sira mós labele halo abuzu no esploitasaun seksual ba labarik sira iha sala aula nian no eskola ka iha li ur.

36 Profesór mós tenke hatene katak abuzu no esploitasaun seksual ba labarik ne e aktu kriminal ida no violasaun direitu no dignidade labarik nian. Nu udar ema ne ebé inan -aman no estadu fo fiar ho salvasaun labarik sira nian ba oras no loron espesifiku, profesór nunka bele abuzu fiar ne e iha kualker forma. Edukasaun direitus umanus iha eskola sei sai inuteis bainhira violasaun fiar ne e akontese komun iha labarik ida nia moris. Tanba responsabilidade profesór ida nian ne e grave liu.

37 kualidade edukasaun [ne e] esensialmente preokupadu ho direitu labarik nian ba edukasaun ida ne ebé realiza no partisipatoria. Demokrasia, inklusividade, justisa no respeitu ne e la os konseitu ida mosu husi lalehan mai atu dada ita ba dezenvolvementu ita nia sosiedade no nasaun nian. Buat hirak ne e hetan aprende no pratika iha ita nia sala aula nian no eskola. Ho hadi ak prosesu hanorin no aprendizajen nian, ita la os foti kualidade edukasaun nian de it, maibe mós kualidade moris nian. David Stephens, Konsultor UNESCO nian, Agustu 2003 Kapítulu 4 Pedagojia Edukasaun Direitus Umanus Pedagojia Edukasaun Direitus Umanus Pedagojia ne e arte ka siensia hanorin nian prinsípiu no estratejia instrusaun nian ne ebé rezulta iha métodu ka estilu instrusaun nian no atividade ne ebé fo koñesimentu no kompetensia. Nia preokupa nia-an ho pratika di ak iha hanorin no aprendizajen, bazea ba ideia katak ita ema nia kakutak konstrui sentidu foun husi entendimentu ne ebé iha. Ne e akontese bainhira ita tau ba pratika informasaun foun ne ebé ita liga ba informasaun tuan. Figura 4.1: Eskema Edukasaun Direitus Umanus Relembra buat ne ebe sira hatene ona Hadia konesimentu la loos ne ebe o rona Reitera konesimentu foun (no enkoraja ninia pratika) LIU HUSI ATIVIDADE PATISIPATIVU, INTERATIVU NO INKLUSIVU Dezenvolve hodi aumenta ba infomasaun foun Konfirma sira nia entendimentu konaba infomasaun foun

38 Bainhira hanorin labarik sira kona-ba valór no prinsípiu direitus umanus, feedback kona-ba sira nia entendimentu foun ne e importante. Ida ne e atu asegura versaun koreta ida no redúz posibilidade informasaun ne ebé la loos ne ebé ligasaun inkoreta mak kauza. Aprendizajen efetivu bele akontese bainhira profesór dada alunu sira ba: halo ligasaun foun ho entendimentu ne ebé iha; testa entendimentu foun ne e; no hetan feedback kona-ba eru sira. Ne e bele akontese de it bainhira profesór no alunu sira halo interasaun regularmente liuhusi prosesu aprendizajen, ho alunu sira partisipa ativamente iha prosesu liuhusi aprende atividade ne ebé empena sira kognitivamente no esperiensialmente. Figura 4.2: Pedagojia Edukasaun Direitus Umanus OBSERVASAUN ANALITIKU Inerente iha prosesu LIU HUSI ATIVIDADE PATISIPATIVU, INTERATIVU NO INKLUSIVU, FOKUS BA LABARIK INTERNALISA INFORMASAUN COMPRENDE aprendizajen efetivu ida ne e mak rekizitu ba profesór sira atu informa sira-an tomak kona-ba kestaun no mensajen ne ebé atu hetan hanorin/konvei iha atividade aprendizajen. Ne e signifika katak preparasaun proativu, iha parte profesór nian, ba lisaun hotu-hotu. Ne e parte nesesariu ida hodi hanorin no tenke hetan dezenvolve husi profesór ida-idak. Tanba ne e Pedagojia edukasaun direitus umanus, refere ba planu prosesu aprendizajen no hanorin iha ne ebé alunu sira dezenvolve kognitivamente no esperiensialmente no afetivamente responde ba interasaun ho profesór sira (haree figura 4.1). Objetivu kualker pedagojia edukasaun direitus umanus nian mak atu fo koñesimentu ba alunu sira kona-ba saida mak direitus umanus no kapasita sira ho kompetensia ne ebé sira bele uza atu halo asaun, atu hatutan aspirasaun direitus umanus iha maneira ida ne ebé informadu, digna no pasifika.

39 Respeita-an Respeita inan- Respeita ba ema Responsabilidade Sidadaun Dintinji hakarak An-rasik Komunidade Responsabilidade Direitu indivíduu Direitu grupu nian Liberdade Igualidade Justisa Estadu de direitu Governu seguransa Demokrasia Justu Espresa-an Rona Valoriza diver- Justu Distinje entre fak- Hala o serbisu Partisipasaun sivi- Rasizmu Seksizmu La justu Hakanek ema Diskriminasaun Prejuizu Kiak/Hamlaha Injustisa Etnosentrismu Pasividade Regra sala aula Vida familia nian Padraun Komuni- Konvensaun DUDU Historia direitus Sistema legal lokal Historia lokal no UNOHCHR, Kuadru Aprendizajen Edukasaun Direitus Umanus nian Kuadru dezenvolvementu no konseitua ba edukasaun direitus umanus nian iha Timor Leste hatudu iha Tabela 4.1. ne e indika area xavi aprendizajen nian kognitivu no afetivu. Tabela 4.1: Kuadru Dezenvolvementu no Konseitua ba Edukasaun Direitus Umanus KUADRU DEZENVOLVEMENTU NO KONSEITUA BA EDUKASAUN DIREITUS UMANUS NIVEL META KONSEITU XAVI PRATIKA Labarik otas 3-7 Pre-eskola & Eskola Primaria Baziku Otas 3 7 Labarik otas 8-11 Eskola primaria nivel aas Otas 8 11 aman & profesór seluk sosial husi nesesidade no husi direitu nian sidade tu & opiniaun eskola ka komunidade nian ka PROBLEMA DIREI- TUS UMANUS ESPE- SIFIKU (sentimentu, fizikamente) PADRAUN & IN- STRUMENTU EDUKASAUN NIAN nian dade nian Labarik nian umanus nian no nasionál nasionál iha Termu direitus umanus UNESCO, UNICEF

40 KUADRU DEZENVOLVEMENTU NO KONSEITUA BA EDUKASAUN DIREITUS UMANUS NIVEL META KONSEITU XAVI PRATIKA Adolesente Eskola sekundaria baziku Otas Labarik adolesente no adultu Eskola sekundaria nivel aas no grupu adultu sira Otas 15 ba leten Koñesimentu direitus umanus espesifiku Koñesimentu padraun direitus umanus nian Integrasaun direitus umanus ba Koñesimentu pesoal no hahalok Lei internasional Paz mundial Dezenvolvementu mundial Ekonomiku Politiku mundial Ekolojia mundial Direitu legal Direitu moral Responsabilidade/ alfabetizasaun moral Komprensaun konaba Pontu de vista seluk Hakerek evidensia hodi suporta ideia sira Halo peskiza ka rekolla informasaun Fahe informasaun Asaun no serbisu komunitariu Partisipasaun iha organizasaun sivika Realiza responsabilidade sivika Disobediensia sivika Serbisu no asaun komunidade PROBLEMA DIREI- TUS UMANUS ESPE- SIFIKU Ignoransia Apatia Sinisismu Represaun politika Kolonialismu ka imperialismu Globalizasaun ekonomiku degradasaun ambiente Jenosidiu Tortura PADRAUN & IN- STRUMENTU EDUKASAUN NIAN Konveniu ONU nian Eliminasaun rasismu nian Eliminasaun seksismu nian Konvensaun direitus umanus rejional UNHCR NGOs Konvensaun Jeneva Konvensaun espesializadu Evolve padraun direitus umanus

41 Tipu sira Aprendizajen nian Edukador Benjamin Bloom no ninia ekipa dezenvolve Taksonomia Bloom nian - kategoria kognitivu no afetivu aprendizajen nian ida. Hirak ne e no ninia adotasaun foin dadauk ne e uza tiha ona dalabarak nu udar baze ida hodi fo dalan ba profesór sira no eskola iha preparasaun lisaun nian (inklui unidade lisaun no Kuríkulu nian). Hirak ne e sei fo iha kraik mai ne e nu udar referensia badak ida ba profesór sira bainhira dezenvolve sira nia planu lisaun ba direitus umanus nian, ba integrasaun iha lisaun regular. Aprendizajen Kognitivu Kategoria ida ne e tulun profesór identifika objetivu aprendizajen nian relasaun ba informasaun ne ebé profesór fahe ba alunu sira, nu udar hatudu iha Table 4.2 no Figura 4.3. Aprendizajen Afetivu Kategoria ida ne e tulun profesór identifika objetivu aprendizajen nian relasaun ho valorizasaun no internalizasaun informasaun no koñesimentu foun husi alunu (haree Tabela 4.3 no Figura 4.3). Inerente iha edukasaun direitus umanus ne e oportunidade numeroza ba aprendizajen afetiva. Ho aprendizajen kognitivu, edukasaun direitus umanus ne e meiu ida ne ebé valór atu enkoraja nivel hotu-hotu aprendizajen afetivu nian ne e enkoraja valorizasaun no internalizasaun informasaun no koñesimentu foun. Haree Tabela 4.3. Edukasaun direitus umanus salienta inter-ligasaun no inter-dependensia ema hotu nian, enkoraja involvimentu no kompromisiu husi alunu sira. Nivel aprendizajen afetivu ida ne e, refere ba nu udar valorizasaun, ne e espesialmente krusial tanba atinje involvimentu no kompromisiu husi alunu sira ne e determinante ida ne ebé forte iha dezenvolvementu interese ka motivasaun atu aprende. Organizasaun no Karakterizasaun husi valór nivel aas liu iha aprendizajen afetivu nian ne e mós favoresida husi edukasaun direitus umanus, tanba alunu sira koko nafatin atu integra valór direitus umanus iha sira nia konjuntu jeral valór pesoal nian (organizasaun) no buras atu atua konsistentemente ho valór foun sira (karakterizasaun husi valór).

42 Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Pergunta Importante Verbu Importante Kategoria Aprendizajen Tabela 4.2: Taxonomia Kognitivu Bloom nian Koñesimentu, Lembra Alunu relembra ka rekoñese informasaun ne ebé aprezenta anteriormente. Ida ne e nivel aprendizajen ne ebé kraik liu maibe indispensavel nu udar baze ida ba komprensaun tomak no hanoin kritiku. Koñesimentu bele involve lembra, memoriza, rekoñese, no relembra informasaun. Se, Saida, Bainhira, Ne ebe, Oinsa? Oinsa ita defini? Lista, Emparella, Naran, lokaliza, Grupu, Defini, Resita, Label, Estadu, Deskreve, Hatudu, Rekolla, Tabulasi, Sita, Se, Bainhira, Ne ebe Komprensaun Deskrisaun Alunu muda forma informasaun ne ebé aprende anteriormente husi tradusaun. Alunu sira komprende materia nia magarti no intensaun. Komprensaun involve arma hikas ideia, halo estimasaun no prognostiku, no komprende implikasaun konseitu ida nian. Komprensaun ne e nivel ida kraik liuhusi komprende nian, maibe ida ne e sei sai nivel ida importante hanoin nian ne ebé tenke hetan atinje molok hanoin aas bele akontese. Pergunta Importante Oinsa ita parafraze? Ideia importante ne e mak saida? Oinsa ita rezumi? Ezemplu saida... ita bele hetan ka? Verbu Importante Kompara, Klasifika, Resumi, Deskreve, Relata, Diagrama, Espresa fila fali, Illustra, Kategoriza. Kategoria Aprendizajen Aplikasaun Deskrisaun Alunu halo ona buat ruma kona-ba buat hirak ne ebé nia aprende tiha ona. Aplikasaun ne e abilidade atu uza materia ne ebé aprende anteriormente iha situasaun foun no konkrita. Aplikasaun involve resolve problema, aplika informasaun atu produs rezultadu balun, no uza faktu, regra, no prinsípiu iha situasaun forun. Pergunta Importante Oinsa... ezemplu ida...? oinsa... relasaun ho...? Tanbasa... signifikativu? Verbu Importante Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Pergunta Importante Verbu Importante Kategoria Importante Deskrisaun Perguntamportante Verbu Importante Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Pergunta Importante Verbu Importante Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Pergunta Importante Verbu Importante Aplika, Solusiona, Koko Pratika, Ekzekuta, Konstrui, Determina, Investiga, Demonstra, Kalkula, Kompleta, Hatudu, Izamina, Modifika, Relata, Muda Analise Alunu fahe ideia ida ba komponente prinsipais nian nune e bele komprende estrutura organizasaun nian. Analise involve deteksaun relasionamentu parte sira nian no dalan oinsa sira hetan organiza. Ne e involve subdivide buat ruma atu hatudu oinsa buat ne e tau hamutuk, buka atu hetan estrutura emfatiza komunikasaun ida nian, identifika motivu, no haketak buat tomak ba parte komponente. Analise ne e pasu ida kritiku entre komprensaun no sintese, no ne e involve kompetensia ne ebé uza iha aplikasaun. Analise kombina komprensaun forma estrutura nian no mós konteúdu. Saida mak sai karakteristika parte sira nian...? klasifika... tuir.... oinsa kompara ka kontraste ho...? Evidensia saida mak ita halo lista ba...? Izamina, Investiga, Kategoriza, Kompara, Kontraste, Klasifika, Relata, Fahe, Infere, Determina, Deskobre Sintese Alunu foti matenek ne ebé foun ba nia-an no kria tomak ida husi buat ki ik sira. Sintese involve tau hamutuk elementu no parte hotu atu forma tomak ida padraun ka estrutura ne ebé seidauk klaru. Saida mak ita infere/predigu husi...? ideia saida mak o bele aumenta ba...? Oinsa o kria/ dezeña... ida foun? Saida mak sei akontese bainhira o kombina...? solusaun saida mak o bele sujere ba...? Dezenvolve, Konstrui, Dezena, Hipotese, Kompoe, Deduz, Formula, Kria, Kombina, integra, Modifika, Reorganiza, Subtitui, Planea Avaliasaun Alunu forma julgamentu bazea ba faktu sira, ezemplu no kriteriu espesifiku. Avaliasaun involve halo desizaun valór kona-ba kestaun sira, resolve kontroversia ka diferensa opiniaun sira, no dezenvolve opiniaun, julgamentu, ka desizaun. Nivel aprendizajen ida ne e kontein elementu sira husi kategoria aprendizajen seluk ho tan julgamentu valór konsiente bazea ba kriteriu ne ebé defini klaramente. Saida mak o sei infere/siik...? Ideia saida mak o bele aumenta atu...? Oinsa o kria/dezeña foun ida...? Saida mak sei akontese bainhira o tau hamutuk tiha...? Solusaun saida mak o sei sujere ba...? Kritika, Avalia, Selesiona, Justifika, Suporta, Argumenta, Deside, Asesu Kreasaun Alunu kria produtu ne ebé refleta julgamentu, opiniaun, desizaun ne ebé hetan forma bazea ba faktu sira, ezemplu no kriteriu espesifiku. Kriasaun involve uza imajinasaun nian no thinking outside the box. Ida ne e nivel ida aas liu aprendizajen nian tanba nia kontein elementu husi kategoria aprendizajen seluk nian ho kreatividade. Oinsa o kria/dezeña foun ida? Saida mak sei akontese bainhira o kombina...? Solusaun saida mak o sujere ba...? Imajina bainhira o mak...? Hipotese, Kombina, Kompoe, Inventa, Imajina, Kria, Dezeña, Formula, Prepara, hakerek hikas

43 Figure 4.3: Sirkula Taxonomia Kognitivu jogu istoria painel programa radio/tv publisidade teatru fantose brochura folletu artigu jornais diagrama surat ba editor item notisia inventa kombina lista grupu dezeñu artigu jornais apár locate asa rekomendasaun kampaña Produtu kria label hanaran avalia hakerek defini hatudu deskreve hili kostura kompozisaun Avaliasaun Matenek, Lembra Koñesimentu, komprensaun deskreve organiza hakerek fali moveis debate Atividade Kriasaun editorial lobby advokasia kritika istoria avalia deside avalia poezia livru justifika suporta knananuk invensaun argumenta rekomenda pantomimik revista kartun postura jingle pinta produs hakerek pinta/dezeña dezenua konstrui julgamentu tribunal kategoria parafraze projeta konstrui formula extrapola dezenvolve kompoe responde rezumi kolajen essay diagrama hipotesa compara illustra Sintesa planu sumariu Analiza Aplikasaun organiza modifika planu kategoriza relata dezeñu aprezentasaun kontraste determina investiga relata pratika determina demonstra kalkula bordadu kompara infere investiga kompara hatudu examina rezolve kompleta relata examina diariu Istoria badak kolajen komersial publisidade relatoriu questionariu grafiku ilustrasaun scrapbook kolajen diorama mapa peskiza Figura 4.3 Ilustra oinsa aprendizajen kognitivu nian bele sai prosesu aprendizajen ida ne ebé partisipatoria no ativu ba labarik sira. Lingua sirkulu orijinal nian hetan moderniza, atu refleta versaun ikus Taxonomia Bloom nian. sinonimu ba prosesu akademika oin-oin ne ebé kompostu nivel taxonomiku kognitivu. Anel li ur liga prosesu ba produtu. Ezemplu: bainhira o hakarak atu aumenta kompetensia aplikasaun nian, o bele husu ba alunu sira atu konstrui diagrama konseitu xavi nian ne ebé involve iha konteúdu klase nian. Ezemplu: bainhira o hakarak hadi ak kompetensia avaliasaun nian, o bele husu ba alunu sira atu produz parte ki ik editorial nian ida ba jornal lokal iha ne ebé sira diskute pontu forte no frakeza husi parte partikular kestaun kontroversial ida.

44 Tabela 4.3: Taksonomia Afetiva Bloom nian Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Ezemplu Evidensia Demonstraveis Evidensia Demonstraveis ne ebé bele hetan sukat Verbu Importante Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Ezemplu Evidensia Demonstraveis Evidensia Demonstraveis ne ebé bele hetan sukat Verbu Importante Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Ezemplu Evidensia Demonstraveis Evidensia Demonstraveis ne ebé bele hetan sukat Verbu Importante Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Ezemplu Evidensia Demonstraveis Evidensia Demonstraveis ne ebé bele hetan sukat Verbu Importante Kategoria Aprendizajen Deskrisaun Ezemplu Evidensia Demonstraveis Evidensia Demonstraveis ne ebé bele hetan sukat Verbu Importante Simu Alunu konsiente ho ka sensitivu ba ezistensia ideia balun, materia, ka fenomena no hakarak atu tolera sira; loke ba eksperiensia ka informasaun no hakarak atu rona. Atu diferensia; atu simu; atu rona (ba); atu hatan ba. Rona profesór; interese iha sesaun ka esperiensia aprendizajen Husu; rona; foka; atente; hola parte; diskute; rekoñese; rona; loke ba; reteina; tuir; konsentra; lee; sente Hatan Alunu komete iha ideia sasukat ki ik balun, materia, ka fenomena ne ebé involve husi responde ativamente ba sira; reasaun no partisipa ativamente Komformidade ho; tuir; komanda, voluntaria; pasa tempu livre; aklama Partisipa ativamente iha diskusaun grupu nian; partisipa ativu iha atividade; interese iha rezultadu; entusiasmu ba asaun; pergunta no ideia sonda; sujere interpretasaun Reasaun; responde; buka klarifikasaun; interpreta; klarifika; aprovisiona referensia no ezemplu seluk; kontribui; pergunta; aprezenta; repete; kontente; tulun ekipa; hakerek; performa Valór Alunu gosta hetan perseve husi alunu seluk tanba valoriza ideia, materia, ka fenomena balun. Ezemplu inklui; atribui valór no espresa opiniaun pesoal. Atu aumenta sasukat profisiensia; atu renunsia; atu susbsidia; atu suporta; atu debate Deside valór no relevansia ideia no esperiensia; simu ka komete ba asaun partikular Argumenta; dezafia; debate; refuta; konfronta; justifika; hamaus; kritika Organiza ka Konseitualiza Valór Alunu relata valór ne ebé nia iha tiha ona no lori ba iha harmonia no filosofia konsistente internamente; rekonsilia konflitu interna; dezenvolve sistema valór pesoal Diskute; teoriza; formula; balansia; izamina. Kualifika no kuantifika vizaun pesoal; hateten pozisaun no razaun pesoal; hateten fiar Harii; dezenvolve; formula; defende; modifika; relata; prioritiza; rekonsilia; kontraste; aranja; kompara Internaliza la Karakteriza Valór Alunu halo asaun konsistentemente tuir valór ne ebé nia internaliza tiha ona; adota pesoalmente sistema no filosofia fiar nian Revee; rekere; avaliadu aas iha valór; evita; resisti; maneja; resolve Auto-sufisiente; komporta konsistentemente ho valór pesoal Atu; hatudu; influensa; solusiona; pratika

45 Figura 4.4: Sirkulu Taksonomia Afetiva komporta konsistente ho valor pesoal sira auto-sufisiente iha interese ba lisaun ka aprende esperiensia partisipa pasivamente atende aula buka tempu atu aprende esperi- aktu toma nota hatudu rona atende halo influensa rezolve pratika rona ba mestri/a sira sente responde diskute matenek Internalizasaun Observadu hola parte tuir Simu Internaliza harii defende husu lee foka Asaun Observadu kompara reaje responde Organiza ka Konseptualiza valor prioritiza dezenvolve reconcilia interese iha rezultadu sujere interpretasaun interpreta buka klarifikasaun Responde Valoriza formula modifika pergunta no ideia sonda hakerek kontribui entuziasmu ba asaun husu tulun ekipa cita aprezenta organiza argumenta dezafia debate konfronta kritika hamaus justifika partisipasaun ativu iha atividade no/ka grupu dicidi ideia ka esperiensia diak no relevante simu ka kompromete ba postura ka asaun partikular hateten fiar kontrastu kualifika no kuantifika opiniaun pesoal hateten pozisaun no razaun pesoal Figura 4.4 ilustra oinsa aprendizajen afetiva bele hetan observasaun iha klase laran. Lingua sirkulu orijinal nian hetan modernizasaun, atu refleta versaun ikus Taksonomia Bloom nian. Anel laran kontein nivel orijinal taksonomia Bloom nian. Anel klaran oferese sinonimu ba prosesu akademika oin-oin ne ebé kompostu nivel taksonomia afetiva. Anel li ur liga asaun observavel ba komportamentu observavel no muda atitude (ezemplu, internalizasaun valór ka adotasaun pesoal fiar/filosofia nian). Ezemplu: bainhira o hakarak hatene bainhira o nia alunu sira iha interese iha lisaun, sira tenke hatudu sinal interese nian, hanesan rona ba profesór, responde ba pergunta ne ebé husu ba sira, no/ka hola parte iha atividade klase laran. Ezemplu: bainhira o hakarak avalia atu hatene katak o nia alunu sira internaliza dadaun valór direitus umanus ka lae, o tenke observa sira nia asaun, oinsa sira nia esforsu atu rezolve problema, no oinsa sira tau ba pratika buat ne ebé sira aprende tiha ona.

46 Tabela 4.4: Pedagojia Edukasaun Direitus Umanus: Edukasaun kona-ba no ba direitus umanus KOÑESIMENTU ATITUDE KOMPETENSIA Hatene katak dokumentu direitus umanus nian eziste no direitus hirak ne ebé mak iha laran. Hatene katak direitus hirak ne e aplikavel universalmente ba ema umana tomak no inalienavel. Komprende konsekuensia violasaun direitus umanus nian. Koñesimentu ida ne e tulun labarik sira atu proteze sira nia direitu rasik, ema seluk nia direitu no direitu komunidade nian. Faze aprendizajen nian mak: relembra; komprende; aplika/ uza; analiza (estrutura/elementu); sintese (kria/harii); avalia (avalia, julga iha termu relasiona). Katak dignidade umana importante Katak ita hotu iha direitu no responsabilidade hanesan Katak serbisu hamutuk di ak liu duke konflitu Katak ita rasik responsabiliza ba ita nia asaun Katak ita bele hadi ak ita nia mundu bainhira ita koko Atitude hirak ne e tulun labarik/klosan dezenvolve moralmente no prepara sira ba partisipasaun pozitivu iha sosiedade laran. Faze aprendizajen nian mak: simu (koñesimentu); responde (reasaun); valór (komprende no halo asaun); organiza sistema valór pesoal; internaliza sistema valór (adota komportamentu pozitivu). Rona ema seluk Analise kritiku Serbisu hamutuk Komunikasaun Rezolve problema Kompetensia hirak ne e tulun labarik sira atu: analiza mundu ne ebé hale u ita; komprende katak direitus umanus ne e dalan ida atu hadi ak sira nia moris no ema seluk ne ebé besik sira nia moris; no Hola medida atu proteze direitu indivíduu no komunidade nian. Faze Aprendizajen nian mak: imitasaun (kopia); manipulasaun (tuir instrusaun); dezenvolve presisaun; artikulasaun (kombina, integra kompetensia ne ebé iha relasaun); naturalizasaun (automatiza, sai profisiente/ peritus). MÉTODU PEDA- GOJIKU INTERA- TIVU HANORIN NO APRENDIZA- JEN NIAN Serbisu grupu Carousel ka estasaun Fishbowl La o Hale u Galeria/Esibisaun Brainstorming Estudu kazu Diskusaun Espresaun kreativu Observasaun no Vizita Kampu Jogu Interpretasain imajen nian Intervista Atividade kadikakutak Hakerek jornal Mass media Orador Bainaka Projetu peskiza Klasifikasaun no Definisaun Ezersisiu Konta istoria La o tuir Opiniaun/ valór Atividade Ripple

47 Pedagojia Edukasaun Direitus Umanus ba Eskola Kualker pedagojia saida de it mak profesór ida aplika, edukasaun direitus umanus nia objetivu mak atu eduka labarik sira kona-ba direitus umanus (KOÑESIMENTU) no ba direitus umanus (dezenvolve ATITUDE no KOMPETENSIA iha ne ebé sira sei presiza atu serbisu ba mundu ida ne ebé livre husi violasaun direitus umanus), nu udar Tabela 4.4 indika. Teknika pedagojia interativa ba edukasaun direitus umanus sujeri iha Tabela 4.4, no sira nia aplikasaun iha modelu lisaun nian sujeri iha Parte II, ilustra oinsa profesór sira bele empeña empatia alunu sira nian no imajinasaun moral, dezafia sira nia presupostu no integra konseitu hanesan dignidade umana no igualidade ba sira nia esperiensia loron-loron nian ba ema, poder no responsabilidade. Teknika hirak ne e iha tiha ona prova espesialmente apropria ba edukasaun direitus umanus tanba hirak ne e enkoraja hanoin kritiku aprendizajen kognitiva no afetiva respeitu ba diferensa iha esperiensia no opiniaun, no partisipasaun ativa alunu tomak nian iha aprendizajen kontinuasaun (aprendizajen interativa no partisipatoria). Labarik sira hahu eskola ho aprendisajen ho karakteristika oin-oin. Hanesan hatudu iha figura 4.5. Ne e responsabilidade husi profesores atu asegura katak requesito dahuluk, imediata, premeiro no sai atensaun espesifiku husi labarik ida-idak iha aulas laran atu hetan buat diak husi profesores no abilidade eskola nian. Figure 4.5: Summary of Learner Characteristics Preokupasaun Imediata 1. Entrada Prontidaun 2. Kapasidade Biblioteka no Estuda Preokupasaun Prerekizitu 1. Otas 2. Seksu / Jeneru 3. Background Sosio-ekonomiku 4. Rasa 5. Abilidade Ezepsionais / Defisiensia / Aleijadu ANALIZE EMA ALUNU NIAN Sapeo Ida la To o ba Ema Hotu Preokupasaun Primaria 1. Aprendizajen Kognitiva 2. Aprendizajen Afetiva 3. stilu Aprendizajen nian / Abordajen ba Aprendizajen Preokupasaun Espesifiku 1. Palmu atensaun badak 2. Problema Lee no Hakerek 3. Problema ho orientasaun 4. Defise Memoria 5. Problema interasaun sosial nian 6. Difikuldade atu kompleta tarefa 7. Inakapasidade atu estrutura informasaun 8. Difikuldade iha komunikasaun 9. Partisipatoria laek 10. Kuran preseveransia 11. Kuran sentimentu responsabilidade nian

48 Métodu Pedagojiku Interativu Hanorin no Aprendizajen Direitus Umanus nian A. Konta Istoria Istoria ne e valioza tebes. Labarik sira bele aprende lisaun no moral no lembra sira vividamente bainhira sira ne e asosiadu ho karakter ida ne ebé muito-amadu iha narativu ida ne ebé konta di ak liu. Istoria nune e bele hetan ka obtida husi literatura publikada kona-ba istoria labarik sira nian, inan-aman no abón sira, ka uza imajinasaun idak-idak nian. Biblioteka eskola nian dalaruma importante, iha ne ebé rekursu sira disponivel. Bainhira hili livru sira, importante atu hetan volume atrativu ne ebé karateriza mane no feto nu udar karakter multi-kultura, ativu, no la iha estereotipu. Bainhira lee ba alunu sira ka hatudu livru ilustradu sira, salienta buat di ak ne ebé hatudu ka ko alia kona iha livru laran. Istoria. Atu estimula narativu sira, husu Oinsa ne e sai kestaun ida iha ita nia eskola ka komunidade? no enkoraja alunu sira atu oferese istoria ilustrativu sira husi sira nia esperiensia. Istoria hirak ne e la presiza tenke istoria pesoal nian; enkoraja istoria sira husi tradisaun, lejenda, literatura, filme, televizaun, ka istoria lokal. Bele konta hikas istoria husi perspetiva direitus umanus nian ida, dramatizadu, ka analizada, relasaun ho kestaun no dokumentu sira direitus umanus nian. Konvida perspetiva historika (ezemplu, Oinsa ba eskola iha o nia abó-feto sira nia tempu? ) no analize istoria hirak ne e. (Ezemplu, Diferensa oinsa bainhira istoria ne e polísia mak konta? ) B. Serbisu iha Grupu Fahe alunu sira na in rua-rua ka grupu ki ik fo oportunidade ba sira nia partisipasaun no serbisu hamutuk. Serbisu iha grupu ki ik bele hamosu ideia sira lalais liu no enkoraja esperiensia pesoal ne ebé iha relasaun atu konseitu abstratu sira. Iha kazu balun, profesór bele deside atu fiksa kompozisaun grupu ki ik sira nian (ezemplu, atu garante balansu jeneru ka etniku) maibe dalabarak, grupu hirak ne e bazea ba alunu sira nia hakarak ka métodu arbitraria (ezemplu, alunu sira hotu ne ebé moris iha fulan Juñu). Grupu atu boot oinsa ne e depende ba klase. Bainhira alunu sira iha ona grupu ki ik laran, esplika klaru ba sira kona-ba knar grupu ninian, tempu atu kompleta nian, no oinsa grupu idak-idak atu fo relatoriu ba sira nia knar. Bainhira grupu tenke performa etapa balun, entaun fo ba sira instrusaun eskrita nu udar matan-dalan. Enkuantu grupu sira hala o dadaun knar, profesór hamriik dook oituan maibe nafatin disponivel ba alunu sira. Intervene de it bainhira grupu ida komprende sala instrusaun ka husu asistensia. Fo hatene ba sira bainhira oras atu kompleta knar besik dadaun. O bele dezeja atu dezigna papél ba alunu sira iha grupu ki ik, ezemplu:

49 Ema Rekursu responsabiliza ba prokurasaun materia ne ebé presiza; Gravador responsabiliza ba hakerek nota sira, diskusaun ka deklarasaun, bazea ba knar grupu nian; Fasilitador garante katak ema hotu iha grupu laran partisipa ativu hodi ko alia, enkoraja grupu kontinua serbisu nafatin no tau matan ba oras; Porta voz responsabiliza ba relatoriu ba klase kona-ba atividade grupu nian. C. Carousel ka Estasaun Peskiza Teknika ida ne e presiza profesór atu kria estasaun iha ne ebé rekursu oin-oin disponivel ba alunu sira iha tempu hanesan. Ezemplu Iha klase ida kona-ba direitu fundamental ba relijiaun, profesór bele organiza klase ida kompostu husi alunu 40 ho estasaun diferente hat, estasaun ida-idak iha rekursu kona-ba relijiaun ida iha Timor Leste ka mundu. Grupu ida-idak ho alunu 10 fahe ba lokais rekursu diferente hat. Hafoin minutu 10 iha estasaun ida, grupu sira halo rotasaun ba estasaun rekursu seluk. Vantajen Alunu hot-hotu tenke involve ativamente, no ritmu bele moris liu. Teknika ida ne e partikularmente importante bainhira alunu sira sente kolen. Teknika ne e funsiona di ak liu bainhira estasaun oin-oin ne e aprezenta tipu informasaun oin-oin kona-ba topiku ne ebé hanesan. Ida ne e mós bele uza atu aprezenta ba alunu sira projetu kona-ba direitu oin-oin. Estasaun bele hetan kria mós bainhira alunu sira aprezenta sira nia tarefa. D. La o Hale u Galeria/Esibisaun Teknika ida ne e permiti alunu hotu-hotu atu hatudu ka esplika projetu, aprezentasaun, espresaun kreativa, ka planu sira ne ebé sira kria tiha ona. Alunu sira sei la o hale u sala, muda husi esbisaun ida ba seluk iha ne ebé alunu balun sei hatudu ka esplika sira nia tarefa indivíduu /grupu nian. Hafoin ida ne e, grupu seluk aprezenta sira nia tarefa no kontinua to o alunu/grupu hotu iha oportunidade atu aprezenta sira nia tarefa ne ebé sira kompleta tiha ona. E. Brainstorming Brainstorming enkoraja kreatividade no jera ideia barak lalais liu. Ne e mós bele uza ba resolve problema espesifiku ida, hatan pergunta ida, introduz asuntu foun ida, foti interese, no levantamentu koñesimentu no atitude. Sesaun brainstorming hotu-hotu uza prosesu tuir mai ne e: Introduz kestaun, problema, ka topiku ida bele oralmente no eskrita (iha flipchart, kuadru);

50 Konvida alunu sira atu hatan ho ideia ka sujestaun barak-barak, idealmente ho liafuan ida ka fraze badak enkoraja alunu hotu atu partisipa; Esplika katak bainhira brainstorming ne e kompleta, la iha ema ida bele repete ka komenta ba kualker resposta; Grava resposta hotu-hotu iha flipchart, kuadru (metan ka mutin). Frekuentemente, sujestaun hirak ne ebé kreativu no ultrajante tebes mak importante no interesante tebes; no Hafoin, prioritiza, analize no uza lista ne e atu jera diskusaun ka rezolusaun ba problema. F. Diskusaun Atu mantén diskusaun, profesór inisialmente koloka pergunta xavi balun. Bainhira klase ne e boot, provavelmente alunu balun sei domina no seluk sei nonok de it. Atu garante katak alunu hotu iha oportunidade atu ko alia, profesór bele fahe klase ne e ba iha grupu ki ik sira. Bainhira kualker diskusaun konklui, rezumi pontu prinsipál oralmente no eskrita. Regra ba Diskusaun: dalan ida atu tulun kria ambiente ida ne ebé iha fiar no iha respeitu ba malu mak dezenvolve Regra ba Diskusaun : a) Husu alunu sira atu hanoin kona-ba regra ba diskusaun balun, ne ebé sira hanoin ema hotu bele tuir. b) Hakerek sujestaun hirak ne e hotu iha ne ebé ema hotu bele haree, kombina no simplifika bainhira presiza. Lae karik, profesór bele sujere prinsípiu balun mak tuir mai ne e: Rona ba alunu ne ebé ko alia dadaun; Bainhira alunu ida ko alia, seluk tenke nonok; Foti liman bainhira hakarak atu ko alia buat ruma; Labele interompe bainhira ema seluk ko alia; Bainhira o la konkorda ho alunu seluk, asegura katak o bele halo diferensa entre kritika ideia ema ida nian no kritika ema. Labele hamnasa bainhira ema ida ko alia (bele bainhira nia halo komiku); Enkoraja ema hotu atu partisipa. c) Kopia lista regra nian ne e no tara iha fatin ne ebé alunu sira bele refere ba, aumenta, ka halo mudansa bainhira presiza. Ko alia ba malu/la o ba-mai/ai-tongka ne ebé ko alia: Profesór aprezenta topiku ida ka husu pergunta ida no alunu sira hatan, normalmente iha tempu ne ebé determinadu. (Bele pasa ai-tongka ba malu se de it mak kaer ai-tongka ne e iha liman nia iha oportunidade atu ko alia). Limita tempu konsistentemente. Tenke klaru katak se de it mak lakohi atu ko alia bele pasa ai-tongka ba ema seluk. Hanoin-Apár-Fahe: Alunu sira iha tempu atu hakerek ka hanoin kona-ba pergunta kritiku ida; hafoin sira liga ho alunu seluk atu diskute no lori sira nia reflesaun ba

51 grupu tomak. Grupu ki ik sira: Grupu ne e nia boot depende ba tempu no sensitividade ka kompleksidade asuntu nian. Dalabarak, grupu idak-idak hili reporter ida atu rezumi diskusaun. Pergunta Aberta: Profesór presiza atu dezenvolve kompetensia hodi mantén objetivu diskusaun nian klaramente iha hanoin no husu pergunta ne ebé enkoraja partisipasaun no analize. Tuir mai ne e forma tipika pergunta aberta nian: Hipotetika: Saida mak Ó sei halo bainhira? Espekulasaun: Oinsa ita bele rezolve problema ne e? Defini: Ó bele esplika liu tan kona-ba oinsa ideia ne e bele la o? Sonda: Tanbasa mak Ó hanoin nune e? Klarifikasaun/Rezumi: Buat ne ebé ha u ko alia ne e loos ka tuir Ó nia hanoin? Estimulu Aberta: Teknika ida ne e husu alunu idak-idak atu responde individualmente, dalabarak fo opiniaun, liafuan, ka informasaun, responde ba pergunta ka tarefa komun ida. Asemella teknika diskusaun Koalia ba Malu/La o ba-mai (iha leten). 1. Check-in: Dalan di ak ida atu hahú sesaun, espesialmente ba sujeitu ida ne ebé remata iha loron balun, mak husu pergunta jeral ida Imi senti oinsa iha dader ida ne e? ka foka hanesan Oinsa ita nia estudu kona-ba toleransia afeta o to o agora? Labele iha ema ida fo komentariu kona-ba deklarasaun ne ebé halo iha check in. 2. Termina Fraze: hahú fraze ida hanesan Bainhira ha u imajina polísia, ha u ha noin hikas ka Karik ha u bele muda buat ida atu hadi ak ha u nia komuni dade, nia mak. 3. Abastese Títulu, Etiketa, ka Caption: hatudu ilustrasaun ka dezeñu animadu ida no husu alunu sira atu tau títulu ka caption. 4. Abastese Solusaun ida: lee artigu ida ka konta istoria ida no husu pergunta ida hanesan Ninia opsaun saida iha situasaun ida ne e? ka Karik o mak administrador distritu, saida mak o sei halo? G. Jogu sira Jogu sira mak dalan ida animada, esperiensial atu introduz konseitu difisil no komplementa aprendizajen kognitiva. Dalabarak alunu sira lembra jogu maibe haluhan ninia objetivu. Renforsa valór aprendizajen jogu nian ho diskusaun no esplisita liga ba konseitu direitus umanus. Evita jogu ne ebé trivializa konteúdu direitus umanus. Halimar jogu ne e kleur oituan atu estabelese konseitu intendidu.

52 H. Orador Bainaka Ema rekursu husi li ur bele grandemente hariku aprendizajen, maibe lian nune e nunka bele silensia ka desvaloriza alunu sira nian. Identifika ema ho perisia espesiál iha direitus umanus, dalaruma tanba de it sira nia informasaun (ezemplu, jornalista, akademika, peskizador), sira nia serbisu (ezemplu, juiz, profesionais mediku, funsionariu publiku, funsionariu organizasaun naun-profit sira), ka sira nia esperiensia (ezemplu, eis deslokadu sira, refujiadu sira, eziliu sira) no konvida sira atu ko alia ba alunu sira. I. Aprezentasaun Tempu husu Pergunta: Anunsia pergunta ka topiku ida durante iha lisaun (idealmente ida husi sujestaun alunu sira nian) no konvida kualker ema ida ne ebé mak hakarak ko alia kona-ba topiku ne e hodi tuur iha meja aprezentador nian. Jeralmente, orador iha tempu limitadu no ko alia dala ida de it. Bainhira orador ko alia tiha ona, alunu sira bele husu pergunta no fo komentariu. Aprezentasaun Alunu sira nian: Alunu sira presiza oportunidade atu aprezenta sira nia peskiza, konta esperiensia, ka espresa sira nia opiniaun ba grupu tomak. Profesór tenke estrutura aprezentasaun hirak ne e hodi nune e la iha ema ida domina no ema hotu ne ebé hakarak aprezenta iha oportunidade atu ko alia. Report Hikas: Bainhira alunu sira serbisu iha grupu ki ik, sira presiza dalan ida atu report hikas ba ema hotu kona-ba sira nia atividade grupu nian. Iha teknika plenaria nian, portavoz ida husi grupu idak-idak report ba grupu tomak. Iha fahe ba malu (Paired Sharing), grupu ki ik rua ka tolu kombina hamutuk atu kompara no diskute sira nia serbisu. Teknika Carousel ka La o Hale u Galeria bele mós uza atu report hikas. J. Fishbowl Teknika ida ne e asemella Teatru kabuar ida grupu ki ik ida tur iha klaran no hala o atividade ida (ida ne e bele drama, role-play, diskusaun, mimika, ka debate) enkuantu seluk observa, posivel husu pergunta, halo komentariu, ka bele mós tuir asaun. K. Estudu Kazu Estudu kazu ida ne e skenariu real ka hipotetiku ne ebé uza hodi enderesu kestaun partikular. Kazu real bele dada husi iventu historiku ka akontesimentu atual. Kazu fiksaun ka hipotetiku bele dezenvolve atu enderesu kestaun partikular. Situasaun fiksaun bele dalabarak enderesu kestaun sensitivu lokalmente la evoka resposta ba individual, organizasaun, grupu sosial, ka rejiaun jeografika partikular. Fo kazu estudu ba grupu ki ik alunu sira nian atu responde ba dadus primariu ba aprendizajen. Estudu kazu bele enkoraja analize, hanoin kritiku, solusaun ba problema, no kompetensia planu nian, no mós kooperasaun no harii ekipa. Bele uza

53 atu estabelese debate efetivu sira (ezemplu, grupu atribuidu atu argumenta pozisaun atribuida kona-ba kestaun ida) no komparasaun (ezemplu, analize ka solusaun diferente problema nian iha kazu). Ezemplu estudu kazu ida nian kona-ba Atividade Ekonomia no Ambiente Loja lokal sira fa an sasan barak ne ebé povu presiza. Ema barak mak sosa sasan iha loja lokal. Tanba la iha fatin lisu propria iha loja li ur, ema soe fo er arbiru de it. Ne e hamosu lalar, barata no laho barak ba propriedade. Saida mak o hanoin loja na in tenke halo? Saida mak o hanoin ema ne ebé sosa sasan tenke halo? L. Espresaun Kreativa Espresaun kreativa bele tulun atu halo konseitu konkretu liu, personaliza, abstrasaun, no afeta atitude hodi involve resposta emosional no mós intelektual ba direitus umanus. Maske profesór tenke sente konfortavel uza teknika ne e, o la presiza realiza rasik artista sira. Teknika enrikeza ne e importante ho alunu sira. Hakerek: Alunu sira bele hakerek poezia, muzika, drama, istoria, ka essay orijinal ka halibur materia relevante husi fonte seluk. Sira mós bele hakerek surat ka editorial kona-ba kestaun ne ebé sai preokupasaun ba sira. Arte Grafika: meiu posivel ne e la iha limita; dezeñu no pintura; halo moveis; kolajen; ka eskultura; hasai fotografia; kria instalasaun; dezeña poster, spanduk, ka T- Shirt; nst. Atu fo koñesimentu, hatudu rezultadu iha edifisiu eskola nian ba alunu seluk atu haree, ka iha fatin publiku iha ne ebé membru komunidade nian bele haree. Muzika: Posibilidade muzika nian ba aprendizajen ne e la iha limitasaun. Grupu ho otas hotu responde ba muzika ne ebé inspira, enerjiza no liga sira ba luta historiku ba justisa. Movimentu no Dansa: Arte naun-verbal ne e dalabarak permiti alunu sira atu Ko alia buat ne ebé la ko alia sai. Kombina ho muzika, sira bele lidera opera espontanea. Drama: Teknika drama barak bele aumenta aprendizajen. Dalaruma ninia objetivu ba alunu sira atu esperiensia situasaun ka identidade ida ne ebé seidauk hatene (ezemplu, nu udar deslokadu ida, nu udar defisiente) no dezenvolve empatia no apresiasaun ba pontu de vista oin-oin (ezemplu, hala o papél nu udar perpetrador, nu udar sasin ida, nu udar advogadu ida, nu udar ema ida ne ebé uma la iha). Dramatizasaun seluk bele serve atu konkretiza konseitu (ezemplu, ajindu artigu DUDU ka Konvensaun ba Labarik nian) ka analiza konflitu (ezemplu, ajindu konfrontasaun entre polsia no manifestante sira). 1. Charades: serbisu iha ekipa balun, alunu sira imita artigu iha dokumentu direitus umanus nian, ne ebé alunu seluk tenke si ik. Charades hirak ne e bele ilustra direitu negadu, direitu desfrustrada, ka direitu defendidu.

54 2. Leitura Dramatika: Alunu sira kria aprezentasaun hodi lee husi jogu, sasin, istoria, ka poezia sira kona-ba asuntu partikular. 3. Kriasaun Imajen: Husu voluntariu ida atu temi problema direitus umanus ida husi ninia esperiensia rasik. Hafoin voluntariu ne e uza alunu seluk atu kria ima jen ida problema ne e nian. Ema hotu tenke konkorda katak imajen ne e reprezenta ezatamente problema ne e. Hafoin husu ba voluntariu ne e atu muda neik-neik imajen atual ne e ba ida ne ebé ideal liu (ezemplu ida situas aun ne e nian nu udar nia hakarak haree). Diskute ajente posivel mudansa nian. 4. Fantose: Alunu sira kria boneku hatudu kona-ba tema direitus umanus nian. 5. Role-play: Métodu popular ida ne e bele iha forma oin-oin, maibe jeralmente, alunu sira imita drama ki ik oan. Fo instrusaun klaru no asegura tempu ba dezenvolvementu tomak no diskusaun role-play nian, konklui ho reafirmasaun esplisita ninia objetivu no pontu aprendizajen. Sensivel ba sentimentu drama bele evoka iha autor sira no publiku. Fo tempu atu debrief role-play, husu ba autor no publiku kona-ba saida mak sira sente. Enkoraja avaliasaun kona-ba saida mak akontese tiha ona ne e no analiza ninia relevansia ba direitus umanus. Iha kazu balun, alunu sira inventa role-play no seluk profesór atribui plot ida. Dalaruma alunu sira hala o papél espontanea; seluk sira simu papél espesifiku, dalaruma ho atitude no hahalok atribuidu (ezemplu, O haree o nia belun ida hetan baku husi maluk seluk maibe o lakohi involve, ka O sai nu udar sasin ba violensia domestika ida maibe o lakohi involve ). Elaborasaun kona-ba role-play bele inklui métodu balun tuir mai ne e: a. Konjela: Hakilar Konjela durante momentu ida asaun intensa nian no husu autor atu deskreve sira nia emosaun iha momentu ne ebá ka konvida alunu sira ne ebé rona atu analiza kona-ba saida mak akontese dadaun. b. Papél Reversaun: Lahó avizu, interompe asaun, no husu autor sira troka papél (ezemplu, muda jeneru opresor sai fali vitima), no kontinua asaun husi pontu ne ebá. Debrief metikulozamente. c. Re-play: Hafoin role-play ida, muda situasaun (porezemplu, ezetu iha tempu ida ne e o labele lee ka O labele rona ) no husu autor atu repete sena hanesan ho mudansa ida ne e. d. Lalatak: Husu ema ida hodi hamriik iha autor idak-idak nia kotuk. Hapara asaun iha klaran no husu ba Lalatak saida mak sira hanoin sira nia karakter ne e sente no hanoin no tanbasa. 6. Teatru iha Dalan/Eskola: Atu publiku iha koñesimentu, espesialmente entre publiku ne ebé iha alfabetizasaun limitadu, alunu sira performa jogu direitus umanus iha fatin publiku.

55 M. Vizita Kampu Dalaruma, alunu sira presiza fatin seguru atu aprende, sai ba fatin foun. Iha tempu seluk, aprendizajen ne e aumenta bainhira espoe ba ema no fatin foun, frekuentemente la rekoñesidu iha sira nia komunidade. Vizita ba fatin sira hanesan iha ne ebé kestaun direitus umanus nian dezenvolve (porezemplu, prizaun, hospital, raiketan internasional, sentru urbanu, kampu deslokadu sira) ka iha ne ebé ema serbisu atu hapara abuzu ka alivia vitima sira (porezemplu, organizasaun naun-profit, edifisiu governu nian, edifisiu ONU nian, uma laek ka protesaun ba feto ne ebé hetan tratamentu aat hahan, ka banku roupa). Prepara alunu sira ba kualker vizita (porezemplu, kria pergunta preliminaria no projetu peskiza, fo informasaun, dezignasaun espesifiku ba observasaun) no fo dalan apropria atu responde ba esperiensia (porezemplu, diariu, espresaun kreativa, diskusaun grupu ki ik, nst.) no hola medida (porezemplu, hakerek artigu iha jornal ida, kria postura komunidade nian, folletu informasaun nian, nst.). N. Interpretasaun Imajen nian Responde ba fotografia, imajen, dezeñu animadu, ka artefatu bele ilustra diferensa individual no evoka sentimentu kona-ba konseitu abstratu. Karik bele, permiti alunu sira atu hili imajen ne ebé sira sei izamina. Husu pergunta xavi ba hakerek ka diskusaun (porezemplu, Saida mak o hatene kona-ba imajen ne e?... hanoin kona-ba imajen ne e?...sente kona-ba imajen ne e? ). konklui hodi husu alunu sira atu hatudu sira nia imajen no rezumi sira nia diskusaun. O. Intervista Intervista aprovisiona aprendizajen direta no personaliza kestaun direitus umanus no historia. Sira hotu ne ebé hetan intervista bele familia, membru komunidade, ativista, dirijente, peritus, ka sasin sira ba iventu direitus umanus. Alunu sira presiza atu iha ideia klaru kona-ba objetivu no rezultadu dezejadu ba sira nia intervista no uluk nana in prepara ho pergunta xavi. Sira mós presiza atu planu oinsa sira sei dokumenta intervista ne e no komprende implikasaun etika kona-ba oinsa sira uza informasaun ne ebé sira hetan. Intervista ne e bele hala o husi grupu tomak, ekipa, ka individual ne ebé sei konsolida no kompara rezultadu sira. Investigasaun preliminaria kuidadozu no preparasaun pergunta nian ne e esensial ba intervista ne ebé efetivu. Historia Oral: Intervista ho sasin sira ba historia bele estabelese imajen diferensiada ida kona-ba kestaun ka iventu ida ne ebé refleta pontu de vista barak. Prepara alunu sira hodi diskute teknika historia oral, lee informasaun background, no kompara pergunta intervista nian. Konsidera atu publika ida ne e, dalaruma iha kolaborasaun ho sosiedade historiku ka jornal lokal. P. Atividade kadi-kakutak Teknika ida ne e harii kooperasaun no permiti alunu sira atu hanorin malu. Fahe kestaun ida ba sub-topiku balun (porezemplu, argumentu diferente pro no kontra direitu liberdade ba relijiaun, ka argumentu diferente pro no kontra kastigu mate ko-

56 tu), no dezigna sub-topiku idak-idak ba grupu ki ik diferente (porezemplu, grupu ho alunu na in 5). Grupu idak-idak serbisu hamutuk atu aprende liu tan kona-ba aspeitu topiku ninian (porezemplu, halo investigasaun, diskute, lee handout sira). Bainhira grupu inisiu informa ona nia-an, dezigna grupu foun kontein ema ida husi grupu inisiu idak-idak. Membru idak-idak grupu foun nian mak depois responsabiliza ba fahe ninia informasaun ka pontu de vista kona-ba sub-topiku, ne ebé kobre aspeitu barak topiku ida nian. Atu konklui lisaun ida, halo debrief ida kona-ba kestaun no rezumi pontu diskusaun prinsipál sira. Q. Hakerek Diariu Bainhira alunu sira hakerek ona sira nia reasaun, opiniaun, no ideia molok diskusaun ida la os de it foti nivel diskursu nian, maibe mós aprovisiona sira ho gravasaun eskrita ida sira nia evolvimentu ideia nian kona-ba direitus umanus. Hakerek jornal mós renforsa valór independente, hanoin kritiku. Ba alunu balun, diariu ida aprovisiona tomada atu espresa hanoin no emosaun ne ebé pesoal tebe-tebes atu lori ba diskusaun jeral. Aprovisiona tempu sufisiente ba hakerek diariu (minimu minutu 10) ba intervalu regular (porezemplu, bainhira atividade ka diskusaun ida remata); Nunka ezije kualker ema ida atu lee, ka hatudu, diariu; Karik alunu hili atu lee husi diariu, ema ida labele kritika ninia opiniaun. Diariu Komunidade/Koletivu ida: konvida alunu sira atu kontribui entrada husi sira nia jornal ba jornal grupu nian ida, bele reprodusida no fo ba partisipante idak-idak ka montadu ba kuadru bulletin grupu ida nian. Hirak ne e bele anonima. R. Media Massa Jornal, revista novidade, no programa novidade iha radio ka televizaun bele serve meiu aprendizajen ne ebé ekselente. Husu alunu sira atu analiza media ba estereotipu, prejuizu, no tratamentu diferente kona-ba istoria hanesan. Pergunta ba analize bele inklui tuir mai ne e: Títulu artigu nian ne e sujere vizaun ida kona-ba kestaun ne e ka lae? Parte rua husi kestaun ne e aprezentada iha maneira balansu ka lae? Karik akuzasaun direta halo hasoru kualker ema ida? Karik akuzasaun indireta mós halo? Iha karik prova ruma ne ebé oferesidu hodi suporta alegasaun ne e? Iha karik sitasaun direta husi ema ne ebé hetan kritika? Iha karik sitasaun direta husi ema ne ebé iha autoriedade (porezemplu, polísia, traballador sosial, funsionariu eleitu, administrador governu nian)? Karik iha fotografia ka parte filme nian, iha imparsialidade ka lae? Iha karik ema ruma ne ebé haree ba espesialmente di ak ka aat? Bainhira alunu sira sensitizadu ba kestaun partikular ida, sira dalabarak hahú atu koñese nia. Enkoraja sira atu lori ezemplu sira ne ebé sira rona ka lee iha media. Karik

57 alunu sira iha interese, estabelese tempu ida iha sesaun idak-idak atu aprezenta ezemplu hirak ne e. Aprezentasaun ida nune e bele liga ba lisaun lingua nian. Kestaun direitus umanus iha media bele mós inspira alunu sira ho otas boot atu hakerek ba funsionariu lokal ka editor jornal, ka hola medida ho forma seluk. S. Projetu Investigasaun Projetu ne e investigasaun independente ne ebé permiti alunu sira atu esplora topiku sira detallu liu no atu fahe sira nia rezultadu ho sira seluk. Sujestaun balun ba projetu investigasaun mak hanesan tuir mai ne e: Tulun alunu sira defini sira nia topiku sira presizamente no klaramente, dalaruma iha forma pergunta (porezemplu, Oinsa deslokadu sira hetan tratamentu? ka Direitus Umanus Feto nian hadi ak tiha ona iha ha u nia komunidade ka lae? ); Objetivu projetu nian, parametru, no prazu tenke klaru; Sujere rekursu no teknika investigasaun nian; Klarifika dalan oinsa rezultadu bele hetan aprezenta (porezemplu, relatoriu eskrita, esibisaun, espresaun kreativa, poster, ka arte, nst); Inklui konklusaun objetiva no resposta subjetiva alunu sira nian; Fornese maneira ida ba alunu sira atu aprezenta sira nia rezultadu publikamente (iha eskola ka komunidade) nune e ema seluk bele aprende husi sira nia investigasaun. Investigasaun Estudu Kazu: Enkuantu biblioteka ka rekursu internet ne e importante, projetu sira bele mós utiliza intervista no rekursu moris seluk (porezemplu, estuda padraun imigrasaun komunidade nian iha semiteriu lokal; avalia rota ba eskola ba asesu defisiente sira; kria estatistika husi observasaun pesoal). Projetu ida nune e dezenvolve kompetensia investigasaun nian, hanoin independente, no aprendizajen kooperativa, no ilustra ligasaun entre kestaun sira, situasaun lokal, no vizaun konflitu ne ebé variedade. Peskiza Internet: Iha ne ebé iha asesu ba internet, investigasaun projetu direitus umanus barak bele kompleta elektronikamente, inklui jeografia, estatistika, dokumentu, no artigu jornal nian. T. Ezersisiu klasifikasaun no definisaun Atividade klasifikasaun ezije alunu sira, individualmente ka iha grupu, atu prioritiza alternativa kompetisaun no esplika sira nia hili. Hirak ne e teknika ida ne ebé ekselente liu atu defini valór, diskute pontu de vista konflitu nian, no harii konsensu. EZEMPLU Alunu sira bele klasifika direitu hirak ne ebé importante liu ba sira, hili elementu sosiedade nian hirak ne ebé merese hetan asistensia liuhusi estadu, ka deside estratejia ne ebé efetivu liu atu hadi ak bem-estar labarik nian.

58 Klasifikasaun Eskada: Fo ba grupu alunu sira deklarasaun 6 12 iha kartaun ka post-its ketak-ketak. Husu ba grupu sira atu koloka deklarasaun hirak ne e vertikalmente husi ida ne ebé sira hanoin importante liu ba sira hodi tau iha leten aas eskada nian. Husu ba grupu sira atu kompara no esplika sira nia rezultadu. EZEMPLU, uza deklarasaun 6 tuir mai ne e: Laran di ak; Onestu; Util; Solidaria; Konsiderasaun; Respeitozu. Respeitozu Onestu Laran di ak Solidaria Konsiderasaun Klasifikasaun Diamante: Fo ba grupu ki ik alunu sira nian deklarasaun eskrita 9 iha kartaun ka post-its. Husu alunu sira atu organiza deklarasaun hirak ne e iha forma diamante ida: deklarasaun importante liu hotu koloka iha leten aas liu, deklarasaun rua hanesan maibe ladun importante iha segundu fila, deklarasaun tolu ho importansia moderadu iha terseira fila, deklarasaun Alfabetizadu rua ho importansia ki ik iha kuartu fila, deklarasaun ho importantansia ki ik liu koloka iha fila kraik liu. Husu grupu sira ho deklarasaun hanesan atu kompara no esplika sira nia Dalam rezultadu. Respeitozu ba ema seluk Ambiente moos Util Fatin atu hela Bee moos EZEMPLU, uza deklarasaun 9 tuir mai ne e: Iha serbisu; Alfabetizadu; Hatene o nia direitu; Iha dame; Iha fatin atu hela; Saude di ak; Ambiente moos; Bee moos; Respeitozu ba ema seluk. Serbisu Hatene o nia Direitu Saude di ak U. La o Tuir Opiniaun/Valór Iha ne e husu alunu sira literalmente atu hola pozisaun ida tuir sira nia nivel konkordansia ka la iha konkordansia ho deklarasaun ida. Area dezinadu ida iha sala ne ebé reprezenta pozisaun kontinuum ida (porezemplu, Firmemente konkorda, Jeralmente konkorda, La Hatene, Jeralmente La konkorda, Firmemente La Konkorda ). Lee deklarasaun ida kona-ba kestaun kontroversial ida (porezemplu,

59 Saude ne e direitus umanus ida ), fo sekundu 30 hodi halo reflesaun, no hafoin husu alunu sira atu hola pozisaun ida. Bainhira grupu hirak ne e forma tiha ona, husu alunu sira atu esplika sira opiniaun ka dialogu ho alunu seluk ne ebé hola pozisaun oposta. Enkoraja sira hotu ne ebé la hola desizaun atu husu pregunta. Hafoin diskusaun, husu karik balun hakarak muda pozisaun. Ba teknika ida ne e o tenke prepara deklarasaun tolu to o lima kona-ba kestaun bazea ba asuntu ne ebé atu ko alia kona. V. Votu Demokratiku Tau ba pratika regra demokratiku nian, no métodu votu nian, atu foti desizaun klase nian. Tulun alunu sira deside métodu hirak ne ebé apropria ba situasaun diferente (porezemplu, nominasaun formal, votu, eleisaun, sedula abertu no sekretu). W. Atividade Ripple Dezeñu grafiku ne ebé indika relasionamentu bele tulun alunu sira analiza situasaun. Webbing: hahú hodi hakerek liafuan, fraze, ka pergunta ida iha surat tahan ka kuadru (porezemplu, Feto ). Sirkula tiha liafuan ne e no husu alunu sira atu brainstorm ninia adjetivu, hanoin, ka memoria hetan evoka husi buat ne ebé mak hakerek iha sirkulu laran. (Porezemplu, Tanis, Fizikamente fraku, Hamoos uma, te in hahan ). Hakerek ida ne e no liga ba sujestaun idak-idak ho liña ida ba sirkulu klaran. Bainhira alunu sira relata resposta ne ebé jera husi liafuan iha sirkulu laran, entaun hakerek no liga iha liña ida ba resposta ne e, gradualmente kria no haluan web ne e (porezemplu, Hamoos Uma ka Te in Hahan liga ba fizikamente fraku ). Te in Labarik Feto Fizikamente Hela iha La iha La iha Hamos Efeitu Roda nian: Bainhira pergunta ka Kiak deklarasaun ida iha sentru sirkulu ida (porezemplu, Saida mak sei akontese karik feto hot-hotu iha Timor Leste atende eskola? ). Hafoin dezeña anel konsentrika 2 hale u sirkulu sentral ne e. Fahe anel primeiru ba parte tolu ne be hanesan no hakerek efeitu tolu ne ebé rezulta husi deklarasaun ne e (porezemplu, Toma desizaun maior, papél maior empresarial mundial, Partisipasaun mais iha investimentu ). Fahe anel segundu ba iha parte neen ne ebé hanesan no hakerek iha efeitu rua ne ebé sei rezulta husi deklarasaun tolu ne e idak-idak (porezemplu, Toma desizaun maior, papél maior hodi suporta ba preokupasaun feto nian, no Mais independensia ). Grupu ki ik sira bele serbisu

60 ba deklarasaun hanesan no kompara sira nia rezultadu. O bele prepara lista ida pergunta ka deklarasaun nian ne ebé relevante no husik grupu idak-idak hili rasik ida atu halo. X. Diorama Esplika ba alunu sira katak sira sei kria diorama ida, porezemplu, moris iha mota ninin ida besik fatin ne ebé sira hela ba. Husu ba sira atu halo lista ida kona-ba liafuan hirak ne ebé deskreve mota ne e (boot, luan, klean, rapida, superfisial, poluida, fresku, nst.). Husu ba alunu sira atu hanoin kona-ba oinsa bainhira moris iha mota ninin ida. Husu ba alunu sira atu konsidera: sira nia uma sei oinsa loos (barku, uma ida iha mota ninin, nst.), atividade rekreativa saida de it mak sira sei partisipa (peska, nani, vela, snorkel, nst.) no oinsa sira aprovisiona sira nia familia (moris dook husi rai, buka serbisu iha mota, nst.). Fo ba alunu idak-idak surat tahan kuadradu idak-idak. Haruka sira dobra surat tahan ne e diagonalmente iha klaran atu forma triangula ida no hafoin dobra tan dala ida hodi halo triangula ki ik ida. Loke tiha surat tahan ne e. Tesi tiha iha nia tutun pontu kanto ida nian ba sentru surat tahan ne e nian tuir liña dobra ne e. Demonstra ba alunu sira katak dobra segmentu tesi ida liu seluk, diorama dimensional tolu hetan forma. Fo hatene ba alunu sira atu labele kola superfisiu dobradu ne e molok ilustrasaun ne e kompleta. Fo hatene ba alunu sira katak sira sei kria sena mota nian hodi dezeña background ambiente mota nian iha diorama, no sira sei hatudu oinsa sira moris iha mota ninin hodi kria vizuais ne ebé kola ba baze diorama nian. Bainhira ilustrasaun ne e kompleta ona, kola segmentu ne ebé hetan tesi ne e no dobradu ne e atu forma diorama ida ne ebé hamrik ho kualker pozisaun. Avaliasaun Lisaun Edukasaun Direitus Umanus nian Avaliasaun ne e hanesan mapa ida. Permiti profesór atu: hatene alunu sira iha ne ebé konseptualmente; deside dalan efisiente liu ba alunu sira atu atinje objetivu aprendizajen nian ne ebé profesór fo ba sira; no sukat progresu alunu sira nian no/ka atinje objetivu aprendizajen nian. Konteúdu informasaun no nivel komprensaun (aprendizajen kognitiva) alunu sira bele hetan teste maneira standarte sira. Maibe, avalia atitude no muda atitude (afetiva aprendizajen) ne e susar liu tanba natureza subjetiva julgamentu ne ebé involve. Iha ne e la iha teknika fiksu ne ebé bele oferesidu iha ne e.

61 Kuestionariu Open-ended, fo durante intervalu, ne e simples liu, maibe impresaun sira aprovisiona ne e flota diak tebes. Checklists bele mós elaboradu atu avalia sala aula nian no pratika komunidade eskola iha termu direitus umanus nian ida ne e bele hakfilak ba atividade ida ne ebé util liu ba alunu sira. Jeralmente, no ne e dalabarak ba alunu otas boot sira, alunu sira sei valoriza no foka ba materia ne ebé sei iha impaktu ba sira nia nivel. Sira nia motivasaun atu aprende sei aumenta bainhira profesór fo hatene sira kompetensia up front no konteúdu saida mak sei hetan avalia, ho objetivu aprendizajen nian ne ebé afirma klaramente. Sempre alina o nia avaliasaun ba objetivu aprendizajen atividade nian. Objetivu aprendizajen ne e bloku konstrusaun nian ba koñesimentu konteúdu konseptual no kompetensia ne ebé permiti alunu sira atu harii sira nia komprensaun kona-ba direitus umanus. Objetivu aprendizajen nian ne e deklarasaun ne ebé bele sukat ba saida mak alunu sira tenke lembra, komprende no bele halo nu udar rezultadu direta husi atividade aprendizajen partikular ida. Atividade aprendizajen idak-idak ne ebé mak alunu sira empeña ba ne e iha maisoumenus objetivu aprendizajen kognitiva no afetiva ida. Atividade balun sei iha objetivu ida ka liu. Objetivu aprendizajen ne e defini nu udar saida mak profesór hakarak alunu sira atu hatene ka komprende hafoin sira kompleta tiha atividade aprendizajen nian. Ne e mós sei inklui deskrisaun ida tipu komportamentu alunu esperadu atu hatudu. Objetivu aprendizajen bele sai konseitu importante direitus umanus nian ida, hanesan karakteristika direitus umanus nian, ka bele mensiona dokumentu direitus umanus ONU nian, mak hanesan DUDU, ICCPR ICESCR, ka bele garante katak lixu sira tau iha lixu fatin. Tabela 4.5 ne e sujestaun ida kona-ba checklist ida ne ebé bele hetan dezenvolve atu avalia aprendizajen kognitiva alunu sira nian, ho referensia ba Taksonomia Bloom nian kona-ba aprendizajen. Bele dezenvolve Checklist ne ebé hanesan ida atu avalia aprendizajen afetiva alunu sira nian.

62 kona-ba World Wide Web Kategoria Esemplar 1 Konteúdu A. Objetivu unidade hot-hotu dominada B. Topiku hetan kobre profundidade C. Detallu pertinente barak inkluidu D. Liu Rekizitu dezinasaun Kompetensia Inkeritu Teknolojia (optional, se alunu sira iha asesu) A. Evidensia ne ebé konteúdu hotu-hotu kuidadozamente analizada no avaliada B. evidensia sustansial ne ebé alunu sira buka no hetan fonte relevante informasaun nian ne ebé kuidadozamente sintetizda C. Alunu sira bele esplika no defende kuidadozamente sira nia razaun hodi hili fonte informasaun ba sira nia aprezentasaun A. Uza efeitu multi-media nian oin-oin (lian, imajen, nst.) B. Uza fonte apropria oin-oin C. Aplika teknolojia oin-oin, hanesan skanner, gravasaun dijital, kamera dijital, atu tau hamutuk aprezentasaun hirak ne e Tabela 4.5: Liña Avaliasaun Kognitiva Sujeri Kumpri 2 A. Objetivu unidade barak mak dominada B. Topiku hetan kobre C. inklui detallu pertinente A. Evidensia ne ebé konteúdu analizada no avaliada, maibe efetivamente ladun sintetizada B. Evidensia klaru ne ebé alunu sira buka fonte suplementaria informasaun nian no koko atu integra sira iha deklarasaun koherente ida C. Balun tenta atu esplika razaun tanbasa mak hili materia informasaun partikular A. Uza efeitu multi-media barabarak B. Uza fonte apropria iha World Wide Web bara-barak C. Aplika maisoumenus teknolojia ida tuir mai ne e: skanner, gravasaun dijital, kamera dijital, nst. Dezenvolvendu 3 A. Objetivu unidade nian balun dominada B. Kobre topiku maibe iha maneira superfisial C. Inklui Detallu oituan A. Evidensia balun ne ebé konteúdu avaliada no analizada, maibe la iha evidensia katak ne e sintetizada B. Evidensia balun kona-ba buka materia informasaun suplementaria C. Evidensia oituan ne ebé alunu ka grupu bele esplika razaun tanbasa hili materia informasaun partikular A. Uza ida ka la uza efeitu multi-media B. Uza ida de it ka la iha fonte apropria iha World Wide Web Hahú 4 A. Objetivu unidade nian oituan mak dominada B. La kobre topiku tomak C. Oituan ka la iha detallu A. Evidensia oituan ne ebé konteúdu avaliada, analizada ka sintetizada B. La iha evidensia kona-ba buka materia informasaun suplementaria C. La iha evidensia ne ebé alunu ka grupu bele esplika kona-ba hili materia informasaun A. Uza ida ka la uza efeitu multi-media B. La uza fonte ruma husi World Wide Web Score (1, 2, 3 or 4)

63 Kategoria Esemplar 1 Aprezentasaun A. Aprezentasaun ne e altamente organizada, kompleta no koesiva B. Uza aprosimasaun orijinal efetivamente termu no konseitu sira totalmente klarifikada ba publiku C. Fonte utilizada grandemente aumenta komprensaun ba topiku D. Tempu Aprezentasaun nia aproria E. Uza fonte informasaun nian barak (numeru livru sira ka website, nst.) Serbisu iha Ekipa A. Demonstra lideransa vital konsistentemente B. Konsistentemente hala o tarefa iha unidade tomak C. Mantén atitude pozitivu iha unidade tomak D. Hala o papél kritiku hodi organiza no fasilita aprendizajen grupu nian E. Kumpri prazu sira hotu Kumpri 2 A. Aprezentasaun organizada, kompleta no koesiva B. Uza aprosimasaun orijinal efetivamente termu no konseitu klarifikada totalmente ba publiku C. Fonte utilizada grandemente aumenta komprensaun ba topiku D Tempu Aprezentasaun nia aproria E. Uza fonte informasaun nian balun (numeru livru sira ka website, nst.) A. Demonstra lideransa frekuentamente B. Regularmente hala o tarefa iha unidade tomak C. Mantén atitude pozitivu iha unidade tomak D. Hala o papél ida hodi organiza no fasilita aprendizajen grupu nian E. Kumpri prazu hotu Dezenvolvendu 3 A. Aprezentasaun presiza serbisu ho ninia organizasaun, rigor no koerensia B. Termu no konseitu la hetan klarifikasaun ba publiku C. Fonte balun utilizada atu aumenta komprensaun topiku nian D. Tempu Aprezentasaun ne e kuaze apropria A. Regularmente kontribui ba esforsu grupu nian B. Jeralmente hala o tarefa nafatin iha unidade tomak C. Jeralmente iha atitude pozitivu ida iha unidade tomak D. Hala o papél limitadu hodi organiza no fasilita aprendizajen grupu nian E. Kumpri dalabarak prazu hotu Hahú 4 A. Aprezentasaun ne e la organizada, kompleta no koesiva B. Termu no konseitu la hetan klarifikasaun ba publiku C. Fonte oituan aumenta komprensaun topiku nian D. Tempu Aprezentasaun ne e la apropria A. Dalaruma kontribui ba esforsu grupu nian B. Raramente hala o tarefa iha unidade tomak C. La iha atitude ne ebe sempre pozitivu D. Hala o papél limitadu hodi organiza no fasilita aprendizajen grupu nian E. Frekuentemente la kumpri prazu sira Score (1, 2, 3 or 4)

64

65 Diretus umanus ne e la os asuntu ida ne ebé bele estuda iha distansia. Alunu sira labele estuda de it kona-ba Deklarasaun Universal, kona-ba injustisa rasial, ka kona-ba uma la iha lahó dezafiu atu hanoin kona-ba hirak ne e signifika saida ba sira pesoalmente. Nu udar edukador direitus umanus nian, ita tenke husu ba alunu sira no ita nia an rasik, Oinsa buat hirak ne e hotu nia relasaun ba dalan ita hala o ita nia moris? Resposta ba pergunta ne e sei hateten ba ita kona-ba efetivu oinsa ita hanorin ona ita nia alunu sira. David Shiman, Introdusaun Hanorin Direitus Umanus, 1998 Kapítulu 5 Edukasaun Direitus Umanus iha Ensinu Primaria Prinsípiu sira ba Edukasaun Direitus Umanus iha Eskola Iha ensinu primaria, buat ne ebé importante liu mak atu dezenvolve atitude respeitu nian ba dignidade no diversidade umana. Hanorin ba direitus umanus ne e ho objetivu atu fomenta sentimentu konfiansa nian no toleransia sosial hirak ne e bazea ba kultura tomak direitus umanus nian, nu udar pontu atu hahú ba aderensia ba valór hirak ne ebé mak nu udar nukleu valór no prinsípiu direitus umanus nian. Importante mós mak introdusaun relasaun fundamental entre direitus umanus no responsabilidade. Iha nivel pre-eskola no eskola primaria, labarik sira aprende atu espresa sira an, atu komunika, no atu kuidadu. Ida ne e halo personalidade hanorin profesór nian altamente kritiku. Abordajen suportiva ida iha momentu hotu sei halo atividade idakidak signifikativa, mesmu ida ne ebé la espesifiku ba hanorin direitus umanus. Hanesan mós ema seluk, alunu sira aprende di ak liu bainhira sira tau ba pratika buat hotu ne ebé interesante no variu. Tanba ne e mak teknika pedagojika sentru esperiensia nian destakada iha Kapitulu 4. Profesór sira ne ebé prefere liu métodu pedagojika kognitiva bele hetan abordajen ne e komplimentaria ba sira. Buat ne ebé hetan katak hanorin direitus umanus presiza buat barak liu duke esforsu intelektual nian. Hanorin ba direitus umanus fomenta alfabetizasaun husi tipu importante liu, tanba kapasidade edukada ida atu halo julgamentu ho responsabilidade no justa mak vital ba ita nia sobrevivensia. Esperiensia eskola razoavel ida bele tulun promove kapasidade ne e (no mós bele halo aprendizajen atu lee, hakerek no razaun, efisiente liu mós). Oinsa atu hanorin ne e bazea ba saida mak o hanorin. Atu hanorin iha ne ebé de it hanorin iha li ur ka iha sala aula laran prinsípiu komun sira informa métodu sira uza atu hanorin direitus umanus: Fo EXAME OPEN-MINDED kona-ba valór no preokupasaun direitus umanu ho oportunidade ba labarik sira atu alkansa pozisaun sira ne ebé diferente

66 husi profesór sira nian. Inklui DIMENSAUN LOKAL no/ka INTERNASIONAL/GLOBAL ida ba valór ka tema direitus umanus nian ne ebé ezaminada dadaun, (porezemplu, oinsa manifesta-an iha uma no li ur). Evita hodi labele foka liu ba abuzu direitus umanus. Emfatiza direitus umanus nu udar SISTEMA VALÓR POZITIVU ida no padraun ida ne ebé ema hotu iha direitu ba. Afirma fiar katak INDIVIDUAL bele halo diferensa ida no fo ezemplu individual sira ne ebé hala o tiha ona ida ne e. Inklui DIMENSAUN ASAUN ida ne ebé fo oportunidade ba alunu sira atu halo asaun kona-ba sira nia fiar no komprensaun. Asaun hirak tenke diriji problema sira iha uma no iha ne ebé de it iha mundu rai-klaran. Liga topiku ka kestaun hotu ba artigu DEKLARASAUN UNIVERSAL DIREITUS UMANUS no KONSTITUISAUN TIMOR LESTE nian ne ebé relevante. Halo koneksaun ida ne e eksplisita duke implisita ka asumi. Responde ba preokupasaun relasaun ba DIVERSIDADE KULTURA. Atividade sira tenke refleta perspektiva oi-oin (porezemplu, rasa, jeneru, relijiaun, tradisaun kultural/nasional, nst.). Preokupa ho KONTEÚDU NO PROSESU APRENDIZAJEN. Ida ne e difisil atu empena alunu sira hodi ezamina kestaun relasaun ho direitu no justisa se ambiente aprendizajen la demonstra respeitu ba justisa no dignidade umana. Hanorin ba direitus umanus ezije profesór atu refleta ninia komportamentu no personalidade nu udar modelu ida. Labarik sira persebe mensajen adultu nian ida nu udar kredivel se ninia komportamentu suporta ne e, porezemplu, ho tom voz nian, komprensaun, toleransia, justisa ka enkorajamentu. Mantén diskursu ba minimu. Maibe uza MÉTODU PARTISIPATORIA ba aprendizajen, hanesan role-play, diskusaun, jogu, istoria, no simulasaun sira. Ezemplu barak teknika/ métodu partisipatoria nian mensionadu iha Kapitulu 4. Abordajen aprendizajen atividade/tarefa bazeada ezije planeamentu no preparasaun kuidadozu husi profesór, ida ne ebé sei inativu iha klase laran. Maibe, enkuantu alunu sira hala o hela tarefa dadaun, profesór tenke observa nafatin, atu identifika sira nia kompetensia no nesesidade aprendizajen nian intermude koñesimentu no komprensaun, treinu kompetensia nian, no valór. Liga labarik sira nia ESPERIENSIA MORIS nian diretamente ba konseitu abstratu no dokumentu legais sira.

67 Dezenvolvimentu Planu Lisaun Ilustrasaun iha Kapítulu 4 (Figura no Tabela ), hamutuk tulun profesór identifika teknika/ métodu pedagojika apropria atu hatama valór no prinsípiu direitus umanus iha labarik sira. Ne e mós bele orienta profesór sira bainhira dezenvolve sira nia planu lisaun. Ne e tulun identifika objetivu aprendizajen relevante no métodu avaliasaun ba alunu sira. Ninia ideia mak atu dezenvolve labarik sira nia kompetensia etapa ba etapa no sekuensia. Planu lisaun ne e deskrisaun detalla profesór nian instrusaun kursu nian ba lisaun ida. Objetivu planu lisaun ida nian ne e simples liu: atu komunika, ba O, profesór. Planu lisaun ida profesór dezenvolve ne e atu orienta nia hodi organiza materia relevante no sira rasik ho objetivu atu tulun alunu sira atinje rezultadu destinadu aprendizajen nian. Planu lisaun ida apár ho formatu partikular ida ka lae ne e la relevante ho ne e realmente deskreve saida mak profesór hakarak ka lae, no determinadu mak instrumentu di ak liu to o ikus. Enkuantu iha formatu barak ba planu lisaun ida, planu lisaun barak kontein elementu balun ka hotu, tipikamente tuir orden iha Tabela 5.1. no Tabela 5.3. Formatu ezata hetan hili ba planu lisaun ida sei impulsionadu husi nesesidade eskola nian no sabor pesoal profesór ida nian. Unidade planu nian dalabarak tuir formatu ne ebé hanesan, maibe destinada atu kobre unidade tomak, ne ebé sei entrega durante loron ka semana hirak nia laran. Alinamentu Kuríkulu nian, planu/instrusaun lisaun, no avaliasaun ne e nesesariu bainhira alunu sira hakarak esperiensia susesu. Lisaun Estudu du Meiu esensial ne ebé tenke hetan hanorin iha turma hotu-hotu iha Timor Leste tomak bele hetan iha Kuríkulu. Hanorin Kuríkulu ho maneira ne ebé tulun alunu sira atu haloos saida mak sira aprende dadaun tulun sira atu haree Estudu du Meiu nu udar sujeitu util ida la os faktu konjuntu ida atu memora. Ikus liu, avaliasaun formativa no sumativa tenke refleta métodu hanorin no aprendizajen interativa no mós kobre nivel oin-oin demanda kognitiva iha Estudu du meiu. Integrasaun Direitus Umanus iha Kuríkulu/Lisaun Estudu du Meiu Lisaun hirak ne ebé sujerida iha sujestaun lisaun nian tuir mai ne e projetadu tiha ona, ka adaptada, husi fonte oin-oin, bazea ba Kuríkulu ensinu primaria Timor Leste nian iha dixiplina Estudu du Meiu nia laran (haree Tabela 5.2). Nune e sujestaun lisaun idak-idak nian iha referensia ba Kuríkulu Estudu du Meiu. Ne e fasil liu ba profesór atu hetan area lisaun ne ebé direitus umanus bele inetgra iha laran. Keta haluha katak lisaun hirak ne ebé sujerida iha manuál ida ne e atu fo de it ideia ida ba profesór kona-ba oinsa integra prinsípiu direitus umanus iha lisaun Estudu du Meiu regular kona-ba siensia, siensia sosial, siensia saude no moral. Dezenvolvimentu lisaun direitus umanus suplementaria husi profesór sira ne e objetivu prinsipál manuál ne e nian.

68 objetivu komportamentu nian (saida nian, inklui input TÍTULU Topiku lisaun nian. KLASE Nivel klase alunu sira ne ebé planu ne e intende ba KUADRU KURÍKU- LU NIAN Dixiplina espesifiku (matematika, lee, lingua, siensia, estudu sosial, nst) no naran unidade ida ne ebé lisaun ne e halo parte OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/PROSESU ALOKASAUN TEMPU Ida ne e deskrisaun ida ba buat ne ebé alunu ida halo ne ebé forma baze ba halo inferensia ida kona-ba aprendizajen. Dalaruma lista objetivu nian ida hirak ne e bele dehan katak objetivu koñesimentu nian (saida mak alunu sira espera atu hatene bainhira lisaun remata) ka nu udar mak alunu sira espera atu bele halo bainhira lisaun ne e remata).ida ne e Ida ne e liña topiku lisaun nian no oinsa ida ne e liga ba bloku no kuadru kuríkulu nian. Ida ne e mós vizaun jeral ida lisaun nian. Tabela 5.1: Ezemplu Formatu Planu Lisaun nian Ida ne e deskreve sekuensia atividade sira nian ne ebé sei akontese durante hanorin lisaun. Ida ne e inklui introdusaun ida ba lisaun no dezenvolvimentu lisaun instruksional - saida mak profesór /a planu atu halo no ko alia - no matan-dalan pratika oportunidade di ak ida ba alunu sira atu koko kompetensia foun ka espresa ideias foun ho supervizaun no orientasaun husi profesór sira. No mós tenke iha sumariu ka konkluzaun ida ba lisaun ne e - ida ne e profesór mak sei taka Estimasaun tempu ne ebé presiza atu hanorin lisaun. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Ida ne e deskreve métodu hirak ne ebé sei uza iha hanorin lisaun Métodu hirak ne e tenke partisipatoria. Lista material hirak ne ebé presiza atu hanorin lisaun material sira ne ebé profesór /a presiza no material ne ebé alunu sira presiza. Ne e deskrisaun ida kona-ba oinsa profesór sira determina katak objetivu sira lisaun nian ne e atinje tiha ona ka seidauk. Ne e tenke bazea ba koñesimentu hanesan no komportamentu ne ebé hetan inkorpora iha objetivu aprendizajen nian. Lisaun Balun, maibe laos hotu kedas, iha komponente asesimentu ida ne ebé profesór bele asegura katak objetivu lisaun nian ne e realiza tiha ona ka seidauk husi alunu. Ne e bele foti forma pergunta

69 objetivu komportamentu nian OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/PROSESU ALOKASAUN TEMPU deskrisaun ida ba buat ne ebé alunu ida halo ne ebé forma baze ba halo inferensia ida kona-ba aprendizajen. Dalaruma lista objetivu nian ida hirak ne e bele dehan katak objetivu koñesimentu nian (saida mak alunu sira espera atu hatene bainhira lisaun remata) ka nu udar (saida mak alunu sira espera atu bele halo bainhira lisaun ne e remata). Ida ne e liña topiku lisaun nian no oinsa ida ne e liga ba bloku no kuadru kuríkulu nian. Ida ne e mós vizaun jeral ida lisaun nian. diskusaun ne e no alunu sira sei hato o pergunta sira. Haree tabela 5.2, tuir mai ne e, atu hetan esplikasaun klaru liu tan kona-ba introdusaun, dezenvolvimentu no konkluzaun ba lisaun. Estimasaun tempu ne ebé presiza atu hanorin lisaun. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Ida ne e deskreve métodu hirak ne ebé sei uza iha hanorin lisaun Métodu hirak ne e tenke partisipatoria. Lista material hirak ne ebé presiza atu hanorin lisaun material sira ne ebé profesór /a presiza no material ne ebé alunu sira presiza. konjuntu sira atu hetan resposta, ka instrusaun konjuntu ida atu tuir. Asesimentu ne e bele formativa, ez. Uza atu orienta aprendizajen subsekuente, ka sumativa, ez. Uza atu determina grau ida ka kriteria realizasaun seluk. Asesimentu informa ba profesór kona-ba di ak oinsa alunu sira atinje objetivu ne e. Nune e, forma asesimentu saida de it ne e vale hanesan objetivu hirak ne ebé sira bazea ba.

70 KLASE TOTAL x x x x x x Oras 5 Klase 1 6 x x x x x x Oras 3 Klase 1 6 x x x x x x - x x x x x x Oras 2 - x x x x x x Oras 4 Klase 1 6 x x x x x x Oras 6 Klase 1 6 Polísia no Direitu ba Seguransa Ema nian Profesór no Direitu ba Edukasaun x x x x x x Oras 6 Klase 1 6 BLOKU HA- NORIN Ha u no Sira seluk Ha u no Komunidade KONTEÚDU KURÍKULU Identifikasaun Pesoal Familia no Espasu familia nian Situa sira-an iha Tempu Isin Lolon Eskola Membru Komunidade Instituisaun Lokal no Serbisu Sosial Historia Komunidade nian Atividade Ekonomia Lokal Tabela 5.2: Estrutura Dixiplina Estudu du Meiu nian, no iha ne ebé Lisaun Direitus Umanus bele Integradu ORAS HA- NORIN x x x Oras 6 x x Oras 2 Atributu Ha u mak Ha u; Ó mak Ó Ema iha Ha u Sorin Diferente ne e la os buat aat ida Ita ne e Familia LISAUN DIREITUS UMANUS SUJERIDA Regra no Responsabilidade Organizasaun Sala aula nian: Direitu no Responsabilidade Kultura Klase Universál nian Agrikultor no Direitu ba Hahan Traballador Saude nian no Direitu ba Saude Nota: Liga Membru Komunidade nian ba Instituisaun Lokal no Serbisu Sosial sira - -

71 x x Oras 4 Klase 3 4 x x x Oras 6 Klase 3 5 x Oras 6 Klase 5 x Oras 4 Klase 6 x Oras 3 Klase 6 Aspetu Fiziku x x x x Oras 2 Klase 1 4 Fauna x x x x x Oras 2 Klase 2 6 Flora x x x x x Oras 1 Klase 2 6 Rai x x Oras 3 Klase 5 6 Sistema Solar x x - BLOKU HA- NORIN Ha u no Nasaun Ha u no Ambiente Natural KONTEÚDU KURÍKULU Tradisaun no Simbulu Nasaun nian Instituisaun no Serbisu Nasional Historia Nasaun nian Atividade Ekonomia Nasaun nian Timor Leste iha Mundu KLASE TOTAL ORAS HA- NORIN Direitu ba Kultura, Tradisaun no Lingua Toleransia relijiaun nian LISAUN DIREITUS UMANUS SUJERIDA Governu no Direitus Umanus Parlamentu Nasional Nota: Liga Instituisaun Lokal no Serbisu Sosial ba Instituisuan no Serbisu Nasionál Historia Nasaun nian (Kolonizasaun) Historia Nasaun nian (Okupasaun) Historia Nasaun nian (Independensia) Atividade Ekonòmiku no Ambiente Nasoes Unidas Naoes Unidas no Direitus Umanus: OHCHR Moris iha Ambiente ida moos Habitat no Komunidade Selesaun Natural Espesie Ameasada no Ita Ema Ai-horis no Ita Ema Saida mak Fronteira? Mudansa Klimatika Polusaun Bee

72 Introdusaun ba Lisaun Dezenvolvimentu Lisaun nian Tabela 5.3: Estratejia Simples ida ka Prosesu Hanorin nian Ida ne e atu foka alunu sira kona-ba konseitu ka kompetensia kona-ba instrusaun. Buat komun sira inklui hatudu pintura ka modelu, husu pergunta, ka halo revizaun ba lisaun sira uluk nian. Ida ne e mós bele atividade badak no lalais ida ne ebé foka alunu sira nia atensaun molok lisaun atuál hahú, uza bainhira alunu sira tama sala aula nian ka iha transisaun. Fo hand-out ba alunu sira iha odamatan, halo revizaun ba pergunta sira ne ebé hakerek iha kuadru, hirak ne e nu udar ezemplu introdusaun nian. Ida ne e deskreve sekuensia atividade sira ne ebé sei akontese bainhira hanorin hela lisaun. Ida ne e inklui input instruksional saida mak profesór /a planea atu hala o no ko alia, no prtaika orientadu oportunidade ida ba alunu sira atu koko kompetensia foun ka espresa ideia foun sira ho modelu no orientasaun husi profesór /a sira. Métodu hanorin no aprendizajen partisipatoria uza iha ne e. Ida ne e mós inklui tempu ne ebe permiti alunu sira atu tau ba pratika kompetensia ka estende koñesimentu sira nian rasik. Labele empeña de it alunu sira iha atividade sira atu sira preokupa ho atividae hirak ne e. Buat hotu ne ebé mak alunu sira halo tenke kontribui diretamente ba realizasaun objetivu lisaun nian. Sumariu ka Konkluzaun / Taka Ida ne e oportunidade ida ba profesór /a atu taka diskusaun no ba alunu sira atu hato o pergunta sira.

73 Part II: Sujestaun Lisaun nian Estudo do Meio ba Eskola (Klase 5 6) Bloku 1: Ha u no Sira Seluk Bloku 2: Ha u no Komunidade Bloku 3: Ha u no Nasaun Bloku 4: Ha u no Ambiente Natural

74

75 Sujestaun Lisaun nian Klase 5 6 Estudo do Meio Bloku 1: Ha u no Sira Seluk Konteúdu: Identifikasaun Pesoal

76 Prepara surat tahan butcher TÍTULU Ema iha Ha u Sorin (Source: Adapted from ABC, Teaching Human Rights: Practical Activities for Primary and Secondary Schools, OHCHR, Geneva, 2004, pp ) KLASE 5-6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Sira seluk; Identifikasaun Pesoal OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: reforsa sira nia identidade no hasa e sira nia auto-estima liu husi uza pregunta ne ebé; enkoraja sira atu fomenta laran di ak no respeitu ba labarik sira seluk no maluk sira iha eskola. Lisaun ida ne e kona-ba diversidade no toleransia ba ema seluk ne ebé karik diferente ho O trata ema seluk jentilmente no ho respeitu. Preparasaun nian no forñesimentu arte ba atividade. Introdusaun Haruka labarik sira tuur iha sirkulu ida no husu ba sira atu hanoin kualidade ida kona-ba sira-an rasik ne ebé sira konsidera nu udar kualidade di ak ida. Uza jogu ai-tongka ka idakidak ko alia, husu ba alunu idak-idak atu deskreve kualidade ne e. Hanoin ba katak ita idakidak iha kualiadde di ak. Bainhira labarik sira iha difikuldade jera kualidade sira kona-ba sira-an rasik, husu Kualidade balun saida mak ita admira iha ema? no hakerek iha lista ida sira nia resposta hotu iha kuadru. Husu ba labarik idak-idak atu Minutu 50 Diskusaun Arte MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN bele karik crayons, lapis koor, pintura, nst. Surat tahan ba labarik sira atu pinta Preámbulu DUDU nian Preámbulu UN CRC nian Husu labarik sira atu hanoin ezemplu ida kona-ba oinsa moris iha sira nia komunidade bele iha dame bainhira ema hatudu respeitu boot ba malu. Husu labarik sira serbisu grupu ida ho na in rua ka mesak atu ilustra maneira oinsa sira bele hatudu respeitu ba sira nia maluk alunu sira. Fahe ideia ida ne e ho alunu tomak iha sala aula nian.

77 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU hili ida ne ebé loos ba nia. Dezenvolvimentu Husu pergunta hirak tuir mai ne e: O respeita karik iha ema seluk, kualidade ne ebé o gosta kona -ba o an rasik? O respeita karik kualidade di ak iha ema seluk ne ebé o la iha? Ema umana merese hetan respeitu ka lae? Tanbasa? Oinsa o hatudu respeitu ba ema seluk? Husu ba labarik sira karik sira lembra momentu ida ne ebé sira sente laran kanek tanba ema balun la respeita sira? Iha karik ema balun ko alia buat ruma hodi insulta ka hakanek o? Tanbasa dalaruma ema ko alia buat aat ba malu? Saida mak dignidade? Karik o nia dignidade tun bainhira ema la respeita o? Oinsa o MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

78 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Husu alunu sira oinsa ita ema diferente ho kriatura seluk? Emfatiza katak ita ema komunika ba malu ho liafuan, la ós son de it, no katak sira deside buat barak kona-ba sira nia moris. Husu Signifika saida karik ita hateten katak ema umana hotu-hotu merese hetan respeitu tanba sira hotu iha dignidade umana? Esplika katak hafoin funu terivel ida, Funu Mundial II, nasaun hotuhotu iha mundu raiklaran konkorda iha tinan 1948 kona-ba dokumentu ida ne ebé hateten katak mundu sei hetan paz bainhira ema hotu respeita dignidade umana. Lifuan hirak ne e kontidu iha Deklarasaun universál Direitus Umanus nian (DUDU). Lee artigu balun DUDU nian versaun simplifikada ba alunu sira no fahe ezemplu simples balun ne ebé fasil ba sira atu komprende. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

79 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: reforsa sira nia identidade no hasa e sira nia auto-estima liu husi uza pregunta ne ebé enkoraja sira atu fomenta laran di ak no respeitu ba labarik sira seluk no maluk sira iha eskola. Lisaun ida ne e kona-ba diversidade no toleransia ba ema seluk ne ebé karik diferente ho O trata ema seluk jentilmente no ho respeitu. Taka Konklui hodi hateten katak ema hotu iha kualidade di ak no katak hakanek no la respeita ne e buat ida la di ak. Reitera katak ema hotu-hotu iha obrigasaun atu sai jentil no kortes ba alunu seluk iha sala aula nian no iha eskola, inklui profesor no vice-versa. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

80 boot butcher TÍTULU Diferente ne e la ós buat Aat! (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5-6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Sira seluk; identifikasaun Pesoal OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Dezenvolve sentimentu ida pratillada umanidade. Pergunta estereotipu ema seluk nian no sira nian rasik. distinji diferensa entre realidade no konjentura. Komprende kompleksidade kauza historika. konsidera katak ignoransia pasadu nian bele halo ita sai prizoneru ba ida ne e. realiza katak la ós problema hotu-hotu iha solusaun prepara ba Labarik sira presiza hetan hanorin oinsa atu moris iha mundu ida ne ebé iha diversidade no pluralistiku. Eskola sei la efetivu se la iha komponente multi -kultura. Ida ne e realidade agora no mós iha futuru. Hodi la rekonese no la hanorin diversidade, kultura no grupu minoritariu desvalorizadu ho implikasaun katak sira ladun signifikativu. Mensajen sai O sente la di ak se o diferente husi membru kultura/grupu maoria nian. Mensajen ida nune e tenke halakon. Introdusaun Profesor informa ba klase katak lisaun ne e konaba diversidade Husu ba klase kona-ba liafuan diversidade signifika saida. Husu ba sira atu haree iha disionariu. Hafoin fo hatene ba sira kona-ba ninia magarti ne ebé atu uza iha klase. Informa ba klase katak sosiedade/mundu ne e iha kultura ka grupu oin-oin, porezemplu, Timorense, chineza, Indiana, Europeia, Katóliku, protestante, Hindu, Musulmanu, Budista, ema kulit metan, ema kulit mutin, ema kulit koor kafe, nst. Introdús realidade katak diferente ne e la ós buat aat no informa ba sira katak sira sei deskobre ida ne e liu husi jogu ida ne ebé sira performa iha klase laran. Minutu 50 Diskusaun Drama MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Sortida surat tahan postura koloridu boot (ka kualker surat tahan nian ne ebé labarik sira bele pinta iha leten), goma, no tezoura. Artigu 2 DUDU nian Artigu 2 ICCPR nian Artigu 2 ICSECR nian Seksaun Konstituisaun Timor Leste nian

81 boot butcher OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU irasional, asidental, iha asuntu umanu nian komprende forsa ideia no karakter iha historia. Atribui alunu idak-idak parte ko alia ida iha jogu ne e no husu sira atu konstrui korespondente forma dimensaun 1 sirkulu, kuadradu, rektangulu, ka triangulu. Fo hatene labarik sira katak bainhira o lee sai sira nia karakter (sirkulu, kuadradu, rektangulu, ka triangulu), sira tenke book-an no halo tuir parte ne ebé o lee ne e. Hafoin hahú jogu ne e, uza eskrita ne ebé hetan iha ikus sujestaun lisaun ne e nian. Dezenvolvimentu Bainhira jogu ne e remata, husu labarik sira atu hasees tiha sira nia forma diemnsaun-1 ne e. Hafoin husu sira pergunta hirak tuir mai ne e: Definisaun Estereotipu ne e saida? Direta alunu sira ba disionariu no dada sira ba ninia magarti espesifiku ne ebé o koko atu komunika. Se mak matenek liu no furak liu iha jogu ne e? Minutu 50 Diskusaun Drama MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Sortida surat tahan postura koloridu boot (ka kualker surat tahan nian ne ebé labarik sira bele pinta iha leten), goma, no tezoura. Artigu 2 DUDU nian Artigu 2 ICCPR nian Artigu 2 ICSECR nian Seksaun Konstituisaun Timor Leste nian

82 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Resposta iha ne e mak Hotu -hotu matenek no furak. Iha ne e, direta diskusaun ba realidade katak sira (forma hotuhotu, ema hotu-hotu) kontribui ba esperiensia ida furak no ksolok, no hamutuk sira kria buat furak sira. O kuadradu ida, sirkulu, rektangulu, ka triangulu? Iha ne e, direta diskusaun ba realidade katak maske iha forma saida de it (o ne e se, diferensa ne ebé iha), ema idak-idak iha kontribuisaun ida atu halo ba klase, familia, komunidade, sosiedade no nasaun. Diferente ne e la iha buat ida duke ema seluk? Iha ne e, direta diskusaun ba realidade katak diferente ne e la iha buat ida ema hotu-hotu iha kontribuisaun atu halo. Taka Konseitu ne ebé bele dezenvolvidu no diskutedu inklui tuir mai ne e: Ema husi grupu hotu-hotu MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

83 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU iha kontribuisaun ida atu halo. Ema hotu atu hanesan duke sira diferente. Diferensa iha kostume no atitudi bele sai nu udar ativu ba sosiedade. Diferensa hirak tenke hetan respeitu husi ema hotu. Prekonseitu no estereotipu ne e normalmente bazeia ba falta informasaun. Komprende no respeita ema seluk sei hariku ita nia moris rasik. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

84 Eskrita Jogu ne e nian (Source: From A Basis for Exploring Citizenship and Law, 1979, Southwest Center for Human Relations Studies, University of Oklahoma, Oklahoma, USA, p. 10) Sira ne e mak Kuadradu. Sira moris mesak iha Cidade Kuadradu. Sira ne e mak Sirkulu. Sira moris mesak iha Cidade Sirkulu. Sira ne e mak Triangulu. Sira moris mesak iha Cidade Triangulu. Sira ne e mak Rektangulu. Sira moris mesak iha Cidade Rektangulu. Kudradu sira la gosta Sirkulu sira. Sirkulu sira la gosta Triangulu sira. Triangulu sira la gosta Rektangulu sira. Rektangulu sira la gosta Kuadradu sira. Sira la gosta hotu ema seluk, maibe sira gosta de it mak sira-an. Sira hanoin sira seluk ne e beik, baruk, no aat! Aat! Aat! Kuadradu dehan ida ne e: Karik o hakarak sai matenek no furak, no di ak, o tenke iha sorin haat ne ebé ezatamente hanesan. Karik o la iha sorin haat ne ebé ezatamente hanesan, entaun o beik, no aat no aat! Aat! Aat! Sirkulu dehan ida ne e: Se o hakarak sai matenek no furak, no di ak, o tenke sai perfeitamente kabuar, no karik o la perfeitamente kabuar, entaun o beik, aat no aat! Aat! Aat! Triangulu dehan ida ne e: Karik o hakarak matenek no furak, no di ak, o tenke iha sorin tolu. Karik o la iha sorin tolu, entaun o beik, aat no aat! Aat! Aat! Rektangulu dehan ida ne e: Karik o hakarak sai matenek no furak, no di ak, o tenke iha sorin rua badak ne ebé ezatamente hanesan, no o tenke iha sorin rua ne ebé ezatamente hanesan. Karik o la iha sorin rua badak no sorin rua naruk, entaun o beik, no aat no aat! Aat! Aat! Iha loron ida, Kuadradu kiik sira, no Sirkulu kiik sira, no Triangulu kiik sira, no Rektangulu kiik sira sai atu halimar. Maibe la halimar hamutuk. Enkuantu sira halimar hela, buat terivel ida akontese. Sirkulu kiik sira ne e halimar iha foho leten. Balun duir tun iha foho lolon ne e. Sira duir tun iha foho lolon ne e to o ba foho hun iha ne ebé Rektangulu kiik sira halimar ba. Rektangulu kiik sira hirus teb-tebes. Sira hanoin Sirkulu sira mak aat teb-tebes tanba sira duir tama ba iha area Rektangulu sira nia halimar fatin. Sira bolu Sirkulu sira ho naran aat, no tuda sira ho fatuk. Sirkulu sira tauk tebes. Kuadradu no Triangulu sira rona hakilar no halerik. Sira halai lalais loos atu haree saida mak akontese no sira hahú hakilar no tuda. Hakilar no halerik aumenta liu tan. Sai terivel boot! Ikus liu, Rektangulu ida sai hirus teb-tebes iha ne ebé nia haksoit sa e tiha ba leten mak tun ba aserta loos Sirkulu sira ne e. Oh, Wonder of Wonders! Ema hotu nonok. La iha ema ida mak ko alia liafuan ida! Sira hateke de it no hateke no hateke. Rektangulu no Sirkulu sira halo tiha ona vagaun ida! Vagaun furak ida! No hafoin ema hotu kontenti. Sira hotu hakarak atu halo buat ruma. Kuadradu no no Sirkulu sira halo trem ida. Rektangulu halo chamine ida. Sirkulu balun halo suar. Triangulu no Rektangulu sira halo arvore. Sira hotu serbisu hamutuk no halo uma furak ida. Sira halo buat hirak ne ebé furak (porezemplu, loron, barku, Jack-in-the-box, uma, no ai-funan). Sira halo buat sira ne e komiku. Sira hotu pasa momentu ida ne ebé furak no maravilloza. Bainhira to o ona tempu atu fila hikas uma, sira hotu hananu muzika oan ida! Ami haksolok, ksolok, ksolok! Buat diferente ne e la ós buat aat! no sira hananu nafatin tuir dalan to o iha uma.

85 Sujestaun Lisaun nian Klase 5 6 Estudo do Meio Bloku 2: Ha u no Komunidade Konteúdu: Eskola Membru Komunidade Instituisaun Lokal no Serbisu Sosial Historia Komunidade Nian Atividade Ekonomia Lokal

86 TÍTULU Kultura Klase Universál nian KLASE 5-6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Komunidade; Eskola OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Komprende konseitu kultura klase nian ida. Partisipa ativamente iha idenfikasaun ba kultura klase nian. Atu hahú komprende ema husi kultura oinoin, uluk nana in alunu sira tenke hatene oinsa kultura hotu-hotu hanesan no diferente. Iha buat balun ne ebé halo kultura sira ezatamente hanesan ka lae. Buat hirak ne e bolu kultura universál no inklui buat hirak mak hanesan relijiaun, valor, saida mak sala no loos, jogu, muzika, ritu pasajen nian, nst. Konseitu ida ne e tenke hetan diskute molok lisaun ida agora ne e. Introdusaun Profesor Introdús lisaun ne e hodi afirma tuir mai ne e: Kultura universál ida ne ebé ita diskute ona mak loos no sala. Kultura idak-idak iha ninia ideia rasik kona-ba saida mak loos no la loos atu halo. Ohin ita sei ba atu buka hatene saida mak ema iha sala aula ne e konsidera loos no sala. Buat ne ebé ita bele konkorda sei refleta kultura klase NE E nian. Dezenvolvimentu Husu alunu sira atu halo lista barak, diferente, no buat hirak invulgar ne ebé sira konsidera ne e sala atu halo iha klase buat ne ebé labele halo. Husu alunu idak-idak atu halo lista privada ida konaba buat hirak ne ebé nia konsidera Minutu 50 Diskusaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Serbisu Grupu Apresentasaun Surat tahan boot Preambulu DU- DU, ICCPR no ICESCR nian Avalia buat hirak tuir mai ne e: Hira númeru ideia sira iha lista orijinal sira; Diferente oinsa númeru kategoria diferensa nian; Invulgar oinsa númeru ideia sira ne ebé ema ida la hanoin kona. Durante tinan tomak, analiza oinsa alunu sira jeralmente no individualmente: Adere ona ba regra sira; Dirije ona kualker violasaun (sira); no

87 sesaun de-briefing OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Foku lisaun ida ne e nian mak atu hatudu katak mesmu iha klase laran ne e, iha diferensa kultura barak katak ema idakidak iha ninia kultura rasik, maibe iha klase laran iha buat balun ne ebé ema hotu konkorda no ideia hotu ne ebé mak forma kultura klase nian. sala ka hahalok la permiti atu halo. Hafoin minutu sanulu nune e, fahe alunu sira na in tolu-tolu ba iha grupu ida no husu sira atu fahe sira nia lista ne e ho sira seluk. Haruka alunu sira determina kategoria ne ebé bele enkaixa sira nia ideia sira. Ida ne e sei determina ideia diferente hirak mak iha ne e sei sai sira nia lista grupu nian. Atu ideia ida bele tau ba iha lista grupu nian, ema hotu-hotu iha grupu laran tenke konkorda hamutuk. Iha pontu ida ne e, profesor presiza fo hanoin hikas alunu sira katak ema idak-idak iha ninia kultura rasik ne ebé rezultadu nu udar moris iha familia ida nian no ninia ideia rasik, maibe katak buat ne ebé sei hakerek iha lista grupu nian ne e buat hirak ne ebé ema tomak iha klase bele konkorda. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Dirije diferensa ka konflitu sira, bainhira regra sala aula nian la kompativel tanba alterasaun sirkumtansia nian. Ikus ba períodu letivu eskola nian idak-idak, hala o ida kona-ba di ak oinsa klase adere ona ba regra sira, saida mak la o loos no la la o loos. Enkoraja sira atu avalia ho o kualker mudansa iha komporatmentu no atitudi klase nian.

88 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU hamutuk. Bainhira grupu kiik ida ho alunu na in tolu, iha lista komun ida, sira ba hamutuk ho grupu seluk no repete prosesu ne e. Haruka grupu ne e hakerek sira nia lista grupu nian iha surat tahan boot ida, nune e ema hotu bele haree. Iha momentu ne e, ema idak -idak diskute no defende tiha ona ninia ideia maisoumenus dala rua. Agora, ba ideia ida atu sai parte kultura klase nian, ema hotu-hotu iha sala aula nian tenke konkorda katak ida ne e sala. Karik iha diverjersia, alunu sira bele halo diskursu badak hodi apresenta sira nia ideia no razaun koko atu hamaus alunu sira seluk ba sira nia opiniaun. Taka Ikus liu, ideia hirak ne ebé hela ne e representa kultura universál kona- MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

89 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU ba komportamentu ne ebé la simu/la di ak iha klase partikular ne e. Esplika ba klase tomak katak buat ne e sei taka ba iha didin-lolon, nu udar referensia no lembransa ema hotu nian ba buat komportamentu la di ak iha sala aula partikular ne e kultura universál klase nian. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

90 Ha u no Komunidade: Membru Komunidade nian Lisaun sujeridu hirak ne e bazea ba profisaun ne ebé bele hetan iha area ne e, sub-distritu ka distritu ne ebé eskola iha ba. Ezemplu profisaun ne ebé temi iha Matan-dalan Profesor sira nian inklui: agrikultura, artezaun, industria, saude, edukasaun, no seguransa iha tan seluk. Ida ne e ba profesor atu deside profisaun ida ne ebé mak klase sei aprende kona. Profisaun saida deit mak hetan hili atu estuda husi profesor, ba profisaun idak-idak, profesor tenke enfatiza igualidade oportunidade nian ba serbisu ba mane no feto. Inklui iha kraik ne e sujestaun lisaun balun ne ebé integra nosaun direitus umanus nian. Lisaun sujeridu iha kraik ne e bele mós adaptada ba parte kuríkulu nian ne ebé kobre Ha u no Komunidade: Instituisaun Lokal no Serbisu Sosial no Ha u no Nasaun: Instituisaun no Serbisu Nasionál. Ida ne e bazeia ba realidade katak membru profisaun nian barak mak parte instituisaun no serbisu lokal no nasionál. TÍTULU Polísia no Direitu ba Seguransa Ema nian (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 6 KUADRU Estudu du Meiu: Ha u no Komunidade; Membru Komunidade nian (Haforsa lei no Profesional Seguransa nian) KURÍKULU NIAN OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN TEMPU Alunu sira: Komprende papél serbisu polísia lokal nian ba protesaun no garante katak ema kumpri lei. Dezenvolve komprensaun baziku ida kona-ba konseitu estadu de direitu nian, no nesesidade atu respeita lei. Ajente polísia ida iha serbisu oin-oin mantén seguransa, haforsa lei sira, halo patrollamentu iha estrada, rezolve krimi, no seluk tan. Iha lisaun ida ne e, alunu sira aprende kona-ba saida mak halo ema sai ajente polísia nian ida no kona-ba aspeitu barak serbisu ajente polísia nian ida. Preparasaun Nu udar parte lisaun nian, konvida ajente polísia lokal nian (mane ida no feto ida) atu ko alia ba klase kona-ba buat hirak tuir mai ne e: Sira nia serbisu sira halo saida?; Sira nia ekipamentu no uza ba saida nian?; Regra serbisu nian saida mak sira bele halo no labele halo; Difikuldade saida mak sira infrenta bainhira labarik sira enpeña?; Minutu 50 Diskusaun grupu Dezeñu Husu no hatan Kuadru no jiz Artigu 1 3, 6 10 no 12 husi DUDU nian Artigu 2, 3, 6, 10, 14, 16, 17 no 26 husi ICCPR nian Artigu 2 no 3 husi ICESCR nian Seksaun 21 22, 26, no husi Konstituisaun Timoe Leste nian Nivel Kraik Iha sira nia livru, haruka alunu sira pinta ajente polísia nian ida no hakerek fraze ida ne ebé deskreve razaun tanbasa ajente polísia ne e ema importante iha komunidade.

91 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Komprende katak mane no feto bele sai ajente polísia profisaun ne e ba mane no feto. Identifika oinsa sai ajente polísia ida ne ebé di ak liu. Konsidera karik haforsa lei ne e kareira apropria ida ba sira. Papél polísia nian ne e ema sidadaun hotu inklui labarik sira tenke hatene no komprende. Labarik sira labele tauk polísia maibe haree sira nu udar ema ne ebé disponivel atu tulun sira karik iha problema ka difikuldade. Labarik sira mós presiza komprende katak mane no feto bele sai ajente polísia profisaun ida ne ebé la os ba mane deit. Saida mak akontese ba labarik sira ne ebé komportamentu la di ak?; Konsella labarik sira kona-ba komportamentu no atitude sosial; Ponta Seguransa salvasaun no protesaun husi polísia; Ajente polísia mane no feto hira mak serbisu iha ninia estasaun vantajen saida hodi iha ajente polísia feto? Buat di ak kona-ba profisaun ne e; no Saida mak alunu sira presiza halo/aprende karik sira hakarak sai ajente polísia ida? (Objetivu ba pergunta ida ne e ba Orador Bainaka atu destaka importansia atu kontinua sira nia edukasaun). Iha imi nia diskusaun ho polísia, reitera nesesidade ba orador bainaka ba ajente mane ida no feto ida, atu tulun alunu sira komprende katak profisaun ne e ba membru mane no feto sira, no sira hotu iha kapasidade hanesan atu hala o serbisu. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Karik iha Portofoliu Profisaun ida, haruka alunu sira hatam informasaun ne e. Nivel Aas Husu alunu sira atu hakerek rezumu ida kona-ba papél forsa polísia nian iha komunidade lokal nian. Iha rezumu ne e, sira tenke inklui karik ajente polísia mane no feto ne e iha vantajen ka desvantajen ba forsa polísia nian.

92 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Introdusaun Haruka ajente polísia sira tuur iha sala ida bainhira o introdús hela lisaun ne e. Husu alunu sira atu fahe saida mak sira hatene kona-ba ajente polísia sira. Husu sira atu diskute saida mak ema ida presiza halo atu sai ajente polísia ida, uniforma oinsa mak ajente polísia sira uza, oinsa ajente polísia sira husi fatin to o ba fatin seluk enkuantu sira hala o serbisu hela, no oinsa ajente polísia sira tulun ema. Husu alunu sira karik sira hatene ema ruma ne ebé nu udar ajente polísia ida. Ba sira ne ebé hatene duni ajente polísia ida, husu sira atu voluntariamente pinta figura ajente polísia nian ida. Husu alunu sira karik sira hatene saida mak ajente polísia lokal ida halo. Hakerek sira nia kontribuisaun iha kuadru. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Adaptasaun Lisaun ida ne e bele adptadu ba lisaun kona-ba Ha u no Komunidade: Instituisaun Lokal no Serbisu Sosial no Ha u no Nasaun: Instituisaun no Serbisu Nasionál ba nivel hotu-hotu, ho foka ba serbisu governu no ONG sira ne ebé dirije kestaun justisa no estadu de direitu.

93 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Tuir mai, haruka alunu sira prepara pergunta sira ne ebé sira hakarak atu husu ba ajente polísia sira. Haruka sira hakerek sira nia pergunta iha surat tahan ketak ida. Hafoin aprezentasaun ne e remata, husu alunu sira atu hakerek resposta sira ba sira nia pergunta idak-idak. Dezenvolvimentu Husu ajente polísia atu tama sala aula nian no halo aprezentasaun bazeia ba liña espesifiku iha leten. Iha ikus aprezentasaun ne e nian alunu sira karik sira iha pergunta ruma ba aprezentador. Hamutuk ho alunu sira haree fila fali resposta hirak ne ebé mak sira fo anteriormente molok aprezentasaun hahú, atu valida fali sira nia kontribuisaun ba diskusaun klase nian. Husu alunu sira kona-ba informasaun foun saida mak sira aprende. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

94 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Taka Konklui lisaun ne e ho pontu hirak tuir mai ne e: Timor Leste iha lei atu garante katak ema moris paz no harmonia. polísia iha papél atu hala o iha sosiedade sira responsabiliza hodi garante katak ema la kontra lei, nune e ema bele moris hakmatek. Serbisu ne ebé sira hala o tenke hetan respeitu, tanba dalaruma difisil tebes. polísia mós prontu atu tulun ema karik iha problema ka difikuldade ruma labarik sira labele tauk atu ko alia ho polísia sira karik sira haree buat ruma akontese. Iha Timor Leste iha ajente polísia mane no feto. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

95 TÍTULU Agrikultor sira no Direitu ba Hahan (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 6 KUADRU Estudu du Meiu: Ha u no Komunidade; Membru Komunidade nian (Profisionais Agrikultura) KURÍKULU NIAN OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN TEMPU Alunu sira: Komprende papél agrikultura nian hodi fornese hahan ba ema. Dezenvolve komprensaun baziku konaba importansia hahan nian iha sira nia moris no dezenvolvime ntu fiziku. Komprende katak mane no feto bele serbisu iha profisionais agrikultura (agrikultor, botaniku, hortikultor, to os na in, pastor, fazendeiru, nst.) Seitor agrikola ne e sai importante liu iha Timor Leste no mundu. Maske ema la haree nia nu udar profisaun ida, maibe nia presiza kompetensia no pasiensia barak. Pursentu neen nolu husi populasaun Timor Leste nian depende ba seitor agrikola nu udar fonte sustentu nian. Ida ne e importante atu aumenta koñesimentu labarik sira nian kona-ba seitor agrikola tanba ne e fonte ba hahan no Preparasaun Nu udar parte lisaun nian, konvida agrikultor lokal ida atu ko alia ba alunu sira kona-ba hirak tuir mai ne e: Sira nia serbisu serbisu saida mak sira halo: agrikultura substensia ka komersiu?; Sira nia ekipamentu no uza ba saida nian; Perigu serbisu nian, inklui problema sira infrenta Tipu hahan saida mak nia kuda?; Tipu balada saida mak sira hakiak?; Se mak tulun nian? Tuku hira mak sira hahú serbisu?; Mane no feto hira mak serbisu iha nia to os/ natar?; Minutu 50 Dezeñu Husu no hatan Kuadru no jiz Artigu 25 DUDU nian Artigu 11 ICESCR nian Nivel Kraik Husu alunu sira atu pinta item hahan balun ne ebé agrikultor sira kuda no/ka balada balun ne ebé agrikultor hakiak. Husu mós sira atu hakerek fraze rua kona-ba importansia agrikultor ba Timor Leste no mundu.

96 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU profisaun ne e emprega mane no feto sira. Identifika oinsa sai agrikultor di ak ida. Konsidera karik nu udar agrikultor ida ne e kareira apropria ida ba sira. empregu. Lisaun ida ne e kontribui ba baze sensibilizasaun nian. Iha karik agrikultor feto iha area ne ebá?; Asesivel oinsa dalan ba to os/natar husi sidade? Iha ka lae dalan husi to os/ natar ba sidade? Oinsa agrikultor sira lori sira nia produtu ka animal?; Buat di ak kona-ba profisaun ne e; no Saida mak alunu sira presiza halo/ aprende karik sira hakarak sai agrikultor di ak ida? (Objetivu ba pergunta ida ne e mak ba Orador Bainaka atu destaka importansia atu kontinua sira nia edukasaun). Buka atu iha orador bainaka ne e mane ida no feto ida, nune e alunu sira bele haree katak mane no feto iha kapasidade hanesan atu sai agrikultor, no kontribui ba seguransa hahan Timor Leste nian. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Nivel Aas Husu alunu sira atu hakerek rezumu ida kona-ba / essay ida konaba papél agrikultor sira nian hodi garante seguransa hahan. Karik imi bele, fornese rekursu materia suplementaria ne ebé alunu sira bele refere ba hodi aumenta ba aprezentasaun husi Orador Bainaka nian.

97 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Prepara mós surat tahan boot lima. Surat tahan ida-idak iha pasu ida ne ebé lori modo husi agrikultor ba meza dapur nian; labele etiketa pasu hirak ne e, maibe pinta deit ninia dezeñu: Pasu 1: modo iha to os Pasu 2: falun modo Pasu 3: transporta modo (ba distributor) Pasu 4: fa an modo iha merkadu ka supermerkadu. Pasu 5: modo sai modo iha uma. Introdusaun Haruka agrikultor sira tuur iha sala ida to o tempu ne ebé o introdús tiha ona lisaun ne e. Husu alunu sira karik sira hatene saida mak agrikultor sira halo. Halo sesaun Buzz ida ba minutu 2, hafoin profesor husu alunu sira atu voluntaria informasaun kona-ba saida mak agrikultor sira halo.. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

98 butcher 5 ne ebé iha pasu OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Dezenvolvimentu Husu agrikultor atu tama ba sala aula nian no halo ninia aprezentasaun bazeia ba liña espesifiku iha leten. Iha ikus aprezentasaun ne e nian, husu labarik sira karik sira iha pergunta ruma ba aprezentador ne e. Hamutuk ho alunu sira haree fila fali resposta sira ne ebé fo anteriormente, molok aprezentasaun hahú, atu valida fali sira nia kontribuisaun ba diskusaun klase nian. Atividade Hasai imi nia surat tahan sira iha ba iha ne ebé modo sira lori husi agrikultor sira nia to os to o ba iha meza dapur nian. Husu alunu sira atu koloka tuir forma ne ebé di ak. Orienta sira iha prosesu ne e ho diskusaun ida kona-ba oinsa agrikultor sira MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

99 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU kuda sasan hirak ne e: ordenada, empakotadu, embaladu husi agrikultor, fa an ba distributor, fa an iha merkadu ka super merkadu, familia sosa no te in iha dapur. Taka Konklui lisaun ne e ho pontu hirak tuir mai ne e: Seguransa hahan ne e kestaun importante ida iha Timor Leste. Agrikultor substensia ka komersiu kontribui ba seguransa hahan. Karik agrikultor sira mak la iha kapasidade atu produs, entaun inseguransa ba hahan bele mosu. Ida ne e bele hamosu problema lokal no nasionál hanesan hamlaha, pobreza no malnutrisaun. Agrikultura ne e profisaun ida no serbisu nobre ida lahó agrikultor, ema barak sei labele han hahan nutritivu MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

100 TÍTULU Profesor no Direitu ba Edukasaun (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 6 KUADRU Estudu du Meiu: Ha u no Komunidade; Membru Komunidade nian (Profisionais Edukasaun) KURÍKULU NIAN OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN TEMPU Alunu sira: Komprende papél edukasaun nian iha sira nia moris. Dezenvolve komprensaun baziku importansia edukasaun nian ba sira no nasaun. Komprende katak mane no feto iha kapasidade atu sai profesor profisaun ne e emprega mane no feto sira. Identifika karakteristika profesor di ak ida nian. Lisaun ida ne e tulun labarik sira komprende papél no importansia edukasaun nian iha sira nia moris. Kategoria rua husi ema ne ebé halo impaktu maksimu ba personalidade ema individual ida nian iha tinan formativu moris nian ne ebé hela nafatin iha moris ema ida nian mak inan-aman no profesor sira. Preparasaun Nu udar parte lisaun ne e nian, konvida profesor ida iha eskola atu ko alia ba alunu sira kona-ba buat hirak tuir mai ne e: Sira nia serbisu serbisu saida mak sira halo? ; tanbasa mak sira sai profesor?; Tuku hira mak sira hahú serbisu? Karik sira para serbisu bainhira labarik sira fila ona uma?; Mane hira no feto hira mak hanorin iha eskola?; Buat di ak kona-ba profisaun ne e; Tanba sa mak profisaun hanorin ne e importante? Buat di ak saida mak ita hetan husi edukasaun? Oinsa ida ne e tulun ema individu ida? Oinsa Minutu 50 Diskusaun grupu Husu no hatan Kuadru no jiz Artigu 26 DUDU nian Artigu ICESCR nian Seksaun 59 Konstituisaun Timor Leste nian Nivel Kraik Husu alunu sira atu konstrui fraze ida ba liafuan rua ne ebé sira hetan relasaun ba liafuan profesor, inklui profesor. Ne e signifika katak sira sei konstrui fraze 3, bazeia ba saida mak sira aprende husi orador bainaka ne e.

101 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU consider if teaching is an appropriate career path for them. Konsidera karik hanorin ne e kareira apropria ida ba sira. Insidentalmente, klase ne e mak sei sai modelu di ak ka aat, lahó sira nia konsentimentu ka konesimentu. No mós, alunu sira sei hetan sensibilizasaun kona-ba importansia edukasaun nian, ba sira nia bem-estar futuru nia. Lisaun ne e kontribui ba sensibilizasaun baziku nian. ida ne e tulun nasaun ida?; no Saida mak alunu sira presiza atu halo se sira hakarak sai profesor ida, porezemplu, tipu edukasaun? (Objetivu pergunta ida ne e nian mak ba Orador Bainaka atu destaka importansia atu kontinua sira nia edukasaun). Konvida profesor mane ida no feto ida nu udar orador bainaka, atu tulun alunu sira komprende katak mane no feto nu udar membru profisaun ida ne e nian, no kapasidade hanesan atu halao serbisu ne e. Introdusaun Haruka orador bainaka ne e tuur iha sala ida to o O introdús tiha lisaun ne e. Husu alunu sira karik sira hatene saida mak profesor sira halo.. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Nivel Aas Husu alunu sira atu hakerek rezumu ida kona-ba / essay ida konaba importansia edukasaun nian no papél profesor sira nian hodi garantenasaun edukadu ida.

102 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Hala o sesaun Buzz ida ba minutu 2, hafoin profesor husu alunu sira atu voluntaria informasaun kona-ba saida mak profesor halo. Lista sira nai resposta iha kuadru. Dezenvolvimentu Husu profesor orador bainaka ne e atu tama ba sala aula nian no halo ninia aprezentasaun bazeia ba lina espesifiku iha leten. Iha ikus aprezentasaun nian, husu labarik sira karik sira iha pergunta ruma ba aprezentador ne e. Ba Nivel Kraik: Husu alunu sira atu buka hetan liafuan rua relasaun ho profesor ne ebé bele koloka iha banku liafuan nian. Bainhira hetan tiha, husu alunu sira atu buka iha disionariu magarti liafuan profesor nian no liafuan rua seluk ne ebé klase identifika tiha ona. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

103 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Ba Nivel Aas: husu alunu sira atu halo lista ida kona-ba buat hotu ne ebé sira lee iha loron bain-bain nian: iha uma, iha eskola, iha komunidade, ka iha ne ebé deit. Sira tenke inklui buat hanesan lee lahó konsiensia ne ebé sira halo bainhira la o ba eskola ka uma, iha kareta/motor leten, haree televizaun, uza komputadora, no la o iha viziñu sira. Fahe alunu sira ba na in rua-rua no husu alunu sira atu kompara sira nia lista no diskute: Oinsa o nia moris hetan afeta bainhira o la hatene lee? Atividade saida mak o labele halo ka bele halo di ak liu? Oinsa analfabetizmu afeta o no o nia familia nia saude, seguransa salvasaun? Oinsa ida ne e bele afeta o bainhira o la hatene lee no o nu udar: MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

104 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Inan? / Aman? Asistente loja nian? Agrikultor? Loja na in? Ajente polísia? Sefi suku? Sidadaun komun? Taka: Uza pontu diskusaun alunu sira nian molok aprezentasaun ne e, konklui lisaun ne e ho pontu hirak tuir mai ne e: Profesor sira importante iha dezenvolvimentu Timor Leste nian, tanba ema hotu iha Timor Leste iha direitu ba edukasaun. Profesor responsabiliza ba eduka sidadaun no votante futuru nian iha Timor Leste ema ne ebé hatene lee no hakerek, aumenta, subtrai, multiplika, no fahe númeru sira. Ida ne e mak bolu alfabetizasaun baziku no kompetensia númeru nian. Ne e direitus umanus ida edukasaun tulun hadi ak ita nia moris. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

105 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Karik la iha profesor iha Timor Leste, entaun ema sei analfabeta - la hatene lee no hakerek. Ema mós sei la hatene sura númeru la hatene adisiona, substrai, multiplika, ka fahe númeru. Ida ne e bele afeta komersiu no komunikasaun lokal, sei kria difikuldade ba ema atu komprende malu. Hanorin ne e profisaun ida no serbisu nobre ida ho tulun profesor sira nian, Timor Leste sei sai nasaun ida ne ebé iha alfabetizasaun no numerasaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

106 TÍTULU Traballador Saude nian no Direitu ba Saude (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 1 2 KUADRU Estudu du Meiu: Ha u no Komunidade; membru Komunidade nian (Profisionais saude) KURÍKULU NIAN OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN TEMPU Alunu sira: Komprende papél traballador saude nian hodi garante saude di ak ema Timor Leste nian. Dezenvolve komprensaun baziku ida kona-ba importansia abitu saude di ak nian no hijiene iha sira nia moris no dezenvolvime ntu fiziku. Komprende katak mane no feto iha kapasidade atu serbisu iha saude profisaun ne e emprega ema mane no feto. Ema hotu-hotu iha direitu ba padraun atinjivel aas saude fiziku no mental nian, lahó diskriminasaun kualkér tipu. Ida ne e inklui asesu ba sentru saude no hospital, ba medikamentu no tratamentu no trabalaldor saude nian. Iha lisaun ne e, alunu sira sei aprende kona-ba traballador saude nian iha Timor Leste no oinsa sira kontribui ba saude di ak sidadaun no nasaun nian. Lisaun ida ne e mós bele uza ba iha Ha u no Sira seluk: Isin-lolon. Preparasaun Iha preparasaun ba lisaun ne e, iha surat tahan boot ida, lista pratikante saude nian bara-barak ne ebé o hatene iha Timor Leste. Lista ne e bele inklui tuir mai ne e: Doutor (pediatra, oncologista, orthopedista, cardiologista, anaesthetista, obstetra, ginecologista, dentista, radiologista, cirurgiões, neurologista, ophthamologista, nst.) Infermeiru, inklui parterira sira Traballador Paramedika Saude nian (nutrisionista, radiolojista, farmasêuticu, físico- Minutu 50 Husu no hatan Kuadru no jiz Artigu 25 DUDU nian Artigu 12 ICESCR nian Seksaun 57 Konstituisaun Timor Leste nian Nivel Kraik Husu alunu sira atu buka liafuan rua relasaun ho saude ne ebé bele koloka iha banku liafuan nian. Bainhira hetan ona, husu alunu sira atu buka iha disionariu magarti liafuan saude nian no liafuan rua seluk ne ebé alunu sira identifika ona. Husu alunu sira atu konstrui fraze ida ba liafuan idak -idak, inklui saude, bazeia ba

107 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU identifika profisaun balun iha kampu saude nian identifika karakteristika provedor saude efetivu Konsidera karik kualkér okupasaun kobre iha klase ne e kareira apropria ba sira. terapeuta, odontolojista, técnicu de laboratóriu, paramédiku, oftalmolojista, nst). Nu udar parte lisaun nian, konvida traballador saude nian ida atu ko alia ba alunu sira kona-ba buat hirak tuir mai ne e: Sira nia serbisu serbisu saida mak sira halo?; tanbasa mak sira serbisu ba saude nian?; Saude di ak ne e signifika saida? Ne e importante ba Timor Leste ka lae? Iha sa oras mak sira hahú no para serbisu? Karik sira atende ona emerjensia ruma?; Mane no feto hira mak serbisu hamutuk ho nia?; Buat di ak kona-ba profisaun ne e; Tanbasa mak profisaun saude ne e importante? Saida mak alunu sira presiza atu halo karik sira hakarak sai traballador saude nian, porezemplu,. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN buat ne ebé sira aprende ona husi orador bainaka ne e. Nivel Aas Husu alunu sira atu hakerek rezumu ida / essay ida kona -ba papél traballador saude nian hodi garante saude di ak ba populasaun. Rezumu / essay ne e inklui konsiderasaun ida kona-ba advantajen no disadvantajen kuidadu saude nasaun nian, no saida mak individual no governu bele halo kona-ba ida ne e.

108 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU tipu edukasaun? (objetivu pergunta ida ne e nian mak ba orador bainaka atu destaka importansia atu kontinua sira nia edukasaun). Konvida traballador saude nian mane ida no feto ida nu udar orador bainaka, atu tulun alunu sira komprende katak mane no feto sira bele sai membru iha profisaun ne e, no iha kapasidade hanesan atu hala o serbisu. Introdusaun Haruka orador bainaka ne e hein iha sala ida to o bainhira o introdús tiha lisaun ne e. hahú husu alunu sira atu brainstorm profisaun ne ebé asosia ho kuidadu saude nian. Enkoraja sira atu temi la os deit tipu oin-oin doutor no infermeiru sira, maibe mós sira hotu ne ebé iha relasaun ba profisaun saude nian (dalaruma bolu traballador paramedika saude MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

109 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU nian ). Lista sira nia sujestaun hirak ne e iha kuadru. Bainhira alunu sira fo sai sira nia lista, o mós hasai o nia lista no kompara se sira mós iha informasaun hanesan. Hili okupasaun orador bainaka nian no husu alunu sira karik sira hatene tipu serbisu saida mak sira halo. Hakerek sira nia resposta sira iha kuadru. Dezenvolvimentu Husu orador bainaka atu tama ba sala aula nian no halo ninia aprezentasaun bazeia ba lina espesifiku iha leten. Iha ikus aprezentasaun nian, enkoraja labarik sira atu husu pregunta ba aprezentador. Hamutuk ho alunu sira haree fila fali resposta sira ne ebé fo anteriormente, molok aprezentasaun, atu valida hikas sira nia kontribuisaun ba diskusaun klase nian. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

110 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Husu sira karik aprezentador mensiona tiha ona buat balun iha lista ne ebé hakerek iha kuadru. Husu alunu sira karik kontribuisaun traballador saude nian ne e importante. Taka Konklui lisaun ne e ho pontu hirak tuir mai ne e: Pratikante saude nian kontribui ba saude di ak ema nian hodi atende ba ema moras no eduka sira pratika saude di ak nian. Ida ne e importante tanba karik ema moras beik-beik, entaun ida ne e difisil ba sira atu kontinua serbisu. Ema presiza serbisu atu hetan osan hodi hola hahan, selu fatura no eskola, nst. mantén saude di ak ne e importante tebes, tanba ho saude di ak mak ema bele serbisu, hetan osan no MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

111 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU hadi ak sira nia moris. Saude di ak ne e direitus umanus ida MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

112

113 Sujestaun Lisaun nian Klase 5 6 Estudo do Meio Bloku 3: Ha u no Nasaun Konteúdu: Instituisaun no Serbisu Nasional Historia Nasaun Nian Atividade Ekonomia Nasaun Nian Timor-Leste iha Mundu

114 Ha u no Nasaun: Instituisaun no Serbisu Nasionál Lisaun iha seksaun ida kurríkulu nian ne e bele sai hanesan estensaun husi lisaun sira iha Ha u no Komunidade: Membru Komunidade nian no Ha u no Komunidade: Instituisaun Lokal no Serbisu Sosial. Imi bele konvida presensa ofisiais lokal nian husi instituisaun no serbisu nasionál nian, porezemplu, liga serbisu estasaun polísia lokal nian ho PNTL nasionál nian, ka ospitál lokal ho Ministeriu Saude, tribunal distritu lokal ho tribunal nasionál, sistema administrasaun governu lokal ho sistema governasaun nasionál nian, nst. Lisaun sujeridu iha kraik mai ne e foka ba sistema governasaun nasionál, destaka papél ezekutivu, Parlamentu no Judisiariu nian relasaun ba promusaun no protesaun direitus umanus. TÍTULU Governu no Direitus Umanus (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Nasaun; Instituisaun no Serbisu Nasionál OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Esplika estrutura (sanak 3) no funsaun governu Timor Leste nian Identifika sira nia papél relasaun ba direitus umanus, uza DUDU no Konstituisaun Timor Leste nian Lisaun ida ne e serve nu udar revizaun estrutura no poder governu nian. Alunu sira mós sei ezamina papél governu nian (porezemplu, ema ne ebé iha dever), no papél sidadaun nian (ema ne ebé iha direitu) relasaun ba direitus umanus. Objetivu ba Preparasaun Molok periodu klase nian atu remata, no lahó esplikasaun, husu alunu sira atu halo lista atividade bara-barak ne ebé sira bele hanoin hetan iha ne ebé governu LA IHA PAPEL BA. Bainhira orientasaun baziku fo ona, papél profesor sira nian sai dupla. Ba dala uluk, profesor tenke dezenkoraja fahe ideia iha momentu ne e. Oportunidade ba fahe ideia sei mai ikus. Minutu 50, ba periodu lisaun rua nian MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Diskusaun Jogu Kolesaun revista ka jornais sira ne ebé alunu sira bele uza atu konstrui sira nia Koleajen Governu nian. Teizoura, kola, surat tahan postura nian ka surat tahan boot, no surat tahan balun tan. Artigu 29 DUDU nian Nivel Kraik Husu alunu sira atu lista maneira 10 iha ne ebé governu iha impaktu/influensa ba sira pesoalmente. Nivel Aas Iha ikus ezerziziu nian, haruka alunu sira hili buat di ak ida, nu udar topiku peskiza nian.

115 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Lista maneira 5 10 iha ne ebé governu iha impaktu/ influensa ba sira pesoalmente. atividade ida ne e nian mak atu hahú prosesu tulun alunu sira vizualiza governu Timor Leste nu udar parte importante ida husi sira nia ezistensia loroloron nian parte ida ne ebé sira bele iha impaktu atu hamosu mudansa di ak no hadi ak sira nia moris. Ba dala rua, profesor tenke enkoraja alunu sira atu kreativu. Husu alunu sira atu lori sira nia lista ba uma no sujere katak sira sei konsulta ho sira nia inan-aman hodi aumenta ideia. Sira sei hatama lista ne e iha loron tuir mai. Introdusaun Bainhira lisaun ne e atu hahú Iha loron tuir mai, fo minutu 5 ba alunu sira atu fahe ideia no aumenta ba sira nia lista pesoal. Rekolla lista hotu. Tuir mai, introdús lisaun ne e liu husi jogu ida. Husu alunu sira fahe ba tolutolu. Koloka grupu idakidak iha kantu aula nian. (Sira representa sanak ida husi governu ezekutivu no judisiariu). Iha surat tahan tolu, profesor hakerek sanak governu nian. Bainhira profesor kaer surat tahan ida ho sanak governu nian ida, grupu sira tenke diskute saida mak MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Artigu 1 ICCPR nian Artigu 1 ICESCR nian Parte III (Seksaun ) Konstituisaun Timor Leste nian Alunu sira tenke peskiza buat di ak ne ebé governu hala o dadaun iha area ne e, no kobre buat hirak tuir mai ne e iha sira nia papél peskiza nian: Identifika buat di ak balun ne ebé governu hala o dadaun iha area ne e (bazeia ba sira nia topiku peskiza nian). Deskreve problema balun ne ebé governu enfrenta dadaun iha area ne e. inklui ezemplu no detaillu atu suporta o nia resposta Problema ida ne ebé mak kritiku liu? Esplika. Inklui ezemplu no

116 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU sanak ida ne e halo, porezemplu, saida mak sira halo ba povu. Grupu hafoin iha segundu 30 atu diskute resposta no hakerek iha surat tahan ida. Bainhira hakerek tiha ona, grupu idak-idak kaer no foti sa e sira nia surat tahan ne e iha tempu hanesan. Bainhira sira hetan resposta ne ebé loos, sira sei hetan pontu 3. Bainhira sira nia resposta sala, sira lakon pontu ida. Iha ikus jogu ne e nian, grupu ho pontu barak liu mak manan jogu ne e. Husu ba alunu sira atu fila hikas ba sira nia tuur fatin no esplika katak lisaun ne e sei koalia kona-ba papél governu nian iha sira nia moris. Halo revizaun ho alunu sira papél kona-ba sanak 3 husi governu nian uza grafiku iha kraik mai ne e: Ezekutivu, Lejislativu, Judisiariu MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN no detaillu atu suporta o nia resposta Problema ida ne ebé mak kritiku liu? Esplika. Inklui ezemplu no detaillu atu suporta o nia resposta Saida mak governu halo dadaun konaba ida ne e? Inklui ezemplu no detaillu atu suporta o nia resposta Saida mak sei sai nu udar konsekuensia se problema ne e la hetan rezolve? Sei afeta o iha futuru ka lae? Esplika. Inklui ezemplu no detaillu atu suporta o nia resposta

117 Ministru); Lejislativu OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU (Xavi): Ezekutivu (Prezidente, Primeiru Ministru, Konsellu (Parlamentu Nasionál); Judisiariu (Tribunal) Dezenvolvimentu Fahe lista hirak ne e lahó identifikasaun atór nian. Ho item idak-idak, alunu sira hetan korajen atu analiza kona-ba karik governu iha impaktu/influensa ba item ne e. Prosesu ida ne e sei kontinua to o bainhira alunu sira deskobre katak governu literalmente iha impaktu/ influensa ida ba aspeitu hotuhotu husi moris individual nian. Iha kuadru, tau ba grupu item ida-idak ba iha area prinsipál direitus umanus MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Enkoraja alunu sira atu diskute sira nia peskiza ho sira nia familia.

118 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU nian, porezemplu, edukasaun, saude, estadu de direitu, ambiente, partisipasaun politika, nst. Refere ba DUDU no Konstituisaun Timor Leste nian atu destaka realidade katak governu IHA DUNI influensa ida ba ita nia moris loron-loron nian, nu udar reflektada garansia direitus umanus iha lei Konstituisaun Timor Leste nian. Maske profesor la tenke halo tentativa atu atinji enseramentu iha momentu ida ne e, alunu sira tenke hetan lisensa atu hato o sira nia opiniaun kona-ba poder governu nian. Opiniaun nune e ne e labele julgadu ka kritikadu husi profesor ka kolega sira. Papél ida profesor nian iha atividade ida ne e mak atu fornese informasaun kona-ba sanak governu nian ida ne ebé mak responsabiliza ba item ida-idak. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

119 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Atividade Fahe alunu sira ba grupu lima. Fo grupu ida-idak surat boot ida, revista no jornais tuan balun, kola, no tezoura atu nune e sira bele dezenvolve kolajen governu nian ida (porezemplu, esplikasaun piktorika papél governu nian). Orienta grupu sira atu lulun postura ne e ba iha forma piramida ho sorin tolu. Labele goma metin. (O bele modela ba alunu sira oinsa atu konstrui piramida ho sorin tolu ne e). Haruka alunu sira atu tau label sorinsorin ho sanak ida governu nian: Ezekutivu, Lejislativu, no Judisiariu. Orienta alunu sira atu buka imajen sira iha revista/jornais ne ebé imi lori mai ne ebé iha relasaun ba obrigasaun sanak ida-idak nian. Husu alunu sira atu prega sira ba iha sorin apropria husi piramida triangulu nian. Bainhira sira kompleta taka imajen sira ne e, haruka MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

120 Debrief hodi husu alunu sira OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU grupu sira kola sira nia piramida sorin-3 ne e no rezumu poder sanak tolu governu nian ho referensia ba imajen iha sira nia piramida ne e (porezemplu, iha area saida iha sira nia moris joven nian mak governu ne e iha impaktu/ influensa ba. Taka pergunta rezumu nian tuir mai ne e: Governu iha impaktu ba o nia moris ka lae? Iha area saida? (Iha ne e, sira tenke mensiona area hotu-hotu ne ebé hetan destaka iha klase laran). Sitandu area ida ne ebé sira mensiona, husu: Oinsa ida ne e fo impaktu ba o iha futuru? Saida mak imi sei sujere ba governu hodi halo atu dirije koretamente area hirak ne e balun? MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

121 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Konklui hodi hateten katak objetivu jeral governu nian ida mak atu garante katak ninia ema moris hakmatek, seguru no moris ho ksolok. Sanak 3 governu nian ne e ida-idak kontribui ba objetivu ida ne e iha maneira suportiva maibe independente. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

122 TÍTULU Parlamentu Nasionál (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Nasaun; Instituisaun no Serbisu Nasionál OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Identifika parlamentu Nasionál nu udar ida ne ebé halo lei. Deskreve oinsa ideia ida sai ba lei. Halo lista ba etapa sira oinsa esbosu lei ida sai ba lei. Organiza etapa hirak ne e iha postura ida. Direitus umanus ne e direitu inerente ne ebé ema umana idaidak iha. Ita bele halo reklamasaun moral, hodi la haree ba iha lei hodi regula ida ne e ka lae, porezemplu, ema umana hotu-hotu iha direitu ida ba moris, la haree ba lei approvada ka lae atu regula direitu ne e. Maibe lei fo forsa legal vindikasaun moral nian. Lei bele mós iha efeitu edukasaun importante ida. Lei difini saida mak sosiedade ofisialmente hanoin ne e Introdusaun Husu pergunta: Saida mak lei? Hakerek resposta alunu sira nian iha kuadru. Ilustra liafuan no ninia magarti hodi dezeña analojia ida ho jogu kuadru nian, hateten tuir mai ne e: Di ak, hasai fotografia familia tuur hela atu halimar jogu kuadru nian ida. Imi tenke hatene regra atu halimar, loos ka lae? Buat hanesan aplika ba o nia moris loro-loron nian o tenke hatene regra ka lei. Nasaun ida-idak iha ninia lei rasik no uniku ba nasaun ne e. Porezemplu, iha Timor Leste, lei dehan ita halai kareta iha estrada sorin karuk. Iha Portugal sira halai kareta iha estrada sorin loos. O bele hetan azár bainhira o la hatene lei ne e no halai kareta iha sorin ne ebé sala! Minutu 50 Diskusaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Matching Dezenvolve postura Surat tahan boot hodi halo postura nian Lapiz koor, crayon ka lapiz Artigu 21 DUDU nian Artigu 25 ICCPR nian Seksaun Konstituisaun Timor Leste nian Avaliasaun ba Nivel Kraik Haruka alunu sira emparella prosesu parlamentu ba esplikasaun. Avaliasaun ba Nivel Aas Iha par, ka individualmente, haruka alunu sira kria postura ida ne ebé ilustra pasu sira ba esbosu lei ida nian atu sai lei ida.

123 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU propria atu halo, no lei fornese espresaun espesifiku padraun nian ne ebé nia hanoin tenke endosada. Hirak ne e iha ne ebá ba ema hotu atu haree no halo tuir ba lider no ema ordinaria. Iha lisaun ne e alunu sira aprende konaba se mak halo lei no tanbasa. Hafoin tuir ida ne e ho pergunta Ita nia lei Nasionál ne e halo iha ne ebé? (Lei Nasionál halo iha parlamentu. Timor Leste iha parlamentu unicameral. Ida ne e signifika katak iha orgaun ida de it mak debate no aprova lei hanesan. Porezemplu, USA no UK iha parlamentu bicameral, porezemplu, iha orgaun rua mak debate no aprova lei hanesan. Parlamentu bele halo lei ba tipu kestaun oinoin, hanesan halo lei hodi limita velosidade iha estrada, regula oinsa polisia halo lei no orden, ka oinsa ema halo sala hetan prosesu iha lei). Hafoin hateten katak lisaun ne e kona-ba oinsa halo lei iha parlamentu, no alunu sira sei uza ideia direitus umanus nu udar asuntu sira ba lei atu promulgada. Dezenvolvimentu Esplika etapa sira kona-ba halo lei iha Timor Leste hodi uza ilustrasaun tuir mai ne e: Ita finje katak o nu udar membru parlamentu ida MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

124 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU husi distritu ida hanaran Zoma, iha nasaun ida hanaran Sirimawe, no o nia votante sira husi Zoma hakarak lei ida ezije bee moos ba eskola hotu-hotu. PASU 1: O no o nia pesoal/ partidu politiku, ho redator lejislativu Estadu nian, hakerek esbosu lei ida nu udar esbosu ida (versaun ba dala uluk) proposta lei nian. PASU 2: Esbosu lei ne e distribui ba membru parlamentu ida-idak. PASU 3: Komisaun Parlamentaria ida (grupu ki ik ida husi membru parlamentu sira nian ne ebé estuda no halo relatoriu kona-ba esbosu lei) halo revizaun ba esbosu lei ne e no halo ida husi buat tolu: 1. Haruka fila esbosu lei ne e lahò mudansa. 2. Halo mudansa no haruka fila. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

125 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU PASU 3: Komisaun Parlamentaria ida (grupu ki ik ida husi membru parlamentu sira nian ne ebé estuda no halo relatoriu kona-ba esbosu lei) halo revizaun ba esbosu lei ne e no halo ida husi buat tolu: 1. Haruka fila esbosu lei ne e lahò mudansa. 2. Halo mudansa no haruka fila. 3. Tabela esbosu lei nian porezemplu, sira labele halo buat ida tanba sira fiar katak esbosu lei ne e adekuada (kobre buat hotu ne ebé sira fiar, ne e preokupasaun ba ema hotu). PASU 4: Bainhira komisaun ne e haruka fila esbosu lei ne e lahò mudansa, entaun esbosu lei sei tama ba iha kalendariu parlamentu nian ba votu. Bainhira loron to o ba votu, membru parlamentu sira vota ba esbosu lei ne e no 2/3 husi membru parlamentu ne e tenke vota sim atu pasa esbosu lei ne e MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

126 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU (atualmente, númeru ne e 44 husi 65 ida ne e bele muda bainhira iha mudansa ba governu). PASU 5: Bainhira esbosu lei ne e pasa iha parlamentu, entaun esbosu lei ne e sei haruka ba prezidente Timor Leste nian. Bainhira prezidente mak asina esbosu lei ne e, entaun esbosu lei ne e sai lei ida. PASU 6: Bainhira prezidente veto (kansela, rejeita, adia) esbosu lei ne e, entaun parlamentu tenke diskute fila fali esbosu lei ne e, inklui mudansa ruma, hafoin vota hikas no haruka fila fali esbosu lei ne e ba presidente atu asina. Taka Esbosu lei ida bele hahú ho ema ka partidu ruma ne ebé reprezentadu iha parlamentu sira hotu hola pasu hanesan. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

127 Ha u no Nasaun: Historia Nasaun nian Livru didaktiku historia Timor Leste nian saida de it mak rekomendada iha kuríkulu edukasaun primaria nian, haree no hili porsaun relevante sira ba estudu jeral. Porsaun ida ne ebé de it mak profesor identifika, halo revizaun ba sira sira husi perspetivu direitus umanus nian ida no halo notasaun. Sujestaun lisaun tuir mai fahe estudu historia Timor Leste nian ba parte 3: kolonizasaun husi Portguesa; okupasaun husi Indonesiu; restaurasaun Independénsia Timor Leste nian TÍTULU Historia Nasaun nian (Kolonizasaun) (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Nasaun; Historia Nasaun nian (Kolonizasaun) OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Identifika aspetu direitus umanus iha historia kolonialismu Timor Leste nian Identifika impaktu aspetu direitus umanus hirak ne e (esplika saida mak bele ka labele no tanbasa) liu husi Iha koñesimentu di ak kona-ba tempu pasadu ne e importante atu komprende tempu agora no aban bainrua. Alunu sira presiza apresia katak tempu ohin ne e mai husi ema no iventu tempu uluk nian no katak historia rejistu kronolojika ida. Atu sai sidadaun ne ebé iha Preparasaun Livru didaktiku historia Timor Leste nian saida de it mak rekomendada iha kuríkulu edukasaun primaria nian, haree no hili porsaun relevante sira ba estudu jeral kona-ba kolonizasaun Timor Leste nian husi Portgueza. No mós lee Relatoriu CHEGA! ba historia susinta Timor Leste nian durante períodu kolonizasaun nian. Halo revizaun ba tekstu ida ne e husi perspektivu direitus umanus nian no halo notasaun. Minutu 50 Diskusaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Grupu Serbisu Apresentasaun Surat tahan boot Fornesimentu arte nian crayon, lapiz koor, fitakola, goma Livru didaktiku historia Timor Leste nian ne ebé preskrita Relatoriu CHEGA! Kopia DUDU nian (prefere versaun simplifikada) Fo númeru ba resposta grupu sira nian Depende ba númeru resposta sira ne ebé agrupada tiha ona, uza sistema númeru rasik atu fo ba alunu idaidak topiku ida. (porezemplu, karik iha resposta agrupadu 8, fo númeru ba sira, no husu alunu sira

128 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU organizasaun husi sira nia ideia iha essay badak ida. Komprende katak lisaun hirak ne e bele aprende husi historia. responsabilidade iha mundu ohin no aban, alunu sira presiza atu komprende konseitu historiku tempu no kronolojika, kauza no efeitu, kontinuidade no mudansa, iventu historiku no períodu boot sira, no impaktu relijiaun nian, filozofia, no sistema fiar seluk kona-ba historia. Lisaun ida ne e intende atu inkorpora ho lisaun historia regular nian iha klase. Ida ne e lisaun parte 3 ba dala uluk kona-ba historia Timor Leste nian husi perspektivu direitus umanus nian ida. Inkorpora ba lisaun historia regular, nu udar sujerida iha kraik ne e. Introdusaun Introdús lisaun ne e hodi dehan katak uza historia bele utilizadu atu informa futuru kona-ba kualker area diskusaun, inklui direitus umanus. Hateten katak lisaun ne e kona-ba identifika aspetu direitus umanus iha tempu kolonizasaun nian, okupasaun no Independénsia nian, nune e alunu sira sei komprende tanbasa mak Timor Leste iha esbosu lei direitu nian ida iha ninia Konstitutisaun. Dezenvolvimentu Hahú ho KOLONIZASAUN. Iha lisaun kona-ba kolonizasaun Timor Leste nian husi Portugueza, husu alunu sira pergunta tuir mai ne e: Sasan, ideia, instituisaun sira ne ebé mak Portugueza Introdús iha tempu ne ebá? MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN atu tau númeru ba sira-an rasik, husi 1-8, no kontinua repete iha klase laran to o alunu ida-idak hetan númeru ida. Alunu sira ho númeru 1 sei refere ba resposta grupu 1 nu udar sira nia topiku, alunu sira ho númeru 2 sei refere ba resposta grupu 2 nian, nst.) Bainhira alunu ida -idak hetan ona topiku ida, husu ba sira atu responde pergunta 3 tuir mai ne e hodi hakerek paragrafu: Oinsa mudansa ne e afeta Timor oan iha tempu ne ebá? (porezemplu, Eskola edukasaun; ospitál saude; polisia

129 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Oinsa buat hirak ne e afeta ba Timor oan sira iha tempu neba? Buat sira sasan, ideia, instituisaun sira ne e importante ka lae?? tanbasa? (iha ne e, alunu sira nia resposta bele oinoin. Labele taka dalan ba sira nia resposta sira. Enkoraja sira nia analisa sira hodi foti prevalense sistema fiar no filozofia sira, inklui relijiaun, iha tempu ne ebá iha Timor Leste entre ema Timor oan sira). Hakerek iha kuadru sira nia resposta sira iha koluna rua, hanesan tuir mai ne e: Util / Uteis La Util / La Uteis Nota katak alunu sira nia resposta sira ne e bele inklui eskola, ospitál, dalan, kafe, ai -kameli, estabelesimentu MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN estadu de direitu; lei estadu de direitu; sistema justisa formal estadu de direitu no igualidade iha lei nia oin; dalan infraestrutura no transporte; lingua kultura; governu garantia legal direitu nian; nst.)? Buat hirak hanesan ideia, sasan no instituisaun ne e util ka lae? Tanbasa? Lisaun saida mak hanorin ba Timor Leste nu udar nasaun ida?

130 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU sistema governu nian, uza osan, lei, justisa, sistema justisa, lingua, relijiaun, nst. Hafoin, nu udar klase, grupu, resposta sira ba area xavi nian, ezemplu, Edukasaun, saude, infra-estrutura, governu, estadu de direitu, kultura no lingua, nst. Atividade Fahe alunu sira ba iha grupu 5. Husu ba grupu sira atu lee versaun simplifikada DUDU nian no haree karik iha artigu balun ne ebé ko alia kona-ba sasan, ideia, no instituisaun ne ebé Portugueza Introdús hela ba Timor oan sira iha tempu ne ebá hirak ne e hakerek iha kuadru. Hafoin minutu 15, husu ba grupu sira atu apresenta sira nia rezultadu iha karik artigu balun husi DUDU ko alia kona-ba buat hirak ne ebé sira lista tiha ona iha kuadru ka lae? Profesor/a hakerek artigu sira iha resposta sira nia sorin iha kuadru. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Halo avaliasaun ba kapabilidade alunu sira nian relasaun ba komprensaun historia, analize Timorleste nian husi perspektivu direitus umanus, organizasaun informasaun nian, no kompetensia hakerek nian.

131 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Iha karik grupu seluk fo pergunta, se iha entaun grupu ne ebé apresenta ne e hatan ho tulun husi profesor/a. Taka Taka lisaun ne e ho deklarasaun tuir mai ne e: Realidade katak artigu DU- DU nian ko alia kona-ba ideia, buat balun no instituisaun ne ebé Portugueza husik hela mai Timor oan ne e indikasaun katak ema no sosiedade iha tempu ne ebá, iha ne ebé de it iha mundu rai-klaran, iha DUNI tipu kompas moral balun ne ebé sira refere ba, maske seidauk deskreve iha tempu ne ebá. Portugueza sira Introdús ideia, sasan, no instituisaun balun ba Timor oan sira ne ebé sei iha to o ohin loron. Fo ezemplu. (Sistema legal, estrutura governasaun, lingua, nst). MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

132 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU DUDU, ne ebé hakerek kuaze tinan 300 depois de kolonizasaun Portuguesa sira iha Timor Leste ne e referensia uteis ida atu prova historia, tanba ne e refleta povu no governu nia deseju bazeia ba historia respektivu. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

133 TÍTULU Historia Nasaun nian (Okupasaun) (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Nasaun; Historia Nasaun nian (Okupasaun) OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Investiga historia Timor Leste nian, impaktu okupasaun Indonézia nian ba moris Timor oan sira nian, no konsekuensia husi violensia husi forsa Indonézia no luta na in Timor oan ba libertasaun nian. Esplora kestaun violensia kontra naun-violensia nu udar meius ida ba resistensia hasoru opresaun, no nu udar Iiha luta ba Independénsia Timor Leste nian, ema barak lakon rai, uma, negosiu, fonte sustentu no sira nia moris. Buat barak lakon tanba violensia ne ebé mosu entre Indonézia no luta na in Timor oan sira ne ebé luta ba Independénsia. Iha lisaun ne e, alunu sira sei aprende kona-ba kustu violensia nian relasaun ba luta ba Independénsia no liberdade husi okupasaun, foti konklusaun ida husi ne e, no konsidera alternativu ba violensia. Ida Preparasaun Tekstu historia Timor Leste nian saida de it mak rekomendada iha kuríkulu ensinu primaria nian, lee no hili pursaun relevante ba estudu jeral kona-ba kolonizasaun Timor Leste nian husi Indonézia. No mós refere ba relatoriu CHEGA! nian. Halo revizaun ba tekstu ida ne e husi perspektivu direitus umanus nian no hatene kona -ba forma violensia oin-oin ne ebé mosu (ka asumida atu mosu, tanba narativu implisita husi livru didaktiku historia nian). Inkorpora ba lisaun historia regular, nu udar sujeridu iha kraik. Introdusaun hahú lisaun ne e hodi hateten katak sira sei investiga historia Timor Leste nian relasaun ba impaktu okupasaun indonézia nian ba moris Minutu 50 Diskusaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Effects Wheel Livru didaktiku historia Timor leste nian Kuadru, jiz Preambulu no artigu 1 DUDU nian Artigu 1 ICESCR nian Seksaun 28 Konstituisaun Timor Leste nian Tanba alunu sira agora hatene ona kona-ba violensia, no alternativu naun-violentu atu reziste opresaun, sira mak momentu ne ebá iha historia nu udar luta na in ba libertasaun Timor oan nian karik, saida mak sira sei halo atu garante katak violensia sei la akontese iha momentu ne ebá iha luta ba liberdade no Independénsia? Haruka sira hakerek kona-ba ne e iha essay badak ida.

134 Hahú ho effects wheel OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU dalan ida atu atinji Independénsia. Konsidera alternativu ba violensia, no vantajen no dezvantajen husi meius naunviolentu hirak ne e Komprende termu no konseitu tuir mai ne e: okupasaun, sivilian, Independénsia, violensia. ne e mós bele hetan hanorin konsekutivamente hafoin parte primeiru ka ba nia -an rasik. Timor oan nian. Partikularmente, alunu sira sei esplora konsekuensia violensia nian ne ebé forsa indonézia no luta na in Timor oan sira halo, no kestaun naun-violensia nu udar meius ida resistensia nian hasoru opresaun. (ezemplu iha kraik): Hakerek pergunta ka deklarasaun ida iha sirkulu ida nia klaran (porezemplu, Saida mak akontese bainhira uza violensia durante okupasaun indonézia nian iha Timor Leste? ) Hafoin dezeña aneis konsentriku 2 hale u sirkulu sentral ne e. Fahe aneis primeiru ba iha parte rua ne ebé hanesan no hakerek efeitu rua ne ebé sei rezulta husi violensia (porezemplu, Lakon vida, eskola ne ebé hetan estragu, ). Fahe aneis segundu ne e ba iha parte haat ne ebé hanesan no hakerek iha efeitu 2 ne ebé sei rezulta Ema defisiente MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Lakon moris Labarik ne ebe la iha matenek VIOLENSIA Labarik oan kiak Eskola ne ebé estragu Ema adultu ne ebe la iha matenek

135 effect wheel ne ebé sira halo OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU husi deklarasaun rua ne e idaidak (porezemplu, lakon vida bele iha efeitu hanesan Labarik orfaun no lakon familia. Eskola hetan estragu sei iha efeitu hanesan alfabetizasaun ba labarik no alfabetizasaun ba populasaun adultu. ) Effect wheel bele transformadu ba ezersisiu grupu ida nian, karik ida ne e konviniente ba lisaun ne e. grupu ki ik sira bele serbisu ho deklarasaun hanesan no kompara sira nia rezultadu. Alternativamente, profesor bele prepara lista ida ho pergunta ka deklarasaun relevante no husik grupu idaidak hili ida atu halo. Dezenvolvimentu Husu alunu sira atu haree ba tiha ona brainstorm ba iha kuadru. Husu sira buat hirak tuir mai ne e: Konklusaun saida kona-ba violensia ne ebé sira bele infere husi labadain- MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

136 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU uma ne e? (Iha ne e, labele tenta atu taka ba sira nia resposta maibe orienta sira ba konklusaun posivel kona-ba violensia). Lista hirak ne e koluna 2: Konklusaun pozitivu; konklusaun negativu. VIOLENSIA Konklusaun Konklusaun pozitivu negativu Karik iha meius naunviolentu hodi reziste opresaun no atinji Independénsia? Tanbasa? Meius naun -violentu balun saida de it? Ninia vantajen no dezvantajen saida de it? Lista sira iha kuadru, iha koluna 3, nu udar alunu sira responde ba o nia pergunta sira. Meius Naun- Violentu Vantajen Dezva ntajen MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

137 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Taka Konklui lisaun ne e hodi reitera katak violensia sempre halai ba violensia. Meius alternativu naun-violentu ne e umana liu, refleta dignidade inerente no direitu ba moris ne ebé ema hotu iha la haree ba ema ne e maluk ka inimigu. Nu udar historia sempre hanorin lisaun ida ba futuru, lisaun kona-ba Timor Leste nu udar nasaun ida bele aprende mak katak dependensia ba meius violentu hodi rezolve disputa no argumentu sei la rezulta buat di ak ruma ba ema mane, feto, labarik, klosan ka governu. Ida ne e aumenta tan de it problema barak, dezharmonia no kiak. Enkoraja alunu sira atu halo promesa verbal ida atu nafatin uza maneira naunviolentu hodi rezolve problema entre sira rasik iha klase laran, iha sira nia familia no komunidade. Profesor bele husu alunu sira atu repete no imita nia MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

138 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU hanesan tuir mai ne e: Ha u solenemente promete ba ha u nia maluk sira katak ha u sei nafatin koko atu rezolve problema sira ho maneira naun-violentu, atu tulun ha u nia-an, ha u nia klase, ha u nia familia, ha u nia komunidade no ha u nia nasaun hodi mantén paz no harmonia iha Timor Leste. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

139 ba esbosu lei TÍTULU Historia Nasaun nian (Independénsia) (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du meiu: Ha u no Nasaun; Historia Nasaun nian (Independénsia) OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Simula kriasaun nasaun ida nian atu komprende desizaun ne ebé lider nasaun foun nian foti kona-ba nasaun independente ne e. Identifika, liu husi atividade simulasaun, direitu baziku sira ne ebé sira (nu udar lider nasaun nian) hakarak atu nia emar sira iha. Iha lisaun ne e, labarik sira sei aprende, liu husi atividade simulasaun ida, oinsa nasaun ida estabelesidu relasaun ba buat baziku ne ebé ema sei presiza lideransa atu fornese atu hahú prosesu harii nasaun nian. DUDU sei utilizadu nu udar referensia ida tan ba simulasaun ne e, no lista klase nian kona-ba prinsípiu baziku no sei komparadu direitu Timor Leste nian. Ida ne e lisaun parte 3 ba dala tolu kona-ba Preparasaun La iha Introdusaun Introdús lisaun ne e hodi fahe ho alunu sira katak alunu sira sei aprende oinsa atu kria historia hodi simula kriasaun Timor Leste nu udar nasaun re-instalada ida. Ema hotu iha klase laran ne e lider nasaun nian no hamutuk lider Nasionál ne e sei koko atu estabelese sosiedade ida ne ebé di ak liu sira sei maneja hodi garante lista direitu nian ida ba ema hotu iha nasaun ne e. Dezenvolvimentu Uza metodolojia Hanoin, Hapár, Fahe, husu alunu sira atu uluk nana in halo rasik no lista maisoumenus direitu 3 ne ebé sira hanoin tenke garantidu. Minutu 50 Diskusaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Serbisu Grupu Apresentasaun Suratahan boot no fita-kola Kopia DUDU no Konstituisaun Timor Leste nian

140 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Esplika oinsa direitu barak ne ebé sira identifika tiha ona ba sira nia nasaun foun ne e bele mós hetan iha nasaun seluk, liu husi referensia ba DU- DU nian. Estabelese katak Timor Leste mós indetifika tiha ona ho direitu barak ne ebé sira identifika tiha ona ba sira nia nasaun foun, hodi refere ba Konstituisaun Timor Leste nian. historia Timor Leste nian husi perspektivu direitus umanus ida. Ida ne e bele hetan hanorin konsekutivamente hafoin parte rua uluk ka mesak. Tuir mai, hapár sira ho alunu ne ebé tur besik liu ba sira. Alternativamente, fahe alunu sira ba iha mane-feto ida. Haruka sira fahe no diskute sira nia lista respektivu. Husi sira nia kombinasaun lista direitu 6, sira tenke hili direitu 3 ne ebé sira hanoin tenke garantidu. Tuir mai, fahe alunu sira ba iha grupu 10. Husi kombinasaun lista direitu 30, grupu tenke hili de it direitu 10 ne ebé sira hanoin tenke garantidu. Husu grupu ne e atu hakerek direitu hirak ne e iha surat tahan boot ida. NOTA: Iha ne e, teknika Delphi ne e métodu util ida hodi atinji konsensu. Uza métodu ne e, alunu ida-idak iha grupu vota: Pontu 50 ba ninia hili ba dala uluk; Pontu 45 ba hili dala rua; Pontu 40 ba hili dala tolu; Pontu 35 ba hili dala haat; Pontu 30 ba hili dala lima; Pontu 25 ba hili dala neen; Pontu 20 ba dala hitu; MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

141 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Pontu 15 ba dala ualu; Pontu 10 ba dala sia; no Pontu 5 ba dala sanulu. Hafoin grupu ne e koinside direitu ida-idak atu haree saida pontu total valor. Direitu sanulu topu ne e sanulu ne ebé ho pontu barak liu. Métodu ida ne e konsidera justu liu input husi alunu sira). Hafoin minutu 15, haruka grupu sira hatudu sira nia lista iha didin-lolon. Husu alunu sira: Direitu ida ne ebé mak grupu hotu-hotu iha? Halo rubrika jeral no koloka direitu relevante hamutuk husi grupu sira. Karik direitu hirak ne e aseita tebes husi ema umana tomak? (Iha pontu ida ne e, direta alunu sira sorin ba DUDU no sorin seluk ba Konstituisaun. Husu karik direitu hirak mosu iha lista ema hotu nian bele enkontrada iha DUDU no Konstituisaun Timor Leste). MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

142 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Direitu ida ne ebé mak grupu balun de it mak iha? Direitu hirak ne e balun mós bele hetan iha DUDU no Konstituisaun Timor Leste nian. Husu alunu sira atu buka iha dokumentu rua ne e. Husu direitu barak ne ebé mosu iha sira nia lista no DUDU indika. (Dada alunu sira nia atensaun ba realidade katak identidade nasaun liu 190 ho prinsípiu DUDU nian no identifika tiha ona direitus umanus ba siraan rasik ho maneira hanesan iha ne ebé alunu sira halo ezersisiu ida ne e. Hatudu universál idade direitu hirak ne e hodi destaka realidade katak direitu barak liu iha DUDU mós mosu iha Konstituisaun Timor Leste nian). Karik direitu sira iha lista kombinada ne e balun iha kontradisaun ba malu? karik loos, ida ne ebé? MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

143 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Taka Prosesu klasifikasaun ida ne e habilita alunu sira atu haree katak enkuantu direitu balun proteze ema husi danu, seluk proteze propriedade, fornese liberdade ka prospridade. Ema balun diferente entre direitu moral, naturais no legais. Direitu hirak ne ebé alistada iha DUDU ne e komumente dividida ba iha (1) direitu sivil no politiku, (2) direitu sosial no ekonómiku no (3) direitu ambiente, kultura no dezenvolvimentu. Refleta alunu sira nia hili, uza pontu iha kraik mai ne e atu destaka informasaun importante kona-ba direitus umanus no Estadu nasaun. Diferensa opiniaun balun kona-ba saida mak direitus umanus ne e importante tebes sei mosu iha lista sira entre ema husi kultura no nasaun oin-oin. Porezemplu, ema iha Estadu Unidus dalabarak alista direitu sivil no politika hanesan MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

144 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU liberdade ba ko alia no relijiaun no livre husi diskriminasaun, enkuantu ema husi nasaun ladun dezenvolvidu frekuentamente alista direitu ekonómiku no sosial hanesan hahan, protesaun no edukasaun. Ema husi nasaun partikular balun dalabarak foti direitu balun loos hela de it Porezemplu, iha Estadu Unidus, votu dalabarak la mosu iha lista, enkuantu iha nasaun ida hanesan Afrika du Sul, ema halo ezersisiu ida ne e sempre alista votu nu udar direitus umanus importante ida. Karik ezersisiu ida ne e mak hala o iha Amerika Latina, asesu ba justisa, livre husi tortura, no direitu ba defensor ida sei frekuentamente alistada, dalaruma tanba historia rejiaun ne e nian ba negasaun direitu hirak ne e. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

145 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Nu udar ita haree iha simulasaun no serbisu grupu nian, liu husi konsensu, lider nasionál kria inisiu nasaun nian sira hahú harii nasaun. Ida ne e hanesan buat ne ebé dalaruma hanesan iha Timor Leste hafoin restaurasaun independénsia Timor Leste nian iha MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

146 Ha u no Nasaun: Atividade ekonómiku Nasaun nian Lisaun sira iha seksaun kuríkulu ida ne e bele ligadu ba lisaun iha Ha u no Komunidade: Membru Komunidade nian no Ha u no Nasaun: Atividade ekonómiku Lokal. O bele liga profisaun balun ba atividade ekonómiku lokal espesifiku ba atividade ekonómiku nasionál espesifiku iha Timor Leste ne ebé sujeridu iha Guia profesor nian, porezemplu, liga agrikultor sira no halo to os no natar ba atividade ekonómiku lokal iha seitor agrikultura ba produtu eksporta agrikultura Timor Leste nian, hanesan kafe. Depende ba atividade ekonómiku nasionál ne ebé profesor hili tiha ona ba estudu, sujestaun lisaun iha kraik ne e bele adaptada ba kualker atividade ekonómiku lokal ka nasionál, tanba nia foka ba implikasaun direitus umanus husi atividade ekonómiku iha Timor Leste. TÍTULU Atividade Ekonómiku no Ambiente (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5-6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Nasaun; Atividade Ekonómiku Nasaun nian OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Komprende katak moris ne e influensiadu husi ambiente fiziku ema umana nian. Esplika ligasaun entre atividade ekonómiku nasaun nian, direitus umanus no ambiente. Atividade ema umana nian afeta ambiente fiziku ne ebé ita hela ba. Lisaun ida ne e tulun alunu sira komprende nosaun ida ne e no realidade katak kestaun dezenvolvimentu ne e (jere osan iha maneira sustentavel ambientalmente Preparasaun Iha preparasaun ba lisaun ne e, peskiza atividade ekonómiku ne ebé importante ba ekonómiku lokal ka nasionál, porezemplu, (fonte enerjia (petroleu no gas), agrikultura (kafe, haree, ai-fuan) floresta, no peska. Ba atividade ekonómiku nian hotu profesor identifika ba estudu, uza sujestaun lisaun ne e nu udar baze ida atu sublina implikasaun direitus Minutu 50 Diskusaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Buzz Sesaun Webbing Artigu 25 DUDU nian Artigu 11 ICESCR nian Seksaun 61 Konstituisaun Timor Leste nian Husu alunu sira atu husu sira nia inan-aman/ guardiaun/tau matan kona-ba impaktu ambiente husi atividade ekonómiku ne ebé alunu sira estuda tiha ona iha lisaun ne e. Ua pergunta hirak tuir mai ne e nu udar matadalan Hori bainhira mak

147 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Konsidera maneira ema bele asiste hodi minimiza impaktu atividade ekonómiku nian ba ambiente. ida hodi nune e ema bele iha padraun moris adekuada ida), direitus umanus no ambiente ne e inter-dependente. Ida ne e tanba dezenvolvimentu ne e destina populasaun sentradu, partisipativu no ambientalmente rasional. Ne e involve la ós de it kresimentu ekonómiku nian (husi atividade ekonómiku lokal no Nasionál), maibe distribuisaun ekuitativa rikusoin nian ne ebé produzida husi atividade hirak ne e. Ne e fo prioridade importante ba eliminasaun umanus atividade ekonómiku nian iha Timor Leste. Garante katak iha o nia peskiza ba parte kurikulu ida ne e nian (Ha u no Nasaun: Atividade ekonómiku Nasaun nian) no mós peskiza impaktu ambiente impaktu ba fonte bee nian no navigasaun, terenu florestal, lixiviasaun rai, kualidade bee,forma populasaun ne ebé atividade ne e jere, padraun moris komunidade nian ne ebé hela besik baze atividade ekonómiku ne e. Introdusaun Haruka alunu sira hala o sesaun buzz ida kona-ba magarti dezenvolvimentu nian. Hafoin minutu 2 liu tiha, husu alunu sira ne e signifika saida. Haruka sira buka iha disionariu ba magarti dezenvolvimentu no identifika ba sira magarti ida ne ebé sai nu udar foku ba lisaun ne e. Introdús nosaun katak dezenvolvimentu inklui kresimentu ekonómiku, no MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Atividade ekonómiku ne e hahú iha area ne e? (sa tinan, nst.)? Ema na in hira mak serbisu iha ne e? Husi ne ebé sira hetan materia prima? Produtu saida mak sira produz? Iha karik subprodutu ruma husi sira nia atividade ekonómiku? Tipu lixu saida mak atividade ekonómiku ne e produz? Iha ne ebé sira tau lixu ne ebé sira produz? Impaktu seluk saida mak atividade ekonómiku ne e iha ba ambiente?

148 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Probreza, integrasaun feto ba prosesu dezenvolvimentu, auto-konfiansa no autodeterminasaun ema no governu nian, no protesaun direitu ema indijena nian. Ema hotu-hotu responsabiliza hodi garante katak ema umana nia nesesidade no direitu ba dezenvolvimentu ne e ekilibradu hasoru nesesidade ba uza sustentavel rekursu naturais ne ebé limitadu iha ambiente naturais ne ebé ita hotu hela ba. katak ida ne e bele mosu de it ho jerasaun atividade ekonómiku nian, porezemplu, atividade ne ebé jera osan. Ne e ho osan de it mak ema bele iha padraun moris adekuada sira bele iha asesu di ak liu ba bee moos no seguru, hadi ak kuidadu saude nian, edukasaun no formasaun ne ebé di ak liu, uma di ak liu, no haluan povu nia hili. Dezenvolvimentu Introdús ba alunu sira atividade ekonómiku Nasionál ne ebé alunu sira atu estuda. Iha o nia introdusaun, inklui osan hira mak lori tama mai nasaun, persentajen populasaun empregada iha seitor ne e (mane hira no feto hira, karik bele) no oinsa rendimentu ne e utilizada iha Timor Leste. Husu alunu sira karik atividade ida nune e ne e buat di ak, no tanbasa. Tuir mai, destaka katak atividade umana ida-idak, iha efeitu ba ambiente. Atividade ekonómiku barak presiza MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Karik ema nia moris afetada? Se loos, oinsa? Se la loos, tanbasa? Iha klase tuir mai, husu sira atu hakerek rezumu ida kona-ba saida mak bele akontese ba ambiente bainhira la iha kuidadu atu minimiza impaktu ambiente husi atividade ekonómiku ne ebé alunu sira estuda dadaun. Oinsa ida ne e afeta direitus umanus ema ne ebé hela besik iha ne ebá? Saida mak ema bele halo atu dirije kestaun ne e? Saida mak governu halo dadaun? Rezumu ida ne e tenke ilustra komprensaun alunu sira nian

149 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU materia prima. Hirak ne e materia ne ebé bele fonte husi natureza. Uza atividade ekonómiku hili ona ba estudu, destaka impaktu ambiente ne ebé o, profesor, investiga tiha ona. Husu alunu sira karik ne e di ak ka aat ba sira, no tanbasa? Hakerek sira nia resposta hotu iha kuadru uza Web Effect. Husik labadainuma iha kuadru. Taka Konklui lisaun ne e ho pontu tuir mai ne e: Atividade umana hotu afeta ambiente fiziku ne ebé ita hela ba. Ambiente fiziku ita hela ba ne e mós afeta ita nia moris. Bainira ita la uza rekursu naturais sustentavelmente, ema umana sei esperiensia konsekuensia hanesan polusaun bee no anin, lixiviasaun nuntriente husi rai iha ne ebé ita hakiak hahan, rai-monu no inundasaun, nst. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN kona-ba ligasaun entre atividade ekonómiku nasionál, direitus umanus no ambiente no papel sidadaun no governu nian relasaun ba kestaun ne ebé preokupa nasaun ida no povu.

150 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Ema hotu responsabiliza atu garante katak nesesidade no direitu ema nian ba dezenvolvimentu (halo osan) ikilibradu hasoru nesesidade uza sustentavel rekursu naturais limitada disponivel iha ambiente naturais iha ne ebé ita hela ba. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

151 TÍTULU Nasoes Unidas (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Nasaun: Timor Leste no Mundu OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Deskreve dezenvolvim entu no estabelesime ntu Nasoes Unidas nian. Diskute ninia objetivu no prinsípiu sira, no sira nia importansia hodi forma mundu modernu no orden internasionál. Forma opiniaun ida kona-ba benefisiu no impaktu serbisu ONU nian iha Timor Leste. Forma opiniaun ida kona-ba benefisiu, ka Lisaun ida ne e fornese koñesimentu jeral historia Nasoes Unidas nian, organizasaun, objetivu no prinsípiu sira. Lisaun ida ne e sei hatudu oinsa nasaun sira iha mundu hamutuk hafoin Funu Mundial II atu estabelese organizasaun ida, ne ebé iha potensia hodi troka konflitu kilat ho rezolusaun pasifika ba problema sira, no mós dirije problema ne ebé sai preokupasaun global. Lisaun ne e mós asiste alunu sira komprende Preparasaun Halo revizaun ba nota referensia sira fornesida iha ikus sujestaun lisaun ne e nian atu prepara ba lisaun ne e. O bele mós hakarak atu dezeña iha surat tahan boot diagrama kona-ba sistema ONU nian, ba alunu sira atu vizualisa amplitude serbisu ONU nian. Introdusaun Introdús lisaun ne e ho La o tuir Opiniaun ida, uza deklarasaun 3 tuir mai ne e: Deklarasaun 1: Karik alunu sira hakarak atu organiza hikas meza no kadeira sira ne e atu forma organizasaun tuur iha sirkulu ida, ida ne e di ak liu ba alunu hotu-hotu iha klase laran atu tulun organiza sala aula nian ne e. Minutu 50 Lao tuir Opiniaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Dezenvolve dezenu La iha Husu alunu sira atu dezenvolve dezeñu no lejenda ida kona-ba sira nia komprensaun serbisu NU nian. Husu alunu sira atu foti asaun ho rezumu papel NU nian, inklui sira nia opiniaun husi ninia benefisiu, efetikasia, no valor ba komunidade global no ba Timor Leste. Haruka sira hatudu iha Loron Nasoes Unidas nian, 24 Outubru.

152 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU seluk, membru Timor Leste nian iha ONU. papel ONU nian iha Timor Leste, no papel no kontribuisaun Timor Leste nian ba asuntu mundu nian. PDeklarasaun 2: Karik eskola hakarak atu garante fatin eskola ida ne ebé mós ba tinan tomak, ida ne e di ak liu katak fo serbisu ne e ba alunu ida de it iha eskola ne e atu hili foer iha fatin eskola nian tomak ba tinan ida tomak. Deklarasaun 3: Karik nasaun balun iha mundu mak enfrenta problema, ida ne e di ak liu katak nasaun hotu-hotu iha mundu serbisu hamutuk atu tulun nasaun ne ebé mak enfrenta problema. La o Tuir Opiniaun Iha ne e, husu alunu sira literalmente atu hola pozisaun tuir sira nia grau konkordansia ka diskordansia ho deklarasaun ida. Fatin ida atu hala o ezersisiu ida ne e mak iha liur, iha ai-mahon ida. Dezeña area iha sala ka fatin halimar nian ne ebé representa pozisaun kona-ba kontinuum ida (porezemplu, Konkorda firmemente, La hatene, Diskordu veementemente ). MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

153 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Lee deklarasaun 1. fo segundu 30 ba tempu reflesaun, no hafoin husu alunu sira atu hola pozisaun ida. Bainhira grupu formadu tiha ona, husu alunu sira atu esplika sira nia opiniaun ka dialogu ho sira seluk ne ebé iha pozisaun opozisaun nian. Enkoraja sira hotu ne ebé la diside atu husu pergunta. Hafoin diskusaun ne e, konvida ema hotu ne ebé dezeja atu muda fatin atu halo. Hafoin profesor husu alunu sira balun kona-ba kontinuum ne e atu esplika sira nia opiniaun. Repete pasu iha leten ne e ho deklarasaun 2 no 3. Dezenvolvimentu Organiza hikas meza no kadeira ba fali nia fatin. Destaka katak lisaun ida ne e kona-ba oinsa nasaun sira hamutuk no unidade atu dirije problema sira ne ebé afeta sira individualmente no koletivamente. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

154 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Kontinua lisaun ne e hodi esplika historia estabelesimentu Nasoes Unidas nian. Husu alunu sira tuir sira nia hanoin saida mak objetivu ONU nian. Enkoraja alunu sira atu hanoin konaba saida mak ONU halo iha Timor Leste. Hakerek sira nia resposta sira iha kuadru. Hafoin mensiona objetivu/ mandatu no prinsípiu ONU nian, refere ba nota sira fornesida iha ikus sujestaun lisaun ne e nian. Ba objetivu/ mandatu ida-idak, fornese ezemplu. Husu alunu sira karik Timor Leste ne e membru ONU nian ida. Mensiona katak nasaun de it mak bele sai membru ONU nian, la ós individu. Husu alunu sira karik sira hatene membru ONU ida ne ebé mak involve. Ne e involve direitu atu vota iha Asembleia Jeral, membru iha komisaun relevante, no pagamentu asinatura anual ida atu asiste iha operasaun NU nian nu udar organizasaun ida. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

155 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Tuir mai, delinea brevemente ba alunu sira sanak oin-oin ONU nian. Refere ba diagrama fornesida iha ikus sujestaun lisaun ne e nian. Uza problema global nu udar ezemplu ida (porezemplu, akesimentu global) esplika oinsa NU hala o serbisu hodi hetan Estadu membru NU atu halo asaun hodi reduz emisaun gas greenhouse atu minimiza impaktu akesimentu global ba ambiente no ba ema. Husu alunu sira pergunta hirak tuir mai ne e: karik sira hanoin ida ne e fasil ba Timor Leste atu dirije kestaun akesimentu global rasik ka kooperasaun ho nasaun seluk? Taka Hanesan alunu sira diskute tiha ona durante introdutoria ezersisiu La o tuir Opiniaun nian, ida ne e fasil liu atu dirije problema bainhira ema no nasaun sira hamutuk no serbisu hamutuk atu alkansa buat di ak duke sira rasik. Hafoin rezumu knaar ONU nian. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

156 Nasoes Unidas (Source: Adapted fromthe United Nations: An Introduction for Students, UN, New York, 2002,) Nasaun sira hahú halibur hamutuk hafoin Funu Mundial I tanba de it problema ne ebé sira haree no esperiensia ne ebé kauza Funu Mundial I. Grupu ne e hanaran sira-an Liga Nasaun sira nian. Liga Nasaun sira nian ne e harii imediatamente hafoin Funu Mundial I. Orijinalmente liga ne e kompostu husi nasaun 42, nasaun 26 mak naun-europeia. Liga ne e nia membru to o nasaun 57. Liga ne e hetan kria tanba ema balun iha Fransa, Afrika do Sul, Reinu du Unidus (UK) no Estadus Unidus (US) fiar katak organizasaun mundial nasaun nian ida bele mantén paz no prevene repetisaun orrór iha funu iha Europa. Nu udar orgaun mundial efikaz ida agora haree ba posivel tanba komunikasaun di ak liu no iha esperiensia barak tan hodi serbisu hamutuk iha organizasaun internasionál. Koordenasaun no kooperasaun ba progresu ekonómiku no sosial importante nafatin. Liga ne e iha objetivu baziku rua. Primeiru, nia buka atu preserva paz liu husi asaun koletivu. Disputa bele referida ba Konsellu Liga nian ba arbitrasaun no konsiliasaun. Karik nesesariu, sansaun ekonómiku no militar bele utilizadu. Ho liafuan seluk, membru kompromete atu defende membru seluk husi agresaun. Segundu, liga ne e ho objetivu atu promove kooperasaun internasionál iha asuntu ekonómiku no sosial. Nu udar Funu Mundial II nakfera, klaru katak liga ne e failla iha ninia objetivu prinsipál hodi mantén paz. Liga ne e rasik la iha forsa militar. Nia depende ba kontribuisaun membru sira nian; no ninia membru lakohi uza sansaun, ekonómiku no militar. Autoriedade moral momentu ne ebá insufisiente. Entaun Funu Mundial II akontese. Iha 1944 representante husi China, Reinu du Unidus (UK), Estadus Unidus (US), no USSR hala o sorumutu iha Dumbarton Oaks iha Washington, DC, prepara planu ida ba organizasaun internasionál ida. Molok funu remata, representante husi nasaun 50 halibur malu iha San Francisco entre Abril no Junu 1945 atu finaliza tekstu final ne ebé sei tau nu udar baze kooperasaun internasionál nian. Ida ne e Karta NU nian, asinada iha 26 Junu husi nasaun 50. Polandia iha momentu ne ebá nu udar membru nasaun 51 la konsege haruka ninia representante ba konferensia San Francisco maibe konsideradu membru orijinal ida. Maske liga ne e abandonada, maioria husi ninia ideia no ninia estrutura balun mantida husi Nasoes Unidas no delineada iha ninia Karta. Ideia paz no progresu sosial no ekonómiku mantave objetivu baziku organizasaun mundial foun ne e nian. Maibe, hirak ne e dezenvolvidu atu ajusta hafoin funu mundial ne ebé foun no kompleksu liu. Konsellu Liga ne e transformada ba Konsellu Seguransa kompostu husi vendedor lima funu nian, nu udar membru permanente, no nasaun sanulu seluk ne ebé serve termu tinan rua nian. Membru permanente lima China, Franca, Reinu Unidus, USSR, no Estadus Unidus mós fo poder veto nian, ne ebé signifika katak desizaun hola husi Konsellu Seguransa bele blokeada husi kualker membru permanente lima ne e. Ida ne e signifikante tebes, primeiru, tanba Konsellu Seguransa ne e orgaun NU prinsipál responsabiliza hodi garante paz, no, segundu, tanba ida ne e orgaun ida mesak iha

157 ne ebé ninia desizaun vinkulativa ba Estadu Membru hotu. Desde kriasaun NU nian ekilibriu husi nasaun sira ne ebe poder boot liu muda tiha ona no Estadu Membru foun liu atus ida, prinsipalmente naun-osidentais, sai membru tiha ona. Ho mudansa hirak ne e halo demanda aumenta ba beibeik atu reforma Konsellu Seguransa. Provisaun badak ba atividade sosial iha Konveniu Liga ne e transformada ba iha rekomendasaun luan ida ba kooperasaun ekonómiku no sosial internasionál, ho objetivu atu alkansa kondisaun estabilidade no bem-estar rekonesida nu udar esensial ba relasaun paz entre nasaun sira. Iha suporta husi orgaun foun ida Konsellu ekonómiku no Sosial knaar Ajensia Espesializada nian ne ebé eziste no antisipada iha kampu serbisu, edukasaun, saude, agrikultura, dezenvolvimentu no seluk tan sei koordenada iha sistema NU nian. Rasismu no represaun demanda katak elementu ema nian seluk no foun tenke tama ba Karta mak direitu sira. Tipu direitu sira, husi direitu ba auto-determinasaun, ne ebé enkoraja Independénsia povu kolonizadu nian, ba direitus umanus jeral, ne ebé ho objetivu atu proteze individual, indikadu iha Karta NU nian, Deklarasaun universál Direitus Umanus nian no Konveniu rua ne ebé sai ona nu udar prinsipál, padraun sira aumenta ba lei internasionál. Nasoes Unidas (NU) sira ofisialmente eziste iha 24 Outubru 1945, bainhira Karta NU ratifkada husi maioria Estadu Membru orijinal 51. Loron ne e agora komemoradu tinan-tinan iha mundu tomak nu udar Loron Nasoes Unidas nian. Objetivu Nasoes Unidas nian mak atu halibur hamutuk nasaun hotu iha mundu atu serbisu ba paz no dezenvolvimentu, bazeia ba prinsípiu justisa, dignidade umana no bem-estar ema tomak nian. Ne e oferese oportunidade ba nasaun sira atu ekilibra inter-dependensia global no ineterese nasionál bainhira dirije problema internasionál. Iha Dezembru 2007, Nasoes Unidas iha membru 191. (Taiwan no Sidade/Holy See Vaticano de it mak naun-membru, maske Holy See iha Estatutu observador ida). Sira hasoru malu iha Asembleia Jeral, ne ebé buat aprosimadu liu ba parlamentu mundu nian ida. Nasaun ida-idak, boot ka ki ik, riku ka kiak, iha votu uniku, entantu, la iha desizaun ne ebé Asembleia foti ne e vinkulativa. Entantu, desizaun Asembleia nian ne e sai rezolusaun ne ebé influensa opiniaun internasionál mundu nian. Kuartel jeral Nasoes Unidas nian ne e iha Novaiorke, maibe terenu no edifisiu ne e teritoriu internasionál nian. Nasoes Unidas sira iha ninia bandeira rasik, ninia koreiu rasik no ninia selus postais rasik. Lingua ofisiais neen mak utilizada iha Nasoes Unidas Árabe, Chinês, Inglês, Francês, Russo no Espanol. Nia iha ninia eskritoriu prinsipais iha Novaiorke (USA), Jenebra (Switzerland) no Vienna (Austria). Ninia eskritoriu rejionais lokalizada iha rejiaun prinsipais sira iha mundu - Africa Leste, Oeste da África, Europa, Ásia Oriental, Ásia do Sul, América Latina no Pacífico. Iha mós eskritoriu iha nasaun sira, depende ba iha ka lae knaar substansial espesifiku ne ebé hala o dadaun iha kualker nasaun ida. Ofisiais aas liu Sekretariadu Nasoes Unidas nian mak Sekretariu Jeral. Objetivu Nasaun Unidu nian mak: Atu mantén paz iha mundu tomak (porezemplu, misaun mantén paz). Atu dezenvolve relasaun amigaveis entre nasaun sira (porezemplu, uza

158 diplomasia no dialogu). Atu serbisu hamutuk atu tulun ema moris di ak liu, atu halakon pobreza, moras no analfabetizmu iha mundu, atu hapara destrusaun ambiente no atu enkoraja respeitu ba direitu no liberdade ida-idak nian (porezemplu, knaar ajensia, fundu no programa Nasoes Unidas nian). Atu sai sentru ida hodi tulun nasaun sira alkansa objetivu hirak ne e (porezemplu, Sekretariadu Nasoes Unidas sira nian iha Novaiorke, Vienna no Jenebra). Prinsípiu Nasoes Unidas nian: Estadu Membru hotu-hotu iha soberanu hanesan. Estadu Membru hotu-hotu tenke hakruuk ba Karta. Nasaun sira tenke koko atu rezolve sira nia problema ho meiu pasifiku. Nasaun sira tenke evita uza forsa ka ameasa atu uza forsa. Nasoes Unidas labele interfere iha asuntu internu kualker nasaun nian. Nasaun sira tenke koko atu asiste Nasoes Unidas. Estrutura baziku Nasoes Unidas nian mak deskrita iha organigrama kraik mai ne e. Buat ne ebé mak estrutura la hatudu mak foti desizaun iha sistema ONU nian ne e la ós buat fasil hanesan iha organizasaun seluk sira. ONU ne e la ós organizasaun independente, homojenea; ne e kompostu husi estadu sira, nune e asaun sira husi ONU depende ba vontade Estadu membru nian, atu simu, fundu ka hala o. Espesialmente iha asuntu maintain paz no politika internasionál nian, ne e presiza prosesu kompleksu, dalabarak neineik hodi forma konsensu ne ebé tenke tau ba konsiderasaun soberania nasionál no mós nesesidade global. Agensia Espesializada sira, enkuantu parte sistema ONU nian, ne e keta-ketak, organizasaun inter-governmentais autonomu ne ebé serbisu ho ONU no entre sira. Agensia sira ne e hala o knaar relasaun ba dominiu espesifiku sira hanesan, komersiu, komunikasaun, transporte aereo no maritimu, agrikultura, traballu, saude, enerjia atomika, hahan, siensia no kultura, no dezenvolvimentu. Maske sira iha autonomu liu, sira nia knaar iha nasaun ida ka entre nasaun sira ne e sempre realizada iha parseria ho nasaun hirak ne e. Sira mós depende ba fundu sira husi Estadu Membru atu alkansa sira nia objetivu sira. Resentemente, konferensia internasionais organizada husi ONU manan signifikansia. Konferensia ONU ne e realizada kleur tiha ona desde 1960 resin, maibe ho konferensia kona-ba Ambiente no Dezenvolvimentu (hanaran Earth Summit) iha Rio de Janeiru, Brazil, 1992, no Konferensia Mundial Direitus Umanus nian (hanaran Konferensia Vienna), iha Vienna, Austria, 1993, sira transforma ba forum real hodi diside kona-ba politika nasionál no internasionál kona-ba kestaun ne ebé afeta ema hotu hanesan ambiente, direitus umanus no dezenvolvimentu ekonómiku. Desde 1992 Earth Summit nian, konferensia ONU transforma tiha ona ba forum sira iha ne ebé organizasaun naun-govermentais sira (ONG sira) bele hato o sira nia preokupasaun sira hamutuk ho governu sira. Konferensia sira hanesan ne e foka atensaun mundu nian kona-ba kestaun hirak ne e no koloka sira inekivokamente ba ajenda global. Maske, bainhira akordu internasionais sira produsidu husi konferensia hirak ne e asinadu, ne e depende ba nasaun individu ida-idak atu realiza. Ho

159 influensa moral konferensia internasionál nian no presaun media no ONG sira nian, Estadu Membru sira mak iha probabilidade atu endosa akrodu sira no realiza. Sistema ONU nian (Source: Adapted from The UN: An Introduction for Students, UN, New York, 2002) Tribunal Internasionál Justisa nian Asembleia Jeral Konsellu ekonómiku no Sosial Sekretariadu Konsellu Seguransa Konsellu Trusteeship Main and other sessional committees Standing committees and ad-hoc bodies Other subsidiary bodies and related bodies UNRWA UN Relief and World Agency for Palestine IAEA International Atomic Energy Agency INSTRAW International Research and Training Institute for the Advancement of Women UNCHS UN Centre for Human Settlements (HABITAT) UNDP UN Development Programme UNEP UN Environment Programme UNFPA UN Population Fund UNHCR UN Office of the High Commissioner for Refugees UNICEF UN Children s Fund UNITAR UN Institute for Training and Research UNU United Nations University UNOHCHR UN Office of the High Commissioner for Human Rights UNOCHA UN Office for the WFP World Food Programme UNCTAD UN Conference on Trade FUNCTIONAL COMMISSIONS Commission for Social Development Human Rights Council Commission on Narcotics Drugs Commission on the Status of Women Population Commission Statistical Commission Commission on Crime Prevention and Criminal Justice Commission on Sustainable Development Commission on Science and Technology for Development REGIONAL COMMISSIONS Economic Commission for Africa (ECA) Economic Commission for Europe (ECE) Economic Commission for Latin America and the Caribbean (ECLAC) Economic and Social Commission for Asia and the Pacific (ESCAP) Economic and Social Commission for Western Asia (ESCWA) ILO International Labour Organisation FAO Food and Agriculture Organisation UNESCO UN Educational, Scientific and Cultural Organisation WHO World Health Organisation ICAO International Civil Aviation Organisation UPU universál Postal Union ITU International Telecommunications Union WMO World Meteorological Organisation IMO International Maritime Organisation WIPO World Intellectual Property Organisation IFAD International Fund for Agricultural Development UNIDO UN Industrial Development Organisation WTO World Trade Organisation Military Staff Committees Standing committees and ad-hoc bodies Peacekeeping Operations UNFICYP UN Peacekeeping Force in Cyprus UNIFIL UN Interim Force in Lebanon MINURSO UN Mission for Referendum in Western Sahara UNOMIL UN Observer Mission in Liberia UNSMIH UN Mission in Haiti UNOMIG UN Observer Mission in Georgia UNMIT UN Integrated Mission in Timor Leste UNAMA UN Advisory Mission in Afghanistan UNAMI UN Advisory Mission in Iraq UNAMID UN African Union Mission in Darfur UNMIK UN Mission in Kosovo

160 TÍTULU Nasoes Unidas no Direitus Umanus: OHCHR (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Nasaun: Timor Leste no Mundu OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Esplika OHCHR ne e signifika saida? Esplika knaar ne ebé nia halo. Deskreve artigu sira DUDU nian iha sira nia liafuan rasik. Konsidera valor konseitu direitus umanus nian iha rezumu ida. Forma opiniaun ida valor nian ba instituisaun nasionál direitus umanus nian iha Timor Leste. Lisaun ida ne e sei tulun alunu sira atu komprende knaar orgaun ONU nian Gabinete Altu Komisariu ONU nian ba Direitus Umanus (OHCHR). Ida ne e fornese koñesimentu jeral ida ba OHCHR, ninia objetivu no prinsípiu sira. Ida ne e mós Introdús ba alunu sira artigu sira DUDU nian dokumentu internasionál prinsipál ida iha ne ebé ninia prinsípiu sira OHCHR guiada husi no Estadu Membru hotu ONU nian adere ba. Preparasaun Halo revizaun ba nota referensia sira fornesida iha ikus sujestaun lisaun ne e nian atu prepara ba lisaun ida ne e. O bele refere ba diagrama sistema ONU nian ne ebé o dezeña ba lisaun kona-ba ONU. Introdusaun Introdús lisaun ne e ho La o tuir Opiniaun, uza deklarasaun 3 tuir mai ne e: Deklarasaun 1: Karik (tau alunu ida nia naran iha ne e) hakarak atu ko alia kualker tempu nia hakarak ko alia durante aula, nia ko alia ho lian maka as, no hakotu perturba ema seluk, nia bele halo ida ne e. Minutu 50 Lao tuir Opiniaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Diskusaun Kopia DUDU nian Kopia Konstituisaun Timor Leste nian Husu alunu sira atu hakerek rezumu ida kona-ba papel OHCHR nian, inklui sira nian opiniaun kona -ba konseitu direitus umanus ninia benefisiu, efikasia, no valor ba komunidade global no Timor Leste, no mós valor hodi iha instituisaun direitus umanus nasionál ida iha Timor Leste.

161 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Deklarasaun 2: Karik eskola hakarak atu hapara aula ba fulan 6, nia bele halo ida ne e. Deklarasaun 3: Karik o nia inan-aman/guardiaun baku beibeik o ho ai ida bainhira o haluhan atu halo tarefa iha uma, ka komportamentu la di ak, no o hetan kanek, sira bele halo ida ne e. Deklarasaun 4: Karik governu ida sulan ema iha prizaun lahó razaun ruma no la fo oportunidade ba ema atu esklarese sira-an, sira bele halo ida. La o tuir Opiniaun Iha ne e, husu alunu sira literalmente atu hola pozisaun ida tuir sira nia grau ka diskordansia ho deklarasaun ida. Fatin di ak atu hala o ezersisiu ida ne e mak iha liur, iha ai-mahon ida. Dezeña area iha sala aula nian ka fatin halimar nian ne ebé representa pozisaun kona-ba kontinuum ida (porezemplu, Konkorda MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

162 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU firmamente, La hatene, Diskordu Veementemente ). Lee deklarasaun 1. Fo segundu 30 ba momentu reflesaun nian, no husu alunu sira atu hola pozisaun ida. Bainhira grupu sira formadu ona, husu alunu sira atu esplika sira nia opiniaun ka dialogu ho sira seluk ne ebé hola pozisaun oposta. Enkoraja sira hotu ne ebé la hola desizaun atu husu pergunta. Hafoin diskusaun remata tiha, konvida kualker ida ne ebé hakarak atu muda fatin bele muda. Hafoin profesor husu alunu sira ne ebé hili tiha ona konaba kontinuum atu esplika sira nia opiniaun. Repete pasu iha leten ne e ho deklarasaun 2 no 3. Dezenvolvimentu Lori hikas alunu sira ba sira nia fatin ka sala aula nian. Destaka katak lisaun ida ne e kona-ba knaar orgaun ONU MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

163 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU nian ida Gabinete Altu Komisariu ba Direitus Umanus (UN OHCHR). Alunu sira sei aprende konaba ninia objetivu, no DUDU dokumentu prinsipál internasionál ne ebé orienta knaar OHCHR nian no ninia prinsípiu hotu ne ebé Estadu membru ONU nian adere ba. Kontinua lisaun ne e hodi esplika historia estabelesimentu OHCHR nian. Husu alunu sira saida mak sira hanoin objetivu OHCHR nian ne e. Enkoraja alunu sira atu hanoin konaba saida mak ONU halo iha Timor Leste iha area direitus umanus nian. Hakerek sira nia resposta sira iha kuadru. Hafoin mensiona objetivu/ mandatu no prinsípiu OHCHR nian, refere ba nora fornesida iha ikus sujestaun lisaun ne e nian. Husu alunu sira karik sira hatene saida mak direitus umanus. Orienta sira iha diskusaun badak ida, bazeia ba informasaun apresentada MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

164 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU iha kapítulu 1 manuál ida ne e. Husu alunu sira atu sita ezemplu balun direitus umanus nian. Fila fali ba objetivu/mandatu OHCHR nian no fornese ezemplu ba objetivu/ mandatu ida-idak. Husu alunu sira saida mak sira hanoin kona-ba konseitu direitus umanus hirak ne e util atu konfirma ka lae? Uza deklarasaun sira iha atividade introdutoria atu asiste alunu sira hodi forma opiniaun ida. Sonda no enkoraja sira nia sintese no analise informasaun nian hodi husu pergunta hanesan: Bainhira governu ida sulan ema iha prizaun lahó razaun ruma no la fo oportunidade ba ema atu esklarese sira-an, sira bele halo ida ne e ka lae? Tanbasa? Saida mak akontese iha situasaun ida ne e? O hanoin ema tenke defende nia-an no labele hetan kastigu lahó razaun? O hanoin ida ne e ema nia direitu ka lae? (atu defende sira-an bainhira akuzadu lahó MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

165 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU razaun)? Repete pergunta sonda hanesan ho deklarasaun seluk husi atividade introdutoria. Iha pontu diskusaun ida ne e, labele tenta atu taka sira dalan ba sira nia resposta sira maibe hakerek resposta hirak ne e iha kuadru. Halo justifikasaun ba vizaun sira alunu sira apresenta durante diskusaun. Husik resposta sira iha kuadru. Atividade Introdús atividade ba klase hodi mensiona katak sira sei hala o atividade ida atu estuda diferensa direitus umanus mensionada iha DUDU nian, dokumentu internasionál ne ebé OHCHR uza atu orienta ninia knaar. Ida ne e sei fo alunu sira panoramika ida ba tipu kestaun sira ne ebé OHCHR dirije ho nasaun membru sira ONU nian. Fahe alunu sira ba iha grupu neen. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

166 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Grupu ida-idak dezinadu artigu 5 DUDU nian. Grupu ida-idak atu diskute saida mak artigu 5 ne e idaidak nia magarti no oinsa sira relasiona ba sira nia moris no moris ema tomak iha mundu rai-klaran nian. Bainhira sira diskute artigu ida-idak, profesor la o hale u iha sala laran no rona ba diskusaun sira, orienta grupu sira bainhira presiza. Bazeia ba diskusaun grupu nian, grupu ida-idak dezenvolve dezeñu ida no lejenda akompanante ida ba artigu ida-idak ne ebé dezinada ba sira, bazeia ba diskusaun grupu nian. Iha ikus atividade ne e nian, husu ba grupu ida-idak atu apresenta sira nia komprensaun DUDU nian. Enkoraja audiensia membru klase nian atu husu pergunta ba grupu ne ebé apresenta sira nia rezultadu karik iha buat ruma ne ebé ladun klaru. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

167 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Haruka alunu sira ba fali grupu ida uluk. Ba dezinasaun artigu hanesan husi DUDU nian, husu sira atu haree Konstituisaun no haree karik sira bele hetan direitu hanesan iha Konstituisaun. Karik sira hetan, entaun husu sira atu hakerek númeru artigu besik ba lejenda dezeñu sira nian. Taka Husu alunu sira saida mak sira hanoin kona-ba konseitu direitus umanus ne e uteis ka lae? Tanbasa? Saida mak sei akontese bainhira la respeita (viola) ema nia direitu? (Argumentu no violensia bele mosu. Nasaun labele dezenvolve. Ema sei nafatin analfabetu. Ema bele mate desnesesariamente husi moras ne ebé bele hetan kura. Ema bele hetan kastigu iha prizaun lahó razaun validu ruma. Ema bele kiak nafatin). Husu alunu sira saida mak sira hetan bainhira kompara DUDU no Konstituisaun Timor Leste karik sira hetan MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

168 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU direitu hirak ne ebé mensiona iha DUDU, mensiona mós iha KonstituisaunTimor Leste? Saida mak ida ne e implika kona-ba universál idade prinsípiu no padraun direitus umanus nian? (Hirak ne e aplika ba ema hotu, iha ne ebé de it, iha momentu hotu-hotu. Iha pontu ida ne e, destaka mós realidade katak nasaun membru hotu ONU nian adere ba prinsípiu DUDU nian ne e). Hafoin rezumu knaar OHCHR nian ne e. Iha ne e, inklui esplikasaun ida konaba papel Provedoria Direitus Umanus no Justisa (PDHJ) hodi garante protesaun no promusaun direitus umanus iha Timor Leste. PDHJ iha papel atu hanesan ho OHCHR nian, maibe iha nasionál (Timor Leste) de it. Ida ne e instituisaun direitus umanus nasionál. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

169 Gabinete Altu Komisariu ba Direitus Umanus (OHCHR) Nasoes Unidas nian (Source: Adapted from About Us, 2007, OHCHR, Geneva, retrieved on 13 December 2007 from WelcomePage.aspx) Historia Badak ida Programa direitus umanus Nasoes Unidas nian aumenta konsideravelmente desde ninia inisiu modestu tinan 60 balun liu ba. Organizasionalmente, ne e hahú nu udar divizaun ki ik ida iha Kuartel Jeral Nasoes Unidas nian ina tinan Divizaun ne e hafoin muda ba Jenebra no atualizadu ba Sentru Direitus Umanus iha tinan iha Konferensia Mundial kona-ba Direitus Umanus nian iha tinan 1993, komunidade internasionál deside atu estabelese mandatu direitus umanus ida ne ebé robustu liu ho suporta makaas husi instituisaun. Nune e, Estadu Membru Nasoes Unidas nian kria OHCHR husi Resolusaun Asembleia Jeral ida iha tinan Kresimentu atividade direitus umanus Nasoes Unidas nian paralelu tiha ona ho forsa aumenta husi movimentu direitus umanus internasionál nian desde Asembleia Jeral Nasoes Unidas adota Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian iha loron 10 fulan Dezembru tinan Esbosu nu udar padraun komun ida realizasaun nian ba ema no nasaun hotu Deklarasaun ne e ba primeira vez iha historia umana nian, enunsiada direitu baziku sivil, politiku, ekonómiku, sosial no kultura ba ema hotu atu goza. Ne e hetan simu nu udar norma fundamentais direitus umanus nian ne ebé governu hotu-hotu tenke respeita. Loron 10 fulan Dezembru, loron adotasaun Deklrasaun ne e nian, observadu iha mundu tomak nu udar Loron Internasionál Direitus Umanus nian. Deklarasaun Universál ne e, hamutuk ho Konveniu Internasionál Direitu Sivil no Politika nian no ninia Protokulu Opsionais rua, no Konveniu Internasionál kona-ba Direitu ekonómiku, Sosial no Kultura, hamutuk forma Lei Internasionál kona-ba Sidadaun sira-nia Direitu. Paralelamente dezenvolvimentu lei direitus umanus internasionál nian, orgaun direitus umanus Nasoes Unidas nian balun estabelesida atu responde hodi muda dezafiu direitus umanus nian. Sira fiar OHCHR ba suporta substantivu no sekretariadu hodi hala o sira nia dever. Orgaun hirak ne e bele bazeia ba Karta no orgaun politika kompostu husi representante Estadu nian ho mandatu ne ebé estabelesidu husi Karta Nasoes Unidas, ka sira bele bazeia ba tratadu komisaun nian ho peritus independente kriada, ho esepsaun ida, husi tratadu direitus umanus internasionál no mandatada atu monitoriza komformidade Estadu halo parte nian ho sira nia obrigasaun tratadu nian. Komisaun Nasoes Unidas nian kona-ba Direitus Umanus, estabelesidu iha tinan 1946 no informa ba Konsellu ekonómiku no Sosial nian, ne e xavi ba orgaun intergovermentais Nasoes Unidas nian responsabiliza ba direitus umanus to o nia substituidu husi Konsellu Direitus Umanus iha tinan No mós atu asumi

170 mandatu no responsabilidade previamente konfiada ba Komisaun ne e, Konsellu ne ebé foin kria, informa diretamente ba Asembleia Jeral, ne e ekspande tiha ona mandatu sira. Hirak ne e inklui halo rekomendasaun ba Asembleia Jeral atu dezenvolve liu tan lei internasionál iha area direitus umanus nian, no hala o Revizaun Periodika universál ida ba realizasaun Estadu ida-idak nia obrigasaun no kompromisiu ba direitus umanus. Manadatu OHCHR nian Eskritoriu Altu Komisariu ba Direitus Umanus, departamentu Sekretariadu Nasoes Unidas nian ida, mandatada atu promove no proteze goza no realizasaun direitus umanus husi ema hotu estabelesidu iha Karta Nasoes Unidas nian no iha lei no tratadu direitus umanus internasionál. Mandatu ne e inklui prevene violasaun direitus umanus, asegura respeitu ba direitus umanus hotu, promove kooperasaun internasionál atu proteze direitus umanus, koordena atividade relasionadu iha Nasoes Unidas, no reforsa no rasionaliza sistema Nasoes Unidas nian iha area direitus umanus. No mós ninia responsabilidade mandatada, Eskritoriu ne e mak hala o esforsu atu integra abordajen direitus umanus ida iha knaar hotu-hotu realizadu husi agensia Nasoes Unidas nian. Prioridade OHCHR nian ne e estabelesida iha ninia Planu Jestaun Stratejiku no tuir Deklarasaun Vienna no Programa Asaun Konferensia Mundial kona-ba Direitus Umanus iha tinan 1993, no Karta Nasoes Unidas nian. Deklarasaun Misaun OHCHR nian Misaun Eskritoriu Altu Komisariu ba Direitus Umanus Nasoes Unidas nian (OHCHR) ne e atu serbisu ba protesaun direitus umanus hotu ba ema hotu; atu tulun kapasita ema atu realiza sira nia direitu; no asiste sira hotu ne ebé responsabiliza hodi defende direitu hirak ne e hodi garante katak sira ne e implementada. Atu realiza ninia misaun, OHCHR: Fo prioridade atu dirije violasaun direitus umanus ne ebé premente liu, moras no kronika, partikularmente sira hotu ne ebé tau sira nia moris perigu imenente; Foka atensaun ba sira hotu ne ebé iha risku laran no vulneravel ba frente oin-oin; Tau atensaun hanesan ba realizasaun direitu sivil, kultura, ekonómiku, politiku, no sosial, inklui direitu ba dezenvolvimentu; no Sukat impaktu husi ninia knaar liu husi benefisu substantivu ne ebé akumulada, liu husi nia, ba individual iha mundu. OHCHR, departamentu Sekretariadu Nasoes Unidas nian ida, orientadu iha ninia knaar husi mandatu fornesidu husi Asembleia Jeral iha resolusaun 48/141, Karta Nasoes Unidas nian, Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian no instrumentu direitus umanus subsekuente, Deklarasaun Vienna 1993 no Programa Asaun, no Dokumentu Rezultadu Summit Mundial Operasionalmente, OHCHR serbisu ho governu, lejislatura, tribunal, instituisaun nasionál, sosiedade sivil, organizasaun rejional no internasionál, no sistema Nasoes Unidas atu dezenvolve no reforsa kapasidade, partikularmente iha nivel nasionál, ba protesaun no direitus umanus nian konformidade ho norma internasionál sira.

171 Sujestaun Lisaun nian Klase 5 6 Estudo do Meio Bloku 4: Ha u no Ambiente Natural Konteúdu: Fauna Flora Rai

172 mak World Wildlife Fund TÍTULU Selesaun Natural (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 3 4 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Ambiente Natural; Fauna OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Identifika no deskreve hahan, bee no protesaun nu udar komponente esensial tolu habitat ida nian. Deskreve importansia habitat di ak ba balada nian. Difini fator limitante no fo ezemplu. Rekonese katak flutuasaun balun in populasaun balada fuik ne e natural, tanba sistema ekolojika sumetidu mudansa konstante ida. Perserva espesie ameasada ne e konsideradu husi sientista barak nu udar xavi ba perservasaun biodiversidade, ka variedade moris nian. Biodiversidade ne e importante la os deit tanba ita goza hodi iha tipu planta no balada oin-oin ne e, maibe mós tanba buat moris sira iha papél ko-ezistente no importante iha ecoregions iha ne ebé sira moris ba ( ecoregions ne e buat ne ebé hanaran fatin karaterizada husi Introdusaun Deskreve nesesidade fundamental ba balada sira: hahan, bee, protesaun no espasu iha aranju adekuadu. Demonstra ba alunu sira katak lahó komponente esensial hirak ne e, balada labele moris. Ilustra hodi halimar jogu Oh, Rusa! Atividade: Jogu Selesaun natural, Oh, Rusa Lori alunu sira ba fatin halimar nian iha liur. Uza métodu sekuensia númeru nian, haruka alunu sira sura iha haat, ho sira hotu ne ebé iha númeru hanesan ba hamutuk iha sikun ida iha sala aula nian. Minutu 50 Jogu MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Diskusaun Artigu 29 DUDU nian Artigu 1 ICESCR nian Seksaun 61 Konstituisaun Timor Leste nian Estensaun lisaun nian Buka istoria ida kona-ba ekosistema no fahe ho alunu sira, destaka oinsa habitat mundu nian, ekosistema no kriatura moris sira depende ba malu atu garante ezisiti ekilibru ida.

173 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Rekonese katak ema umana bele kontribui ba fator limitante. iklima distintu, karakteristika ekolojika, no komunidade planta no balada). Lisaun ida ne e hatudu ba alunu sira interdependensia moris balada sira nian ho sira nia ambiente. Ho ita nia planeta iha kondisaun seriu ne ebé ezisti ohin loron, labarik sira presiza atu haree oinsa natureza opera nune e sira bele komprende nesesidade atu preserva no proteze ita nia rekursu sira. Marka lina paralelo rua iha fatin halimar nian ne e ka rai ne ebé ninia luan kuaze 5. Tau númeru ida hotu-hotu iha lina ida nia kotuk no númeru seluk tau iha lina seluk nia kotuk. númeru ida sei sai rusa. Alunu sira seluk sei sai komponente habitat nian: hahan, bee, protesaun no espasu. Bainhira rusa ida buka hahan, nia tenke aperta liman iha ninia kabun. Bainhira nia buka bee, nia tau nia liman iha ibun. Bainhira nia buka protesaun, nia tau nia liman hamutuk hodi tau ba iha nia ulun. Bainhira nia buka espasu, nia tenke kaer ninia liman loos iha nia sorin. Rusa ida hili atu buka kualkér nesesidade sira durante redonda ida-idak, maibe nia labele muda buat ne ebé nia buka iha redonda ne ebá. Nia bele muda iha redonda tuir mai bainhira nia sei moris. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

174 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira hotu ne ebé nu udar komponente habitat nian bele hili ida ne ebé sira sei iha ba iha inisiu redonda ida-idak. Sira sei reprezenta komponente ne ebá iha maneira hanesan nu udar rusa. Jogu ne e hahú ho ema hotu hamriik iha lina respetiva no ho sira see sira nia kotuk ba alunu sira seluk iha sorin balun. Profesor husu ba alunu sira hotu atu hili sira nia sinal. Bainhira sira prontu, sura: ida, rua, tolu. Bainhira to o ona tolu, alunu sira see oin ba malu no hodi hatudu sira nia sinal ba malu. Rusa ne e halai ba komponente habitat ne ebé sira buka no hodi komponente ne ebá fila ba rusa nia sorin iha lina sorin. (ida ne e reprezenta susesu rusa nia hodi hetan ninia nesesidade no reproduz nu udar rezultadu ida). Rusa MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

175 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU ruma ne ebé mak falla hetan komponente nia buka mate no sai parte habitat nian, hamutuk ho alunu sira iha habitat sorin. Profesor mantén buka númeru rusa nian ih ainisiu no ikus redonda ida-idak. Kontinua jogu ne e ba redonda sanulu resin lima. Dezenvolvimentu Iha ikus redonda sanulu resin lima diskute atividade, enkoraja alunu sira atu ko alia kona-ba saida mak sira esperiensia no haree. (Grupu balada ne e foun-foun moris, hafoin tanba hela fatin balun tenke mate. Flutuasaun ida ne e prosesu natural ida selae fator ne ebé limita populasaun sai eksesivu, hanaran nu udar fator limitante ). Disktute fator limitante eksesivu saida: bai-loron, ahi, deflorestasaun, la iha kontrolu ba kasa. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

176 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Profesor sira tenke halo lina grafiku ida kona-ba númeru rusa moris iha ikus redonda ida-idak nian, atu hatudu katak ne e sikliku naturalmente. Se halimar tan jogu ne e, entaun tenke garante atu inklui fator limitante. Pur ezemplu, se bai-loron mosu labele iha alunu ida besik ba habitat bele hili bee nu udar sira nia simbulu. Grafiku foun ida bele hetan halo atu hatudu diferensa halo iha sikliku naturalmente. Taka Haruka alunu sira rezumi saida mak sira aprende tiha ona husi atividade ne e. (Jogu ne e tulun sira atu komprende inter -dependensia balada nian kona-ba sira nia ambiente). MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

177 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU No mós destaka ba alunu sira, se sira seidauk halo nune e karik, katak ema umana bele sai parte fator limitante ne ebé afeta ambiente. Ho konesimentu ida ne e, sira bele iha responsabilidade hodi tau matan ba sistema ekolojiku rai nian. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

178 lista ida kona ba TÍTULU Espesie Ameasada no Ita Ema (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Ambiente Natural; Fauna OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Deskreve razaun tanbasa biodiversidad e ne e importante. Peskiza no foti nota kona-ba endemika espesie ameasada atribuida ba Timor Leste. Diskute maneira ne ebé atividade umana kontribui ba diminuisaun biodiversidad e nian. Elabora planu atu tulun proteze espesie ameasada sira Lisaun ida ne e fornese alunu sira ho vizaun jeral ida kona-ba espesie ameasada balada sira nian iha Timor Leste no maneira ne ebé atividade umana nian kontribui ba espesie ameasa. Ida ne e importante atu fornese alunu sira ho sentimentu optimismu nian no atu tulun sira komprende maneira sira bele tulun proteze espesie, tanba ida ne e kontribui ba perservasaun biodiversidade, iha ne ebé ne e importante ba sobrevivensia ema Preparasaun Iha preparasaun ba lisaun ida ne e, hili espesie ameasada ida balada nian, mamiferu, ka manu ne ebé endemika ba Timor Leste ba alunu sira atu aprende. Lee informasaun liu tan kona-ba ne e no halo nota iha preparasaun ba diskursu badak ida ba klase. Nota mós katak Regulamentu UNTAET nian kona-ba fatin protezidu, fornesida iha ikus sujestaun lisaun ida ne e nian. Introdusaun Atu introdús lisaun ne e, profesor bele hatene atu hahú ho Jogu selesaun Natural Oh Rusa (iha lisaun previa), ka kontinua hanesan tuir mai ne e: Minutu 50 Diskusaun Jogu MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Kuadru no jiz Artigu 29 DUDU nian Artigu 1 ICESCR nian Seksaun 61 Konstituisaun nian Haruka grupu ida -idak hili ideia idaidak nian no hakerek planu ida ba oinsa alunu sira bele realiza ideia ne e. Planu ne e bele foka ba espesie ida diskutedu iha sala laran ka ne ebé relevante ba espesie ameasada jeral. Ne e tenke kompostu husi: esplikasaun ida kona-ba tanbasa mak planu ne e di ak no saida mak nia sei realiza; lista ida kona-ba pasu sira ne ebé presiza foti;

179 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Husu alunu sira atu difini termu biodiversidade, ameasada, no ekstintu. Enkoraja sira atu uza sira nia disionariu. Husu alunu sira atu deskreve razaun balun tanbasa sira hanoin biodiversidade ne e importante, no lista sira nia ideia sira iha kuadru. Husu alunu sira karik sira hatene kona-ba espesie ameasada ruma balada nian, mamiferu ka manu sira ne ebé endemika ba Timor Leste. Karik sira labele hanoin ka la hatene kona-ba espesie ruma, entaun informa alunu sira katak sira sei aprende kona-ba espesie ameasada (hafoin hanaran espesie ne e). Dezenvolvimentu Fo diskursu badak ida konaba espesie ameasada ne ebé o hili tiha ona ba lisaun ne e, identifika ninia eco-rejiaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN espesie ne ebé sei benefisia husi planu ne e; no deskrisaun ida kona-ba difikuldade ne ebé bele asosiada ho planu ida ne e (porezemplu, iha maneira saida mak planu ida ne e difisil atu realiza?). Haruka grupu sira apresenta sira nia planu iha klase, no diskute iha klase laran benefisiu no viabilidade hodi implementa planu ida-idak. Prepara mapa boot Timor Leste nian ida iha kuadru. Nu udar grupu ida-idak apresenta ninia planu, husu grupu

180 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU alkanse jeografiku, habitat, iklima, karateristika ekolojiku no komunidade planta no balada sira. Iha o nia diskursu, inklui razaun sira tanbasa espesie ida ne e ameasada. Tuir mai, fahe alunu sira ba iha grupu 5. Husu grupu idaidak atu diskute maneira ne ebé mak atividade umana nian kontribui ba diminuisaun biodiversidade nian. Hafoin minutu 10, kria diskusaun grupu nian ida kona-ba atividade umana ne ebé kontribui ba diminuisaun biodiversidade nian. Impaktu umana saida mak sira hatene ona? Impaktu umana saida mak sira hanoin akontese besik ba sira nia hela fatin? Impaktu hirak ne e bele minimiza ka lae, ka ema presiza atu kontinua atividade hirak ne e ka lae? MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN atu indika iha mapa ne e konaba iha ne ebé sira nia espesie ameasada ne e lokalizada.

181 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Taka Haruka alunu sira ba fali sira nia grupu no husu grupu sira atu brainstorm kona-ba buat hirak ne ebé sira bele halo atu tulun proteze espesie ameasada diskutedu iha lisaun ne e. Sira tenke lista ideia bara-barak ne ebé sira hanoin hetan. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

182 Regulamentu UNTAET nian 19/2000 Tuir Seksaun 3 Regulamentu UNTAET nian Númeru 19/2000, espesie ameasada signifika katak espesie balada ka planta ida ne ebé iha risku ba estinsaun iha Timor Leste. Espesie balada tuir mai ne e konstitui espesie ameasada iha Timor Leste: Lenuk tasi nian; Mamifero tasi nian, inklui golfiñu, baleia no dugongues; Wallabies; Lafaek Espesie balada no planta hotu alistada iha aneksu I ka aneksu II husi Konvensaun kona-ba Komersiu Espesie Ameasada Internasionál; Espesie ameasada no habitat espesie ameasada nian protezida iha terestre no teritoriu marinu Timor Leste nian. Buat hirak tuir mai ne e proibidu: oho, hakanek, prejudika, perturba kualker espesie ameasada; destruisaun iha kualker maneira habitat espesie ameasada nian; fa an espesie ameasada ka fa an kualker produtu husi espesie ameasada ida; no Esportasaun espesie ameasada ida ka kualker produtu halo husi espesie ameasada ida.

183 TÍTULU Ai-horis no Ita Ema (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 1 2 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Ambiente Natural; Flora OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Identifika subprodutu husi floresta ne ebé utilizada iha sira nia moris loro-loron nian. Deskreve maneira balun iha ne ebé ema depende ba floresta. Lista maneira hodi perserva floresta no ai sira. Floresta kobre kuaze ida-tolu Rai nian no fornese ita ho ai, hahan, ai -moruk, surat tahan, no produtu seluk tan ne ebé ita utiliza loroloron. Floresta mós oxijena anin, modifika klima, no kontribui ba ita nia nesesidade rekreasional no nesesidade pesoal. Iha lisaun ida ne e, alunu sira sei esplora papél floresta nian iha sira nia moris hodi lista produtu hotuhotu ne ebé halo husi ai, hafoin investiga no kategoriza produtu ne ebé Preparasaun Lee informasaun kona-ba uza nuu-hun ba objetivu oinoin iha Timor Leste. Halo nota no prepara ba lisaun ne e. Introdusaun Hamutuk iha klase laran, brainstrom lista ida produtu komun ne ebé derivada husi ai (porezemplu, surat tahan atu hakerek, osan, no livru). Husu alunu sira karik sira bele hanoin kona benefisiu seluk husi ai nian (porezemplu, mahon, rekreasaun, no oxijenasaun anin nian). Minutu 50 Diskusaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Serbisu Grupu Apresentasaun Artigu 29 DUDU nian Artigu 11 ICESCR nian Seksaun 61 Konstituisaun Timor Leste nian Nivel Kraik Husu alunu sira atu imajina loron ida iha sira nia moris lahó ai. Oinsa sira nia rotina diferente? Oinsa sira nia ambiente muda? Haruka sira hakerek istoria badak ida, ho dezeñu, konaba sira nia loron ka faseta ida ---- lahó ai. Sira bele opta atu deskreve sira nia loron eskola, iventu desportu ka rekreativa ida,

184 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU ladun komun ne ebé ladun familiar ho alunu sira. Dezenvolvimentu ba Nivel Kraik Informa alunu sira katak sei iha tan produtu seluk barak ne ebé kontein komponente sira derivada husi ai ne ebé la evidente. Atu ilustra pontu ida ne e, husu alunu sira atu brainstorm iha grupu 5, konaba uza nuu-hun ba objetivu oin-oin iha Timor Leste. Reporter ida tenke hakerek nota husi diskusaun ne e no aprezenta sira nia rezultadu ba alunu sira iha klase laran. Lista resposta hotu grupu sira nian iha kuadru. Tau hamutuk resposta hotu ne ebé hanesan iha grupu ida. Dezenvolvimentu ba Nivel Aas Esplika ba alunu sira katak sira sei halo brainstorm kona-ba benefisiu ai nian ne ebé ladun evidente. Atu ilustra pontu ida ne e, brainstorm ho alunu sira kona-ba uza. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN ka vida uma nian. Nivel Aas Husu alunu sira atu imajina loron ida iha sira nia moris lahó ai. Oinsa sira nia moris sei diferente? Oinsa sira nia ambiente muda? Haruka sira hakerek istoria badak ka rezumu ida ne ebé deskreve sira nia hanoin.

185 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU nuu-hun ba objetivu oin-oin iha Timor Leste. Lista resposta hotu grupu sira nian iha kuadru. Tau hamutuk hirak hotu ne ebé hanesan iha grupu ida. Tuir mai, fahe alunu sira iha grupu 5 no husu grupu ida-idak atu identifika benefisiu ai nian ne ebé ladun evidente. Grupu ida-idak kria lista ida kona-ba produtu no uza grupu ne e identifika no disktute. Hafoin minutu 15 liu tiha, haruka alunu sira ba plenaria no haruka grupu ida-idak identifika lalais benefisiu ai nian ne ebé ladun evidente ne ebé sira identifika tiha ona. Kria lista klase nian ida nu udar grupu sira aprezenta sira nia diskusaun. Bainhira lista klase nian ne e kria tiha ona, dezafia alunu sira atu hanoin kona-ba prosesu fabriku involve iha produtu hirak ne e. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

186 tea cashew nuts, haas, walnuts, limau, kanela, figs, OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Parte ai nian ida ne ebé utilizada ba produtu ida-idak ka derivadu? Nu udar produtu foun iha progresu, haruka alunu sira esplika saida mak sira deskobre kona-ba sira. Bainhira klase tomak dezenvolve tiha ona lista ida, husu ba alunu sira karik sira bele identifika kategoria ba produtu floresta hirak ne e, hanesan tuir mai ne e: Hahan husi ai: kafe, nuu, ai-dila, abakate, amendoa, kastana, sabraka, lima, ktavinu, azeitona, no kakau. Produtu derivada husi parte gotu-hotu ai ida nian: lapiz, surat tahan, ai-sunu, tinta, chopsticks, papelaun, tissue, MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

187 bags, jornais, rayon fabrics, colognes, guardanapu, bottle corks, baseball bats, cricket bats medicine boardwalks, kama, OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Estrutura uzu ai nian: harii uma, harii andaime, moldura foto nian, mobiliariu, banku, tamborete, terasu, meza. Benefisiu ambiente ai nian: absorve poluisaun barullu, fornese oxijen, fornese protesaun ba manu no balada seluk, kaer metin rai. Uzu rekreativa ai nian: atu sa e, uma-ai, halo kanoa ka tipu barku seluk. O bele para ho kategoria seluk ida ne ebé bele inklui valor estetiku, fornese mahon, serve nu udar windbreaks, no hamalirin asfaltu ka baki manas. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

188 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Taka Hakotu lisaun ne e hodi reitera pontu ne e katak uzu ai barak liu halo sira rekursu natural ne ebé valiozu liu. Ema umana depende ba sira atu moris, no vise versa. Nune e, ita tenke uza deit saida mak ita presiza no la os tesi ai arbiru deit. No mós, ai hotu ne ebé ita tesi, ita tenke kuda fali ai rua. Ai ne ebé monu monu arbiru deit no barak bele rezulta erosaun liu tan no rai monu durante udan tau. Ida ne e halo bee mota nian la klean tanba asoreamentu. Ida depois kauza inundasaun no dislokasaun ema nian husi sira nia hela fatin. Nu udar ema ne ebé uza rekursu naturais ne e, ita tenke koko nafatin atu minimiza ita nia impaktu ba ambiente. Ba artigu ida-idak ne ebé bele resiklada, ita tenke koko no re-resikla sira, espesialmente hirak ne ebé halo husi ai MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

189 poluisaun nian. TÍTULU Saida mak Fronteira? (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 6 KUADRU KURÍKULU NIAN Estudu du Meiu: Ha u no Ambiente Natural; Rai OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Esplika termu poluisaun, fronteira no limita Komprende objetivu no limitasaun fronteira politika nian. Identifika kauza no efeitu balun Governu iha mundu tomak proteze area natural ba valor partikular no furak. Regulamentu oinoin determina saida mak permitidu no proibidu iha area hirak ne e. Dalaruma tanba razaun ruma, regulamentu ne e labele sufisiente atu proteze area fuik no rekursu hirak ne ebé iha sira. Porezemplu, la iha limitasaun ba planta eksotika tama ba ita nia komunidade no anin fo er husi area industria. Liña arbitraria ida iha mapa sei la Preparasaun Prepara ba lisaun ne e hodi lee informasaun kona-ba poluisaun ambiente. Halo nota ba diskursu badak ida ba alunu sira. Introdusaun Hahú hodi diskute ho o nia alunu sira saida mak sira hatene kona-ba poluisaun. Saida mak poluisaun? Saida mak kauza nia? Tipu problema poluisaun saida mak iha o nia area (porezemplu, suar kareta nian, suar husi industria, rai-rahun no fo er husi agrikultura, ka erosaun rai husi konstrusaun)? Husu sira karik sira hatene sasukat ema foti atu proteze balada no ai-horis no planta sira husi poluisaun. Hakerek sira nia resposta sira iha kuadru. Minutu 50 Diskusaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN eksperimente tali, apagador, surat-tahan resiklada. Artigu 29 DUDU nian Artigu 1 no 11 ICESCR nian Seksaun 61 Konstituisaun Timor Leste nian Haruka alunu sira hakerek rezumu ida kona-ba diseminasaun poluisaun nian. Rezumu ne e tenke deskreve oinsa barullu, bee, ka poluisaun anin disemina lahó relasaun ba fronteira natural no ida ne ebé ema mak halo.

190 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU prevene bibi, karau, ka manu hodi sai husi area protezida hodi buka hahan ka obriga balada fuik sira ba migrasaun tradisional. Iha lisaun ida ne e, alunu sira sei aprende kona-ba importansia oinsa atu kuidadu ita nia rai no proteze nia husi poluisaun. Hafoin husu sira karik sira hanoin balada no ai-horis sira bele protezidu husi poluisaun hodi estabelese fronteira protetiva. Tanbasa no tanbasa lae? Esplika katak la iha limitasaun ba poluisaun no balada fuik sira. Fronteira ne e konstrusaun sosial kriada husi ema umana no dezenada iha mapa. Kulturamente no politikamente ita presiza sira, maibe biolojikamente ita presiza trata sira hanesan sira la iha ne ebá. (Uza situasaun transfronteira baleia no golfiñu nian ne ebé imigra liu husi bee Timor Leste nian atu esplika konseitu ida ne e. Informa alunu sira katak iha Timor Leste, baleia no golfiñu sira ne e protezidu husi Regulamentu UNTAET No. 19/2000 kona-ba Area Protezida. La iha fronteira ba baleia no golfiñu sira entre Timor Leste no Indonéziu no sira bele tama sai iha ambiente protezida sira). Kontinua hodi esplika ida ne e katak, tanba la iha MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

191 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU fronteira ba baleia no golfiñu sira, nune e poluisaun mós hatene la iha fronteira politika. Husu alunu sira atu identifika forma poluisaun ne ebé bele infiltra area protezifa sira (porezemplu, barullu, bee, no poluisaun anin; pestisida; ka erva daniña no balada predatoria sira). Oinsa poluente hirak ne e to o iha ne ebá? Efeitu posivel balun saida ba balada no planta sira (porezemplu, kresimentu anormais, númeru redusidu, ka moras? Dezenvolvimentu Esplika ba alunu sira katak sira sei estimula kona-ba oinsa la iha fronteira ba poluisaun. Haruka alunu sira haree iha mapa rejiaun nian no hili espasu protezida ida. Haruka alunu sira nota fronteira ruma iha area ne ebá. Husu alunu ida atu hakerek naran parke ka persela rai nian iha surat tahan ida no hamriik, kaer sinal ne e, iha MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

192 alunu rua, ida-idak ho chalky dusters rua, hamriik iha OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU sentru sala aula nian. Hale u area besik alunu sira ho tali. Tau plastiku ka surat tahan ne ebé ninia forma hanesan balada no planta iha area protezida ne e. Haruka fronteira liur. Hirak ne e fonte poluisaun nian. Deziña alunu rua ka haat tan atu halimar papel anin no fo vintuña ida ba sira (ka livru ne ebé bele uza nu udar vintuña). Haruka sira hamriik nune e poluisaun entre sira no fronteira nia klaran. Bainhira ema hotu prontu ona, haruka alunu sira ho vintuña ne e kehe vigorozamente enkuantu alunu sira ho dusters kria poluisaun hodi clapping dusters ne e. Fronteira ne e proteze planta no balada sira husi poluisaun ka lae? Forma poluisaun seluk saida mak bele tama ba iha area protezida? Iha maneira seluk saida, aumenta tan ba anin, poluente sira muda husi fatin ida ba fatin seluk? MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

193 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Taka Diskute ameasa poluisaun relasionada espesifiku ba populasaun balada nian. Ida ne e tama mós petroleu ne ebé fakar, soe lixu no produtu kimiku, pestisida, no suar sai husi aviaun. Husu alunu sira asaun saida mak sira bele foti atu reduz sira nia poluisaun rasik, hanesan la o, sa e bisikleta, konserva bee no eletrisidade, ka uza fertilizante seguru ambientalmente. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

194 Regulamentu UNTAET No. 19/2000 kona-ba Fatin Protezidu Iha Seksaun 2 Regulamentu UNTAET nian No. 19/2000, area fuik protezida signifika area rai nian ne ebé konstitui illa, tasi-ibun, foho, santuariu, rezerva no area seluk tan. Area rai tuir mai ne e legalmente atribuidu nu udar area fuik protezida. a) total area rai illa Jako nian hamutuk ho fatuk, resife, no funsionalidade superfisiu no sub-superfisiu seluk ne ebe hale u; b) Tasi-ibun Tutuala nian ho adjasente floresta ba tasi-ibun; c) Tasi-ibun Cristo Rei nian no hinterland d) Foho Tata Mailau nia tutun, elevasaun hotu kona-ba Foho tata Mailau nian liu metru 2000 no foresta ne ebé hale u; e) Foho Sadoria nia tutun, elevasaun hotu kona-ba Foho Sadoria nian liu metru 2000 no foresta ne ebé hale u; f) Foho Malobu nia tutun, elevasaun hotu kona-ba Foho Malobu liu metru 2000 no foresta ne ebé hale u; g) Foho Diatuto nia tutun no foresta ne ebé hale u; h) Foho Fatumasin nia tutun no foresta ne ebé hale u; i) the Riverlet Clere Sanctuary; j) Reserva Tilomar; k) Reserva Lore; l) Foho Mundu Perdido no foresta ne ebé hale u; m) Foho Matebian nia tutun no elevasaun hotu kona-ba Foho Matebian liu metru 2000 no foresta ne ebé hale u; n) Foho Kablaque no foresta ne ebé hale u; no o) Reserva Manukoko Terestre seluk ka area marina importansia eseptional bele atribuidu iha diretiva abanbainrua nian: a) ba sira nia kualidade senika no natural, b) ba sira nia rekursu biolojika inklui balada no planta rara ka ameasada; ka c) nu udar habitat espesie ameasada nian. Iha area protezida ida, buat hirak tuir mai ne e proibida: a) eresaun estrutura temporaria ka permanente nian ida iha kualker forma, b) kria estrada ka fatin asesu seluk ba veikulu no transporte, c) kasa, lasu, foti ka perturba balada sira, d) foti ka perturba moris planta nian, e) uza area fuik protezida nian ida ba objetivu agrikultura no pastajen balada nian, no f) polusaun area fuik protezida. Atividade tuir mai ne e, realizada konformidade ho lei no tradisaun lokal husi komunidade lokal ne ebé hela besik ba area protezida espesifiku ne e, be e konstitui ustilizasaun permitida: a) kolleta produtu naun-floresta nian; b) pastajen selektivu balada nian; c) utilizasaun balada no planta naun-ameasada nian ba serimonia relijioza no kulturais nian;

195 d) kasa tradisional espesie naun-ameasada nian; e) tesi ai tradisional iha elevasaun menus metru 2000 iha fatin seluk Illa Jako fornese tesi no transporte ai nian iha area protezida ne e halo iha maneira sustentavel ida no lahó utilizsaun makina; no f) kualker objetivu tradisional seluk konsistente ho intensaun lei nian.

196 butcher ka iha kuadru ba TÍTULU Mudansa Klimatika (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 6 KUADRU Estudu du Meiu: Ha u no Ambiente Natural; Rai KURÍKULU NIAN OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Esplika saida mak mudansa klimatika. Identifika kauza mudansa klimatika balun no sira nia efeitu. Konsidera oinsa kestaun mudansa klimatika bele dirijedu iha Timor Leste. Investigasaun sientifika dadaun ne e konfirma buat ne ebé sientista sira hateten tinan 20 liu ba, katak ema umana tenke redús sira nia konsumu taxa atu garante ita nia naun-auto anikilasaun. Atividade umana ida-idak iha pedajiu kona-ba ambiente fiziku ne ebé ita hela ba. Bainhira ita prodús poluisaun barak liu, ambiente mós sei la saudavel liu tan. Ida ne e kazu direitus umanus ne ebé ema koa lia kona-ba kestaun poluisaun atmosferika no ninia efeitu sira. Preparasaun Diagrama balun presiza preparadu ba lisaun ida ne e. Hirak ne e refere ba iha porsaun dezenvolvimentu iha kraik ne e. Prepara buat hirak ne e iha surat tahan lisaun ne e. Iha preparasaun ba diskursu badak, lee informasaun komplementaria fornesida iha ikus sujestaun lisaun ida ne e. Ida ne e la nesesaria maibe haree mós karik o bele hetan livru istoria kona-ba rai manas (global warming) no ninia efeitu sira. Hirak ne e halo ilustrasaun di ak liu kona-ba kestaun iha diskusaun klase nian. Minutu 50 Diskusaun Istoria MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Artigu 29 DUDU nian Artigu 1 no 11 ICESCR nian Seksaun 61 Konstituisaun Timor Leste nian Oinsa alunu sira no sira nia familia bele halo diferensa ida? Husu alunu sira pergunta ida ne e. husu alunu sira atu dezeña kolajen pintura ida konaba oinsa sira no sira nia familia bele halo diferensa ida. Husu sira atu hakerek paragrafu badak ida ne ebé deskreve pintura dezenada idaidak. Alunu idaidak tenke apresenta minimal pintura 4.

197 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira, nu udar responsavel ba mundu abanbainrua nian, tenke hatene kona -ba fenomena ne ebé hanaran mudansa klimatika nune e sira bele hetan informasaun di ak liu tan kona-ba buat ne ebé sei mosu iha loron ikus. Lisaun ida ne e kontribui ba komprensaun ida ne e, no tenke hatama ba iha lisaun siensia regular nian. Introdusaun Husu alunu sira karik sira hatene liafuan klima nia magarti. Esplika katak liafuan klima deskreve kondisaun metereolojika media iha fatin ida durante períodu naruk tempu nian. Rejiaun oin-oin iha mundu karaterizada husi kondisaun klimatika oin-oin ka padraun klimatika. Porezemplu, jeralmente manas, umidu no udan iha Timor Leste entre fulan Outubru Marsu no bailoron no malirin entre Abril Setembru. Dezenvolvimentu Husu alunu sira karik sira hatene se mak muda klima ne e? Lidera sira liu husi diskusaun ida ne ebé ema umana halo. Esplika katak alterasaun klimatika ne e kauzada husi atividade umana nian. Refere ba nota sira iha ikus sujestaun lisaun ida ne e nian. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

198 greenhouse ne e. Esplika ida greenhouse no rai manas, liu OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Husu alunu sira kari sira komprende saida mak gas ne e ba sira hodi uza diagrama tuir mai ne e no nota sira iha ikus sujestaun lisaun ida ne e nian: Hafoin hatudu ba alunu sira ligasaun entre gas husi diagrama tuir mai ne e: MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

199 kuantidade gas greenhouse OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Uza istoria ida (ka bele inventa, ka buka artigu jornais relevante ida ne ebé deskreve impaktu mudansa klimatika nian) destaka efeitu rai manas nian ba alunu sira, porezemplu, Polos manas, jelu nabeen, rai ki ik sira lakon, temperatura tasi nian sa e ne ebé kauza anin manas ne ebé kontribui ba furakaun ne ebé aat liu no rai maran. Hafoin lee tiha istoria ne e, husu alunu sira pergunta, Ita bele hapara alterasaun klima ka lae? (Loos, ita bele). Alterasaun klima afeta globu tomak. Nasaun dezenvolvidu no dezenvolve dadaun sira serbisu hamutuk atu buka solusaun ba mudansa klimatika. Iha fulan Junu tinan 1992, Konvensaun Kuadru Nasoes Unidas nian kona-ba Mudansa Klimatika (UNFCCC) asinada husi nasaun hamutuk 154. Sira konkorda atu estabiliza nian iha atmosfera iha nivel ida ne ebé sei la kauza danu. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

200 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Iha fulan Dezembru tinan 1997, iha Kyoto, nasaun industrializada hamutuk 160 dezenvolve tratadu internasionál ida kona-ba mudansa klimatika hanaran Protokolu Kyoto. Taka Atu taka lisaun ne e, destaka buat tuir mai ne e: Atividade umana kauza mudansa klimatika. Atividade umana bele mós redús efeitu mudansa klimatika nian. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

201 Mudansa Klimatika (Source: UNEP, and EPA, Klima Liafuan klima deskreve kondisaun meteorolojika media iha fatin ida iha períodu naruk tempu nian. Rejiaun oin-oin iha mundu karaterizada husi kondisaun klimatika oin-oin ka padraun klimatika. Porezemplu, jeralmente malirin iha Londres durante epoka invernu maibe manas liu iha veraun. Se mak muda klima? Ha u. O. Ita mak muda. Mudansa klimatika ne e kauzada husi atividade umana. Ita sunu kombustiveis foseis atu hamanas ita nia uma, hamoris kareta, produs eletrisidade no fabrika tipu produtu hotu. Sunu kombustiveis foseis nian ne e hasai gas greenhouse perigozu ba atmosfera nune e kauza klimatika atu muda. Gas perigozu hirak ne e, hanaran gas greenhouse, emitidu loro-loron iha kuantidade boot husi sunu kombustiveis foseis nian hanesan petroleu, olio, no karvaun. Gas Greenhouse Gas Greenhouse prinsipál iha atmosfera mak dioksidu karbonu (CO2), metanu, oxidu nitrosu. Gas hirak ne e naturalmente akontese iha atmosfera, maibe aumenta iha nivel regular liu husi sunu kombustiveis foseis liu tan. Planta sira bele libra atmosfera CO2 nian. Maibe la ós de it ita produs dioksida karbonu liu duke planta bele konsumi, ita mós tesi ai no floresta. Ne e signifika katak dioksida karbonu barak liu iha atmosfera no planta oituan atu konsumi nia. Rai Manas (Global Warming) Gas Greenhouse armadilla manas no radiasaun husi loron iha atmosfera kauza temperatura rai nian sa e. Ida ne e mak hanaran rai manas ka greenhouse effect. Tinan rihun haat atmosfera rai nian flutua tiha ona maibe sei mantén ekilibriu delikadu ida. Ekilibriu ida ne e permiti ema umana, balada no ai-horis sira atu sobrevive. Ohin loron, ita iha problema atu mantén ekilibriu ida ne e. Temperatura global ne e aguardada atu sa e ho media 2 C iha Mundu iha Risku Efeitu husi rai manas nian ne e evidente iha Poles liu duke iha kualker fatin seluk iha ne ebé area barak hetan manas iha taxa dala rua ka tolu media global nian. Jelu no glacier ne ebée nabeen ne e bele kauza nivel tasi been sa e. Ida ne e signifika katak fatin balun dalaruma hakoi iha tasi okos. Tuvalu, illa ida iha Pasifika de Sul, porezemplu, ne e neneik afogandu. Fatin aas liu iha tasi leten mak nia aas metru haat de it. Sientista mós alerta ita katak mudansa klimatika kontribui ba kresimentu furakau no dama. Ita bele hapara mudansa klimatika ka lae? Loos ita bele! Mudansa klimatika afeta globu tomak. Nasaun dezenvolvidu no dezenvolve dadaun sira serbisu hamutuk atu buka solusaun ba mudansa klimatika. Iha fulan Junu tinan 1992, Konvensaun Kuadru Nasoes Unidas nian kona-ba Mudansa Klimatika (UNFCCC) asinada husi nasaun hamutuk 154. Sira konkorda atu estabiliza kuantidade

202 gas greenhouse nian iha atmosfera iha nivel ida ne ebé sei la kauza danu. Iha fulan Dezembru tinan 1997, iha Kyoto, nasaun industrializada hamutuk 160 dezenvolve tratadu internasionál ida kona-ba mudansa klimatika hanaran Protokolu Kyoto. Bainhira, mudansa klimatika akontese naturalmente. Maibe, durante Revolusaun industria nia, ita hahú altera ita nia klima no ambiente liu husi pratika agrikultura no industria. Revolusaun Indusria ne e momentu ne ebé ema hahú uza makina atu halo moris fasil liu. Ida ne e hahú tinan 200 resin liu ba no muda maneira ema umana nia moris. Molok Revolusaun Industria, atividade umana produs gas oituan liu ba iha atmosfera, maibe agora liu husi kresimentu populasaun nian, sunu kombustiveis foseis nian, no deforestasaun, ita afeta mistura gas nian iha atmosfera. Desde Revolusaun Industria, nesesidade ba enerjia atu halo moris makina aumenta regularmente. Enerjia balun, hanesan enerjia o presiza atu halo lisaun uma nian, mai husi hahan ne ebé o han. Maibe enerjia seluk, hanesan enerjia ne ebé halo kareta halai no enerjia barak mak utilizada atu fo naroman no manas ba ita nia uma, mai husi kombustivel hanesan karvaun, petroleu no oliu kombustiveis foseis. Sunu kombustiveis hirak ne e produs gas greenhouse. Bainhira mak O husik gas greenhouse ba iha Anin? Bainhira de it o Haree TV; uza ár kondisionadu; loke ahi; sa e motor-cikleta; sa e kareta; rona estereo ida; fase ka hamaran roupa ho makina ida. o tulun atu hasai gas greenhouse ba iha anin. Atu performa funsaun hirak barak ne e, o presiza atu uza eletrisidade. Eletrisidade mai husi power plants. Power plants barak uza karvaun no oliu atu halo eletrisidade. Karvaun no oliu produz gas greenhouse. Buat seluk ita hasai gas greenhouse ba iha anin mós: Lixu ne ebé soe ba ateru produs gas greenhouse ida hanaran metanu. Metanu ne e mós produzida husi balada hirak ne ebé ita hakiak ba produtu lakteu no naan no bainhira ita hasai karvaun husi rai laran. Bainhira de it ita iha kareta laran ka motor leten, ita aumenta gas greenhouse ba atmosfera. No bainhira fabrika sira halo sasan ne ebé ita sosa no uza loro-loron nian, sira mós hasai gas greenhouse ba iha anin. Entaun, problema saida? Dalaruma buat ki ik sai fali buat boot. Hanoin kona-ba kose nehan. Bainhira o la kose nehan ba loron ida, oportunidade mak la iha buat aat ida sei akontese. Maibe bainhira o la kose nehan ba fulan ida, o bele dezenvolve kavidade ida. Ida ne e buat

203 hanesan ho temperatura global. Bainhira temperatura sa e liu nivel normal ba loron balun, ne e la iha problema Rai ne e sei maisoumenus nafatin. Maibe bainhira temperatura kontinua sa e ba períodu tempu naruk, entaun Rai ne e esperiénsia problema balun. Maske kresimentu ki ik ida temperatura ba tempu naruk bele muda klima. Bainhira klima muda, bele iha mudansa boot iha buat hirak ne ebé ema umana depende ba. Buat hirak ne e inklui nivel oseanu no fatin ne ebé ita hala o agrikultura ba. Hirak ne e mós inklui anin ne ebé ita respira no bee ne ebé ita hemu. Mudansa iha area tuir mai ne e bele akontese tanba mudansa klimatika. Saude umana mudansa klimatika bele afeta ema nia saude diretamente no indiretamente. Porezemplu, stress termiku no termiku seluk relasiona ho problema saude kauzada diretamente husi temperatura ne ebé manas liu no umidade aas. Bainhira la hetan tratamentu, stress termiku bele sai problema mediku grave liu. Sientista sira deskonfia katak, iha fatin barak, mudansa klimatika sei aumenta númeru loron manas liu ne ebé akontese durante tinan ne e. Loron manas aumenta posibilidade termiku relasiona ba problema saude. Indiretamente, disturbu ekolojiku, poluisaun anin, mudansa iha fornesimentu hahan no bee, no inundasaun kosteira ne e hotu ezemplu impaktu posivel ne ebé bele afeta saude ema umana nian. Oinsa ema no natureza adapta ba mudansa klimatika sei determina seriu oinsa nia iha impaktu ba ema nia saude. Ema no fatin balun afetada liu sira seluk. Jeralmente, ema kiak no nasaun kiak iha posibilidade menus tanba la iha osan no rekursu ne ebé sira presiza atu prevene no trata problema saude. Labarik sira ne ebé ki ik liu no otas boot liu sei hetan risku ne ebé boot teb-tebes. Sistema Ekolojika mudansa klimatika bele altera habitat mundu nian no ekosistema buat moris hotu ne e inkluidu no depende ba fatin hirak ne e. Fatin barak iha fatin hirak ne e depende ba ekilibriu delikadu udan nian, temperatura, no tipu rai. Mudansa rapidu ida iha klima bele perturba ekilibriu ida ne e no ameasa seriu ba buat hirak ne e. Mudansa klimatika barak uluk nian akontese neineik, permiti planta no animal sira adapta ba ambiente foun ka muda ba fatin seluk. Maibe, bainhira mudansa klimatika iha futuru akontese rapida hanesan sientista balun prevee, ai-horis no balada sira labele halo reasaun rapidamente sufisiente atu moris. Ekosistema oseanu nian mós bele afetada ba razaun hanesan. Tasi been sa e rai manas bele halo tasi been sa e makas liu tan. Tanbasa? Di ak, meteorolojika manas halo glaciers nabeen. Geleira ne e tahan boot ida jelu nian ne ebé komove neineik, neineik liu. Glaciers nabeen ne e balun aumenta bee barak tan ba oseanu. Temperatura manas mós halo bee ekspande. Bainhira bee ekspande iha oseanu, nia okupa espasu barak no nivel tasi nian sa e. Nivel tasi bele sa e entre inches balun no 3 feet durante sekulu tuir mai. Ida ne e sei efeta sistema natural no estrutura ne ebé ema mak halo iha tasi ibun. Inundasaun tasi ibun bele kauza bee masin fluksu ba iha area iha ne ebé masin ne e bele prejudisia,

204 ameasa planta no balada sira iha area ne ebá. Porezemplu, aumentu iha konteúdu masin iha baia Delaware and Chesapeake nian hanoin redús ona númeru ostra nian ne ebé bele moris iha area ne ebá. Propriedade iha tasi ibun nian sei afetada husi inundasaun, no erosaun tasi ibun bele husik estrutura vulneravel liu ba tempestade laloran nian. Maske ita muda husi bee ka harii barikada hasoru tasi sa e, ne e bele kustu dollar esbosu lei iaun atu adapta mudansa ne e. inundasaun tasi ibun mós bele redús kualidade bee hemu nian iha area tasi ibun. Ai-han no fornesimentu hahan rai manas bele halo Rai manas liu tan iha fatin malirin sira. Ema ne ebé moris iha fatin hirak ne e bele iha oportunidade atu kuda ai-han iha area foun. Maibe mudansa klimatika mós bele lori bailoron ba fatin seluk iha ne ebé ita kuda ai-han. Iha parte balun iha mundu, ema la iha hahan sufisiente atu han tanba sira labele kuda ai-han ne ebé sira presiza.

205 TÍTULU Poluisaun Bee (Dezenvolve husi Seksaun Direitus Umanus & Justisa Tranzitoria, UNMIT, 2007) KLASE 5 6 KUADRU Estudu du Meiu: Ha u no Ambiente Natural; Rai KURÍKULU NIAN OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Alunu sira: Identifika poluente rua ka liu iha mota ka kadalak ne ebé besik. Relata mensajen prevensaun poluisaun ida liu husi liafuan no arte. Konsidera saida mak bele halo kona-ba poluente balun ne ebé la evidente. Iha poluente oinoin ne ebé bele afeta bee no aihoris no balada sira ne ebé moris iha bee. Poluisaun ida ne e bele dividida ba iha grupu tolu: poluisaun kimika, poluisaun termika, no poluisaun ekolojika. Tanba poluisaun hotu la ós ema mak produs, alunu sira presiza atu komprende katak dalaruma razaun natural ba poluisaun balun. Lisaun ida ne e bele tulun alunu sira komprende kona-ba poluisaun bee nian no efeitu potensial kona-ba ema umana no habitat balada no ai-horis nian. Preparasaun Iha preparasaun ba lisaun ne e, identifika mota ka kadalak ne ebé besik ida ne ebé alunu sira bele ba visita, hala o viajen kampu ida, atu observa poluisaun bee nian. Indusaun: Viajen Kampu Organiza viajen kampu ida ba iha mota ka kadalak besik ida. Nu udar individual, alunu ida-idak buka no haree iha area mota ka kadalak ne e no buka fonte/tipu saida de it poluisaun nian. Alunu ida-idak grava tipu oin-oin poluisaun nian ne ebé sira haree. Hafoin liu tiha minutu 5-7, halibur hamutuk nu udar grupu no diskute tipu poluisaun ne ebé sira haree. Tanba poluisaun ne ebé bele haree ne e iha forma lixu, diskute ho alunu sira kona-ba poluisaun ne ebé iha, maibe Minutu 50 Eksperimentasaun MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN Diskusaun Atividade Masin midar mutin ka koorkafe, maibe la ós masin midar palmeira Vinagre mutin Masin Sumu limau fresku Bee iha botil Artigu 29 DUDU nian Artigu 1 no 11 ICESCR nian Seksaun 61 Konstituisaun Timor Leste nian Husu alunu sira atu identifika maisoumenus maneira 5 ema bele minimiza impatku poluisaun bee nian. Sira bele ilustra sira nia rezumu sira ho dezeñu bainhira sira hakarak.

206 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU la haree ho matan. Bainhira diskusaun grupu nian remata ona, fo luvas no sakola ba sira. Fahe alunu sira ba iha grupu no atribui adultu ida ba grupu ida-idak. Hafoin haruka alunu sira hili lixu no lori ba eskola no tau iha lixu fatin iha eskola. Dezenvolvimentu Halo revizaun ho alunu sira tipu poluisaun ne ebé sira hatene. Ko alia kona-ba maneira ne ebé ema bele halo atu tulun prevene tipu poluisaun bee nian balun. Lista sira iha kuadru. Husu alunu sira atu dezeña pintura ida ne ebé hatudu oinsa atu prevene poluisaun fonte bee nian. Enkoraja alunu sira atu hanoin konaba fonte poluisaun nian no maneira sira atu prevene no maneira atu dispoe poluente balun. Atividade: Eksperimentu ida Atu tulun alunu sira komprende katak bee moos ne e la signifika katak livre husi poluente, tau bee sikara MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

207 bee botil. Uza cotton buds, OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU 5 iha porsaun. Buat sira atu inklui tenke iha gostu definitivu ne ebé alunu sira bele rekoñese. Uza bee masin midar, vinagre mutin, bee masin, bee kahur ho sumu limau fresku balun, no haruka alunu sira koko likuidu ida-idak (dispoe cotton bud ida-idak hafoin gostu ida -idak) no grava buat ne ebé sira koko hafoin ida-idak nian. Bainhira alunu sira iha oportunidade atu koko gostu ne e, diskute katak tipu poluisaun balun la evidente. Bainhira o iha kadalak lokal ka bee dalan seluk ne ebé ladun seguru ba ema atu uza, ida ne e pontu di ak ida atu diskute problema orgaun bee nian ne e iha. Taka Reitera pontu katak realidade katak bee la iha koor la signifika katak ne e livre husi poluente eksperimentu iha leten prova katak bele iha poluente iha buat ne ebé la iha koor, bee ne ebé haree ba moos. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

208 OBJETIVU KONTEÚDU ESTRATEJIA/ PROSESU ALOKASAUN TEMPU Rezumu fonte poluisaun ne e, ninia efeitu ba mundu natural no ema umana, no oinsa ema bele minimiza impaktu ne e. MÉTODU MATERIAL AVALIASAUN

209 BIBLIOGRAFIA Publikasaun sira Action Professionals Association for the People, 1996, Bells of Freedom, Action Professionals Association for the People, Addis Ababa, Ethiopia. Andeopoulos, G. J., and Claude, R. P., (eds.), 1997, Human Rights Education for the Twenty-First century, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, USA. Bell, C., 2006, Negotiating Justice? Human Rights and Peace Agreements, International Council on Human Rights Policy, Versiox, Switzerland. Clark, B., 2002, Growing Up Gifted: Developing the Potential of Children at Home and at School, Merrill Prentice Hall, Upper Saddle River, New Jersey, USA. Flowers, N., (et.al.), 1998, Human Rights Here and Now: Celebrating the Universal Declaration of Human Rights, Amnesty International USA, Human Rights USA and the Stanley Foundation, University of Minnesota, USA. Human Rights Resource Center, 2002, Part IV: Methodologies for Human Rights Education in The Human Rights Handbook Effective Practices for Learning, Action and Change, Human Rights Resource Centre, University of Minnesota, USA; Retrieved on 24 June 2007 from hrhandbook/part4a.html Inter-Parliamentary Union, UNICEF, 2007, Handbook for Parliamentarians No : Eliminating Violence against Children, New York, USA. Kirk, K., December 09, 2007, What is the Affective Domain Anyway? in Student Motivations and Attitudes: The Role of the Affective Domain in Geoscience Learning, Science Education Resource Centre, Washington D.C., USA; Retrieved 11 December 2007 from Kizlik, B., 28 June 2007, Six Common Mistakes in Writing Lesson Plans (and what to do about them), ADPRIMA; Retrieved 23 August 2007 from MacIntosh, P., 2000, Interactive Phases of Personal and Curricular Revision with regard to Race, in G. Shin and P. Gorski (eds.), Multicultural Resource Series: Professional Development for Educators, National Education Association, Washington D.C., USA. Ministry of Education, 2004, Primary Education Curriculum, Democratic Republic of Timor Leste. Murphy, B., 2006, Chapter II: The Benefits of Human Rights Education in Human Rights Discussions in College-Level Geography Textbooks, A thesis presented to the faculty of California State University, Fullerton, in partial fulfilment of the requirements for the degree Master of Arts in Geography, California, USA.

210 Reyner, M., History of Universal Human Rights Up to WW 2 in History of Human Rights, 14 December 2007, Shiman, D., 1993, Teaching Human Rights, Center for Teaching International Relations, University of Denver, Colorado, USA; Retrieved 16 June 2007 from www1.umn.edu/humanrts/edumat/hreduseries/hereandnow/part-1/short-history.htm The Dirksen Congressional Center, 2006, Bloom s Taxonomy, Washington D.C., USA; Retrieved 24 August 2007 from print_teaching_blooms.htm. UNESCO, 1970, All the People, A Human Rights Manual, UNESCO, Paris, France. UN OHCHR, The Core International Human Rights Instruments and their Monitoring Bodies in International Law; OHCHR, Geneva, Switzerland; Retrived 12 June 2007 from english/law/index.htm UN OHCHR, 2004, ABC, Teaching Human Rights: Practical Activities for Primary and Secondary Schools, OHCHR, Geneva. UNTAET Regulation No. 19/2000 on Protected Areas. Underman, H., 1979, A Basis for Exploring Citizenship and Law, Southwest Center for Human Relations Studies, University of Oklahoma, Oklahoma, USA. International Law Instruments International Covenant on Civil and Political Rights, International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights, Universal Declaration for Human Rights, Websites What do Christians Believe? Written for a non-sectarian periodical, 1996; Retrieved 5 September 2007 from Basic Buddhism: A Modern Introduction to the Buddha's Teaching, 2003, Retrieved 14 August 2007 from and SocialStudies/RE/Database/Graphics/Images/Buddhism/Budd.html Climate Change, UNEP, and EPA, What is Human Rights Education, Retrieved 23 June 2007 from chapter_1/1_1.html#111 Human Rights Education Associates,

211 Annex 1 Deklarasaun Universál Direitus Umanus Adota no haklaken tuir Rezolusaun 217 (III) Loron 10 fulan Dezembru, tinan 1948 Asembleia Jerál Nasoens Unidas Nian PREÁMBULU Konsidera katak rekoñesimentu ba dignidade natureza umanu no direitu hanesan no absolutu ema hotu-hotu iha família umanu ninian maka liberdade, justisa no dame nia fundamentu iha mundu ne e; Konsidera katak ignoránsia no respeitu laek ba direitus umanus hamosu ona hahalok aat ne'ebé hamoris hirus iha ema kriatura nia neon, no harii mundu foun ida ne'ebé ema tomak goza liberdade atu ko alia no atu iha fiar, livre hosi ta uk no kiak, ne e haklaken ona nu udar ema komún nia aspirasaun aas tebes; Konsidera katak esensiál direitus umanus hetan protesaun hosi regra lei ninian, atu nune e ema labele hili revolta nu udar rekursu ida ikus liu hodi hasoru tiranía no opresaun; Konsidera katak esensiál atu hametin dezenvolvimentu relasaun belun di ak entre nasanu sira; Konsidera katak Nasoens Unidas nia Estadu Membru sira afirma dala ida tan iha Karta ONU ninian sira -nia fiar ba fundamentu direitus umanus nian, ba dignidade no valór humanu, ba direitu ne'ebé hanesan entre mane no feto, no iha determinasaun atu promove progresu sosiál no hadi a liu tan padraun moris nian iha liberdade ida ne'ebé luan liu; Konsidera katak Estadu Membru sira promete tiha ona atu halo promosaun, liu hosi kooperasaun ho Organizasaun Nasoens Unidas nian, hodi hetan respeitu universál no observánsia ba valór direitus umanus nian no ba liberdade fundamentál sira; Konsidera katak komprensaun komún kona-ba direitu no liberdade sira-ne e importante tebetebes atu bele kumpre tomak promesa ida-ne e, Tanba ne e, ohin, Asembleia Jerál, Haklaken Deklarasaun Universál Direitus Umanus nu udar padraun komún realizasaun ninian ba povu hotu-hotu no nasaun hotu-hotu ho finalidade ida katak ema ida-idak ka órgaun ida-idak iha sosiedade laran, ne ebé kaer metin Deklarasaun ne e iha sira-nia neon, sei haka as an atu liu hosi hanorin no edukasaun hodi promove respeitu ba direitu no liberdade sira-ne e, atu asegura rekoñesimentu universál no efetivu no observánsia ba sira, tantu entre Estadu Membru sira no entre povu sira hosi territóriu hirak ne ebé iha sira-nia jurisdisaun laran. Artigu 1 Ema hotu-hotu moris livre no iha dignidade no direitu hanesan. Sira hetan nanis ona kbiit razaun nian no neon nian, tan ne e sira devia haree ba malu iha espíritu fraternidade nia laran. Artigu 2 Ema hotu iha direitu ba direitu no liberdade hotu-hotu ne'ebé hakerek iha Deklarasaun ida-ne e, la fihir ba buat sá de it hanesan rasa, kulit, seksu, relijiaun, polítika ka hanoin ne'ebé la hanesan, orijen nasionál ka sosiál, rikusoin, ninia moris ka pozisaun seluk tan. Nune'e mós labele halo distinsaun ruma ba ema tanba ninia pozisaun polítika, jurídika ka estatutu internasionál hosi nasaun ka territóriu ne'ebé ema ne e pertense, tantu hosi nasaun ne'ebé ukun rasik an ona, nasaun ne'ebé sei sai nu udar rai nasaun seluk nian, kolónia ka hirak

212 ne'ebé sei iha limitasaun iha sira-nia soberania. Artigu 3 Ema hotu-hotu iha direitu ba moris, ba liberdade no seguransa ba nia an rasik. Artigu 4 Laiha ema ida mak bele sai atan; halo atan no fa an atan iha forma sá de it tenke bandu. Artigu 5 Laiha ema ida mak bele simu tortura ka hetan hahalok no kastigu ne'ebé kruél, tratamentu ka kastigu ne ebé dezumanu ka hatún nia dignidade. Artigu 6 Ema hotu-hotu iha direitu atu hetan rekoñesimentu nu udar ema iha fatin hotu-hotu tuir lei. Artigu 7 Ema hotu-hotu hanesan iha lei, no iha direitu atu hetan protesaun hanesan hosi lei. Ema hotu-hotu iha direitu atu hetan protesaun hanesan hasoru diskriminasaun oioin ne'ebé viola Deklarasaun ida-ne e no hasoru provokasaun ne ebé hamoris diskriminasaun ne e. Artigu 8 Ema hotu-hotu iha direitu ba remédiu ne ebé efetivu ba hahalok sira ne ebé viola direitu fundamentál ne ebé nia hetan tiha ona hosi konstituisaun ka lei, hosi tribunál nasionál ida ne ebé kompetente. Artigu 9 Labele submete ema ida ba dadur arbiru, detensaun ka ezíliu. Artigu 10 Ema hotu iha direitu hanesan atu hetan audiénsia ida ne ebé justu no nakloke ba públiku hosi tribunál ida ne ebé independente no imparsiál, atu hakotu kona-ba ninia direitu no obrigasaun no akuzasaun kriminál ruma ne ebé foti hasoru nia. Artigu Ema hotu-hotu ne ebé hetan akuzasaun kona-ba violasaun ba lei, iha direitu atu ita konsidera nafatin ema ne e nu udar sala-laek to o tempu prosesu tribunál ne ebé nakloke ba públiku hatudu ona ninia sala, iha ne ebé nia hetan garantia ne'ebé presiza atu defende nia an. 2. Laiha ema ida mak bele hetan kondenasaun ba hahalok ka omisaun ne ebé la konstitui hahalok hasoru lei, tuir lei nasionál ka internasionál, iha momentu ne ebé nia halo hahalok ne e. Nune e mós, labele fó kastigu ida ne ebé todan liu kastigu ida ne ebé nia tenke hetan bainhira nia halo sala ne e. Artigu 12 Laiha ema ida mak bele hetan interferénsia arbiru ba nia moris rasik, ninia família, ninia umakain no ninia relasaun korespondénsia nian, mós labele hatún nia onra no nia naran di ak. Ema hotu iha direitu atu hetan protesaun hosi Lei hasoru interferénsia ka violasaun sira-ne e. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade, atu bá-mai ka hela metin iha nasaun ida nia laran. 2. Ema hotu-hotu iha direitu atu sai husi nasaun ida, no mós ninia nasaun rasik, no iha direitu atu fila hikas mai nia nasaun. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu atu buka no hetan azilu hosi persegisaun iha nasaun seluk. 2. Direitu ida-ne e bele la aplika ba kazu persegisaun ne ebé mosu tanba krime ne ebé iha relasaunlaek ho polítika, ka tan hahalok ne ebé viola objetivu no fundamentu Organizasaun Nasoens Unidas nian.

213 Artigu Ema hotu-hotu iha direitu ba nasionalidade ida. 2. Laiha ema ida mak ema bele hasai arbiru de it ninia nasionalidade ka la hetan nia direitu atu troka ninia nasionalidade. Artigu Mane no feto ne ebé boot ona, la haree ba ninia sidadania, nasionalidade ka relijiaun, iha direitu atu kaben no harii umakain. Sira iha direitu ne ebé hanesan kona-ba kazamentu, iha tempu kazamentu no iha tempu divórsiu/fahe-malu nian. 2. Kazamentu bele hala o de it bainhira sira mesak hili no sira na in rua simu malu. 3. Umakain hanesan unidade naturál no fundamentál sosiedade nian no iha direitu atu hetan protesaun hosi sosiedade no Estadu. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu atu iha rikusoin, mesak ka hamutuk ho ema seluk. 2. Laiha ema ida mak nia rikusoin ema bele hadau arbiru de it. Artigu 18 Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade hanoin nian, neon no relijiaun nian; direitu ida n e inklui mós liberdade atu muda nia relijiaun ka nia fiar, no liberdade atu hatudu nia relijiaun ka fiar liu hosi hanorin, prátika, reza no observánsia, mesamesak ka hamutuk ho ema seluk, iha públiku ka privadu. Artigu 19 Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade atu iha opiniaun no hato o nia opiniaun; direitu ida-ne e inklui mós liberdade atu iha opiniaun ne ebé laiha interferénsia, no atu buka, simu no hato o informasaun no ideia sira hosi média sá de it, no la haree ba rai-ketan. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade atu soru-mutu no klibur ho dame. 2. Laiha ema ida mak ema obriga atu tama ba klibur ruma. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu atu hola parte iha governu nasaun nian, diretamente ka liu hosi reprezentante sira ne ebé sira hili rasik ho liberdade. 2. Ema hotu-hotu iha direitu ne ebé hanesan atu hetan servisu iha Estadu nasaun nian. 3. Povu ninia hakarak tenke sai baze ba autoridade governu nian; hakarak ida-ne e sei hatudu iha eleisaun moos no periódika, ne ebé hala o tuir sufrájiu universál no hanesan, no liu hosi votasaun sekretu ka liu hosi prosedimentu livre hanesan ne e. Artigu 22 Ema hotu-hotu, nu udar membru sosiedade nian, iha direitu ba seguransa sosiál no iha direitu atu hala o direitu ekonómiku, sosiál no kulturál, ne ebé presiza tebes ba nia dignidade no dezenvolvimentu livre ba nia personalidade, liu hosi esforsu nasionál no kooperasaun internasionál tuir organizasaun no rekursu rikusoin Estadu ida-idak ninian. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu ba servisu, iha direitu atu hili ho liberdade empregu ida, iha direitu atu hetan kondisaun servisu nian ne ebé justu no di ak, no iha direitu atu hetan protesaun hasoru dezempregu. 2. Ema hotu-hotu, laiha diskriminasaun saída de it, iha direitu atu simu saláriu hanesan ba servisu ne ebé hanesan. 3. Ema hotu-hotu ne ebé hala o servisu iha direitu atu hetan saláriu ne ebé justu no di ak ne'ebé fó garantia ba nia moris no ba nia família, moris natoon nu udar ema ho dignidade, no karik bele, aumenta mós ho seguransa sosiál seluk tan. 4. Ema hotu-hotu iha direitu atu harii ka sai membru sindikatu nian hodi fó protesaun ba nia interese.

214 Artigu 24 Ema hotu-hotu iha direitu atu deskansa ka hetan férias, no mós oras servisu ne ebé hafahe didi ak no férias periódika ne ebé nia simu nafatin saláriu. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu ba nível moris ne ebé garante isin di ak no prosperi-dade ba nia an no ba nia família, inklui ai-han, hatais, uma no tratamentu ba nia saúde no mós asisténsia sosiál ne ebé nia presiza, nia iha mós direitu ba seguransa bainhira la hetan servisu, laiha kapasidade fízika no mentál, sai faluk, katuas ka ferik ona ka laiha meius seluk servisu nian iha sirkunstánsia ida ne ebé nia rasik labele kontrola. 2. Inan no labarik sira iha direitu atu hetan tratamentu no tulun espesiál. Labarik hotu- hotu ne'ebé hosi oan kaben ka la os oan kaben tenke hetan protesaun sosiál ne ebé hanesan. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu atu hetan edukasaun. Edukasaun tenke saugati, pelumenus ba edukasaun elementár no fundamentál. Edukasaun elementár tenke sai obrigatóriu ba ema hotu. Edukasaun téknika no espesialidade nian tenke loke ba ema hotu, no ema hotu tenke to o iha ensinu superiór tuir ninia kbiit. 2. Edukasaun tenke orienta ba dezenvolvimentu tomak personalidade ema nian no hametin espíritu respeitu nian ba direitus umanus no liberdade fundamentál sira. Edukasaun tenke promove espíritu komprensaun, toleránsia no amizade entre nasaun hotu-hotu, grupu rasiál no relijiaun sira no tenke dezenvolve tan ONU nia atividade ba manutensaun dame nian. 3. Inan-aman sira iha direitu liu atu hili edukasaun ne'ebé maka tenke fó ba sira-nia oan. Artigu Ema hotu-hotu iha direitu atu hola parte iha moris kulturál komunidade nian, atu goza arte no partilla iha progresu siénsia nian no nia rezultadu sira. 2. Ema hotu-hotu iha direitu atu hetan protesaun ba interese morál ka materiál ne ebé mai hosi produsaun sientífika, literária ka artístika ne ebé nia rasik halo. Artigu 28 Ema hotu-hotu iha direitu ba orden sosiál no internasionál, iha ne ebé bele goza tomak direitu no liberdade sira ne ebé hakerek iha Deklarasaun ida-ne e. Artigu Ema hotu-hotu iha dever ba komunidade ne ebé nia mesak bele dezenvolve ho liberdade nia personalidade tomak. 2. Bainhira goza nia direitu no liberdade, ema hotu tenke hakru uk de it ba limitasaun hirak ne be lei determina ho finalidade atu garante nia rekoñesimentu no respeitu ba ema seluk nia direitu no liberdade, no atu hataan ba rekizitu sira morál, orden públika no moris di ak jerál iha sosiedade ida ne ebé demokrátiku. 3. Labele hala o direitu no liberdade hirak ne e atu oinsá de it ba kontra fali finalidade no fundamentu sira Nasoens Unidas nian. Artigu 30 Laiha dispozisaun ida iha Deklarasaun ida-ne e maka bele interpreta fali hanesan fó direitu ba Estadu, grupu ka ema ida atu envolve iha atividade ka hahalok ruma ne ebé iha finalidade atu estraga direitu no liberdade ne ebé hakerek iha Deklarasaun ida-ne e.

215 Annex 2 Konvensaun Internasionál Direitu Sivíl no Polítiku Adota tiha no haloke ba asinatura, ratifikasaun no aderénsia liuhosi rezolusaun Asembleia Jerál No. 2200A (XXI) loron 16 Dezembru 1966 Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e, Komesa válidu iha loron 23 Marsu 1976, tuir artigu 49 Preámbulu Konsidera katak, tuir prinsipiu sira ne ebé proklama iha Karta Nasoins Unidas nian, rekoñesimentu ba dignidade ho direitu ne ebé labele halakon no hanesan ba ema hotu-hotu, maka nu udar fundasaun ba liberdade, justisa no dame iha mundu, Rekoñese katak direitu hirak ne e mosu hosi dignidade ne ebé inerente ba ema idaidak, Rekoñese katak, tuir Deklarasaun Universal Direitu Ema Nian, ideál kona-ba ema sira livre hodi goza liberdade sivíl no polítika no mós liberdade hosi moris kuran nian, bele hetan de it bainhira kria kondisaun atu nune e hotu-hotu bele goza sira nia direitu sivíl no polítiku no mós sira nia direitu ekonómiku, sosiál no kulturál, Konsidera katak obrigasaun Estadu sira nian tuir Karta Nasoins Unidas maka atu promove respeitu universal no tau matan ba ema nia direitu no liberdade sira, Realiza katak ema idaidak, ne ebé iha dever ba ema sira seluk no ba komunidade ne ebé nia pertense ba, iha mós responsabilidade atu esforsa an hodi promove no halo tuir direitu sira ne ebé rekoñese iha Konvensaun ida ne e, Konkorda ho artigu hirak hanesan tuirmai: PARTE I Artigu 1 1. Povu hotu-hotu iha direitu ba autodeterminasaun. Tuir direitu ida ne e, sira livre atu determina sira nia estatutu polítiku, no livre atu hala o sira nia dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál, no kulturál. 2. Povu hotu-hotu bele, ba finalidade sira nian rasik, dispoin sira nia rikusoin no rekursu naturál ho liberdade laho prejuizu ba obrigasaun sira be mosu hosi koperasaun ekonómika internasionál ne ebé bazeia ba prinsípiu benefísiu mútuu nian no lei internasionál. Labele iha kazu ruma ne ebé povu ida hetan privasaun hosi ninia meius subsisténsia rasik. 3. Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e, inklui mós sira ne ebé kaer responsabilidade atu administra territóriu ne ebé laiha governu rasik ka territóriu iha supervizaun nia okos, tenke promove asaun hodi realiza direitu ba autodeterminasaun, no tenke respeita direitu ne e tuir konformidade ho provizaun sira iha Karta Nasoins Unidas nian. PARTE II Artigu 2 1. Estadu idaidak membru ba Konvensaun ida ne e kompromete atu respeita no garante, ba indivíduu hotu-hotu iha nia territóriu laran no sujeitu ba nia jurisdisaun, direitu sira ne ebé hetan rekoñesimentu iha Konvensaun ida ne e laho kualker distinsaun hanesan, rasa, kór,

216 seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál ka sosiál, propriedade, estatutu moris nian ka seluk. 2. Bainhira laiha provizaun ruma iha lejislasaun ne ebé eziste ona ka tuir medida sira seluk, Estadu idaidak membru ba Konvensaun ida ne e sei kompromete atu hola medida nesesária, tuir konformidade ho ninia prosesu konstitusionál sira no provizaun Konvensaun ne e nian, hodi adota lei ka medida sira ne ebé nesesária atu hamoris direitu sira ne ebé Konvensaun ne e rekoñese. 3. Estadu idaidak membru ba Konvensaun ida ne e kompromete: 4. Atu asegura katak violasaun ba kualker ema ida nia direitu ka liberdade ne ebé rekoñese iha ne e sei hetan solusaun efetiva, maski violasaun ne e hahalok hosi ema sira ne ebé atua iha sira nia kapasidade ofisial; 5. Atu asegura katak kualker ema ida ne ebé buka solusaun ne e sei hetan determinasaun ba ninia direitu hosi autoridade judisiál, administrativa, ka lejislativa ne ebé kompetente, ka autoridade kompetente seluk iha sistema legál estadu nian hodi dezenvolve posibilidade kona-ba solusaun judisiál ida; 6. Atu asegura katak autoridade kompetente sira sei halo kumpre solusaun sira bainhira konsede tiha ona. Artigu 3 Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e kompromete atu asegura direitu hanesan ba mane no feto sira hodi goza direitu sivíl no polítiku sira ne ebé estabelese iha Konvensaun ida ne e. Artigu 4 1. Iha tempu emerjénsia públika ne ebé ameasa moris Estadu nian, no ninia ezisténsia liuhosi proklamasaun ofisiál, Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e bele hola medida sira ne ebé derroga sira nia obrigasaun iha Konvensaun ne e to o pontu ida ne ebé presiza duni tuir ezijénsia situasaun nian, naran katak medida sira ne e la inkonsistente ho sira nia obrigasaun seluk tuir lei internasionál no la involve diskriminasaun ne ebé bazeia mesak ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun ka orijen sosiál. 2. Provizaun ida ne e la hafó dalan atu hamenus artigu 6, 7, 8 (parágrafu 1 no 2), 11, 15, 16 no Kualker Estadu ida membru ba Konvensaun ida ne e ne ebé uza direitu derrogasaun nian, tenke informa kedas ba Estadu sira seluk ne ebé mós membru ba Konvensaun ida ne e liuhosi Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian kona-ba provizaun sira ne ebé de it maka nia halo derrogasaun ba no mós razaun tanbasá. Sei tenke halo Komunikadu ida tan, liuhosi ema ne e nafatin, kona-ba data bainhira maka atu hapara derrogasaun ne e. Artigu 5 1. Laiha buat ida iha Konvensaun ida ne e maka bele interpreta hodi sujere ba Estadu, grupu ka ema ida katak sira iha direitu atu hala o atividade ka asaun ruma ho objetivu atu destrui kualker direitu no liberdade sira ne ebé rekoñese iha konvensaun ida ne e, ka bele limita sira liután limitasaun ne ebé determina tiha ona iha Konvensaun ida ne e. 2. Labele iha restrisaun ba, ka derrogasaun hosi kualker direitu fundamentál ema nian ne ebé rekoñese ka eziste iha Estadu ida membru ba Konvensaun ida ne e tuir lei, konvensaun, regulamentu ka kostume sira ho pretestu katak Konvensaun ida ne e la rekoñese direitu sira ne e ou katak rekoñese maibé menus liu. 3. PARTE III Artigu 6 1. Ema idaidak iha direitu inerente atu moris. Direitu ne e sei proteje liuhosi lei. Ema ida sei la lakon ho arbitrariedade ninia direitu atu moris.

217 2. Iha Estadu sira ne ebé seidauk revoga kastigu mate, kastigu mate ne e bele hamonu de it ba krime sira ne ebé sériu liu tuir lei ne ebé válidu iha momentu krime ne e akontese, no la kontra provizaun sira iha Konvensaun ida ne e no Konvensaun kona-ba Prevensaun no Kastigu ba Krime Jenosídiu nian. Kastigu mate ne e bele hala o deit tuir julgamentu ikusliu hosi tribunal ida ne ebé kompetente. 3. Bainhira privasaun ba ema nia moris sai hanesan jenosídiu, iha komprensaun katak laiha buat ida iha artigu ne e ne ebé autoriza kualker Estadu ida membru ba Konvensaun ida ne e atu hetan derrogasaun hosi ninia obrigasaun tuir provizaun sira iha Konvensaun kona-ba Prevensaun no Kastigu ba Krime Jenosídiu nian. 4. Ema ruma ne ebé simu kastigu mate sei iha hela direitu atu buka perdaun ka permuta ba kastigu ne e. Amnestia, perdaun ka permuta ba kastigu mate sei bele hafó ba kasu hotuhotu. 5. Sei labele impoin Kastigu mate ba krime sira ne ebé ema ki ik liu tinan sanulu resin ualu halo, ka hala o kastigu mate ba feto isin rua sira. 6. Laiha buat ida iha artigu ida ne e maka kualker Estadu ida membru ba Konvensaun ida ne e bele uza hodi atraza ka prevene abolisaun ba kastigu mate nian. Artigu 7 Ema ida sei labele hetan sujeisaun ba tortura, ka tratamentu no kastigu kruél, dezumanu no degradante. Partikularmente, ema ida sei labele hetan sujeisaun ba esperimentasaun médika ka sientífika, laho ninia konsentimentu livre. Artigu 8 1. Sei labele manten ema ida iha eskravidaun laran; eskravidaun no tráfiku eskravu nian ho nia forma oioin proibidu. 2. Sei labele manten ema ida iha servidaun nia laran. 3. a) Sei labele husu ema ida atu hala o servisu forsadu ka obrigatóriu; b) Parágrafu 3 (a) sei la impede, iha rai sira ne ebé bele hamonu pena prisaun ho servisu forsadu nu udar kastigu ba krime ida, realizasaun servisu forsadu nian hanesan kontinua saun ba sentensa kastigu hosi tribunal kompetente ida; c) Ba propósitu parágrafu ne e nian, termu servisu forsadu ka obrigatóriu sei la inklui: i) kualker servisu, laho referénsia iha sub-parágrafu (b), ne ebé baibain ema prizioneiru tenke hala o hanesan konsequénsia hosi orden legál tribunal nian, ka ema tenke hala o durante liberdade kondisionál hosi detensaun; ii) Kualker servisu ho karater militár no mós, iha Estadu sira ne ebé rekoñese objesaun konxiénsia nian, servisu militár ruma ne ebé tuir lei ema sira halo objesaun konxiénsia tenke hala o; iii) kualker servisu tuir ezijénsia iha kasu emerjénsia nia laran ka kalamidade ne ebé ameasa moris ka diak komunidade nian; iv) kualker servisu ne ebé halo parte obrigasaun sivíl sira ne ebé normal. Artigu 9 1. Hotu-hotu iha direitu ba liberdade no seguransa ba nia an rasik. Sei labele sujeita ema ida ba kaptura ka detensaun arbitrária. Sei labele hasai ema ida nia liberdade exetu ho razaun no konformidade ho prosedimentu sira ne ebé estabelesidu iha lei. 2. Ema ruma ne ebé kaptura tiha ka detidu tenke hetan informasaun, iha momentu kaptura nia, kona-ba razaun tansá kaer nia no tenke informa kedas nia kona-ba akusasaun kontra nia. 3. Ema ruma ne ebé kaptura tiha ka detidu tanba akuzasaun krime, tenke lori kedas nia ba juiz ka ofisial seluk ne ebé tuir lei iha autoridade atu ezerse poder judisiál, no ema ne e iha direitu atu hetan julgamentu iha tempu diak nia laran ka hetan libertasaun. Sei la sai hanesan regra jerál katak ema sira ne ebé hein julgamentu tenke hetan detensaun, maibé bele liberta ho garantia katak sira sei mosu iha julgamentu, iha kualker faze prosesu legál nian, no mós karik oportunidade mosu, atu aprezenta an hodi simu sentensa. 4. Ema ruma ne ebé lakon nia liberdade ka detidu, iha direitu atu aprezenta prosesu iha tribu-

218 nal hodi nune e tribunal bele hola desizaun katak ninia detensaun legal ka lae, no liberta nia se karik ninia detensaun la tuir lei. 5. Ema ruma ne ebé sai vitima ba detensaun ilegál iha direitu ba kompensasaun ne ebé tenke kumpre. Artigu Ema hotu-hotu ne ebé lakon sira nia liberdade tenke trata ho umanidade no respeitu ba dignidade inerente ema nian. 2. a) Ema akuzadu sira tenke, exetu iha sirkunstánsia exesionál, hetan segregasaun hosi ema kondenadu sira, no sujeita ba tratamentu diferente ne ebé apropriadu ba sira nia kondisaun hanesan ema sira seidauk kondenadu; b) Ema juveníl kondenadu sira tenke haketak hosi adultu sira no lori lailais ba julgamentu. 3. Sistema prizaun nian sei inklui tratamentu ba prizioneiru sira ho ninia objetivu esensiál ne ebé atu reforma no hala o reabilitasaun sosiál. Infratór juveníl sira tenke hetan segregasaun hosi adultu sira, no simu tratamentu apropriadu tuir sira nia idade no estatutu legál. Artigu 11 Ema ida sei labele tama iha prizaun tanbá de it nia labele halo tuir ninia obrigasaun kontratuál. Artigu Ema hotu-hotu ne ebé legál iha territóriu Estadu ida nian sei iha, iha territóriu ne e nia laran, direitu ba liberdade movimentu no liberdade atu hili ninia rezidénsia. 2. Ema hotu-hotu sei livre atu sai hosi kualker Estadu ida, inklui mós ninian rasik. 3. Direitu sira hato iha leten sei labele hetan restrisaun exetu restrisaun sira ne ebé determina iha lei no ne ebé nesesáriu atu proteje seguransa nasionál, orden públika, saúde públika ou valór morál ka direitu no liberdade ema seluk nian, no mós konsistente ho direitu sira seluk ne ebé rekoñese iha konvensaun ida ne e. 4. Ema ida sei labele lakon, ho arbitrariedade, nia direitu atu tama iha ninia país rasik. Artigu 13 Ema estranjeiru ida maka legál iha territóriu estadu ida nian ne ebé membru ba konvensaun ida ne e bele hetan de it espulsaun hosi ne ebá liuhosi desizaun ida tuir lei, exetu bainhira razaun konvensente kona-ba seguransa nasionál ezije oinseluk, no mós nia bele submete razaun kontra ninia espulsaun no iha direitu atu hetan revizaun ba nia kazu hosi autoridade kompetente ou ema ka ema sira ne ebé espesialmente dezignadu hosi autoridade kompetente, no mós atu hetan reprezantasaun ba ida ne e. Artigu Ema hotu-hotu hanesan iha tribunal sira nia oin. Bainhira halo determinasaun ba akuzasaun kriminál kontra ema ida ka determina nia direitu ka obrigasaun iha prosesu legál laran, ema hotu-hotu iha direitu ba audiénsia ida ne ebé públiku no justu hosi tribunal kompetente no imparsiál ne ebé lei estabelese. Bele esklui imprensa no públiku hosi parte balu ka tomak prosesu julgamentu nian tanbá razaun morál, orden públika, ka bainhira nesesáriu ba interese privasidade ema nian ka tuir tribunal nia hare katak iha sirkunstánsia espesiál ne ebé publisidade bele prejudika interese justisa nian; maibé kualker sentensa ne ebé hamonu iha kazu kriminál ka sivíl tenke halo públiku exetu, banhira interese ba ema juveníl sira la permite ou prosesu kona-ba disputa matrimoniál ka kustódia labarik nian. 2. Ema hotu-hotu ne ebé hetan akuzasaun krime iha direitu atu konsidera hanesan inosente hela to o momentu ne ebé prova tiha ona tuir lei nia sala. 3. Bainhira determina akuzasaun krime ba ema, hotu-hotu sei intituladu ba garantia mínima hanesan tuirmai, ho igualidade tomak: a) Atu informa kedas nia ho detalle no linguajem ne ebé nia bele komprende natureza no razaun ba akuzasaun kontra nia; b) Atu hetan tempu adequadu no fasilidade hodi bele prepara ninia defeza, no mós

219 atu komunika ho advogadu ne ebé nia rasik hili; c) Atu hetan julgamentu laho atrazu exesivu; d) Atu hetan julgamentu iha nia oin rasik, no atu defende nia an rasik ka liuhosi asisténsia legál ne ebé nia rasik hili; hetan informasaun, karik nia laiha asisténsia legál, kona-ba nia direitu; no mós atu hetan asisténsia legál ne ebé hafó ba nia, iha kualker kazu bainhira interese ba justisa ezije ne e, no nia sei la selu karik nia laiha meius naton atu selu; e) Atu ezamina, ka haruka ezamina testemuña sira kontra nia, no mós atu obtein prezensa no ezame ba ninia testemuña sira ho kondisaun hanesan ba testemuña sira ne ebé kontra nia; f) Atu hetan asisténsia grátis hosi tradutór ida, karik nia la komprende ka la hatene ko alia lian ne ebé uza iha tribunal; g) Atu labele obriga nia hodi fó testemuñu kontra nia an rasik ka konfesa nia kulpa. 4. Iha kazu ema juveníl nian, prosedimentu tenkesér ida ne ebé konsidera sira nia idade no buka atu promove sira nia reabilitasaun. 5. Ema idaidak ne ebé hetan kondenasaun ba krime ida sei iha direitu atu hetan revizaun ba ninia kondenasaun no sentensa hosi tribunal ida ne ebé tuir lei boot liu. 6. Bainhira ema ida hetan kondenasaun ba krime liuhosi desizaun finál no tuir fila fali ninia kondenasaun hetan revogasaun ka nia hetan perdaun ho baze ba evidénsia foun ne ebé mosu no hatudu katak iha erru justisa nian, ema ne e sei hetan kompensasaun tuir lei, exetu bainhira iha prova katak evidénsia deskoñesidu ne e la fó sai iha tempu própriu tanba sala tomak ka parsiál ema ne e nian. 7. Sei labele sujeita ema ida ba julgamentu ka kastigu fila fali ba ofensa ida ne ebé nia hetan tiha ona kondenasaun ba, ka absolvisaun tuir lei no kódigu penal iha país idaidak. Artigu Sei labele konsidera ema ida kulpadu tanba hahalok ka omisaun ruma ne ebé, tuir lei nasionál ka internasionál, seidauk konsidera hanesan krime iha momentu komete hahalok ka omisaun ne e. Nune e mós labele impoin sansaun ida todan liu duké ida ne ebé aplikavel iha momentu komete ofensa kriminál ne e. Karik, haktuir kometimentu ofensa ne e, provizaun ida mosu tuir lei hodi impoin sansaun ida ne ebé kmaan liu, ofensór sei hetan benefísiu ne e. 2. Laiha buat ida iha artigu ne e ne ebé prejudika julgamentu no kastigu ba kualker ema ida nia hahalok ka omisaun ne ebé, iha tempu komete, hanesan krime ida tuir prinsípiu jerál lei nian ne ebé komunidade nasaun sira rekoñese. Artigu 16 Ema idaidak iha direitu atu rekoñese nu udar ema iha lei nia oin. Artigu Sei labele sujeita ema ida ba interferénsia arbitrária ka ilegál ba ninia privasidade, família, uma ka korespondénsia, no mós atake ilegál ba nia onra no reputasaun. 2. Ema idaidak iha direitu ba protesaun lei nian kontra interferénsia ka atake sira ne e. Artigu Ema idaidak iha direitu ba liberdade hanoin, konxiénsia no relijiaun. Direitu ida ne e sei inklui liberdade hodi iha ka adota relijiaun ka fiar ida nia rasik hili, no mós liberdade nu udar indivíduu ka komunidade, iha públiku ka privadu, hodi hala o ninia relijiaun ka fiar ba adorasaun, selebrasaun, prátika no hanorin. 2. Sei labele sujeita ema ida ba koersaun ne ebé hamenus nia liberdade hodi tuir ka adota reljiaun ka fiar ruma ne ebé nia hakarak. 3. liberdade ema ida nian hodi hala o nia relijiaun ka fiar, bele sujeita de it ba limitasaun sira ne ebé preskreve iha lei no ne ebé nesesáriu atu proteje seguransa, orden, saúde no moralidade públika ka direitu no liberdade fundamentál ema seluk nian.

220 4. Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e simu atu respeita liberdade aman inan nian no, bainhira aplikavel, tutór legál nian atu garante edukasaun relijiosa no morál oan sira nian tuir sira nia konviksaun rasik. Artigu Ema idaidak iha direitu atu iha ninia opiniaun rasik laho interferénsia. 2. Ema idaidak iha direitu ba liberdade espresaun; direitu ne e inklui liberdade hodi buka, simu no hafó informasaun no hanoin oinoin, la haree ba fronteira, oral, eskrita ka impresu tuir forma arte ka tuir dalan seluk ne ebé nia hakarak. 3. Uzu ba direitu ne ebé estabelese iha parágrafu 2 artigu ne e nian inklui mós dever no responsabilidade espesiál. Nune e duni bele sujeita ba restrisaun balu, maibé restrisaun sira ne ebé de it estabelese iha lei no presisa duni: 4. Atu respeita direitu no reputasaun ema seluk nian; 5. Ba protesaun seguransa nasionál nian ka orden públika, saúde ka moralidade públika. Artigu Kualker propaganda funu nian sei proibidu tuir lei. 2. kualker advokasia kona-ba odiu nasionál, rasiál ka relijiozu ne ebé konstitui insentivu ida ba diskriminasaun, ostilidade ka violénsia sei proibidu tuir lei. Artigu 21 Direitu ema nian atu halibur laho violénsia rekoñese tiha iha ne e. Labele tau restrisaun seluk ba ezersísiu direitu ne e nian duké restrisaun sira ne ebé iha tuir lei, no ne ebé nesesáriu iha sosiedade demokrátika ida nia laran tuir interese seguransa nasionál ka seguransa públika, orden públika, protesaun ba saúde ka moralidade públika ka protesaun ba direitu no liberdade sira ema seluk nian. Artigu Ema ida-idak iha direitu atu halo asosiasaun ho ema sira seluk, inklui mós direitu atu hari no tama ba sindikatu traballadór hodi proteje nia interese. 2. Labele tau restrisaun seluk ba ezersísiu direitu ne e nian duké restrisaun sira ne ebé lei preskreve, no ne ebé nesesáriu iha sosiedade demokrátika ida nia laran tuir interese seguransa nasionál ka seguransa públika, orden públika, protesaun ba saúde ka moralidade públika ka protesaun ba direitu no liberdade sira ema seluk nian. Artigu ne e sei la prevene atu bele impoin restrisaun ne ebé legál, ba membru forsa armada sira no polísia sira bainhira sira ezerse direitu ida ne e. 3. Laiha buat ida iha artigu ne e ne ebé fó autorizasaun ba Estadu sira membru ba Konvensaun Internasionál Organizasaun Servisu nian hosi 1948 kona-ba Liberdade Asosiasaun no Protesaun ba Direitu atu Organiza, atu hola medida lejislativa ka aplika lei ho maneira ida ne ebé bele prejudika garantia sira iha konvensaun ida ne ebá. Artigu Família maka unidade grupu fundamental no naturál sosiedade nian, nune e duni intituladu ba protesaun sosiedade no Estadu nian. 2. Direitu kaben ba mane no feto sira ho idade kaben sei rekoñese. 3. Sei labele halo kazamentu bainhira laiha konsentimentu tomak hosi parte rua ne ebé atu kaben. 4. Estadu sira membru ba konvensaun ida ne e sei hola medida apropriadu hodi asegura igualidade direitu no responsabilidade ba mane feto bainhira kaben, hela kaben, no bainhira hakoto kazamentu. Karik kazamentu kotu, tenke halo provizaun hodi hafó protesaun ne ebé presiza ba oan sira ne ebé iha.

221 Artigu Labarik hotu-hotu iha direitu, laho diskriminasaun ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, orijen nasionál ka sosiál, propriedade ka moris, ba medida protesaun ne ebé de it presisa hosi nia família, sosiedade no Estadu tuir nia estatutu hanesan labarik. 2. Labarik hotu-hotu tenke rejista kedas no iha naran ida bainhira moris. 3. Labarik hotu-hotu iha direitu hodi hetan nasionalidade ida. Artigu 25 Sidadaun hotu-hotu sei iha direitu no oportunidade, laho distinsaun ne ebé mensiona iha artigu 2 no mós laho restrisaun ne ebé la justu: a. Atu halo parte iha asuntu públiku, diretu ka liuhosi representante ne ebé sira hili ho liberdade; b. Atu vota no sai eleitu iha eleisaun jenuina no periódika ne ebé hanesan sufrájiu universál no iguál no tenke tuir votu sekretu hodi nune e garante espresaun livre hakarak eleitór sira nian; c. Atu hetan asesu, ho termu jerál igualidade nian, ba servisu públiku iha nia país. Artigu 26 Ema hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no intituladu ba protesaun hosi lei ne ebé hanesan, laho kualker diskriminasaun. Nune e duni, lei sei bandu kualker diskriminasaun no sei garante ba ema hotu-hotu, protesaun hanesan no efetivu kontra kualker diskriminasaun ne ebé bazeia ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál ka moris nian, propriedade, estatutu moris ka seluk nian. Artigu 27 Iha Estadu sira ne ebé iha minoria étnika, relijiosa ka linguístika, labele nega direitu ba ema sira ne ebé pertense ba minoria sira ne e atu kaer sira nia kultura, rekoñese ka pratika sira nia relijiaun rasik, ka atu uza sira nia lian rasik hamutuk ho membru seluk komunidade sira nian. PARTE IV Artigu Sei estabelese Komisaun Direitu Ema nian (hosi ne e ba oin refere hanesan Komisaun iha Konvensaun ida ne e). Komisaun ne e sei harii ho membru sanulu resin ualu no sei hala o funsaun ne ebé estabelese hanesan tuirmai. 2. Komisaun ne e sei harii ho sidadaun hosi Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e, nu udar ema ho karater morál aas no kompeténsia iha área direitu ema nian, no sei fó konsiderasaun ba valór partisipasaun hosi ema sira ne ebé iha esperiénsia jurídika. 3. Membru Komisaun nian tenkesér eleitu no sei hala o sira nia knar ho sira nia kapasidade pesoál. Artigu Sei eleje membru Komisaun nian tuir votu sekretu hosi lista ba ema sira maka iha kualifikasaun ne ebé preskreve iha artigu 28, no ne ebé hetan rekomendasaun hosi Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e hodi tuur iha Komisaun. 2. Estadu idaidak membru ba Konvensaun ida ne e labele rekomenda liu ema nain rua. Ema hirak ne e tenkesér sidadaun hosi Estadu ne ebé rekomenda sira. 3. Ema ida sei bele hetan rekomendasaun ba nafatin. Artigu Eleisaun ba dala uluk tenkesér halo iha períodu ne ebé la liu fulan neen hosi momentu Konvensaun ida ne e komesa válidu. 2. Pelumenus fulan haat molok data eleisaun idaidak Komisaun nian, exetu eleisaun atu taka

222 vaga ne ebé deklara tuir artigu 34, Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke haruka konvite eskritu ba Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e hodi sira halo rekomendasaun ba membru Komisaun nian iha fulan tolu nia laran. 3. Sekretáriu Jerál Nasoin Unidas nian tenke prepara lista tuir orden alfabétika ho naran ema sira ne ebé hetan rekomendasaun ho referénsia ba Estadu ne ebé maka rekomenda, hafoin submete lista ne e ba Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e ho tempu ne ebé la liu fulan ida molok data eleisaun idaidak nian. 4. Eleisaun ba membru Komisaun nian sei hala o iha reuniaun ne ebé Sekretáriu Jerál Nasoin Unidas nian sei organiza ba Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e, iha kuartél-jenerál Nasoin Unidas nian. Iha reuniaun ida ne e, ne ebé hetan kuorum ho 2/3 Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e, ema sira ne ebé eleitu hodi tuur iha Komisaun maka sira ne ebé hetan númeru votu barak liu no votu maioria absoluta hosi reprezentante Estadu sira ne ebé prezente no vota. Artigu Komisaun ne e labele inklui liu sidadaun ida hosi Estadu mesak ida. 2. Iha eleisaun Komisaun nian, sei fó konsiderasaun ba distribuisaun geográfika ida ne ebé hanesan ba membru sira no mós reprezentasaun ba modelu sivilizasaun oinoin no sistema jurídiku prinsipál. Artigu Membru Komisaun sira sei eleitu ho mandatu ba tinan haat. Sira sei bele eleitu fila fali karik sira hetan fali rekomendasaun. Maibé mandatu membru nain sia nian ne ebé eleitu iha eleisaun ba dala uluk sei remata bainhira tinan rua liu; imediatamente hafoin eleisaun dala uluk nian, Presidente reuniaun nian ne ebé hetan referénsia iha artigu 30, parágrafu 4 sei hili hamutuk naran membru nain sia nian ne e. 2. Eleisaun sira ne ebé hala o bainhira mandatu membru sira nian remata, tenkesér hala o tuir artigu sira ne ebé mai uluk iha Konvensaun ida ne e. Artigu Karik, tuir opiniaun unánime hosi membru sira seluk, membru ida Komisaun nian para hala o nia funsaun tanba kauza ruma seluk ne ebé la os ausénsia ho karater temporáriu, Presidente Komisaun tenke notifika Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian ne ebé tenke deklara pozisaun membru ne e nian vagu. 2. Karik membru ruma Komisaun nian mate ka rezigna an, Presidente Komisaun nian tenke notifika Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian ne ebé sei deklara pozisaun ne e vagu hosi data membru mate ka data ne ebé rezignasaun komesa válidu. Artigu Bainhira deklara vaga temporária ida tuir artigu 33, no karik mandatu membru nian ne ebe atu substitui la remata iha fulan neen nia laran hosi loron deklara vaga ne e, Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian tenke notifika Estadu idaidak membru ba Konvensaun ida ne e hodi sira bele aprezenta sira nia rekomendasaun, iha fulan rua nia laran tuir artigu 29, atu prenxe vaga ne e. 2. Sekretáriu Jerál Nasoin Unidas nian tenke prepara lista ida tuir orden alfabétika ho naran ema sira ne ebé hetan rekomendasaun, no tenke haruka lista ne e ba Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e. Eleisaun atu prenxe vaga tenke hala o tuir provizaun sira ne ebé relevante iha parte ida ne e konvensaun nian. 3. Membru Komisaun nian ne ebé eleitu atu prenxe vaga ida ne ebé deklara tuir artigu 33, sei kaer pozisaun ne e tuir tempu ne ebé iha hela ba mandatu hosi membru ne ebé husik nia pozisaun iha Komisaun laran tuir provizaun artigu 33 nian.

223 Artigu 35 Membru Komisaun sira sei simu, ho aprovasaun Asembleia Jerál Nasoin Unidas nian, gratifikasaun finanseira hosi rekursu Nasoins Unidas nian tuir termu no kondisaun ne ebé asembleia Jerál maka deside ho konsiderasaun ba importánsia responsabilidade Komisaun nian. Artigu 36 Sekretáriu Jerál Nasoin Unidas nian tenke fornese ema no fasilidade ne ebé nesesáriu ba Komisaun atu bele hala o ninia funsaun ho efetividade tuir Konvensaun ne e. Artigu Sekretáriu Jerál Nasoin Unidas nian tenke konvoka reuniaun inisiál Komisaun nian iha kuartél- Jenerál Nasoin Unidas nian. 2. Hafoin nia reuniaun inisiál, Komisaun tenke reúne iha tempu ne ebé estabelese iha regra prosedimentu Komisaun nian. 3. Baibain, Komisaun sei reúne iha kuartél- Jenerál Nasoins Unidas nian ka Eskritóriu Nasoins Unidas nian iha Jenébra. Artigu 38 Membru Komisaun nian hotu-hotu tenke, molok atu kaer sira nia kargu, halo deklarasaun solene iha komisaun nakloke katak nia sei hala o ninia funsaun ho imparsialidade no konxiénsia. Artigu Komisaun sei eleje ninia ofisiál sira ba períodu mandatu tinan rua. Sira sei bele eleitu fila fali. 2. Komisaun sei estabelese nia regra prosedimentu rasik, maibé regra sira ne e tenke estipula, inter alia, katak: a. Membru sanulu resin rua sei konstitui kuorum; b. Desizaun sira hosi komisaun tenke foti ho votu maioria hosi membru sira ne ebé prezente. Artigu Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e simu atu submete relatóriu kona-ba medida ne ebé de it sira foti hodi hafó efeitu ba direitu sira ne ebé rekoñese iha Konvensaun ida ne e, no mós progresu sira halo hodi ema bele hasai proveitu hosi direitu hirak ne e: a. Iha tinan ida nia laran hosi validade Konvensaun ida ne e nian ba Estadu sira ne ebé relevante; b. Hosi tempu ne e ba oin bainhira Komisaun husu. 2. Relatóriu hotu-hotu sei submete ba Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian ne ebé sei haruka ba Komisaun nia konsiderasaun. Relatóriu sira tenke hato o faktor no difikuldade sira, karik iha, ne ebé afeta implementasaun Konvensaun ne e nian. 3. Hafoin konsulta ho Komisaun, Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian bele haruka ba ajénsia espesializada sira, kópia hosi parte ruma relatóriu nian ne ebé monu ba sira nia área kompeténsia. 4. Komisaun tenke estuda relatóriu ne ebé Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e submete. Komisaun tenke haruka nia relatóriu no komentáriu jerál ruma ne ebé Komisaun konsidera apropriadu ba Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e. Komisaun bele mós haruka ba Konsellu Ekonómiku no Sosiál, komentáriu hirak ne e hamutuk ho kópia relatóriu ne ebé sira simu hosi Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e. 5. Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e bele submete ba Komisaun sira nia observasaun kona-ba komentáriu ruma ne ebé Komisaun halo tuir parágrafu 4 artigu ne e nian.

224 Artigu Estadu ida membru ba Konvensaun ida ne e bele deklara, iha kualker momentu tuir artigu ida ne e, katak nia rekoñese kompeténsia Komisaun nian atu simu no konsidera komunikadu katak Estadu ida membru ba konvensaun ida ne e reklama katak Estadu seluk la halo tuir ninia obrigasaun tuir Konvensaun ida ne e. Komunikadu tuir artigu ne e, bele de it simu no konsidera bainhira submete hosi Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e ne ebé deklara tiha ona katak sira rekoñese kompeténsia Komisaun nian ba sira nia an rasik. Komisaun sei labele simu komunikadu ida hosi Estadu ruma ne ebé seidauk halo deklarasaun ida ne e. Komunikadu sira ne ebé simu tuir artigu ne e tenke trata tuir prosedimentu tuirmai: a. Karik Estadu ida membru ba Konvensaun ida ne e konsidera katak Estadu membru seluk ba Konvensaun ida ne e la fó efeitu ba provizaun Konvensaun ne e nian nia bele, liuhosi komunikadu eskritu, foti kazu ne e ba atensaun Estadu seluk ne e nian. Iha fulan tolu nia laran hafoin simu komunikadu ne e, Estadu ne ebé simu komunikadu sei hafó esplikasaun ka deklarasaun eskritu seluk ba Estadu ne ebé haruka komunikadu hodi klarifika kestaun no inklui mós referénsia ba prosedimentu doméstiku no medida korretiva ne ebé foti tiha ona, sei foti ka bele foti kona-ba kestaun ne e; b. Karik kestaun la konsege ajusta ho satisfasaun ba parte nain rua relevante iha fulan neen nia laran hafoin Estadu simu komunikadu inisiál, Estadu rua ne e iha direitu atu refere asuntu ne e ba Komisaun liuhosi avizu ba Komisaun no ba Estadu ida seluk; c. Komisaun sei lida ho kestaun ne ebé refere ba Komisaun, somente bainhira sertifika tiha ona katak medida korretiva domestika hotu-hotu uza tiha ona kona-ba kestaun ne e tuir prinsípiu lei internasionál nian ne ebé hotu-hotu rehoñese. Regra ne e sei la aplika bainhira aplikasaun ba medida korretiva sira ne e naruk liu laho razaun; d. Komisaun sei hala o reunian fexada bainhira ezamina komunikadu sira ne ebé monu iha artigu ida ne e nia okos; e. Sujeitu ba provizaun sira iha sub- parágrafu (c), Komisaun sei halo nia eskritóriu di ak sira disponivel ba Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e ho intensaun hodi hetan solusaun amistoza ida ba assuntu ho baze iha respeitu ba direitu ema nian no liberdade fundamentál sira ne ebé Konvensaun ida ne e rekoñese; f. kualker asuntu ne ebé refere ba Komisaun, Komisaun bele husu Estadu relevante membru ba Konvensaun ne e ne ebé hetan referénsia iha sub-parágrafu (b), atu fornese kualker informasaun ne ebé relevante; g. Estadu membru sira ne ebé envolvidu no hetan referénsia iha sub-parágrafu (b), sei iha direitu atu hetan reprezentasaun bainhira kestaun ne e diskute iha Komisaun laran, no mós direitu atu halo submisaun orál no/ka eskrita; h. Komisaun tenke, iha fulan sanulu resin rua nia laran hafoin data simu avizu ida tuir subparágrafu (b), submete relatóriu ida: (ii) Karik konsege hetan solusaun ida tuir termu sira iha sub-parágrafu (e), Komisaun sei limita nia relátoriu ba deklarasaun badak ida kona-ba faktu sira no solusaun ne ebé hetan; (ii) Karik la konsege hetan solusaun da tuir termu sira iha sub-parágrafu (e), Komisaun sei limita nia relatóriu ba deklarasaun badak kona-ba faktu sira; Submisaun eskrita sira no mós rejistu submisaun orál sira hosi Estadu membru sira ne ebé envolvidu sei tau aneksu ba relatóriu. Ba kestaun hotu-hotu, tenke haruka relatóriu ba Estadu membru sira ne ebé envolvidu. 2. Provizaun sira hosi artigu ne e sei komesa válidu bainhira Estadu membru ba Konvensaun ida ne e nain sanulu halo deklarasaun tuir parágrafu I artigu ida ne e nian. Estadu membru sira sei haruka deklarasaun hirak ne e ba Sekretáriu-Jerál Nasoin Unidas nian, ne ebé sei haruka fali kópia ba Estadu membru sira seluk. Deklarasaun ida sei bele retira fila fali iha kualker momentu liuhosi notifikasaun ba Sekretáriu-Jerál. Retirada ne e sei la prejudika konsiderasaun ba kestaun ida hosi komunikadu ne ebé haruka tiha ona tuir artigu ida ne e; Sei la simu tan komunikadu hosi kualker Estadu membru hafoin Sekretáriu- Jerál simu notifikasaun ba retirada deklarasaun nian, so bele karik Estadu membru envolvidu halo tiha fali deklarasaun foun.

225 Artigu A) Karik kestaun ida ne ebé refere tiha ona ba Komisaun tuir artigu 41 la konsege rezolve tuir satisfasaun Estadu membru sira ne ebé envolvidu, Komisaun bele, ho konsentimentu anteriór hosi Estadu membru sira ne ebé envolvidu, hari Komisaun Konsiliatória ad hoc ida (hosi ne e ba oin refere hanesan Komisaun Konsiliatória). Eskritóriu di ak komisaun Konsiliatória nian sei disponivel ba Estadu membru sira envolvidu, ho intensaun kona-ba solusaun amistoza ba kestaun ho baze iha respeitu ba Konvensaun ida ne e; B) Komisaun Konsiliatória sei konstitui ho membru ema nain lima ne ebé aseitavel ba Estadu membru sira ne ebé envolvidu. Karik Estadu membru sira ne ebé envolvidu falla atu hetan akordu kona-ba kompozisaun tomak ka parsiál Komisaun Konsiliatória nian iha fulan tolu nia l aran, membru sira Komisaun Konsiliatória nian ne ebé la hetan akordu sei eleitu hosi membru Komisaun nia leet tuir votu sekretu ho maioria 2/3 Komisaun nian. 2. Membru Komisaun Konsiliatória nian sei hala o sira nia knar ho sira nia kapasidade pesoál. Sira sei labele sidadaun hosi Estadu membru sira ne ebé envolvidu, ka hosi Estadu ida ne ebé la membru ba Konvensaun ida ne e, ka hosi Estadu membru ida ne ebé seidauk halo deklarasaun tuir artigu Komisaun Konsiliatória sei eleje nia Presidente rasik no adota nia regra prosedimentu rasik. 4. Reuniaun Komisaun Konsiliatória nian baibain sei hala o iha Kuuartél- Jenerál Nasoins Unidas nian ka iha Eskritório Nasoins Unidas nian iha Jenébra. Maibé, reuniaun bele mós hala o iha fatin konveniente ne ebé Komisaun Konsiliatória bele determina hafoin halo konsulta ho Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian, no mós ho Estadu membru sira ne ebé envolvidu. 5. Secretariadu ne ebé estabelese tuir artigu 36 sei serví mós Komisaun Konsiliatória sira ne ebé hari tuir artigu ida ne e. 6. Informasaun ne ebé Komisaun simu no tau hamutuk sei halo disponivel ba Komisaun Konsiliatória, no Komisaun Konsiliatória bele husu Estadu membru sira ne ebé envolvidu atu fornese tan informasaun seluk ne ebé relevante. 7. Bainhira Komisaun Konsiliatória konsidera tiha ona kestaun tomak, maibé iha kualker kazu la tarde liu fulan sanulu resin rua hafoin tau matan ba kestaun ida, Komisaun Konsiliatória sei submete relatóriu ida ba Presidente Komisaun nian atu haruka ba Estadu membru sira ne ebé envolvidu: a. Karik Komisaun Konsiliatória inkapás atu kompleta nia konsiderasaun ba kestaun iha fulan sanulu resin rua nia laran, Komisaun Konsiliatória sei limita nia relatóriu ba deklarasaun badak ida hodi deklara kondisaun konsiderasaun nian ba kestaun; b. Karik hetan solusaun amistoza ida ho baze iha respeitu ba direitu ema nian hanesan rekoñese iha Konvensaun ida ne e, Komisaun Konsiliatória sei limita nia relatóriu ba deklarasaun badak ida kona-ba faktu sira no solusaun ne ebé hetan; c. ) Karik la hetan solusaun ida tuir termu sub-parágrafu (b), Relatóriu Komisaun Konsiliatória nian sei inklui ninia verediktu kona-ba kestaun faktu nian hotuhotu ne ebé relevante ba problema entre Estadu membru sira ne ebé envolvidu, no mós Komisaun Konsiliatória ninia opiniaun kona-ba posibilidade ba solusaun amistoza kestaun nian. Relatóriu ne e sei inklui mós submisaun eskritu sira, no rejistu submisaun orál sira nian ne ebé Estadu membru sira envolvidu halo; d. Karik relatóriu Komisaun Konsiliatória submete tuir sub-parágrafu (c), Estadu membru sira ne ebé envolvidu tenke, iha fulan tolu nia laran hafoin simu relatóriu, notifika Presidente Komisaun nian katak sira aseita ka lae konteúdu relatóriu Komisaun Konsiliatória nian. 8. Provizaun hirak artigu ne e nian la prejudika responsabilidade Komisaun nian tuir artigu Estadu membru sira ne ebé envolvidu sei fahe ho forma iguál despeza membru Komisaun Konsiliatória sira nian tuir estimativa ne ebé Sekretáriu- Jerál Nasoin Unidas sei fó. 10. Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian sei autorizadu atu selu despeza membru Komisaun Konsiliatória nian sira, karik presiza, molok reembolsu hosi Estadu membru sira ne ebé envolvidu tuir parágrafu 9 artigu ida ne e nian. Artigu 43

226 Membru Komisaun nian sira no mós membru Komisaun Konsiliatória ad hoc sira ne ebé foti tuir artigu 42, sei intituladu ba fasilidade, priviléjiu no imunidade sira ba perítu iha misaun Nasoins Unidas nian hanesan estabelese iha seksaun relevante sira hosi Konvensaun kona-ba Piviléjiu no Imunidade Nasoins Unidas nian. Artigu 44 Provizaun sira ba implementasaun Konvensaun ida ne e nian sei aplika, laho prejuizu, ba prosedimentu sira ne ebé preskreve ba área direitu ema nian liuhosi ka tuir instrumentu konstituinte no konvensaun sira Nasoins Unidas nian no mós ajénsia espesializada sira nian, no sei la prevene Estadu sira membru ba Konvensaun ida ne e atu hola rekursu ba prosedimentu sira seluk hodi rezolve disputa tuir akordu internasionál jerál ka espesial ne ebé válidu entre sira. Artigu 45 Komisaun sei submete ba Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian, liuhosi Konsellu Ekonómiku no Sosiál, relatóriu anuál ida kona-ba nia atividade sira. PARTE V Artigu 46 Laiha buat ida iha Konvensaun ida ne e ne ebé bele interpreta fali hanesan hamenus provizaun sira Karta Nasoins Unidas nian, no konstituisaun ajénsia espesializada sira nian ne ebé define responsabilidade respetiva orgaun hirak Nasoins Unidas nian, no mós responsabilidade ajénsia espesializada sira nian kona-ba kestaun sira ne ebé Konvensaun ida ne e tau matan ba. Artigu 47 Laiha buat ida iha Konvensaun ida ne e ne ebé bele interpreta fali hanesan hamenus direitu inerente povu hotu-hotu nian hodi uza no goza tomak ho liberdade sira nia rikusoin no rekursu naturál. PARTE VI Artigu Konvensaun ida ne e loke hela ba asinatura hosi kualker Estadu membru Nasoins Unidas nian, ka membru ba nia ajénsia espesializada sira, hosi kualker Estadu membru ba Estatutu Tribunal Internasionál Justisa nian, no mós hosi kualker Estadu ne ebé hetan konvite hosi Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian atu sai membru ba Konvensaun ida ne e. 2. Konvensaun ida ne e sei sujeita ba ratifikasaun. Instrumentu ratifikasaun nian sei hatama ba Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian. 3. Konvensaun ida ne e sei loke hela ba adezaun hosi kualker Estadu ne ebé refere ba iha parágrafu 1 artigu ida ne e nian. 4. Adezaun sei efetua liuhosi hatama instrumentu adezaun nian ba Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian. 5. Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian sei informa, ba Estadu hotu-hotu ne ebé asina tiha ona Konvensaun ida ne e ka aderente, kona-ba atu hatama instrumentu ratifikasaun ka adezaun idaidak nian. Artigu 49

227 1. Konvensaun ida ne e sei komesa válidu liu fulan tolu hosi data ne ebé instrumentu ratifikasaun ka instrumentu adezaun númeru tolunulu resin lima tama ba iha Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian. 2. Ba Estadu idaidak ne ebé ratifika ka hafó aderénsia ba Konvensaun ida ne e liu tiha momentu instrumentu ratifikasaun ka adezaun nian númeru tolunulu resin lima tama, Konvensaun ida ne e komesa válidu liu fulan tolu hosi momentu nia hatama ninia instrumentu ratifikasaun ka adezaun rasik. Artigu 50 Provizaun sira Konvensaun ne e nian sei haluan ba parte hotu-hotu Estadu federal sira nian laho kualker limitasaun ka exesaun. Artigu Kualker Estadu membru ba Konvensaun ida ne e bele propoin emenda no arkiva ho Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian. Sekretáriu- Jerál sei, hafoin simu proposta emenda nian, komunika kualker proposta emenda nian ba Estadu sira ne ebé membru ba Konvensaun ida ne e hodi husu katak sira notifika fila fali nia karik sira favorese konferénsia Estadu membru sira nian ho propózitu atu konsidera no vota ba proposta emenda nian. karik pelumenus 1/3 Estadu membru sira favorese konferénsia ne e, Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian sei konvoka konferénsia ne e iha Nasoins Unidas nia patrosíniu okos. Kualker emenda ne ebé adota tuir maioria estadu membru sira ne ebé prezente no vota iha konferénsia ne e, sei submete ba Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian hodi hetan aprovasaun. 2. Emenda sira sei komesa válidu bainhira sira hetan aprovasaun hosi Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian no aseitasaun hosi maioria 2/3 Estadu sira Membru ba Konvensaun ida ne e, tuir sira nia respetivu prosesu konstitusionál. 3. Bainhira emenda sira komesa válidu, sira sei sai obrigatóriu ba Estadu membru sira ne ebé aseita emenda sira ne e. Estadu membru sira seluk sei sujeita nafatin ba provizaun Konvensaun korrente ida ne e nian no mós ba emenda anteriór sira seluk ne ebé sira aseita tiha ona. Artigu Laho konsiderasaun ba notifikasaun sira ne ebé halo tuir artigu 48, parágrafu 5, Sekretáriu- Jerál Nasoins Unidas nian sei informa ba Estadu hotu-hotu ne ebé hetan referénsia iha parágrafu I iha artigu 48, kona-ba detalle hirak tuirmai: a. Asinatura sira, ratifikasaun no adezaun sira tuir artigu 48; b. Data ne ebé Konvensaun ne e komesa válidu tuir artigu 49, no data ne ebé korresaun sira komesa válidu tuir artigu 51. Artigu Konvensaun ida ne e, ne ebé testu Xinés, Inglés, Rusu, Fransés no Español auténtiku hotu, sei rae iha arkivu Nasoins Unidas nian. 2. Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian sei haruka kópia sertifikada Konvensaun ne e nian ba Estadu hotu-hotu membru ba Konvensaun ida ne e ne ebé hetan referénsia iha artigu 48.

228

229 Annex 3 Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál Adota tiha no haloke ba asinatura, ratifikasaun no aderénsia liuhosi Rezolusaun Asembleia Jerál No. 2200A (XXI), loron 16 fulan Dezembru 1966 PREÁMBULU Estadu sira ne ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne e, Konsidera katak tuir prinsípiu ne ebé proklama iha Karta Nasoens Unidas nian, rekoñesimentu ba dignidade inerente no ba direitu hanesan no inalienável membru hotu família humana nian mak baze ba liberdade, justisa, no dame iha mundu ne e, Rekoñese katak direitu hirak ne e mosu hosi dignidade ne ebé inerente ba ema ida-idak, Rekoñese katak tuir Deklarasaun Universál Direitus Humanus nian, ideál kona-ba ema sira livre hodi goza liberdade sivíl no polítika no mós liberdade hosi moris kuran nian, bele hetan de it bainhira kria kondisaun atu nune e hotu-hotu bele goza sira-nia direitu sivíl no polítiku no mós sira-nia direitu ekonómiku, sosiál no kulturál, Konsidera katak obrigasaun Estadu sira-nian tuir Karta Nasoens Unidas maka atu promove respeitu universál no tau matan ba ema nia direitu no liberdade sira, Rekoñese katak ema ida-idak, ne ebé iha dever ba ema sira seluk no ba komunidade ne ebé nia pertense bá, iha mós responsabilidade atu haka as an hodi promove no halo tuir direitu sira ne ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne e, Konkorda ho artigu sira tuirmai ne e: PARTE I Artigu 1 1. Povu hotu-hotu iha direitu ba autodeterminasaun. Tuir direitu ida-ne e, sira livre atu determina sira-nia estatutu polítiku, no livre atu hala o sira-nia dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál, no kulturál. 2. Povu hotu-hotu bele, ba sira-nia finalidade rasik, dispoin sira-nia rikusoin no rekursu naturál ho liberdade lahó prejuízu ba obrigasaun sira be mosu hosi kooperasaun ekonómiku internasionál ne ebé bazeia ba prinsípiu benefísiu mútuu nian no lei internasionál. Labele iha kazu ruma ne ebé povu ida hetan privasaun hosi ninia meius subsisténsia rasik. 3. Estadu Partisipante sira, inklui mós sira ne ebé kaer responsabilidade atu administra territóriu ne ebé laiha governu rasik ka territóriu iha supervizaun nia okos, tenke promove asaun hodi rekoñese direitu ba autodeterminasaun, no tenke respeita direitu ne e tuir dispozisaun sira ne ebé hakerek iha Karta Nasoens Unidas nian.

230 PARTE II Artigu 2 1. Estadu Partisipante sira kompromete atu respeita no garante, ba ema hotu-hotu ne ebé hela iha nia territóriu laran no sujeitu ba nia jurisdisaun, direitu sira ne ebé hetan rekoñesimentu iha Konvensaun ida-ne e, laiha distinsaun oinsá de it, hanesan rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál ka sosiál, propriedade, estatutu moris nian ka seluk. 2. Bainhira laiha dispozisaun ruma iha lejislasaun ne ebé eziste ona ka tuir medida sira seluk, Estadu Partisipante ida-idak sei kompromete atu hola medida nesesária, tuir prosesu konstitusionál no dispozisaun Konvensaun ne e nian, hodi adota lei ka medida sira ne ebé nesesária atu hamoris direitu sira ne ebé Konvensaun ne e rekoñese. 3. Estadu ida-idak ne ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne e kompromete: (a) Atu asegura katak violasaun ba kualkér ema ida nia direitu ka liberdade ne ebé rekoñese iha ne e sei hetan solusaun efetiva, maski violasaun ne e hahalok ida hosi ema sira ne ebé atua iha sira-nia kapasidade ofisiál; (b) Atu asegura katak kualkér ema ida ne ebé buka solusaun ne e sei hetan determinasaun ba ninia direitu hosi autoridade judisiál, administrativa ka lejislativa ne ebé kompetente, ka hosi autoridade kompetente seluk iha sistema legál Estadu nian hodi dezenvolve posibilidade kona-ba solusaun judisiál ida; (c) Atu asegura katak autoridade kompetente sira sei halo kumpre solusaun sira bainhira konsede tiha ona. Artigu 3 Estadu Partisipante sira kompromete atu asegura direitu hanesan ba mane no feto sira hodi goza direitu sivíl no polítiku sira ne ebé estabelese iha Konvensaun ida-ne e. Artigu 4 1. Iha tempu emerjénsia públika ne ebé ameasa moris Estadu nian, no ninia ezisténsia liuhosi proklamasaun ofisiál, Estadu Partisipante sira bele hola medida sira ne ebé derroga sira-nia obrigasaun iha Konvensaun ne e to o pontu ida ne ebé presiza duni tuir ezijénsia situasaun nian, naran katak medida sira-ne e la inkonsistente ho sira-nia obrigasaun seluk tuir lei internasionál no la envolve diskriminasaun ne ebé bazeia mesak ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun ka orijen sosiál. 2. Dispozisaun ida-ne e la fó dalan atu hamenus Artigu 6, 7, 8 (parágrafu 1 no 2), 11, 15, 16 no Kualkér Estadu Partisipante ida, ne ebé uza direitu derrogasaun nian, tenke fó hatene kedas ba Estadu sira seluk ne ebé mós halo parte iha Konvensaun ida-ne e liuhosi Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian kona-ba dispozisaun ne ebé de it maka nia halo derrogasaun bá no mós razaun tanbasá. Sei tenke halo komunikadu ida tan, liuhosi ema ne e nafatin, kona-ba loron ne ebé maka atu hapara derrogasaun ne e. Artigu 5 1. Laiha buat ida iha Konvensaun ida-ne e maka bele interpreta fali hanesan fó direitu ba Estadu, grupu ka ema ida atu hala o atividade ka asaun ruma ho objetivu atu sobu kualkér direitu no liberdade sira ne ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne e, ka bele limita sira liután limitasaun ne ebé determina tiha ona iha Konvensaun ida-ne e. 2. Labele iha restrisaun bá, ka derrogasaun hosi kualkér direitu fundamentál ema nian ne ebé rekoñese ka eziste iha Estadu ida ne ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne e tuir lei, konvensaun, regulamentu ka kostume sira ho pretestu katak Konvensaun ida-ne e la rekoñese direitu sira-ne e ka katak rekoñese maibé menus liu.

231 PARTE III Artigu 6 1. Ema ida-idak iha direitu inerente atu moris. Direitu ne e sei proteje liuhosi lei. Ema ida sei la lakon arbiru ninia direitu atu moris. 2. Iha Estadu sira ne ebé mak seidauk revoga kastigu mate nian, bele fó de it kastigu mate nian ba krime grave sira tuir lei ne ebé válidu iha momentu krime ne e akontese, no la kontra dispozisaun sira iha Konvensaun ida-ne e no Konvensaun kona-ba Prevensaun no Kastigu ba Krime Jenosídiu nian. Kastigu mate ne e bele hala o de it tuir julgamentu ikusliu hosi tribunál ida ne ebé kompetente. 3. Bainhira privasaun ba ema nia moris sai hanesan jenosídiu, iha komprensaun ida katak laiha buat ida iha artigu ne e mak autoriza kualkér Estadu Partisipante ida atu hetan derrogasaun hosi ninia obrigasaun tuir dispozisaun sira iha Konvensaun kona-ba Prevensaun no Kastigu ba Krime Jenosídiu nian. 4. Ema ruma ne ebé simu kastigu mate nian sei iha hela direitu atu buka perdaun ka permuta ba kastigu ne e. Amnestia, perdaun ka permuta ba kastigu mate nian sei bele fó ba kazu hotu-hotu. 5. Sei labele impoin Kastigu mate nian ba krime sira ne ebé ema ki ik liu tinan sanulu resin ualu halo, ka fó kastigu mate nian ba feto isin-rua sira. 6. Laiha buat ida iha artigu ida-ne e maka kualkér Estadu Partisipante ida bele uza hodi atraza ka prevene abolisaun ba kastigu mate nian. Artigu 7 Ema ida sei labele hetan sujeisaun ba tortura, ka tratamentu no kastigu kruél, dezumanu no degradante. Liu-liu, ema ida sei labele hetan sujeisaun ba esperimentasaun médika ka sientífika, lahó ninia konsentimentu livre. Artigu 8 1. Sei labele mantein ema ida iha eskravidaun laran; eskravidaun no tráfiku eskravu nian ho nia forma oioin proibidu. 2. Sei labele mantein ema ida iha servidaun nia laran. 3. (a) Sei labele husu ema ida atu hala o servisu forsadu ka obrigatóriu; (b) Parágrafu 3 (a) sei la impede, iha rai sira ne ebé bele hamonu pena prizaun ho servisu forsadu nu udar kastigu ba krime ida, realizasaun servisu forsadu nian hanesan kontinuasaun ba sentensa kastigu hosi tribunál kompetente ida; (c) Ba propósitu parágrafu ne e nian, termu servisu forsadu ka obrigatóriu sei la inklui: (i) (ii) kualkér servisu, lahó referénsia iha sub-parágrafu (b), ne ebé baibain ema prizioneiru tenke hala o hanesan konsequénsia hosi orden legál tribunál nian, ka ema tenke hala o durante liberdade kondisionál hosi detensaun; kualkér servisu ho karater militár no mós, iha Estadu sira ne ebé mak rekoñese objesaun konxiénsia nian, servisu militár ruma ne ebé tuir lei ema sira halo objesaun konxiénsia tenke hala o; (iii) kualkér servisu tuir ezijénsia iha kazu emerjénsia nia laran ka kalamidade ne ebé ameasa komunidade nia moris ka nia di ak; (iv) kualkér servisu ne ebé halo parte obrigasaun sivíl sira ne ebé normál.

232 Artigu 9 1. Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade no seguransa ba nia an rasik. Sei labele sujeita ema ida ba prizaun ka detensaun arbitrária. Sei labele hasai ema ida nia liberdade exetu ho razaun no tuir prosedimentu sira ne ebé harii ona iha lei. 2. Ema ruma ne ebé prende tiha ka detidu tenke hetan informasaun iha momentu ne ebé prende nia, kona-ba razaun tansá kaer nia no tenke fó hatene kedas ba nia kona-ba akuzasaun ne ebé foti hasoru nia. 3. Ema ruma ne ebé prende tiha ka detidu tanba akuzasaun krime, tenke lori kedas nia ba juis ka ofisiál seluk ne ebé tuir lei iha autoridade atu hala o podér judisiál, no ema ne e iha direitu atu hetan julgamentu iha tempu razoável nia laran ka hetan libertasaun. Sei la sai hanesan regra jerál katak ema sira ne ebé hein julgamentu tenke hetan detensaun, maibé bele liberta ema sira-ne e ho garantia katak sira sei mosu iha julgamentu, iha kualkér faze prosesu legál nian, no mós karik oportunidade mosu, atu aprezenta an hodi simu sentensa. 4. Ema ruma ne ebé lakon nia liberdade ka detidu, iha direitu atu foti prosesu legál hodi nune e tribunál bele hola desizaun katak nia detensaun ne e legál ka lae, no liberta nia se karik nia detensaun la tuir lei. 5. Ema ruma ne ebé sai vítima ba detensaun ilegál iha direitu ba kompensasaun ne ebé tenke kumpre. Artigu Ema hotu-hotu ne ebé lakon sira-nia liberdade tenke trata ho umanidade no respeitu ba dignidade inerente ema nian. 2. (a) Ema akuzadu sira tenke, exetu iha sirkunstánsia exesionál, hetan segregasaun hosi ema kondenadu sira, no sujeita ba tratamentu oin seluk maibé apropriadu ba sira-nia kondisaun nu udar ema ne ebé seidauk kondenadu; (b) Ema juveníl kondenadu sira tenke haketak hosi adultu sira no lori lailais ba julgamentu. 3. Sistema kadeia nian sei inklui tratamentu ba ema dadur sira ho ninia objetivu esensiál ne ebé atu reforma no hala o reabilitasaun sosiál. Infratór juveníl sira tenke hetan segregasaun hosi adultu sira, no simu tratamentu apropriadu tuir sira-nia tinan no estatutu legál. Artigu 11 Ema ida sei labele tama iha kadeia tanba de it nia labele halo tuir ninia obrigasaun kontratuál. Artigu Ema hotu-hotu ne ebé legál iha territóriu Estadu ida nian sei iha, iha territóriu ne e nia laran, direitu ba liberdade movimentu no liberdade atu hili ninia rezidénsia. 2. Ema hotu-hotu sei livre atu sai hosi kualkér Estadu ida, inklui mós ninian rasik. 3. Direitu sira hato o iha leten ne ebá ne e sei labele hetan restrisaun exetu restrisaun sira ne ebé determina iha lei no ne ebé nesesáriu atu proteje seguransa nasionál, orden públika, saúde públika ka valór morál ka direitu no liberdade ema seluk nian, no mós konsistente ho direitu sira seluk ne ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne e. 4. Ema ida sei labele lakon, ho arbitrariedade, nia direitu atu tama iha ninia país rasik. Artigu 13 Ema estranjeiru ida ne ebé hela legalmente iha territóriu Estadu Partisipante nian bele hetan de it espulsaun hosi territóriu ne ebá liuhosi desizaun ida tuir lei, exetu bainhira razaun konvinsente kona-ba seguransa nasionál ezije oinseluk, no mós nia bele submete razaun kontra ninia espulsaun no iha direitu atu hetan revizaun ba nia kazu hosi autoridade kompetente ka ema sira ne ebé espesialmente dezignadu hosi autoridade kompetente, no mós atu hetan reprezantasaun ba ida-ne e.

233 Artigu Ema hotu-hotu hanesan iha tribunál sira-nia oin. Bainhira halo determinasaun ba akuzasaun kriminál hasoru ema ida ka determina nia direitu ka obrigasaun iha prosesu legál laran, ema hotuhotu iha direitu ba audiénsia ida ne ebé públiku no justu hosi tribunál kompetente no imparsiál ne ebé lei estabelese. Bele esklui imprensa no públiku hosi parte balu ka tomak prosesu julgamentu nian tanbá razaun morál, orden públika, ka bainhira nesesáriu ba interese privasidade ema nian ka tuir tribunál nia haree katak iha sirkunstánsia espesiál ne ebé publisidade bele prejudika interese justisa nian; maibé kualkér sentensa ne ebé hamonu iha kazu kriminál ka sivíl tenke halo públiku exetu, banhira interese ba ema juveníl sira la permite ka tanba prosesu konaba disputa matrimoniál ka kustódia labarik nian. 2. Ema hotu-hotu ne ebé hetan akuzasaun krime iha direitu atu konsidera nia nu udar sala laek to o prova katak tuir lei nia sala. 3. Bainhira determina akuzasaun krime ba ema, hotu-hotu sei iha direitu ba garantia mínima hanesan tuirmai, ho igualidade tomak: (a) Atu fó hatene kedas nia ho detalle no iha lia ida ne ebé nia bele komprende kona-ba akuzasaun ne e nia natureza no razaun; (b) Atu hetan tempu adequadu no fasilidade hodi bele prepara ninia defeza, no mós atu ko alia ho advogadu ne ebé nia rasik hili; (c) Atu hetan julgamentu lahó atrazu exesivu; (d) Atu hetan julgamentu iha nia oin rasik, no atu defende nia an rasik ka liuhosi asisténsia legál ne ebé nia rasik hili; hetan informasaun, karik nia laiha asisténsia legál, kona-ba nia direitu; no mós atu hetan asisténsia legál ne ebé fó ba nia, iha kualkér kazu bainhira interese ba justisa ezije ne e, no nia sei la selu se karik nia laiha meius natoon atu selu; (e) Atu ezamina, ka haruka ezamina testemuña sira ne ebé kontra nia, no mós atu obtein prezensa no ezame ba ninia testemuña sira ho kondisaun hanesan ba testemuña sira ne ebé kontra nia; (f) Atu hetan asisténsia grátis hosi tradutór ida, karik nia la komprende ka la hatene ko alia lia ne ebé uza iha tribunál; (g) Atu labele obriga nia hodi fó testemuñu hasoru nia an rasik ka konfesa nia kulpa. 4. Iha kazu ema juveníl nian, prosedimentu tenkesér ida ne ebé konsidera sira-nia idade no buka atu promove sira-nia reabilitasaun. 5. Ema ida-idak ne ebé hetan kondenasaun ba krime ida sei iha direitu atu hetan revizaun ba ninia kondenasaun no sentensa hosi tribunál ida ne ebé tuir lei boot liu. 6. Bainhira ema ida hetan kondenasaun ba krime liuhosi desizaun finál no tuir fila fali ninia kondenasaun hetan revogasaun ka nia hetan perdaun ho baze ba evidénsia foun ne ebé mosu no hatudu katak iha erru justisa nian, ema ne e sei hetan kompensasaun tuir lei, exetu bainhira iha prova katak evidénsia deskoñesidu ne e la fó sai iha tempu própriu tanba sala tomak ka parsiál ema ne e nian. 7. Sei labele sujeita ema ida ba julgamentu ka kastigu fila fali ba ofensa ida ne ebé nia hetan tiha ona kondenasaun bá, ka absolvisaun tuir lei no kódigu penál iha país ida-idak. Artigu Sei labele konsidera ema ida kulpadu tanba hahalok ka omisaun ruma ne ebé, tuir lei nasionál ka internasionál, seidauk konsidera hanesan krime iha momentu ne ebé nia komete hahalok ka omisaun ne e. Nune e mós labele fó kastigu ida todan liu ida ne ebé mak bele aplika iha momentu ne ebé komete ofensa kriminál ne e. Karik, bainhira komete ofensa ne e, dispozisaun legál ida mosu hodi impoin kastigu ida ne ebé kmaan liu, sala-na in sei hetan benefísiu ne e.

234 2. Laiha buat ida iha artigu ne e mak prejudika julgamentu no kastigu ba kualkér ema ida nia hahalok ka omisaun ne ebé, iha tempu komete, hanesan krime ida tuir prinsípiu jerál lei nian ne ebé komunidade nasaun sira rekoñese. Artigu 16 Ema ida-idak iha direitu atu rekoñese nu udar ema iha lei nia oin. Artigu Sei labele sujeita ema ida ba interferénsia arbitrária ka ilegál ba ninia privasidade, família, uma ka korrespondénsia, no mós atake ilegál ba nia onra no reputasaun. 2. Ema ida-idak iha direitu ba protesaun lei nian kontra interferénsia ka atake sira-ne e. Artigu Ema ida-idak iha direitu ba liberdade atu iha hanoin, konxiénsia no relijiaun. Direitu ida-ne e sei inklui liberdade atu iha ka adota relijiaun ka fiar ida ne ebé nia rasik hili, no mós liberdade nu udar indivíduu ka komunidade, iha públiku ka privadu, hodi hala o ninia relijiaun ka fiar ba adorasaun, selebrasaun, prátika no hanorin. 2. Sei labele sujeita ema ida ba koersaun ne ebé hamenus nia liberdade hodi tuir ka adota reljiaun ka fiar ruma ne ebé nia hakarak. 3. liberdade ema ida nian hodi hala o nia relijiaun ka fiar, bele sujeita de it ba limitasaun sira ne ebé preskreve iha lei no ne ebé nesesáriu atu proteje seguransa, orden, saúde no morál públika ka direitu no liberdade fundamentál ema seluk nian. 4. Estadu partisipante sira simu atu respeita liberdade aman inan nian no, bainhira aplikavel, tutór legál nian atu garante edukasaun relijiosa no morál oan sira-nian tuir sira-nia konviksaun rasik. Artigu Ema ida-idak iha direitu atu iha ninia opiniaun rasik lahó interferénsia. 2. Ema ida-idak iha direitu ba liberdade espresaun; direitu ne e inklui liberdade atu buka, simu no fó informasaun no hanoin oinoin, la haree ba fronteira, orál, eskrita ka impresu tuir forma arte ka tuir dalan seluk ne ebé nia hakarak. 3. Uzu ba direitu ne ebé estabelese iha parágrafu 2 artigu ne e nian inklui mós dever no responsabilidade espesiál. Nune e duni bele sujeita ba restrisaun balu, maibé restrisaun sira ne ebé de it estabelese iha lei no presisa duni: (a) Atu respeita direitu no reputasaun ema seluk nian; (b) Ba protesaun seguransa nasionál nian ka orden públika, saúde ka moralidade públika. Artigu Kualkér propaganda funu nian sei proibidu tuir lei. 2. Kualkér advokasia kona-ba ódiu nasionál, rasiál ka relijiozu ne ebé konstitui insentivu ida ba diskriminasaun, ostilidade ka violénsia sei bandu tuir lei. Artigu 21 Direitu ema nian atu halibur lahó violénsia rekoñese tiha iha ne e. Labele tau restrisaun seluk ba ezersísiu direitu ne e nian duké restrisaun sira ne ebé iha tuir lei, no ne ebé nesesáriu iha sosiedade demokrátika ida nia laran tuir interese seguransa nasionál ka seguransa públika, orden públika, protesaun ba saúde ka moralidade públika ka protesaun ba direitu no liberdade sira ema seluk nian. Artigu Ema ida-idak iha direitu atu halo asosiasaun ho ema sira seluk, inklui mós direitu atu hari no tama ba sindikatu traballadór hodi proteje nia interese.

235 2. Labele tau restrisaun seluk ba ezersísiu direitu ne e nian duké restrisaun sira ne ebé lei preskreve, no ne ebé nesesáriu iha sosiedade demokrátika ida nia laran tuir interese seguransa nasionál ka seguransa públika, orden públika, protesaun ba saúde ka moralidade públika ka protesaun ba direitu no liberdade sira ema seluk nian. Artigu ne e sei la prevene atu bele impoin restrisaun ne ebé legál, ba membru forsa armada sira no polísia sira bainhira sira ezerse direitu ida-ne e. 3. Laiha buat ida iha artigu ne e ne ebé fó autorizasaun ba Estadu sira ne ebe halo parte iha Konvensaun Internasionál Organizasaun Servisu nian hosi 1948 kona-ba Liberdade Asosiasaun no Protesaun ba Direitu atu Organiza, atu hola medida lejislativa ka aplika lei ho maneira ida ne ebé bele prejudika garantia sira iha Konvensaun ida ne ebá. Artigu Família maka unidade grupu fundamental no naturál sosiedade nian, nune e duni intituladu ba protesaun sosiedade no Estadu nian. 2. Direitu kaben ba mane no feto sira ho idade kaben sei rekoñese. 3. Sei labele halo kazamentu bainhira laiha konsentimentu tomak hosi parte rua ne ebé atu kaben. 4. Estadu Partisipante sira sei hola medida apropriadu hodi asegura igualidade direitu no responsabilidade ba mane no feto bainhira kaben, iha kazamentu laran no bainhira hakotu kazamentu. Karik kazamentu kotu, tenke halo provizaun hodi fó protesaun ne ebé presiza ba oan sira ne ebé iha. Artigu Labarik hotu-hotu iha direitu, lahó diskriminasaun ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, orijen nasionál ka sosiál, propriedade ka moris, ba medida protesaun ne ebé de it presisa hosi nia família, sosiedade no Estadu tuir nia estatutu hanesan labarik. 2. Labarik hotu-hotu tenke rejista kedas no iha naran ida bainhira moris. 3. Labarik hotu-hotu iha direitu hodi hetan nasionalidade ida. Artigu 25 Sidadaun hotu-hotu sei iha direitu no oportunidade, lahó distinsaun ne ebé mensiona iha Artigu 2 no mós lahó restrisaun ne ebé la justu: (a) Atu halo parte iha asuntu públiku, diretu ka liuhosi representante ne ebé sira hili ho liberdade; (b) Atu vota no sai eleitu iha eleisaun jenuina no periódika ne ebé hanesan sufrájiu universál no iguál no tenke tuir votu sekretu hodi nune e garante espresaun livre hakarak eleitór sira-nian; (c) Atu hetan asesu, ho termu jerál igualidade nian, ba servisu públiku iha nia país. Artigu 26 Ema hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no intituladu ba protesaun hosi lei ne ebé hanesan, lahó kualkér diskriminasaun. Nune e duni, lei sei bandu kualkér diskriminasaun no sei garante ba ema hotuhotu, protesaun hanesan no efetivu kontra kualkér diskriminasaun ne ebé bazeia ba rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál ka moris nian, propriedade, estatutu moris ka seluk nian. Artigu 27 Iha Estadu sira ne ebé mak iha minoria étnika, relijiosa ka linguístika, labele nega direitu ba ema sira ne ebé pertense ba minoria sira-ne e atu kaer sira-nia kultura, rekoñese ka pratika sira-nia relijiaun rasik, ka atu uza sira-nia lia rasik hamutuk ho membru seluk komunidade sira-nian.

236 PARTE IV Artigu Sei estabelese Komisaun Direitu Ema nian (hosi ne e ba oin refere hanesan Komisaun iha Konvensaun ida-ne e). Komisaun ne e sei harii ho membru sanulu resin ualu no sei hala o funsaun ne ebé estabelese hanesan tuirmai. 2. Komisaun ne e sei harii ho sidadaun hosi Estadu Partisipante sira, nu udar ema ho karater, morál aas no kompeténsia iha área direitu ema nian, no sei fó konsiderasaun ba valór partisipasaun hosi ema sira ne ebé iha esperiénsia jurídika. 3. Membru Komisaun nian tenkesér eleitu no sei hala o sira-nia knar ho sira-nia kapasidade pesoál. Artigu Sei hili membru Komisaun nian tuir votu sekretu hosi lista ba ema sira maka iha kualifikasaun ne ebé preskreve iha Artigu 28, no ne ebé hetan rekomendasaun hosi Estadu Partisipante sira atu tuur iha Komisaun. 2. Estadu Partisipante ida-idak labele rekomenda liu ema na in rua. Ema hirak ne e tenkesér sidadaun hosi Estadu ne ebé rekomenda sira. 3. Ema ida sei bele hetan nafatin rekomendasaun. Artigu Eleisaun ba dala uluk tenkesér halo iha períodu ne ebé la liu fulan neen hosi momentu Konvensaun ida-ne e komesa válidu. 2. Pelumenus fulan haat molok data eleisaun ida-idak Komisaun nian, exetu eleisaun atu taka vaga ne ebé deklara tuir Artigu 34, Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian tenke haruka konvite eskritu ba Estadu Partisipante sira hodi sira halo rekomendasaun ba membru Komisaun nian iha fulan tolu nia laran. 3. Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian tenke prepara lista tuir orden alfabétika ho naran ema sira ne ebé hetan rekomendasaun ho referénsia ba Estadu ne ebé maka rekomenda, hafoin submete lista ne e ba Estadu Partisipante sira ho tempu ne ebé la liu fulan ida molok data eleisaun ida-idak nian. 4. Eleisaun ba membru Komisaun nian sei hala o iha reuniaun ne ebé Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian sei organiza ba Estadu Partisipante sira, iha Sede-Jeral Nasoens Unidas nian. Iha reuniaun ida-ne e, ne ebé hetan kuorum ho 2/3 Estadu Partisipante sira, ema sira ne ebé eleitu atu tuur iha Komisaun maka sira ne ebé hetan númeru votu barak liu no votu maioria absoluta hosi reprezentante Estadu sira ne ebé prezente no vota. Artigu Komisaun ne e labele inklui liu sidadaun ida hosi Estadu ida. 2. Iha eleisaun Komisaun nian, sei fó konsiderasaun ba distribuisaun jeográfika ida ne ebé hanesan ba membru sira no mós reprezentasaun ba modelu sivilizasaun oinoin no sistema jurídiku prinsipál sira. Artigu Membru Komisaun sira sei eleitu ho mandatu ba tinan haat. Sira sei bele eleitu fila fali karik sira hetan fali rekomendasaun. Maibé mandatu membru na in sia nian ne ebé eleitu iha eleisaun ba dala uluk sei remata bainhira tinan rua liu; imediatamente hafoin eleisaun dala uluk nian, Presidente reuniaun nian ne ebé hetan referénsia iha Artigu 30, parágrafu 4 sei hili hamutuk naran membru na in sia nian ne e. 2. Eleisaun sira ne ebé hala o bainhira mandatu membru sira-nian remata, tenkesér hala o tuir artigu sira ne ebé mai uluk iha Konvensaun ida-ne e.

237 Artigu Karik, tuir opiniaun unánime hosi membru sira seluk, membru ida Komisaun nian pára hala o nia funsaun tanba kauza ruma seluk ne ebé la os auzénsia ho karater temporáriu, Presidente Komisaun tenke notifika Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian ne ebé tenke deklara pozisaun membru ne e nian vagu. 2. Karik membru ruma Komisaun nian mate ka rezigna an, Presidente Komisaun nian tenke notifika Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian ne ebé sei deklara pozisaun ne e vagu hosi data membru mate ka data ne ebé rezignasaun komesa válidu. Artigu Bainhira deklara vaga temporária ida tuir Artigu 33, no karik mandatu membru nian ne ebé atu substitui la remata iha fulan neen nia laran hosi loron deklara vaga ne e, Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian tenke notifika Estadu ida-idak ne ebe halo parte iha Konvensaun ida-ne e hodi sira bele aprezenta sira-nia rekomendasaun, iha fulan rua nia laran tuir Artigu 29, atu prenxe vaga ne e. 2. Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian tenke prepara lista ida tuir orden alfabétika ho naran ema sira ne ebé hetan rekomendasaun, no tenke haruka lista ne e ba Estadu Partisipante sira. Eleisaun atu prenxe vaga tenke hala o tuir dispozisaun sira ne ebé relevante iha Konvensaun nia parte idane e. 3. Membru Komisaun nian ne ebé eleitu atu prenxe vaga ida ne ebé deklara tuir Artigu 33, sei kaer pozisaun ne e tuir tempu ne ebé mak sei iha hela ba mandatu hosi membru ne ebé husik nia pozisaun iha Komisaun laran tuir dispozisaun Artigu 33 nian. Artigu 35 Membru Komisaun sira sei simu, ho aprovasaun Asembleia Jerál Nasoens Unidas nian, gratifikasaun finanseira hosi rekursu Nasoens Unidas nian tuir termu no kondisaun ne ebé Asembleia Jerál maka deside ho konsiderasaun ba importánsia responsabilidade Komisaun nian. Artigu 36 Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian tenke fornese ema no meius ne ebé nesesáriu ba Komisaun atu bele hala o ninia funsaun ho efetividade tuir Konvensaun ida-ne e. Artigu Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian tenke konvoka reuniaun inisiál Komisaun nian iha Sede- Jerál Nasoens Unidas nian. 2. Hafoin nia reuniaun inisiál, Komisaun tenke reúne iha tempu ne ebé estabelese iha regra prosedimentu Komisaun nian. 3. Baibain, Komisaun sei reúne iha Sede-Jerál Nasoens Unidas nian ka Eskritóriu Nasoens Unidas nian iha Jenébra. Artigu 38 Membru hotu-hotu Komisaun ninian, molok atu kaer sira-nia kargu, tenke halo deklarasaun solene iha Komisaun nakloke katak nia sei hala o ninia funsaun ho imparsialidade no konxiénsia. Artigu Komisaun sei hili ninia ofisiál sira ba períodu mandatu tinan rua. Sira sei bele eleitu fila fali. 2. Komisaun sei estabelese nia regra prosedimentu rasik, maibé regra sira-ne e tenke estipula, inter alia, katak: (a) Membru sanulu resin rua sei konstitui kuorum; (b) Desizaun sira hosi Komisaun tenke foti ho votu maioria hosi membru sira ne ebé prezente.

238 Artigu Estadu Partisipante sira simu atu submete relatóriu kona-ba medida ne ebé de it sira foti hodi fó efeitu ba direitu sira ne ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne e, no mós progresu sira halo hodi ema bele hasai proveitu hosi direitu hirak ne e: foti hodi fó efeitu ba direitu sira ne ebé rekoñese iha Konvensaun ida-ne e, no mós progresu sira halo hodi ema bele hasai proveitu hosi direitu hirak ne e: (a) Iha tinan ida nia laran hosi validade Konvensaun ida- ne e nian ba Estadu sira ne ebé relevante; (b) Hosi tempu ne e ba oin bainhira Komisaun husu. 2. Relatóriu hotu-hotu sei submete ba Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian ne ebé sei haruka ba Komisaun atu halo konsiderasaun bá. Relatóriu sira tenke hato o faktor no difikuldade sira, karik iha, ne ebé afeta implementasaun Konvensaun ne e nian. 3. Hafoin konsulta ho Komisaun, Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian bele haruka ba ajénsia espesializada sira, kópia hosi parte ruma relatóriu nian ne ebé monu ba sira-nia área kompeténsia. 4. Komisaun tenke estuda relatóriu ne ebé Estadu Partisipante sira submete. Komisaun tenke haruka nia relatóriu no komentáriu jerál ruma ne ebé Komisaun konsidera apropriadu ba Estadu Partisipante sira. Komisaun bele mós haruka ba Konsellu Ekonómiku no Sosiál, komentáriu hirak ne e hamutuk ho kópia relatóriu ne ebé sira simu hosi Estadu Partisipante sira. 5. Estadu Partisipante sira bele submete sira-nia observasaun ba Komisaun kona-ba komentáriu ruma ne ebé Komisaun halo tuir parágrafu 4 artigu ne e nian. Artigu Estadu Partisipante ida bele deklara, iha kualkér momentu tuir artigu ida-ne e, katak nia rekoñese kompeténsia Komisaun nian atu simu no konsidera komunikadu katak Estadu Partisipante ida-ne e reklama katak Estadu seluk la halo tuir ninia obrigasaun tuir Konvensaun ida-ne e. Komunikadu tuir artigu ne e, bele de it simu no konsidera bainhira submete hosi Estadu Partisipante sira ne ebé deklara tiha ona katak sira rekoñese kompeténsia Komisaun nian ba sira-nia an rasik. Komisaun sei labele simu komunikadu ida hosi Estadu ruma ne ebé seidauk halo deklarasaun ida-ne e. Komunikadu sira ne ebé simu tuir artigu ne e tenke trata tuir prosedimentu tuirmai: (a) Karik Estadu Partisipante ida konsidera katak Estadu Partisipante seluk la fó efeitu ba dispozisaun Konvensaun ne e nian nia bele, liuhosi komunikadu eskritu, foti kazu ne e ba atensaun Estadu seluk ne e nian. Iha fulan tolu nia laran hafoin simu komunikadu ne e, Estadu ne ebé simu komunikadu sei fó esplikasaun ka deklarasaun eskritu seluk ba Estadu ne ebé haruka komunikadu hodi klarifika kestaun no inklui mós referénsia ba prosedimentu doméstiku no medida korretiva ne ebé foti tiha ona, sei foti ka bele foti kona-ba kestaun ne e; (b) Karik kestaun la konsege ajusta ho satisfasaun ba parte na in rua relevante iha fulan neen nia laran hafoin Estadu simu komunikadu inisiál, Estadu rua ne e iha direitu atu refere asuntu ne e ba Komisaun liuhosi avizu ba Komisaun no ba Estadu ida seluk; (c) Komisaun sei lida ho kestaun ne ebé refere ba Komisaun, somente bainhira sertifika tiha ona katak medida korretiva domestika hotu-hotu uza tiha ona kona-ba kestaun ne e tuir prinsípiu lei internasionál nian ne ebé hotu-hotu rehoñese. Regra ne e sei la aplika bainhira aplikasaun ba medida korretiva sira-ne e naruk liu lahó razaun; (d) Komisaun sei hala o reuniaun fexada bainhira ezamina komunikadu sira ne ebé monu iha artigu ida-ne e nia okos; (e) Sujeitu ba dispozisaun sira iha sub- parágrafu (c), Komisaun sei halo nia eskritóriu sira disponível ba Estadu Partisipante sira ho intensaun hodi hetan solusaun amistoza ida ba assuntu ho baze iha respeitu ba direitu ema nian no liberdade fundamentál sira ne ebé Konvensaun ida-ne e rekoñese;

239 (f) Kualkér asuntu ida ne ebé refere ba Komisaun, Komisaun bele husu Estadu Partisipante relevante ne ebé hetan referénsia iha sub-parágrafu (b), atu fó kualkér informasaun ne ebé relevante; (g) Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu no hetan referénsia iha sub-parágrafu (b), sei iha direitu atu hetan reprezentasaun bainhira kestaun ne e diskute iha Komisaun laran, no mós direitu atu halo aprezentasaun orál no/ka eskrita; (h) Komisaun tenke, iha fulan sanulu resin rua nia laran hafoin data simu avizu ida tuir sub-parágrafu (b), submete relatóriu ida: (i) `Karik konsege hetan solusaun ida tuir termu sira iha sub-parágrafu (e), Komisaun sei limita nia relátoriu ba deklarasaun badak ida kona-ba faktu sira no solusaun ne ebé hetan; (ii) Karik la konsege hetan solusaun ida tuir termu sira iha sub-parágrafu (e), Komisaun sei limita nia relatóriu ba deklarasaun badak kona-ba faktu sira; Aprezentasaun eskrita sira no mós rejistu aprezentasaun orál sira hosi Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu sei tau aneksu ba relatóriu. Ba kestaun hotu-hotu, tenke haruka relatóriu ba Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu. Dispozisaun sira hosi artigu ne e sei komesa válidu bainhira Estadu Partisipante sanulu halo deklarasaun tuir parágrafu I artigu ida-ne e nian. Estadu Partisipante sira sei haruka deklarasaun hirak ne e ba Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian, ne ebé sei haruka fali kópia ba Estadu Partisipante sira seluk. Bele retira fila fali deklarasaun ida iha kualkér momentu liuhosi notifikasaun ba Sekretáriu-Jerál. Retirada ne e sei la prejudika konsiderasaun ba kestaun ida hosi komunikadu ne ebé haruka tiha ona tuir artigu ida-ne e; Sei la simu tan komunikadu hosi kualkér Estadu Partisipante ida hafoin Sekretáriu-Jerál simu notifikasaun ba retirada deklarasaun nian, bele de it se Estadu Partisipante envolvidu halo tiha fali deklarasaun foun. Artigu (a) Karik kestaun ida ne ebé refere tiha ona ba Komisaun tuir Artigu 41 la konsege rezolve tuir satisfasaun Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu, Komisaun bele, ho konsentimentu anteriór hosi Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu, hari Komisaun Konsiliatória ad hoc ida (hosi ne e ba oin refere hanesan Komisaun Konsiliatória). Eskritóriu Komisaun Konsiliatória nian sei disponivel ba Estadu Partisipante sira envolvidu, ho intensaun kona-ba solusaun amistoza ba kestaun ho baze iha respeitu ba Konvensaun ida-ne e; (b) Komisaun Konsiliatória sei konstitui ho membru ema na in lima ne ebé aseitável ba Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu. Karik Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu la hetan akordu kona-ba kompozisaun tomak ka parsiál Komisaun Konsiliatória nian iha fulan tolu nia laran, membru sira Komisaun Konsiliatória nian ne ebé la hetan akordu sei eleitu hosi membru Komisaun nia leet tuir votu sekretu ho maioria 2/3 Komisaun nian. 2. Membru Komisaun Konsiliatória nian sei hala o sira-nia knaar ho sira-nia kapasidadepesoál. Sira sei labele sidadaun hosi Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu, ka hosi Estadu ida ne ebé la halo parte iha Konvensaun ida-ne e, ka hosi Estadu Partisipante ida ne ebé seidauk halo deklarasaun tuir Artigu Komisaun Konsiliatória sei hili nia Presidente rasik no adota nia regra prosedimentu rasik. 4. Reuniaun Komisaun Konsiliatória nian baibain sei hala o iha Sede-Jerál Nasoens Unidas nian ka iha Eskritóriu Nasoens Unidas nian iha Jenébra. Maibé, reuniaun bele mós hala o iha fatin konveniente ne ebé Komisaun Konsiliatória bele determina hafoin halo konsulta ho Sekretáriu- Jerál Nasoens Unidas nian, no mós ho Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu. 5. Secretariadu ne ebé estabelese tuir Artigu 36 sei serví mós Komisaun Konsiliatória sira ne ebé harii tuir artigu ida-ne e. 6. Sei halo informasaun ne ebé Komisaun simu no tau hamutuk disponível ba Komisaun Konsiliatória, no Komisaun Konsiliatória bele husu Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu atu fornese tan informasaun seluk ne ebé relevante.

240 7. Bainhira Komisaun Konsiliatória konsidera tiha ona kestaun tomak, maibé iha kualkér kazu la tarde liu fulan sanulu resin rua hafoin tau matan ba kestaun ida, Komisaun Konsiliatória sei submete relatóriu ida ba Presidente Komisaun nian atu haruka ba Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu: (a) Karik Komisaun Konsiliatória inkapás atu kompleta nia konsiderasaun ba kestaun iha fulan sanulu resin rua nia laran, Komisaun Konsiliatória sei limita nia relatóriu ba deklarasaun badak ida hodi deklara kondisaun konsiderasaun nian ba kestaun ne e; (b) Karik hetan solusaun amistoza ida ho baze iha respeitu ba direitu ema nian hanesan rekoñese iha Konvensaun ida-ne e, Komisaun Konsiliatória sei limita nia relatóriu ba deklarasaun badak ida kona-ba faktu sira no solusaun ne ebé hetan; (c) Karik la hetan solusaun ida tuir termu sub-parágrafu (b), Relatóriu Komisaun Konsiliatória nian sei inklui ninia verediktu kona-ba kestaun faktu nian hotu-hotu ne ebé relevante ba problema entre Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu, no mós Komisaun Konsiliatória ninia opiniaun kona-ba posibilidade ba solusaun amistoza kestaun nian. Relatóriu ne e sei inklui mós aprezentasaun eskrita sira, no rejistu aprezentasaun orál sira-nian ne ebé Estadu Partisipante sira envolvidu halo; (d) Karik relatóriu Komisaun Konsiliatória nian aprezenta tuir sub-parágrafu (c), Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu tenke, iha fulan tolu nia laran hafoin simu relatóriu, notifika Presidente Komisaun nian katak sira aseita ka lae konteúdu relatóriu Komisaun Konsiliatória nian. 8. Dispozisaun hirak artigu ne e nian la prejudika responsabilidade Komisaun nian tuir Artigu Estadu Partisipante sira ne ebé envolvidu sei fahe ho forma iguál despeza membru Komisaun Konsiliatória sira-nian tuir estimativa ne ebé Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian sei fó. 10. Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian sei autorizadu atu selu membru Komisaun Konsiliatória sirania despeza, karik presiza, molok reembolsu hosi Estadu Partisipante sira ne ebé Artigu 43 Membru Komisaun sira no mós membru Komisaun Konsiliatória ad hoc sira ne ebé foti tuir Artigu 42, sei iha direitu ba meius, priviléjiu no imunidade sira ne ebe fó ba perítu iha misaun Nasoens Unidas nian hanesan estabelese iha artigu relevante sira hosi Konvensaun kona-ba Piviléjiu no Imunidade Nasoens Unidas nian. Artigu 44 Dispozisaun sira ba implementasaun Konvensaun ida-ne e nian sei aplika, lahó prejuizu, ba prosedimentu sira ne ebé preskreve ba área direitu ema nian liuhosi ka tuir instrumentu konstitusionál no konvensaun sira Nasoens Unidas nian no mós ajénsia espesializada sira-nian, no sei la prevene Estadu sira ne ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne e atu rekorre ba prosedimentu sira seluk hodi rezolve disputa tuir akordu internasionál jerál ka espesiál ne ebé válidu entre sira. Artigu 45 Komisaun sei aprezenta ba Asembleia Jerál Nasoens Unidas nian, liuhosi Konsellu Ekonómiku no Sosiál, relatóriu anuál ida kona-ba nia atividade sira. PARTE V Artigu 46 Laiha buat ida iha Konvensaun ida-ne e mak bele interpreta fali hanesan hamenus dispozisaun sira iha Karta Nasoens Unidas nian no ajénsia espesializada sira-nia regulamentu ne ebé define responsabilidade órgaun sira Nasoens Unidas nian, no mós responsabilidade ajénsia espesializada siranian kona-ba kestaun sira ne ebé Konvensaun ida-ne e tau matan bá.

241 Artigu 47 Laiha buat ida iha Konvensaun ida-ne e mak bele interpreta fali hanesan hamenus direitu inerente povu hotu-hotu nian atu uza no goza tomak ho liberdade sira-nia rikusoin no rekursu naturál. PARTE VI Artigu Konvensaun ida-ne e loke hela ba asinatura hosi kualkér Estadu Membru Nasoens Unidas nian, ka membru ba nia ajénsia espesializada sira, hosi kualkér Estadu Membru ba Estatutu Tribunál Internasionál Justisa ninian, no mós hosi kualkér Estadu ida ne ebé hetan konvite hosi Asembleia Jerál Nasoens Unidas nian atu halo parte iha Konvensaun ida-ne e. 2. Konvensaun ida-ne e sei sujeita ba ratifikasaun. Instrumentu ratifikasaun nian sei hatama ba Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas nian. 3. Konvensaun ida-ne e sei loke hela ba adezaun hosi kualkér Estadu ne ebé refere bá iha parágrafu 1 artigu ida-ne e nian. 4. Adezaun sei efetua liuhosi hatama instrumentu adezaun nian ba Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian. 5. Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian sei fó hatene ba Estadu hotu-hotu ne ebé asina ka adere tiha ona ba Konvensaun ida-ne e kona-ba atu hatama instrumentu ratifikasaun ka adezaun ida-idak nian. Artigu Konvensaun ida-ne e sei komesa válidu liu fulan tolu hosi data ne ebé instrumentu ratifikasaun ka instrumentu adezaun númeru tolunulu resin lima tama ba iha Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian. 2. Ba Estadu ida-idak ne ebé ratifika ka adere ba Konvensaun ida-ne e liu tiha momentu instrumentu ratifikasaun ka adezaun nian númeru tolunulu resin lima tama, Konvensaun ida-ne e komesa válidu liu fulan tolu hosi momentu nia hatama ninia instrumentu ratifikasaun ka adezaun rasik. Artigu 50 Dispozisaun sira Konvensaun ne e nian sei haluan ba parte hotu-hotu Estadu federal sira-nian lahó kualkér limitasaun ka exesaun. Artigu Kualkér Estadu Partisipante ida bele propoin emenda no arkiva ho Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian. Hafoin simu proposta emenda nian, Sekretáriu-Jerál sei komunika kualkér proposta emenda nian ba Estadu Partisispante sira hodi husu katak sira notifika fila fali nia karik sira favorese konferénsia Estadu Partisipante sira-nian ho propózitu atu konsidera no vota ba proposta emenda nian. Se karik pelumenus 1/3 Estadu Partisipante sira favorese konferénsia ne e, Sekretáriu - Jerál Nasoens Unidas nian sei konvoka konferénsia ida ne ebé Nasoens Unidas maka sei patrosina. Kualkér emenda ne ebé adota tuir maioria Estadu Partisipante sira ne ebé prezente no vota iha konferénsia ne e, sei submete ba Asembleia Jerál Nasoens Unidas nian atu aprova. 2. Emenda sira sei tama iha vigor bainhira sira hetan aprovasaun hosi Asembleia Jerál Nasoens Unidas nian no aseitasaun hosi maioria 2/3 Estadu Partisipante sira, tuir sira-nia prosesu konstitusionál. 3. Bainhira emenda tama iha vigor, Estadu Partisipante sira ne ebé simu emenda sira-ne e iha obrigasaun atu kumpre; Estadu Partisipante sira seluk sei kumpre nafatin Konvensaun ida-ne e nia dispozisaun no emenda sira uluk ne ebé sira simu tiha ona.

242 Artigu 52 Lahó konsiderasaun ba notifikasaun sira ne ebé halo tuir Artigu 48, parágrafu 5, Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian sei fó hatene ba Estadu hotu-hotu ne ebé hetan referénsia iha parágrafu I iha Artigu 48, kona-ba detalle hirak tuirmai: (a) Asinatura, ratifikasaun no adezaun sira tuir Artigu 48; (b) Data ne ebé Konvensaun ne e komesa válidu tuir Artigu 49, no data ne ebé korresaun sira komesa válidu tuir Artigu 51. Artigu Konvensaun ida-ne e, ne ebé mós iha testu auténtiku iha lia Xina, Inglés, Rusu, Fransés no Español, sei rai iha arkivu Nasoens Unidas nian. 2. Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian sei haruka kópia autentikada Konvensaun ne e nian ba Estadu Partisipante sira ne ebé hetan referénsia iha Artigu 48.

243 Annex 4 KONVENSAUN DIREITUS LABARIK NIAN PREÁMBULU Estadu sira ne ebé hola parte iha Konvensaun ida-ne e, Konsidera katak, tuir prinsípiu ne ebé proklama iha Karta Nasoens Unidas nian, rekoñesimentu ba dignidade inerente no ba direitu hanesan no inalienável membru hotu família humana nian mak baze ba liberdade, justisa no dame iha mundu ne e, Tau iha neon katak povu sira Nasoens Unidas nian afirma dala ida tan iha Karta ONU ninian sira-nia fiar iha direitus umanus fundamentál no iha dignidade no valór ema nian, no determina ona atu promove progresu sosiál no padraun aas moris ninian iha liberdade ida ne ebé luan liu, Rekoñese katak Nasoens Unidas iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian no iha Paktu Internasionál sira kona-ba Direitus Umanus, proklama no simu ona katak ema hotu iha direitu ba direitu no liberdade hotu-hotu ne ebé hakerek iha Konvensaun ida-ne e, la haree ba distinsaun ne ebé de it, hanesan rasa, kór, seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál ka sosiál, rikusoin, moris ka estatutu seluk, Hanoin hikas fali katak, iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian, Nasoens Unidas proklama tiha ona katak labarik sira iha direitu atu hetan kuidadu espesiál no asisténsia, Fiar metin katak família, nu udar grupu fundamentál sosiedade nian no ambiente naturál ba nia membru hotu-hotu no liuliu ba labarik sira atu dezenvolve no moris-di ak, tenke hetan protesaun no tulun ne ebé presiza atu nune e família bele iha kbiit atu simu responsabilidade iha komunidade nia laran, Rekoñese katak labarik ida, atu nia personalidade hetan dezenvolvimentu tomak no kmatek, tenke moris iha ambiente família nian, iha ambiente ida ne ebé iha ksolok, domi no komprensaun, Konsidera katak labarik sira tenke hetan preparasaun tomak atu moris nu udar ema individuál ida iha sosiedade nian laran, no sai boot iha ideál sira ne ebé proklama tiha ona iha Karta Nasoens Unidas nian, liuliu iha espíritu dame, dignidade, toleránsia, liberdade, igualdade no solidariedade nian. Tau iha neon katak, nesesidade atu haluan tan kuidadu apropriadu ba labarik sira ne ebé Deklarasaun Jenébra kona-ba Direitus Labarik nian iha 1924 hateten no Deklarasaun kona-ba Direitus Labarik nian, ne ebé Nasoens Unidas adota iha loron 20 fulan Novembru 1959 no hetan rekoñesimentu iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian, iha Paktu Internasionál kona-ba Direitu Polítiku no Sivíl (liuliu iha Artigu 23 no 24), iha Paktu Intemasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál (liuliu iha Artigu 10) no iha estatutu no instrumentu relevante sira hosi ajénsia espesializadu no organizasaun internasionál sira ne ebé iha interese ba labarik nia moris, Tau iha neon katak, hanesan hateten sai ona iha Deklarasaun kona-ba Direitu Labarik nian, labarik sira, tanba seidauk iha maturidade fízika no mentál, prezisa protesaun no kuidadu espesiál, inklui protesaun legál ne ebé apropriadu, molok no hafoin moris, Hanoin hikas fali dispozisaun sira ne ebé hakerek iha Deklarasaun Prinsípiu Sosiál no Legál ninian kona-ba Labarik nia Protesaun no Moris, ho Referénsia Espesiál ba Kustódia no Adosaun Nasionál no Internasionál; Regra Padraun Mínimu Nasoens Unidas ninian ba Justisa Juveníl (Regra Beijing nian); no Deklarasaun kona-ba Protesaun ba Feto no Labarik sira iha Emerjénsia no Konflitu armadu, Rekoñese katak iha nasaun hotu-hotu iha mundu ne e, iha labarik maka moris iha kondisaun susar tebetebes, no labarik sira-ne e presiza konsiderasaun espesiál ida, Konsidera mós importánsia valór tradisionál no kulturál povu ida-idak ninian kona-ba labarik sira-nia protesaun no dezenvolvimentu armóniku, Rekoñese importánsia kooperasaun internasionál nian atu hadi a labarik sira-nia moris iha nasaun ida -idak, liuliu iha nasaun sira ne ebé maka sei dezenvolve hela,

244 Konkórda tiha ona hanesan tuirmai ne e: PARTE 1 Artigu 1 Tuir Konvensaun ida-ne e nia propózitu, labarik signifika ema ida ne ebé iha tinan sanulu resin ualu mai kraik, se karik lei ne ebé aplika ba labarik sira la konsidera ema ida nu udar adultu sedu liu. Artigu 2 1. Estadu Partisipante sira sei respeita no asegura direitu ne ebé hakerek iha Konvensaun ida-ne e kona-ba labarik ida-idak iha sira-nia jurisdisaun laran no labele halo diskriminasun oinsá de it, la haree ba rasa labarik ne e nian ka nia inan-aman ka tutór sira-nia kór, seksu, língua, relijiaun, opiniaun polítika ka seluk, orijen nasionál, étniku ka sosiál, rikusoin, inkapasidade fízika/mentál, moris ka estatutu seluk. 2. Estadu Partisipante sira sei foti medida apropriadu hotu atu asegura katak labarik sira hetan protesaun hasoru forma hotu-hotu diskriminasaun ka kastigu ne ebé bazeia ba labarik nia inanaman, tutór sira ka membru família sira-nia estatutu, atividade, opiniaun ne ebé sira hateten sai ka sira-nia fiar. Artigu 3 1. Iha asaun hotu-hotu kona-ba labarik sira, mai hosi instituisaun sosiál governu nian ka privadu, instituisaun judisiál, autoridade ka órgaun lejizlativu sira, tenke konsidera uluk nanain labarik sira -nia interese-di ak. 2. Estadu Partisipante sira sei buka atu asegura katak fó duni protesaun no kuidadu sira-ne e ba labarik sira tanba ida-ne e presiza ba sira-nia moris-di'ak, konsidera mós direitu no dever inanaman, tutór ka ema seluk ne ebé tuir lei iha responsabilidade ba labarik ne'e ninian, no sei foti mós medida lejizlativu no administrativu apropriadu hotu-hotu ba objetivu ida-ne e. 3. Estadu Partisipante sira sei asegura katak instituisaun, servisu no fatin sira ne ebé iha responsabilidade atu fó kuidadus ka protesaun ba labarik sira, sei tuir padraun hirak ne ebé autoridade kompetente sira estabelese, liuliu iha área seguransa, saúde, númeru no kualifikasaun empregadu sira-nian, no mós supervizaun ne ebé kompetente. Artigu 4 Estadu Partisipante sira sei foti medida lejislativu, administrativu hotu-hotu no medida sira seluk ne ebé apropriadu atu implementa direitu sira ne ebé mak rekoñese ona iha Konvensaun ida-ne'e. Kona-ba direitu ekonómiku, sosiál no kulturál, Estadu Partisipante sira sei foti medida sira-ne e to o ne ebé de it mak sira-nia rekursus bele husik no konsidera mós kooperasaun internasionál, bainhira presiza. Artigu 5 Estadu Partisipante sira sei respeita responsabilidade, direitu no obrigasaun inan-aman nian ka, iha ne ebé maka bele aplika, membru sira seluk família nian ka komunidade nian, tuir kostume lokál, ka tutór ka ema seluk ne ebé iha responsabilidade legál ba labarik ne e, atu hanorin tuir dalan ida ne ebé konsistente ho evolusaun kapasidade labarik nian no tuir labarik nia direitus sira ne ebé rekoñese ona iha Konvensaun ida-ne'e. Artigu 6 1. Estadu Partisipante sira rekoñese katak labarik ida-idak iha direitu inerente ba moris. 2. Estadu Partisipante sira sei halo to o ne ebé de it mak sira bele atu fó garantia ba labarik nia sobrevivénsia no dezenvolvimentu. Artigu 7 1. Labarik sira sei rejista kedas bainhira sira moris no iha direitu atu hetan naran ida, direitu atu hetan nasionalidade ida, no mós direitu atu hatene inan-aman no hetan kuidadus hosi inanaman, to o ne ebé de it mak bele. 2. Estadu Partisipante sira sei fó garantia ba implementasaun direitu sira-ne e ninian tuir lei nasionál no tuir sira-nia obrigasaun iha instrumentu internasionál relevante sira iha área ida-ne e ninian,

245 liuliu iha situasaun ida ne ebé labarik sira bele la hetan nasionalidade. Artigu 8 1. Estadu Partisipante sira sei buka atu respeita direitu labarik sira-nian hodi mantein sira-nia identidade, inklui nasionalidade, naran no relasaun família nian hanesan lei rekoñese, lahó interferénsia ilegál. 2. Iha situasaun ne ebé mak labarik ida hetan privasaun hosi nia identidade nia sorin balu ka tomak, Estadu Partisipante sira sei fó tulun no protesaun apropriadu hodi lailais hadi a fali identidade labarik ne e ninian. Artigu 9 1. Estadu Partisipante sira sei asegura katak labele haketak labarik ida hosi nia inan no aman hasoru nia vontade, exetu bainhira autoridade sira sujeitu ba revizaun judisiál hakotu nune e, tuir lei no norma sira ne ebé iha, katak separasaun ida-ne e di ak liu ba labarik ne e nia interese. Bele iha nesesidade atu desidi nune'e iha kazu ida ne ebé envolve abuzu ka neglijénsia hosi aman-inan ba labarik, ka iha kazu ida ne ebé inan-aman soe malu no tenke foti desizaun ida kona-ba labarik ne e atu hela loos iha ne ebé. 2. Iha prosesu legál ida ne ebé hala o tuir parágrafu 1 artigu ida-ne e nian, sei fó oportunidade ba ema hotu-hotu ne ebé iha interese atu partisipa iha prosesu ne'e no hato'o sira-nia opiniaun. 3. Estadu Partisipante sira sei respeita direitu labarik ne ebé haketak hosi inan ka aman ka inanaman atu iha nafatin relasaun pesoál no kontatu diretu no regulár ho nia inan-aman, exetu bainhira ida-ne e hasoru labarik ne e nia interese. 4. Iha kazu ne ebé maka separasaun mosu hanesan rezultadu hosi asaun Estadu Partisipante ida nian, hanesan inan ka aman ka inan-aman ka labarik rasik hetan detensaun, dadur, ezíliu, deportasaun ka mate (inklui mós mate tanba buat seluk iha Estadu nia detensaun laran), Estadu Partisipante sira, bainhira husu, sei fó informasaun esensiál kona-ba paradeiru membru (sira) família ne e ninian ba inan-aman, ba labarik ka, se karik apropriadu, ba mós membru seluk família nian, se informasaun ne e la halo aat ba labarik nia moris-di ak. Estadu Partisipante sira sei asegura liu tan katak aprezentasaun pedidu ne e ninian sei la halo mosu konsekuénsia negativu ba ema sira ne ebé envolve iha kazu ne e. Artigu Tuir obrigasaun Estadu Partisipante sira-nian, hanesan parágrafu 1 Artigu 9 nian hateten, pedidu ne ebé labarik hato o ka nia inan-aman sira halo atu tama ka sai hosi Estadu Partisipante sira ho objetivu atu halibur fali ho sira-nia família, Estadu Partisipante sira sei haree ba lia ne e ho maneira ida pozitivu, humanu no lais. Estadu Partisipante sira sei asegura tan katak aprezentasaun pedidu ne e ninian sei la halo mosu konsekuénsia negativu ba ema sira ne ebé halo pedidu ne e no sira-nia família. 2. Labarik ne ebé nia inan-aman hela iha Estadu seluk iha direitu atu mantein regularmente relasaun pesoál no kontatu diretu ho inan-aman, exetu iha sirkunstánsia esesionál ruma. Kona-ba objetivu ida-ne e, no tuir obrigasaun Estadu Partisipante sira ninian, hanesan parágrafu 1 Artigu 9 nian hateten, Estadu Partisipante sira sei respeita labarik sira-nia direitu no mós inan-aman nia direitu atu husik rain ida, inklui sira-nia rain rasik, no atu tama fali iha sira-nia rain. Direitu atu husik rain ida sei sujeita de'it ba limitasaun sira ne ebé lei hateten no ne ebé nesesáriu atu fó protesaun ba seguransa nasionál, saúde ka morál públiku ka ba ema seluk nia direitu no liberdade ne ebé konsistente ho direitu sira seluk be rekoñese ona iha Konvensaun ida-ne e. Artigu Estadu Partisipante sira sei foti medida atu kombate transferénsia ilegál labarik nian no kona-ba labarik sira ne ebé ema la husik fila hosi rain seluk. 2. Kona-ba objetivu ida-ne e, Estadu Partisipante sira sei promove hodi konklui akordu bilaterál ka multilaterál sira ka tama iha akórdu sira ne ebé mak iha ona. Artigu Estadu Partisipante sira sei asegura katak labarik ne ebé mak iha ona kapasidade atu forma nia opiniaun rasik bele hato o opiniaun ne e ho liberdade kona-ba buat hotu-hotu ne ebé iha relasaun ho labarik sira, no fó valór ba labarik ne e nia opiniaun tuir nia tinan no maturidade.

246 2. Kona-ba objetivu ida-ne e, tenke fó oportunidade ba labarik sira hodi rona sira iha prosesu judisiál no administrativu ne ebé iha relasaun ho labarik sira, diretamente ka liuhosi reprezentante ka órgaun apropriadu ida, iha maneira ida ne ebé konsistente ho norma lei nasionál ninian. Artigu Labarik iha direitu atu hato o livremente nia opiniaun; direitu ne'e sei inklui mós liberdade atu buka, simu no fó informasaun no ideia oin-oin, la haree ba fronteira, hosi ko alia, hakerek ka imprensa, iha forma arte nian ka hosi média seluk ne ebé labarik hili. 2. Uza direitu ne'e bele sujeita ba limitasaun balu, maibé lei de it maka bele determina limitasaun ne e no bainhira presiza: (a) Atu respeita direitu ka reputasaun ema seluk nian; no (b) Atu proteje seguransa nasionál ka orden públiku, ka saúde ka morál públiku. Artigu Estadu Partisipante sira sei respeita direitu labarik nian ba liberdade atu iha opiniaun, konxiénsia no relijiaun. 2. Estadu Partisipante sira sei respeita direitu no obrigasaun inan-aman nian, no tutór sira-nian, se karik ida-ne e mós bele aplika, atu fó orientasaun ba labarik bainhira nia uza nia direitu tuir dalan ida ne ebé konsistente ho evolusaun kapasidade labarik ninian. 3. Liberdade atu manifesta relijiaun ka fiar ema ida-idak ninian, ne e bele hakru uk de it ba limitasaun sira ne ebé lei determina no ne ebé nesesáriu atu fó protesaun ba seguransa, orden, saúde ka morál públiku ka direitus umanus no liberdade ema seluk nian. Artigu Estadu Partisipante sira rekoñese labarik nia direitu ba liberdade atu harii asosiasaun no liberdade atu halibur ho dame. 2. Laiha limitasaun ida maka bele hatau direitu sira ne ebá, iha de it limitasaun se limitasaun ne e hala o tuir lei no ne ebé presiza iha sosiedade demokrátika ida nia laran tanba interese seguransa nasionál, orden públiku, protesaun ba morál ka saúde públiku ka protesaun ba direitu no liberdade ema seluk nian. Artigu Laiha labarik ida maka bele sujeita ba interferénsia arbitráriu no ilegál iha nia moris privadu, família, uma ka korrespondénsia, hanesan mós atake ilegál ba nia onra no reputasaun. 2. Labarik iha direitu ba protesaun hosi lei hasoru interferénsia ka atake sira-ne'e. Artigu 17 Estadu Partisipante sira rekoñese funsaun importante ne ebé média hala'o no sei asegura katak labarik sira iha duni asesu ba informasaun no materiál hosi fonte nasionál no internasionál oin-oin, liuliu fonte sira ne ebé iha objetivu atu promove labarik nia moris sosiál, espirituál no morál, no nia saúde fizika no mentál. Kona-ba objetivu ida-ne e, Estadu Partisipante sira sei: (a) fó motivasaun ba média atu halekar informasaun no materiál ne ebé iha benefisiu sosiál no kulturál ba labarik sira, tuir espíritu Artigu 29 ninian; (b) fó motivasaun ba kooperasaun internasionál kona-ba produsaun, troka no halekar informasaun no materiál hosi fonte kulturál, nasionál no internasionál oin-oin; (c) fó motivasaun atu halo produsaun no halekar livru labarik nian; (d) fó motivasaun ba média atu fó atensaun ida ba nesesidade linguístika labarik hosi grupu ki ikoan sira ka rai-na in ninian; (e) fó motivasaun hodi dezenvolve regulamentu atu proteje labarik hosi informasaun no materiál hirak ne'ebé halo aat ba nia moris, maibé labele haluha dispozisaun sira ne ebé hakerek iha Artigu 13 no 18. Artigu Estadu Partisipante sira sei haka as an di'ak liu atu asegura rekoñesimentu kona-ba prinsípiu katak inan-aman iha responsabilidade hanesan atu hakiak no dezenvolve labarik. Inan-aman, ka

247 tutór sira, iha responsabilidade prinsipál atu hakiak no dezenvolve labarik ne'e. Labarik nia interese di ak liu maka sei sai hanesan sira-nia preokupasaun báziku. 2. Atu asegura no dezenvolve direitu sira ne ebé proklama iha Konvensaun ida-ne e, Estadu Partisipante sira sei fó asisténsia apropriadu ba inan-aman no tutór sira, atu hala'o sira-nia responsabilidade kona-ba tau matan ba labarik sira no sei buka atu halo dezenvolvimentu ba instituisaun, meius no servisu sira kona-ba kuidadus labarik nian. 3. Estadu Partisipante sira sei foti medida apropriadu hotu-hotu atu asegura katak labarik ne ebé inan-aman servisu hotu iha direitu atu hetan benefísiu hosi servisu jardim infantil no meius sira ne ebé labarik iha direitu. Artigu Estadu Partisipante sira sei foti medida lejizlativu, administrativu, sosiál no edukasionál ne ebé apropriadu atu proteje labarik hosi forma oin-oin violénsia fízika no mentál ninian, kanek ka abuzu, neglijénsia ka tratamentu neglijente, tratamentu-aat ka esplorasaun, inklui mós abuzu seksuál, bainhira sira iha inan ka aman (ka inan-aman), tutór sira ka ema seluk nia kuidadu. 2. Medida protesaun sira-ne'e, bainhira apropriadu, sei inklui mós prosedimentu efetivu kona-ba estabelesimentu programa sosiál sira-nian hodi bele fó apoiu ba labarik sira no ba ema ne ebé haree labarik sira-ne e, no kona-ba forma sira seluk prevensaun ninian no kona-ba identifikasaun, relatóriu, referénsia, investigasaun, tratamentu no akompañamentu ba kazu sira tratamentu-aat ba labarik hanesan hakerek tiha ona iha leten ne ebá, no, bainhira apropriadu, kona mós ba envolvimentu judisiál. Artigu Labarik ida ne'ebé hetan privasaun, temporáriu ka permanente, hosi ambiente família nian, ka tanba nia interese rasik nia labele hela nafatin iha ambiente ne e, iha direitu atu hetan apoiu no tulun espesiál hosi Estadu. 2. Estadu Partisipante sira, tuir sira-nia lei nasionál, sei asegura katak iha kuidadu alternativu ba labarik sira ne ebé hanesan ne'e. 3. Kuidadu ne e bele inklui, inter alia, ema seluk ne ebé hakiak, lei Kafalah Islam, adosaun ka, bainhira presiza, tau labarik ne e iha instituisaun ida ne ebé fó kuidadus ba labarik sira. Bainhira buka atu hetan solusaun ruma, tenke fó mós atensaun ba oinsá sira iha duni laran-kmanek atu fó kuidadus nafatin ba labarik ne e, no fó mós atensaun ba labarik nia etnia, relijiaun, kultura no lia. Artigu Estadu Partisipante sira ne ebé rekoñese no/ka fó permisaun ba sistema adosaun nian sei asegura katak interese di'ak labarik nian tenke hetan prioridade boot liu, no Estadu sira sei: (a) Asegura katak adosaun labarik ida nian sei hetan de it autorizasaun hosi autoridade kompetente sira ne ebé, bazeia ba lei no norma hirak ne ebé iha no ba informasaun pertinente no loos hotuhotu, determina katak tuir opiniaun hosi labarik ne e nia inan-aman, maluk no tutór sira, bele hala o adosaun ne e, no katak, se karik presiza, ema sira ne ebé mak iha interese kona-ba adosaun ne e fó tiha ona konsentimentu informadu ba adosaun ne e ho baze iha informasaun sira-ne e; (b) Rekoñese katak bele konsidera adosaun entre nasaun sira hanesan meiu alternativu ida ba kuidadu labarik nian, se karik labele fó labarik ne e ba família ida atu hakiak ka se karik laiha dalan seluk ida ne ebé di ak atu hakiak labarik ne e iha rai ne ebé nia moris bá; (c) Asegura katak labarik ida ne ebé objetu ba adosaun entre nasaun sira sei goza protesaun no padraun hanesan ho padraun ne ebé mak iha kona-ba kazu adosaun nasionál ninian; (d) Foti medida apropriadu hotu-hotu atu asegura katak iha adosaun entre nasan-nasaun, labarik nia kolokasaun iha nasaun ida sei laiha rezultadu ida ne ebé ema be envolve iha adosaun ne e manaan fali osan husi maneira ida ne ebé la os apropriadu; (e) Konklui arranju ka akordu bilaterál ka multilaterál sira hodi promove, iha ne ebé maka apropriadu, objetivu artigu ida-ne'e ninian, no buka, iha programa ida-ne e nia laran, atu asegura katak autoridade ka órgaun kompetente sira maka sei hala o labarik nia kolokasaun iha nasaun seluk. Artigu Estadu Partisipante sira sei foti medida apropriadu atu asegura katak labarik ne ebé buka atu hetan estatutu refujiadu nian ka ne ebé konsidera ona hanesan ema refujiadu ida, tuir lei no norma internasionál ka nasionál ne ebé iha, akompañadu ka la os akompañadu hosi inan-aman

248 ka ema seluk, tenke simu protesaun apropriadu no tulun humanitáriu bainhira goza direitu ne ebé hakerek iha Konvensaun ida-ne e no iha instrumentu humanitáriu ka direitus umanus internasionál sira seluk ne ebé Estadu sira-ne e halo Parte. 2. Kona-ba propózitu ida-ne e, Estadu Partisipante sira sei halo kooperasaun, bainhira sira konsidera hanesan apropriadu, ho esforsu hotu-hotu ne ebé Nasoens Unidas no organizasaun intergovernamentál ka la os-governamentál ne ebé koopera ho Nasoens Unidas, atu fó protesaun no asisténsia ba labarik no atu buka labarik refujiadu ida nia inan-aman ka membru família ruma, atu nune'e bele hetan informasaun ne ebé presiza hodi hamutuk fali ho inanaman. Iha kazu hirak ne ebé maka labele hetan fali inan-aman ka família seluk, labarik ne'e sei hetan protesaun hanesan ho labarik sira seluk ne ebé, tanba razaun ruma, hetan privasaun permanente ka temporáriu hosi nia família nia ambiente, hanesan hakerek iha Konvensaun idane'e. Artigu Estadu Partisipante sira sei rekoñese katak labarik ne ebé laiha kapasidade fizika no mentál tenke goza moris ida tomak no desente, iha kondisaun sira ne ebé asegura dignidade, promove fiar-an rasik no fasilita labarik nia partisipasaun ativu iha komunidade nia laran. 2. Estadu Partisipante sira rekoñese direitu labarik ne ebé laiha kapasidade fízika no mentál atu hetan kuidadu espesiál no sei fó motivasaun no asegura, tuir rekursus ne ebé iha, atu haluan asisténsia ne ebé husu no ne ebé apropriadu ba labarik nia kondisaun no ba aman-inan no ema seluk ne ebé haree labarik ne e nia sirkunstánsia, hodi fó ba labarik ne ebé iha direitu atu hetan asisténsia ida-ne e no mós ba ema sira ne ebé mak iha responsabilidae atu haree sira. 3. Rekoñese nesesidade espesiál labarik ne ebé laiha kapasidade fízika/mental iha, asisténsia ne ebé fó tuir parágrafu 2 artigu ne'e ninian, se bele karik, fó saugati de it, haree ba inan-aman ka ema seluk ne ebé tau matan ba labarik ne e sira-nia rekursus finanseirus, no sei halo planu atu asegura katak labarik ne ebé laiha kapasidade fízika/mentál bele hetan no simu edukasaun, formasaun, asisténsia saúde nian, preparasaun ba kampu serbisu nian no oportunidade ba rekreiu hodi tulun labarik ne e atu hetan integrasaun sosiál total no dezenvolvimentu individuál, inklui mós dezenvolvementu kulturál no espirituál. 4. Estadu Partisipante sira sei halo promosaun, iha espíritu kooperasaun internasionál nia laran, troka informasaun apropriadu iha setór kuidadu saúde preventivu nian no tratamentu médiku, psikolójiku no funsionál ba labarik ne ebé laiha kapasidade fízika no mentál, inklui mós halekar no iha asesu ba informasaun kona-ba métodu reabilitasaun ninian, edukasaun no serbisu vokasionál, ho objetivu atu fó kbiit ba Estadu Partisipante sira atu aumenta sira-nia kapasiadade no sira-nia matenek no atu haluan sira-nia esperiénsia iha área sira-ne e. Kona-ba ne e, fó atensaun espesiál ida ba nesesidade nasaun sira ne ebé maka sei dezenvolve hela. Artigu Estadu Partisipante sira rekoñese direitu labarik nian ba padraun saúde aas liu ne ebé mak bele hetan no ba meius tratamentu moras nian no reabilitasaun saúde nian. Estadu Partisipantes sira sei haka as an atu asegura katak laiha labarik ida maka ema bele hasai nia direitu atu hetan asesu ba servisu saúde hirak ne e. 2. Estadu Partisipante sira sei buka atu halo implementasaun total ba direitu ida-ne e no liuliu sei foti medida apropriadu atu: (a) Hamenus númeru bebé no labarik ne ebé mate; (b) Asegura provizaun asisténsia médika no kuidadu saúde ne ebé presiza ba labarik hotu-hotu, ho énfaze ba dezenvolvimentu kuidadu saúde báziku ninian; (c) Kombate moras no malnutrisaun, inklui iha programa tratamentu saúde báziku nia laran, liuhosi, inter alia, aplikasaun teknolójika ne'ebé maka prontu ona atu aplika no liuhosi provizaun ai-han nutrisaun ne ebé adekuadu no bee moos, no hanoin mós kona-ba perigu no risku poluisaun nian; (d) Asegura tratamentu ba inan sira molok no hafoin hahoris; (e) Asegura katak setór hotu-hotu komunidade ninian, liuliu inan-aman no labarik sira, hetan informasaun, edukasaun, no hetan apoiu atu uza koñesimentu báziku kona-ba saúde labarik nian no nutrisaun, vantajen fó susu, limpeza, ambiente ida ne ebé moos no prevensaun ba asidente sira; (f) Dezenvolve tratamentu saúde prevensaun nian, konsellu ba inan-aman no edukasaun asisténsia

249 planeamentu familiár. 3. Estadu Partisipante sira sei foti medida efetivu no apropriadu hotu-hotu atu halakon prátika tradisionál ne ebé halo aat ba saúde labarik nian. 4. Estadu Partisipante sira sei halo promosaun no fó motivasaun ba kooperasaun internasionál ho objetivu ida atu neineik-neineik hala o tomak direitu sira ne ebé rekoñese tiha ona iha artigu ida -ne'e. Kona-ba ne e, sei fó atensaun espesiál ba nasaun sira ne ebé mak sei dezenvolve hela. Artigu 25 Estadu Partisipante sira rekoñese direitu labarik ida ne ebé autoridade kompetente sira hola konta ho propózitu atu fó kuidadus, protesaun ka tratamentu saúde fizika no mentál ninian atu hetan revizaun periódika ba tratamentu ne ebé fó ba nia no ba sirkunstánsia sira seluk ne ebé relevante ba nia kolokasaun. Artigu Estadu Partisipante sira sei rekoñese direitu labarik nian atu hetan benefisiu hosi seguransa sosiál, inklui mós garantia sosiál, no sei foti medida sira ne ebé mak presiza atu bele hala o tomak direitu ida-ne'e, tuir sira-nia lei nasionál hateten. 2. Tenke fó benefísiu, iha ne ebé mak apropriadu, maibé sei haree ba labarik no ema ne ebé responsabiliza ba labarik ne e ninia rekursus no sirkunstánsia, no haree mós ba aspetu seluk ne ebé relevante ba pedidu ne ebé labarik ka ema ne ebé reprezenta labarik ne e halo. Artigu Estadu Partisipante sira rekoñese labarik ida-idak nia direitu ba padraun moris nian ne ebé adekuadu ba sira-nia dezenvolvimentu fíziku, mentál, espirituál, morál no sosiál. 2. Inan ka aman (inan-aman) ka ema seluk ne ebé iha responsabilidade boot, tuir sira-nia kbiit no kapasidade finanseira, atu asegura kondisaun moris ne ebé nesesáriu ba labarik nia dezenvolvimentu. 3. Estadu Partisipante sira, tuir kondisaun nasionál no tuir sira-nia kbiit, sei foti medida sira ne ebé apropriadu atu tulun inan-aman no ema seluk ne ebé responsabiliza ba labarik atu bele implementa direitu ne e, no bainhira presiza sei fó mós tulun materiál no tulun programa nian, liuliu kona-ba nutrisaun, roupa no uma. 4. Estadu Partisipante sira sei foti medida sira ne ebé apropriadu hodi bele rekupera osan ba manutensaun labarik nian hosi inan-aman ka ema seluk ne ebé responsabiliza finanseiramente ba labarik ne ebé hela iha rai laran ka estranjeiru. Liuliu, bainhira ema ida ne'ebé responsabiliza finanseiramente ba labarik ne e hela iha rai seluk. Estadu Partisipante sira sei promove adezaun ba akordu internasionál sira ka konklui akórdu sira-ne'e no halo mós arranju apropriadu sira seluk. Artigu Estadu Partisipante sira rekoñese direitu labarik nian ba edukasaun, no ho objetivu ida atu alkansa neineik-neineik direitu ida-ne'e no tuir oportunidade ida ne ebé hanesan, sira tenke, liuliu: (a) Halo edukasaun primária hanesan obrigatóriu no disponível ba labarik hotu-hotu la selu; (b) Fó korajen atu dezenvolve forma oin-oin ensinu sekundáriu nian, inklui ensinu vokasionál no jerál, halo edukasaun ne e sai disponível no asesível ba labarik hotu-hotu, no foti medida sira ne ebé apropriadu, hanesan introdusaun edukasaun gratuita no fó tulun finanseiru bainhira presiza; (c) Halo edukasaun superiór sai asesível ba ema hotu ho baze iha kapasidade, liuhosi meius ne ebé apropriadu; (d) Halo programa informasaun no orientasaun edukasionál no vokasionál sai disponível no asesível ba labarik hotu-hotu; (e) Foti medida atu fó motivasaun ba labarik sira atu tuir eskola beibeik no hamenus númeru husik eskola nian. 2. Estadu Partisipante sira sei foti medida sira ne ebé apropriadu atu asegura katak disiplina iha eskola hala'o tuir dalan ida ne ebé konsistente ho labarik nia dignidade humana no tuir Konvensaun ida-ne'e hateten.

250 3. Estadu Partisipante sira sei promove no fó korajen hodi halo kooperasaun internasionál ne ebé iha relasaun ho edukasaun, liuliu ho objetivu ida atu tulun halakon beik no analfabetizmu iha mundu no fasilita asesu ba koñesimentu sientífiku no teknolójiku no métodu foun hanorin nian. Kona-ba ne e, sei fó atensaun espesiál ba nesesidade nasaun sira ne ebé maka sei dezenvolve ne e ninian. Artigu Estadu Partisipante sira aseita katak labarik nia edukasaun sei dirije ba: (a) Dezenvolvimentu ba labarik nia personalidade, talentu no kapasidade mentál no fiziku, to'o iha nia poténsia aas liu; (b) Dezenvolvimentu respeitu nian ba direitus umanus no liberdade báziku, no mós ba prinsípiu sira ne ebé iha Karta Nasoens Unidas nian; (c) Dezenvolvimentu respeitu nian ba labarik nia inan-aman, nia identidade kulturál, língua no valór rasik, ba valór nasionál sira hosi rain ne'ebé labarik hela bá, ba rain ne ebé nia mai no ba sivilizasaun ne ebé la hanesan ho nia sivilizasaun rasik; (d) Preparasaun labarik nian atu iha moris responsável iha sosiedade ida ne ebé livre nia laran, iha espíritu komprensaun nian, dame, toleránsia, igualdade jéneru nian no amizade ho ema hotu, grupu étniku, grupu nasionál no relijiaun nian no ema rai-na in sira; (e) Dezenvolvimentu respeitu nian ba meiu-ambiente. 2. Laiha parte ida hosi artigu ida-ne'e ka Artigu 28 maka bele interpreta hanesan atu interfere iha ema no órgaun sira-nia liberdade atu estabelese no hala o institutu edukasaun nian, sujeita beibeik ba prinsípiu sira iha parágrafu 1 artigu ida-ne e ninian no ba nesesidade katak edukasaun ne ebé fó iha órgaun sira-ne e sei tuir padraun mínimu ne ebé Estadu bele determina tiha ona. Artigu 30 Iha Estadu sira ne ebé maka iha grupu étniku, relijiozu no linguístiku ki ik-oan sira ka iha ema raina in iha laran, sei labele nega direitu labarik ida hosi grupu ki ik-oan sira-ne e ka ema rai-na in ida ninian atu hamaluk ho membru sira hosi nia grupu rasik hodi goza sira-nia kultura, tama no prátika sira-nia relijiaun ka uza sira-nia lia rasik. Artigu Estadu Partisipante sira rekoñese direitu labarik sira-nian atu deskansa no halimar no partisipa iha atividade rekreiu ne ebé apropriadu ba labarik sira-nia tinan no partisipa livremente iha vida kulturál no arte. 2. Estadu Partisipante sira sei respeita no promove direitu labarik sira-nian atu partisipa totalmente iha vida kulturál no arte no sei fó motivasaun atu hamoris oportunidade hanesan no apropriadu ba atividade kulturál, artístiku, halimar no rekreiu ninian. Artigu Estadu Partisipante sira rekoñese direitu labarik sira-nian atu hetan protesaun hasoru explorasaun ekonómika no hasoru servisu hotu-hotu ne'ebé perigu ba nia edukasaun, ka halo aat ba labarik nia saúde fiziku, mentál, espirituál, morál no sosiál nia dezenvolvimentu. 2. Estadu Partisipante sira sei foti medida lejizlativu, administrativu, sosiál no edukasaun nian atu asegura implementasaun artigu ida-ne'e ninian. Atu hetan objetivu ida-ne e, no haree mós ba regulamentu no instrumentu internasionál sira ne'ebé relevante, Estadu Partisipante sira sei liuliu: (a) Determina tinan mínimu ka tinan mínimu sira atu tama iha servisu; (b) Determina regulamentu ne'ebé apropriadu kona-ba oras servisu no kondisaun servisu nian; (c) Determina multa ka sansaun ne ebé apropriadu atu asegura katak artigu ne'e sei hala'o ho efetividade. Artigu 33 Estadu Partisipante sira sei foti medida hirak ne ebé apropriadu, inklui lejizlativu, administrativu, sosiál no edukasaun nian atu fó protesaun ba labarik sira hasoru uza aimoruk narkótiku ilegál no substánsia psikotropika sira, hanesan define iha akórdu international sira ne ebé relevante, no atu prevene ema uza labarik sira iha produsaun no halo tráfiku ba aimoruk sirane e la tuir lei.

251 Artigu Estadu Partisipante sira sei foti medida atu fó protesaun ba labarik sira hasoru forma hotu-hotu esplorasaun seksuál no abuzu seksuál ninian. Kona-ba propózitu ida-ne e, Estadu Partisipante sira sei foti medida nasionál, bilaterál no multilaterál apropriadu atu liu-liu prevene: (a) Bosok ka halo koersaun ba labarik ida atu tama iha atividade seksuál ne'ebé ilegál; (b) Uza labarik atu esplora iha prátika prostituisaun nian ka prátika seksuál seluk ne ebé ilegál; barik atu esplora iha prátika prostituisaun nian ka prátika seksuál seluk ne ebé ilegál; (c) Uza labarik atu esplora iha asaun no materiál ponográfiku sira. Artigu 35 Estadu Partisipante sira sei foti medida nasionál, bilaterál no multilaterál propriadu atu prevene ema na'ok, fa an ka halo tráfiku ba labarik ho objetivu ne ebé de it ka iha forma ne ebé de it. Artigu 36 Estadu Partisipante sira sei fó protesaun ba labarik sira hasoru esplorasaun nia forma hotu-hotu ne'ebé halo aat ba aspetu ruma iha labarik nia moris. Artigu Estadu Partisipante sira sei asegura katak: (a) Laiha labarik ida maka bele terus tortura ka tratamentu-aat, hahalok ka kastigu ne'ebé la os humanu ka hatún nia dignidade. Labele fó kastigu mate nian ka ba vida tomak ba labarik sira ne ebé iha tinan 18 mai kraik; (b) Laiha labarik ida maka bele hetan privasaun hosi nia liberdade, ilegalmente ka arbiru de it. Kaer, detein ka dadur labarik ida tenke halo tuir lei no bele uza de it medida sira-ne e nu udar rekursu ida ikus liu no ba tempu ne'ebé badak; (c) Sei trata labarik ida ne'ebé hetan privasaun hosi nia liberdade hanesan ema no respeita nia dignidade inerente nu udar ema ida, no tuir maneira ida ne ebé labele haluha nesesidade ema ida ne ebé iha nia tinan ne e iha. Liuliu, tenke haketak labarik hotu-hotu ne ebé hetan privasaun hosi sira-nia liberdade hosi ema boot sira, maibé bele la halo nune e se haree katak ba labarik ne e nia interese di ak liu lalika haketak nia, no nia iha direitu atu halo kontatu ho ninia famlia liuhosi surat ka vizita, exetu iha sirkunstánsia esesionál sira; (d) Labarik ne ebé hetan privasaun hosi nia liberdade iha direitu atu hetan lailais asesu ba lei no tulun seluk ne ebé apropriadu, no mós iha direitu atu sadik iha tribunál ka iha autoridade kompetente, independente no imparsiál sira seluk nia oin atu hatene se nia privasaun hosi liberdade ne e legál ka la e, no atu hetan desizaun ida lailais kona-ba asaun ne e. Artigu Estadu Partisipante sira sei buka atu respeita no asegura respeitu ba regra sira lei internasionál humanitáriu ninian ne ebé relevante ba labarik sira iha tempu konflitu armadu. 2. Estadu Partisipante sira sei halo buat hotu ne ebé sira bele atu asegura katak ema sira ne ebé seidauk to o tinan sanolu resin lima labele tama diretamente iha konflitu. 3. Estadu Partisipante sira sei buka atu labele halo rekrutamentu ba ema ne ebé seidauk to o tinan sanulu resin lima hodi tama iha sira-nia forsa armada. Iha prosesu rekrutamentu nian ba ema ne ebé tinan sanulu resin lima, maibé seidauk to o tinan sanulu resin ualu, Estadu Partisipante sira sei buka atu fó prioridade ba sira ne ebé maka iha tinan boot liu. 4. Tuir sira-nia obrigasaun iha lei internasionál humanitária atu proteje populasaun sivíl ne ebé iha konflitu armadu, Estadu Partisipante sira sei foti medida hotu-hotu ne ebé sira bele hodi fó protesaun no kuidadus ba labarik sira ne ebé hetan impaktu hosi konflitu armadu. Artigu 39 Estadu Partisipante sira sei foti medida hotu-hotu ne ebé apropriadu atu promove rekuperasaun fízika no psikolójika no integrasaun sosiál ba labarik sira ne ebé sai vítima tanba: forma ruma hosi neglijénsia, esplorasaun ka abuzu; tortura ka tratamentu ka kastigu nia forma kruél seluk, ne ebé dezumanu ka hatún dignidade; ka tanba konflitu armadu. Rekuperasaun no reintegrasaun sei hala'o iha ambiente ida ne ebé haburas saúde, repeita-an no respeita dignidade labarik nian.

252 Artigu Estadu Partisipante sira rekoñese direitu labarik hotu-hotu ne'ebé hetan akuzasaun ka rekoñese katak nia viola lei penál, atu simu tratamentu tuir dalan ida ne ebé konsistente ho promosaun ba sentidu labarik nian kona-ba dignidade no valór, ne ebé hametin labarik nia respeitu ba direitus umanus no liberdade fundamentál ema seluk nian no ne ebé konsidera mós labarik nia tinan no nesesidade atu promove labarik nia reintegrasaun no nia papél konstrutivu iha sosiedade nia laran. 2. Ba objetivu ida-ne e, no hanoin ba dispozisaun relevante sira iha instrumentu internationál ninian, Estadu Partisipante sira sei asegura liu-liu katak: (a) Laiha labarik ida maka bele hetan alegasaun katak sira hetan akuzasaun, ka rekoñese katak sira viola lei penál tanba hahalok ka omisaun ne ebé lei nasionál ka internationál la bandu iha momentu ne ebé hahalok ne'e akontese; (b) Labarik hotu-hotu ne ebé hetan alegasaun ka akuzasaun katak sira viola lei penál iha pelumenus garantia sira-ne e: (i) Atu konsidera sira nu udar sala-laek to o prova katak sira sala tuir lei; (ii) Atu hetan informasaun lailais no diretamente kona-ba akuzasaun ne ebé foti hasoru sira no, se karik apropriadu, liuhosi inan-aman ka tutór sira, no hetan asisténsia legál ka seluk ne ebé apropriadu hodi prepara no aprezenta sira-nia defeza; (iii) Atu hetan desizaun lailais ba kazu ne e hosi autoridade ka órgaun ida ne ebé kompetente, independente no imparsiál, iha julgamentu ida ne ebé justu tuir lei no iha advogadu ka asisténsia seluk nia oin, exetu bainhira konsidera katak ida-ne e la di ak ba labarik nia interese, liuliu, haree ba nia tinan ka situasaun, nia inan-aman ka tutór sira; (iv) Atu labele obriga sira fó testemuñu ka rekoñese sala; atu ezamina ka ezamina testemuña sira ne ebé hasoru sira no atu hetan partisipasaun no ezaminasaun hosi testemuña sira ne ebé iha sira-nia sorin, tuir kondisaun igualdade ninian; (v) Se karik konsidera katak sira viola lei penál, atu lori desizaun no medida ruma ne ebé foti hanesan konsekuénsia hosi desizaun ne e ba autoridade ka órgaun judisiál kompetente, independente no imparsiál ne ebé aas liu atu halo revizaun bá, tuir lei; (vi) Atu hetan tulun saukati hosi durubasa bainhira labarik sira la komprende ka la hatene ko'alia lia ne ebé uza; (vii) Atu hetan respeitu ba sira-nia privasidade iha prosesu judisiál nia laran. 3. Estadu Partisipante sira sei buka halo promosaun hodi harii lei, normas, autoridade ka instituisaun sira ne ebé iha aplikasaun espesífika ba labarik sira ne ebé hetan alegasaun, akuzasaun ka ne ebé rekoñese katak sira viola lei penál, liu-liu: (a) Atu determina tinan mínimu ne ebé labarik sira be iha tinan menus ne e sei prezume nu udar responsabilidade kriminál laek; (b) Bainhira apropriadu no iha nesesidade, atu harii medida sira hodi bele lida ho labarik sira-ne e, lalika uza prosesu judisiál, desde ke iha respeitu tomak ba direitus umanus no seguransa legál. 4. Iha provizaun oin-oin, hanesan fó kuidadus, orientasaun, no orden supervizaun nian; fó konsellu, prova, kuidadus hakiak nian, programa edukasaun no formasaun nian no alternativa seluk hosi kuidadus institusionál tenke iha atu bele asegura katak labarik sira hetan duni tratamentu tuir maneira ida ne ebé apropriadu ba sira-nia di ak no proporsionál ba sira-nia sirkuntánsia no sala ne ebé sira halo. Artigu 41 Laiha buat ida iha Konvensaun ida-ne'e maka afeta dispozisaun ruma ne ebé kondús ba realizasaun direitus labarik nian ne ebé bele hakerek tiha ona iha: (a) Estadu Partisipante nia Lei, ka (b) Lei internasionál ne ebé implementa ba Estadu ne e. PARTE II Artigu 42 Estadu Partisipante sira sei buka atu halekar prinsípiu no dispozisaun sira iha Konvensaun ida-ne e ba ema boot no labarik hotu-hotu, liuhosi meius ne ebé apropriadu no ativu. Artigu Kona-ba propózitu atu tetu Estadu Partisipante sira-nia progresu kona-ba oinsá sira kumpri obrigasaun hirak ne ebé hakerek iha Konvensaun ida-ne e, sei harii Komisaun ida kona-ba Direitus Labarik nian hodi hala'o funsaun ne ebé hatudu tuir mai. 2. Sei halo parte iha Komisaun ne e peritu na in sanulu ne ebé iha morál di'ak no kompeténsia

253 ne ebé ema rekoñese iha área ne ebé hetan kobertura hosi Konvensaun ida-ne e. Estadu Partisipante sira sei hili sira-nia sidadaun sira atu halo parte iha Komisaun ne e; membru sira-ne e sei serbi tuir sira-nia kapasidade pesoál. Sei fó konsiderasaun ba distribuisaun geográfika ida ne ebé hanesan no mós ba sistema juridíku prinsipál sira. 3. Sei hili membru sira Komisaun ninian tuir votasaun sekreta hosi lista ho naran ema sira ne'ebé Estadu Partisipante sira hatudu. Estadu Partisipante ida-idak bele hatudu ema ida hosi nia sidadaun sira nu udar nia kandidatu. 4. Komisaun nia eleisaun ba dala uluk sei hala'o iha fulan neen nia laran sura hahú loron ne ebé Konvensaun ne e tama iha vigor, hafoin sei halo eleisaun iha tinan rua-rua nia laran. Pelumenus fulan haat molok loron eleisaun nian, Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian sei haruka surat ba Estadu Partisipante sira atu fó kandidatu sira-nia naran iha fulan rua nian laran. Sekretáriu-Jerál hafoin sei prepara lista ida ho kandidatu nomeadu hotu-hotu nia naran, tuir orden alfabétiku, hatudu mós nasaun ne ebé mak nomeia sira, no sei haruka lista ne e ba Estadu Partisipante sira ne ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne e. 5. Eleisaun sei hala'o iha Sede-Jerál Nasoens Unidas nian durante Estadu Partisipante sira-nia enkontru, ne ebé Sekretáriu-Jerál ONU ninian mak konvoka. Iha enkontru sira-ne'e, ne ebé prezensa 2/3 hosi Estadu Partisipante sira mak bele deklara quorum, ema ne'ebé hili atu sai membru Komisaun ninian tenke hetan votu barak liu no maioria absolutu hosi reprezentante Estadu Partisipante sira ne ebé prezente no vota. 6. Sei hili membru sira Komisaun ninian ba tinan haat laran. Bele hili fila fali sira se sira hetan fali nomeasaun. Tempu serbisu nian ba membru na in lima ne ebé hili iha eleisaun ba dala uluk ne e sei remata iha tinan rua: bainhira liu tiha eleisaun ba dala uluk, Presidente Meza nian sei hili membru na in lima nia naran tuir rifa. 7. Bainhira membru Komisaun ida mate ka husu sai ka hateten katak tanba razaun ruma nia labele tan ona hala o knaar Komisaun ninian, Estadu Partisipante ne ebé nomeia nia sei hili fali nia sidadaun ida atu serbi iha tempu ne ebé resta, maibé nomeasaun ne e sei sujeita ba aprovasaun hosi Komisaun. 8. Komisaun sei estabelese nia regulamentu rasik. 9. Komisaun sei hili nia ofisiál sira ba períodu tinan rua. 10. Enkontru Komisaun nian sei hala'o formalmente iha Sede Nasoens Unidas ninian ka iha fatin konveniente seluk ne ebé Komisaun determina. Normalmente, Komisaun sei hasoru malu tinantinan. Estadu Partisipante sira ne ebé halo parte iha Konvensaun ida-ne e mak sei determina, iha nia enkontru, no halo revizaun, se karik presiza, kona-ba durasaun enkontru Komisaun ne e ninian, ne'ebé sei sujeita ba aprovasaun hosi Asembleia Jerál. 11. Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian sei fó ema no meius ne ebé presiza atu Komisaun bele hala o didi ak nia knaar, tuir Konvensaun ida-ne'e. 12. Ho aprovasaun hosi Asembleia Jerál, Komisaun nia membru sira ne ebé estabelese tuir Konvensaun ida-ne'e sei simu gratifikasaun hosi fundus Nasoens Unidas nian tuir kondisaun ne ebé Asembleia sei deside. Artigu Estadu Partisipante sira sei buka atu aprezenta ba Komisaun, liuhosi Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian, relatóriu kona-ba medida hirak ne ebé sira adota no ne ebé fó efeitu ba direitu ne ebé rekoñese tiha ona iha Konvensaun ida-ne e no progresu kona-ba ezersísiu direitu ne e nian: (a) Iha períodu tinan rua nia laran bainhira Konvensaun ne'e tama tiha iha vigor iha Estadu Partisipante ne e; (b) Liu tiha ne'e, tinan lima-lima. 2. Relatóriu ne ebé halo tuir Artigu ida-ne e hateten sei hatudu fatór no difikuldade sira, ne ebé se karik iha, afeta nível kumprimentu obrigasaun sira ne ebé hakerek iha Konvensaun ida-ne'e. Relatóriu sira-ne'e sei hato o mós informasaun sufisiente atu Komisaun bele hetan kompreensaun ida kompletu kona-ba implementasaun Konvensaun ne e nian iha nasaun ne e. 3. Estadu Partisipante sira ne ebé aprezenta tiha ona relatóriu komprensivu ba dala uluk bá Komisaun sei la presiza hakerek fila fali informasaun baze ne ebé sira hato o tiha ona iha relatóriu ne ebé sira atu aprezenta ikus mai, tuir parágrafu 1 (b) Artigu ne'e nian hateten. 4. Komisaun bele husu tan informasaun relevante hosi Estadu Partisipante sira kona-ba implementasaun Konvensaun ne e ninian. 5. Komisaun, iha tinan rua dala ida, sei entrega ba Asembleia Jerál, liuhosi Komité Ekonómiku no Sosiál, relatóriu kona-ba sira-nia atividade. 6. Estadu Partisipante sira sei halekar sira-nia relatóriu iha sira-nia rain rasik.

254 Artigu 45 Atu hala o Konvensaun ne e nia implementasaun ho efetividade no fó motivasaun ba kooperasaun internasionál kona-ba área ne ebé hetan ona kobertura hosi Konvensaun ne'e: (a) Organizasaun espesializadu sira, Fundu Nasoens Unidas nian ba Labarik sira (UNICEF) no órgaun sira seluk Nasoens Unidas nian iha direitu atu reprezenta bainhira halo konsiderasaun kona-ba implementasaun dispozisaun sira Konvensaun ida-ne e ninian hanesan parte sira-nia mandatu nian. Komisaun bele mós konvida ajénsia espesializadu sira, Fundu Nasoens Unidas nian ba Labarik sira no órgaun kompetente sira ne ebé konsidera hanesan apropriadu atu fó konsellu matenek kona-ba implementasaun Konvensaun nian iha área hirak ne ebé iha sira-nia mandatu laran. Komisaun bele konvida ajénsia espesializadu sira, Fundu Nasoens Unidas ba Labarik sira no órgaun kompetente sira seluk Nasoens Unidas ninian atu aprezenta relatóriu kona-ba implementasaun Konvensaun nian iha área ne ebé iha sira-nia atividade laran; (b) Bainhira konsidera apropriadu, Komisaun ne e sei hato o ba ajénsia espesializadu sira, Fundu Nasoens Unidas nian ba Labarik sira no órgaun kompetetnte sira seluk, Estadu Partisipante nia relatóriu hirak ne ebé iha pedidu ka ne ebé hatudu nesesidade atu hetan konsellu tékniku ka asisténsia, hamutuk ho Komisaun nia observasaun no sujestaun, se karik iha, kona-ba pedidu ka indikasaun ne e; (c) Komisaun bele rekomenda ba Asembleia Jerál atu husu ba Sekretáriu-Jerál atu lori nia naran hodi hala'o estudu ida kona-ba kestaun espesífiku ne ebé iha relasaun ho direitu sira labarik nian; Komisaun bele fó sujestaun no rekomendasaun jerál ho baze ba informasaun ne ebé nia simu tuir Artigu 44 no 45 Konvensaun ida-ne'e ninian. Sei hato o sujestaun no rekomendasaun jerál sirane e ba Estadu Patisipante sira ne ebé iha interese ba ne e no halo relatóriu ba Asembleia Jerál, hamutuk ho komentáriu ruma, se karik iha, hosi Estadu Partisipante sira. PARTE III Artigu 46 Konvensaun ida-ne e sei loke atu hetan asinatura hosi Estadu hotu-hotu. Artigu 47 Konvensaun ida-ne e sujeita ba ratifikasaun. Instrumentu ratifikasaun nian sei aprezenta ba Sekretáriu -Jerál Nasoens Unidas nian. Artigu 48 Konvensaun ida-ne e sei loke nafatin ba adezaun hosi Estadu sira. Instrumentu adezaun nian sei aprezenta ba Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian. Artigu Konvensaun ida-ne e sei tama iha vigor iha loron tolu nulu tuir data ne ebé halo aprezentasaun instrumentu ratifikasaun ka adezaun dala ruanulu nian bá Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian. 2. Ba Estadu ida-idak ne ebé ratifika ka adere ba Konvensaun ida-ne'e bainhira halo tiha aprezentasaun instrumentu ratifikasaun ka adezaun dala ruanulu nian, Konvensaun ne e sei tama iha vigor iha loron tolunulu liu tiha loron ne ebé Estadu ne e aprezenta nia instrumentu ratifikasaun ka adezaun nian. Artigu Estadu Partisipante ida bele halo proposta kona-ba mudansa no aprezenta proposta ne e ba Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian. Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian ikus mai sei hato o proposta mudansa ne e ba Estadu Partisipante sira ho pedidu ida atu hatudu se sira prefere konferénsia ida ne ebé halibur Estadu Partisipante sira atu konsidera no vota kona-ba proposta ne e. Se karik, iha fulan haat nia laran, sura hahú loron ne ebé komunikadu ne e sai, mak pelumenus maioria 1/3 Estadu Partisipante sira hakarak konferénsia ne e, entaun Sekretáriu-Jerál sei konvoka konferénsia ida ne ebé Nasoens Unidas maka patrosina. Emenda ne ebé adota hosi maioria Estadu Partisipante sira ne ebé prezente no vota iha konferénsia ne e, sei submete ba Asembelia Jerál atu aprova. 2. Emenda ne ebé adota tuir parágrafu 1 artigu ida-ne e nian sei tama iha vigor bainhira hetan tiha aprovasaun hosi Asembleia Jerál Nasoens Unidas nian no aseitasaun hosi maioria 2/3 Estadu Partisipante sira.

255 3. Bainhira emenda tama iha vigor, Estadu Partisipante sira ne ebé simu emenda sira-ne e iha obrigasaun atu kumpre; Estadu Partisipante sira seluk sei kumpre nafatin Konvensaun ida-ne e nia dispozisaun no emenda sira uluk ne ebé sira simu tiha ona. Artigu Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian sei simu no fahe bá Estadu hotu-hotu testu kona-ba rezerva ruma ne ebé Estadu sira halo iha loron ratifikasaun no adezaun nian. 2. Sei la simu rezerva ida ne ebé la os kompatível ho Konvensaun ida-ne e nia objetivu no propózitu. 3. Bele hasai fali rezerva iha naran loron ida, liuhosi notifikasaun ba Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian, ne ebé tuir mai sei fó hatene ba Estadu hotu-hotu. Notifikasan ne e sei hetan efeitu iha loron ne ebé Sekretáriu-Jerál simu notifikasaun. Artigu 52 Estadu Partisipante ida bele denunsia Konvensaun ida-ne e hosi notifikasaun eskritu ba Sekretáriu- Jerál Nasoens Unidas nian. Denúnsia ne e bele sai efetivu iha tinan ida nia laran, sura hahú loron ne ebé simu notifikasaun hosi Sekretáriu-Jerál. Artigu 53 Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian mak sei kaer Konvensaun ida-ne e. Artigu 54 Orijinal Konvensaun ida-ne e nian, ne ebé mós iha testu auténtiku iha lia Arabe, Xina, Inglés, Fransés, Rusia no Español, sei entrega ba Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian. Ho Testemuña ne ebé maka iha, signatáriu plenu-potensiáriu sira ne ebé hetan autoridade hosi ida-idak nia governu, asina tiha Konvensaun ida-ne e.

256

257 Annex 5: United Nations Special Observances Annual Days and Weeks 8 March United Nations Day for Women s Rights and International Peace 21 March International Day for the Elimination of Racial Discrimination Beginning 21 March Week of Solidarity with the Peoples Struggling against Racism and Racial Discrimination 22 March World Day for Water 7 April 2004 International Day of Reflection on the 1994 Genocide in Rwanda (ten years later) 3 May World Press Freedom Day 15 May International Day of Families 21 May World Day for Cultural Diversity for Dialogue and Development 22 May International Day for Biological Diversity Beginning 25 May Week of Solidarity with the Peoples of Non-Self-Governing Territories 29 May International Day of United Nations Peacekeepers 4 June International Day of Innocent Children Victims of Aggression 5 June World Environment Day 17 June World Day to Combat Desertification and Drought 20 June World Refugee Day 23 June United Nations Public Service Day 26 June International Day against Drug Abuse and Illicit Trafficking 26 June International Day in Support of Victims of Torture First Saturday of July International Day of Cooperatives 11 July World Population Day 9 August International Day of the World s Indigenous People 12 August International Youth Day 16 September International Day for the Preservation of the Ozone Layer 21 September International Day of Peace 1 October International Day of Older Persons First Monday of October World Habitat Day Second Wednesday of International Day for Natural Disaster Reduction October 4-10 October World Space Week 16 October World Food Day 17 October International Day for the Eradication of Poverty 24 October United Nations Day

258 24 30 October Disarmament Week 6 November International Day for Preventing the Exploitation of the Environment in War and Armed Conflict 16 November International Day for Tolerance 20 November Africa Industrialization Day 21 November World Television Day 25 November International Day for the Elimination of Violence against Women 29 November International Day of Solidarity with the Palestinian People 1 December World AIDS Day 2 December International Day for the Abolition of Slavery 3 December International Day of Disabled Persons 10 December Human Rights Day 11 December International Mountain Day 18 December International Migrants Day Other International Days Other international days observed throughout the United Nations system include: 21 February International Mother Language Day 23 March World Meteorological Day 7 April World Health Day 23 April World Book and Copyright Day 17 May World Telecommunication Day 31 May World No-Tobacco Day 23 August International Day for the Remembrance of the Slave Trade and its Abolition 8 September International Literacy Day Last week in September World Maritime Day 5 October World Teachers Day 9 October World Post day 10 October World Mental Health Day 24 October World Development Information Day 20 November Universal Children s Day (suggested) 5 December International Volunteer Day for Economic and Social Development 7 December International Civil Aviation Day

259

260

261 Direitu universál foufoun hahú iha-ne ebé? Iha fatin ki ik sira, iha uma besik liu no ki ik liu iha-ne ebé la bele haree iha naran mapa ida mundu nian. Sira mak mundu ema indivídu`u nian; viziñansa sira ne ebé nia hela ba; eskola ka koléjiu nia atende; fábrika, to os ka edifísiu ne ebé nia serbisu. Iha fatin hirak-ne e mak mane, feto, no labarik, buka igualdade ba justisa, igualdade oportunidade, igualdade dignidade la iha diskriminasaun. Se direitu hirak-ne e la iha signifikadu, iha-ne ebá mak sira iha signifikadu ki ik iha fatin seluk. Se lahó sidadaun sira-nia asaun ne ebé konkretu hodi kaer metin sira iha uma, entaun ita-nia esperansa atu iha progresu iha mundu ne e, sei la hetan susesu. Eleanor Roosevelt, 1958

Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian

Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian Kompilasaun ba rekomendasaun sira husi mekanizmu direitus umanus ONU nian ba Timor-Leste 45 Foto iha pajina oin: Kadeira Timor-Leste nian iha

More information

Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA

Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA Belun Fasilitadór, Família barak mak valoriza tebes períodu isin-rua no labarik nia tinan hirak dahuluk. Tempu ida-ne e marka ho domin, kuidadu, hamnasa, no kresimentu.

More information

Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE

Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE AGRADESIMENTU Matadalan ida ne e produs husi

More information

Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016

Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016 La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 ka +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website:

More information

Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál

Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál RELATÓRIU KONFERÉNSIA NIAN www.rmit.edu.au www.timor-leste.org Damian Grenfell, Mayra Walsh, Januario Soares, Sofie Anselmie, Annie Sloman, Victoria Stead no

More information

ASEMBLEIA KONSTITUINTE TIMÓR-LESTE Testu Konstituisaun ne ebé hetan aprovasaun iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002

ASEMBLEIA KONSTITUINTE TIMÓR-LESTE Testu Konstituisaun ne ebé hetan aprovasaun iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002 ÍNDISE ARTIGU SIRA-NIAN PARTE I PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL Artigu 1 Repúblika 2 Soberania no konstitusionalidade 3 Sidadania 4 Rai 5 Desentralizasaun 6 Objetivu Estadu nian 7 Sufrájiu universál no multipartidarizmu

More information

OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE

OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE Introduction Hau interese ba Barlake tamba nia iha pontu de vista 2 ne ebe diferente: I

More information

ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE

ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE International Development Research Centre Centre de recherches pour le développement international KONA-BA

More information

Saida mak Objetivu hosi Transparénsia?

Saida mak Objetivu hosi Transparénsia? Diarmid O Sullivan Saida mak Objetivu hosi Transparénsia? Inisiativa Transparénsia ba Indústria Extrativa no jestaun rekursu naturais iha Liberia, Timor-Leste no país sira seluk. Abríl 2013 Konteúdu Introdusaun...3

More information

Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste

Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste

More information

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA. Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA. Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 KONTEÚDU SUMÁRIU EZEKUTIVU NO REKOMENDASAUN SIRA... i I. INTRODUSAUN... 1 A. SETÓR SEGURANSA RAHUN...2 B. XAMADA

More information

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) , (+670) , Web:

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) , (+670) ,   Web: Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382, E-mail: cactimorleste@cac.tl, Web: www.cac.tl EMPREZARIU FORSA SEGURANSA IGREJA SOSIEDADE SIVIL CAC LIDER

More information

(GIZ: Ajensia. BELUN ne ebé

(GIZ: Ajensia. BELUN ne ebé SISTEMA ATENSAUN NO RESPONDE SEDU RELATÓRIU TRIMESTRAL: JUÑU SETEMBRU 11 Dili, Fevereiru 11 Sistema Atensaun no Responde Sedu iha Timor Leste (AtReS). AtReS dezeina hodi hasa e mekanismu responde sedu

More information

Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu

Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu Avaliasaun Setór Privadu nian ba Timor-Leste Relatóriu ida-ne e investiga Timor-Leste nia potensiál atu dezenvolve ekonomia ne ebé buras, estavel no diversifikada ne ebé

More information

Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO

Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO Fundasaun Alola Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO Respeita ba Belun no Apoiantes Fundasaun Alola tomak, Ho orgulho bot no kontenti tebes tamba Hau bele fahe

More information

REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP)

REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP) REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP) --------------------------------------------------------- FINAL REPORT LEGAL AND TECNICHAL GLOSSARY & LEGAL TRAINING ON TIMOR-LESTE

More information

Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste

Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste Watch the video: http://fmnrhub.com.au/haburas-fali-rai-agrikultormaneja-regenerasaun-natural-fmnr-iha-timor-leste/ Mundo

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 Papa Francisco ba relijioza sira. 3 Husi Provinsiiál. 5 Halo buat ne ebé nia dehan

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 Papa Francisco ba relijioza sira. 3 Husi Provinsiiál. 5 Halo buat ne ebé nia dehan Jul-Ag 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Profeta Ezequiel 8 Esperansa ida imposivel? 12 Fila fali ba abut 13 Don Bosco ema Kreda nian 15 Edukasaun tuir Don Bosco:

More information

Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral

Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral Style Definition: TOC 1 Style Definition: TOC 2: Indent: Left: 0.5", Tab stops: 6.29", Right,Leader: Eleisaun Prezidensial no Lejislativa 2017 Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral ba Timor-Leste

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriál. 31 Lidun moris konsagrada. 32 Diresaun espirituál, kolókiu no projetu pesoál vida espirituál.

KONTEÚDU. 3 Editoriál. 31 Lidun moris konsagrada. 32 Diresaun espirituál, kolókiu no projetu pesoál vida espirituál. Abr-Jun 1 KONTEÚDU 3 Editoriál 3 Husi Provinsiál 5 Halo buat ne ebé Nia dehan 6 Liurai David: husi bibi-atan bibi nian ba bibi-atan povu nian 8 David nia vokasaun 11 Fila fali ba abut 12 Maria Auxiliadora

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 O maior é o AMOR. 3 Husi Provinsiiál. 37 Identidade pesoál no identidade

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 O maior é o AMOR. 3 Husi Provinsiiál. 37 Identidade pesoál no identidade Maiu-Jun 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Livru Job nian 8 Job nia fiar 12 Fila fali ba abut 13 Don Bosco no amorevolezza 15 Don Bosco eskritór 18 Edukadora no

More information

Tahan ho trauma psikolojiku: asuntu familiar ida

Tahan ho trauma psikolojiku: asuntu familiar ida 10-23 Julhu 2000 Publika semana rua dala ida hotetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit Vol. I, No. 11 ATU BALI NO SERBII Primeiru turnu polisia Timor oan foun na'in 50

More information

Kaikoli Street, Dili-East Timor/ / / /

Kaikoli Street, Dili-East Timor/ / / / Kaikoli Street, Dili-East Timor/742 2821/726 5169/ 735 9199/ dinorah.granadeiro@gmail.com/nizio_pascal@yahoo.com FASILITA HUSI: CORE GROUP TRANSPARANSIA (CGT) SUBMISAUN SOSIADADE CIVIL BA PARLAMENTU NASIONAL

More information

Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste

Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste Project Identities, territories and agricultural practices: some

More information

Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian)

Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian) 2 Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian) Antero Benedito da Silva Sosiedade asia kompostu husi tradisaun familia rua: matrilineal e patrilineal.

More information

Oé-Cusse. Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse

Oé-Cusse. Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse Oé-Cusse Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse This is a creation of the Regional Secretariat for Community Tourism, RAEOA- ZEESM TL. Pante Macassar, Oé-Cusse Ambeno,

More information

matadalan ba jornalista sira

matadalan ba jornalista sira matadalan ba jornalista sira Matadalan ba jornalista sira Edisaun daruak, 2010. International Center for Journalists matadalan ba jornalista sira Definisaun termu sira lian tetun ba média tuir abc. Manuál

More information

BALTHASAR KEHI AND LISA PALMER. Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor

BALTHASAR KEHI AND LISA PALMER. Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor Bijdragen tot de Taal-, Land- en Volkenkunde Vol. 168, no. 4 (2012), pp. 445-471 URL: http://www.kitlv-journals.nl/index.php/btlv URN:NBN:NL:UI:10-1-113837 Copyright: content is licensed under a Creative

More information

British festivals: Guy Fawkes, Bonfire Night

British festivals: Guy Fawkes, Bonfire Night British festivals: Guy Fawkes, Bonfire Night Autor: Martínez García, María Rosario (Maestra de Lenguas Extranjeras (Inglés), Maestra de Inglés en Educación Primaria). Público: Maestros o profesores de

More information

Kol Nidre for Clarinet in B b, Violin, Harp, Piano and Tenor Singer

Kol Nidre for Clarinet in B b, Violin, Harp, Piano and Tenor Singer Score Kol Nidre or Clarinet in B, Violin, Har, iano and enor Singer Music y: Reuven Marko Arranger: Or Oren enor hd = 50 4 rit Ó Clarinet in B 4 Ó solo j Ó B Cl Violin Har iano A 4 solo - 4 4 4 4 a temo

More information

LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste. MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste

LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste. MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste Lent 2018 PRAYER BOOKLET LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste If you want peace, work for justice. If you want justice,

More information

"",hi'" . -= ::-~,~-:::=- ...,.,.. ::;- -.--

,hi' . -= ::-~,~-:::=- ...,.,.. ::;- -.-- East Timor T1i\10R u:sn TIMOR-LESTE:. -= -- ::-~,~-:::=- ::;- "",hi'"....,.,.. -, -.-- -- East Timor The Price of Liberty Damien Kingsbury east timor Copyright Damien Kingsbury, 2009. Softcover reprint

More information

Funchal 20 May, 2017

Funchal 20 May, 2017 Funchal 20 May, 2017 Listening Reading Speaking Writing Board grab Board grab > Put flashcards on the board > Play audio file / read the text > Students grab the words they hear > Play in groups or in

More information

SAMPLE. Kyrie MASS OF THE INCARNATE WORD [D/F#] [C/E] [G/D] [D] A E/G D/F A/E E. œ œ œ œ Ó. e e. lé lé - - DŒ Š7. lé lé

SAMPLE. Kyrie MASS OF THE INCARNATE WORD [D/F#] [C/E] [G/D] [D] A E/G D/F A/E E. œ œ œ œ Ó. e e. lé lé - - DŒ Š7. lé lé 5 9 q = 110 apo fret 2 # 4 1 17 antor: # Kyrie [] [/#] [/E] [/] [] E/ / /E E [] [/#] [Em] [Bm] E/ Ký hri ongregation: # antor: Ký hri ri e, e ste, e lé lé i i son. son. [add2] [] [Em] [maj7] [sus4] []

More information

CRS Parish Ambassador Corps Ministros de la Solidaridad

CRS Parish Ambassador Corps Ministros de la Solidaridad CRS Parish Ambassador Corps Ministros de la Solidaridad CRS Mission Statement Catholic Relief Services carries out the commitment of the Bishops of the United States to assist the poor and vulnerable overseas.

More information

Daughters, Sisters, Mothers & Wives. A Cree Language Workbook

Daughters, Sisters, Mothers & Wives. A Cree Language Workbook Daughters, Sisters, Mothers & Wives A Cree Language Workbook Ontario Native Literacy Coalition Acknowledgements Wachay This project has been made possible in part by the Government of Canada. Ce project

More information

DOWNLOAD OR READ : ULUM AL QURAN INTRODUCTION TO THE SCIENCES OF THE QURAN PDF EBOOK EPUB MOBI

DOWNLOAD OR READ : ULUM AL QURAN INTRODUCTION TO THE SCIENCES OF THE QURAN PDF EBOOK EPUB MOBI DOWNLOAD OR READ : ULUM AL QURAN INTRODUCTION TO THE SCIENCES OF THE QURAN PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1 Page 2 ulum al quran introduction to the sciences of the quran ulum al quran introduction pdf ulum

More information

DATA: 03 / 12 / 2016 III ETAPA AVALIAÇÃO ESPECIAL DE INGLÊS 2.º ANO/EM

DATA: 03 / 12 / 2016 III ETAPA AVALIAÇÃO ESPECIAL DE INGLÊS 2.º ANO/EM SOCIEDADE MINEIRA DE CULTURA Mantenedora da PUC Minas e do COLÉGIO SANTA MARIA DATA: 03 / 2 / 206 UNIDADE: III ETAPA AVALIAÇÃO ESPECIAL DE INGLÊS 2.º ANO/EM ALUNO(A): N.º: TURMA: PROFESSOR(A): VALOR: 0,0

More information

24 November 2007 Tech Sequence

24 November 2007 Tech Sequence 24 November 2007 Tech Sequence 1) DIAL UP A. In the name of the Melchizedek Cloister Emerald Order, Holy Order of the Yunasai, Sacred House of One... x1 time B. Complete Christos Invocation / Psonn of

More information

LORD, Let My Prayer Arise/ Suba Mi Oración. œ œ œ. œ J. J j. Am7add4. j J j. J j. Su - ba mi o - ra - ción

LORD, Let My Prayer Arise/ Suba Mi Oración. œ œ œ. œ J. J j. Am7add4. j J j. J j. Su - ba mi o - ra - ción 2 Refrain based on Psalm 11:2 Verses based on Psalm 138:1 2ab, 3, 6, 7 Spanish verse translations by ai orz LRD, Let My Prayer Arise/ Suba Mi ración Bob Hurd horal arrangent by raig Ksbury Keyboard accompanint

More information

DOWNLOAD OR READ : CODEX 632 PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1

DOWNLOAD OR READ : CODEX 632 PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1 DOWNLOAD OR READ : CODEX 632 PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1 Page 2 codex 632 codex 632 pdf codex 632 O Codex 632 Josà Rodrigues dos Santos Gradiva â Publicaà ões, Lda 1ª ediã à o: Outubro de 2005 Portugal...

More information

recita el Sagrado Corán que se deriva de la lengua El Coran Sagrado y la Traduccion de su sentido en lengua espanola (Spanish Qur'an with Arabic text)

recita el Sagrado Corán que se deriva de la lengua El Coran Sagrado y la Traduccion de su sentido en lengua espanola (Spanish Qur'an with Arabic text) El Coran Sagrado Y La Traduccion De Su Sentido En Lengua Espanola (Spanish Qur'an With Arabic Text) (Spanish And Arabic Edition) By Kamel Mustafa Hallak READ ONLINE El Coran Sagrado y la Traduccion de

More information

Conformity Listing of Catechetical Texts and Series

Conformity Listing of Catechetical Texts and Series Conformity Listing of Catechetical Texts and Series As of October 22, 2015 the following texts and series have been found to be in conformity with the Catechism of the Catholic Church by the Subcommittee

More information

Mass of St. Frances Cabrini Kevin Keil

Mass of St. Frances Cabrini Kevin Keil Excerpts from the English translation of the Roman Missal 2010, International Commission on English in the Liturgy, Inc (ICEL), 1100 Connecticut Ave NW, Suite 710, Washington, DC 20036-4101 All rights

More information

Mass of Christ the Savior. Dan Schutte

Mass of Christ the Savior. Dan Schutte OCP sheet music Mass of Christ the Savior We are pleased to grant permission to reprint these assembly editions at no charge through November 26, 2011. Reprints must include title, composer's name and

More information

Benjamin Fulford Khazarian Cabal Purge Accelerates

Benjamin Fulford Khazarian Cabal Purge Accelerates Benjamin Fulford Khazarian Cabal Purge Accelerates 1 / 6 2 / 6 3 / 6 Benjamin Fulford Khazarian Cabal Purge The Truth for sale: How to fight the evil and make some money on it too. The Truth for sale:

More information

It works! Faith Promise Principles. Be assured - Faith Promise Principles. What is a Faith Promise? Also known as Grace Giving

It works! Faith Promise Principles. Be assured - Faith Promise Principles. What is a Faith Promise? Also known as Grace Giving What is a Faith Promise? Also known as Grace Giving Be assured - It works! 1 IN D IA Si 0 Man da la y tw e Rangoon BURMA T avo y Phuket Med an Chiang LA O S Vientiane T HA ILA N D Bangkok Su ma tra Bengkulu

More information

An introduction to the World Council of Churches

An introduction to the World Council of Churches An introduction to the World Council of Churches unity witness service The World Council of Churches (WCC) is a global fellowship of churches whose relationship with one another and activities together

More information

JESUS INTERRUPTED REVEALING THE HIDDEN CONTRADICTIONS IN BIBLE AND WHY WE DONT KNOW ABOUT THEM BART D EHRMAN

JESUS INTERRUPTED REVEALING THE HIDDEN CONTRADICTIONS IN BIBLE AND WHY WE DONT KNOW ABOUT THEM BART D EHRMAN JESUS INTERRUPTED REVEALING THE HIDDEN CONTRADICTIONS IN BIBLE AND WHY WE DONT KNOW ABOUT THEM BART D EHRMAN JESUS INTERRUPTED REVEALING THE PDF (PDF) TITLES AND METAPHORS OF JESUS UBS 2014-15 BD III JESUS

More information

Mass of Christ the Savior. Dan Schutte

Mass of Christ the Savior. Dan Schutte 010878 OCP sheet music Mass of Christ the Savior We are pleased to grant permission to reprint these assembly editions at no charge through November 0, 201. Reprints must include title, composer's name

More information

the zen of social media marketing an easier way to build credibility generate buzz and increase revenue shama kabani

the zen of social media marketing an easier way to build credibility generate buzz and increase revenue shama kabani DOWNLOAD OR READ : THE ZEN OF SOCIAL MEDIA MARKETING AN EASIER WAY TO BUILD CREDIBILITY GENERATE BUZZ AND INCREASE REVENUE SHAMA KABANI PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1 Page 2 increase revenue shama kabani the

More information

CONGRÉGATION GÉNÉRALE 36 rome // 2016

CONGRÉGATION GÉNÉRALE 36 rome // 2016 CONGRÉGATION GÉNÉRALE 36 rome // 2016 Shalom 08 novembre 2016 jour_37 GC 36 en ramant vers le large L INVITATOIRE eng Peace be with you! 1. Dm Sha - lom cha - 2. ve - rim, sha - 3. 4. 5. lom cha - ve -

More information

150 Communio They all wondered at the words that proceeded from the mouth of God. 1. The Lord hath reigned, let the earth rejoice, let many islands be glad. 2. His lightnings have shone forth to the world:

More information

REPORTED SPEECH DISCURSO INDIRETO 3 EXERCÍCIOS DE COMBATE 9 TEXT COMPREHENSION 16 GABARITO

REPORTED SPEECH DISCURSO INDIRETO 3 EXERCÍCIOS DE COMBATE 9 TEXT COMPREHENSION 16 GABARITO SUMÁRIO REPORTED SPEECH DISCURSO INDIRETO 3 EXERCÍCIOS DE COMBATE 9 TEXT COMPREHENSION 16 GABARITO 18 2 REPORTED SPEECH - DISCURSO INDIRETO O Reported Speech (discurso indireto) é uma estrutura utilizada

More information

Edificio. Advo San Caetano s/n, Bloque 5 4ª Planta SANTIAGO DE COMPOSTELA

Edificio. Advo San Caetano s/n, Bloque 5 4ª Planta SANTIAGO DE COMPOSTELA PANTALLA INICIAL Acceso v para facer unha nova alta, se non foi entidade colaboradora no 2016 Se xa foi entidade colaboradora, introduza aquí os datos do 2016 para acceder á alta simplificada Se xa cubriu

More information

MARGARET RIZZA. Song of Mary and Song of Simeon RSCM ANTHEMS. The Royal School of Church Music, 19 The Close, Salisbury, Wiltshire, SP1 2EB

MARGARET RIZZA. Song of Mary and Song of Simeon RSCM ANTHEMS. The Royal School of Church Music, 19 The Close, Salisbury, Wiltshire, SP1 2EB RSCM ANTHEMS CODE: RES158 SATB Choir & accompaniment MARGARET RIZZA Song of Mary and Song of Simeon The Royal School of Church Music, 19 The Close, Salisbury, Wiltshire, SP1 2EB The Royal School of Church

More information

DOWNLOAD OR READ : THE REIKI BIBLE THE DEFINITIVE GUIDE TO HEALING WITH ENERGY MIND BODY SPIRIT BIBLES PDF EBOOK EPUB MOBI

DOWNLOAD OR READ : THE REIKI BIBLE THE DEFINITIVE GUIDE TO HEALING WITH ENERGY MIND BODY SPIRIT BIBLES PDF EBOOK EPUB MOBI DOWNLOAD OR READ : THE REIKI BIBLE THE DEFINITIVE GUIDE TO HEALING WITH ENERGY MIND BODY SPIRIT BIBLES PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1 Page 2 the reiki bible the definitive guide to healing with energy mind

More information

Antiphon 1: Hosanna to the Son of David. œ œ

Antiphon 1: Hosanna to the Son of David. œ œ 2 Keyboard Antiphon 1: Hosanna to the Son of David Hosanna filio David fr. Liber Usualis oyfully f Ho- san - na to the Son of Da - vid! D Am Am7 D. f. name of the Lord. Am Keyboard. D O King of Is - ra

More information

BIBLE 509 AUTHORITY AND LAW

BIBLE 509 AUTHORITY AND LAW BIBLE 509 AUTHORITY AND LAW CONTENTS I. GOD: THE SOURCE OF ALL AUTHORITY........ 5 God Is the Creator............................. 6 Jesus Is the Model of Obedience................. 11 The Holy Spirit

More information

Rachel SAMPLE. Requiem for the Innocents Ï Ï J Ï. ú ú ú ú ú ú SAMPLE. 12 Ï Ï Ï ú ú SAMPLE

Rachel SAMPLE. Requiem for the Innocents Ï Ï J Ï. ú ú ú ú ú ú SAMPLE. 12 Ï Ï Ï ú ú SAMPLE Recitative q = Cello cues eremiah 1:15 î Î ä Rachel 5 Music y E LOUIS CANTER The LORD says, "A sound is heard, is heard, in Ra - mah, 8 î Î Ra - chel is cry-ing for her chil-dren; for they are no more,

More information

COMMUNITY CONNECTIONS

COMMUNITY CONNECTIONS COMMUNITY CONNECTIONS Volume 5, Issue 8 August 2015 IMPORTANT DATES AUGUST 25th: SEPTEMBER 17th-20th: Men s Walk #223 22nd: 26th: Leadership Training OCTOBER 22nd-25: Women s Walk #224 26th: Hello, Community!

More information

Unterrichtsmaterialien in digitaler und in gedruckter Form. Auszug aus: 4th of July - The American Independence Day

Unterrichtsmaterialien in digitaler und in gedruckter Form. Auszug aus: 4th of July - The American Independence Day Unterrichtsmaterialien in digitaler und in gedruckter Form Auszug aus: 4th of July - The American Independence Day Das komplette Material finden Sie hier: School-Scout.de SCHOOL-SCOUT 4th of July - The

More information

PSALM 140. & b Slow «««««« «««« ««« ˆ_«l ˆ« ˆ_«l « j ˆ««ˆ ˆ« ˆ«« l ˆ«. ˆ« nˆ_ « ˆ ˆ ˆ. -ˆ l ˆ« «. ˆˆ ˆ ˆ«« j ˆ ˆ ˆ« ˆ_ nˆ_ˆ_ «««« ˆ ˆ ˆ«.

PSALM 140. & b Slow «««««« «««« ««« ˆ_«l ˆ« ˆ_«l « j ˆ««ˆ ˆ« ˆ«« l ˆ«. ˆ« nˆ_ « ˆ ˆ ˆ. -ˆ l ˆ« «. ˆˆ ˆ ˆ«« j ˆ ˆ ˆ« ˆ_ nˆ_ˆ_ «««« ˆ ˆ ˆ«. Byzante Basi Kazan (1915 2001) & b So son _ n. have cried out un e, & b. j _ n_ hear me. Hear & b me, Lord. have _ cried out & b. ṇ _ Œ e, hear me Give ear & b _ n. j voice sup pi ca & b tion, hen cry

More information

Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1

Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1 12 Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1 Kelly Silva The revival of customary practices, known as kultura, adat or usos e costumes is considered one of the main effects of Timor-Leste

More information

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016 GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016 Sacred Heart of Jesus Availability - the strength of our mission 4 th of November 2016 day_33 GC 36 - Rowing into the ep INVITATORY eng May the Spirit of Christ Jesus,

More information

Missa Ubi Caritas Bob Hurd

Missa Ubi Caritas Bob Hurd Missa Ubi Caritas Bob Hurd Excerpts from the English translation of the Roman Missal 2010, International Commission on English the Liturgy, Inc. (ICEL), 1100 Connecticut Ave NW, Suite 710, Washgton, DC

More information

The Commemoration of all the Faithful Departed (All Souls)

The Commemoration of all the Faithful Departed (All Souls) The Commemoration all Faithful Departed (All Souls) November 2 2014 10 AM Mass Basilica Sacred Heart University Notre Dame Notre Dame Indiana Introit Psalm 65: 2 mode VI Requiem aeternam dona eis Domine

More information

Yangon-Mechanical. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N) U Myint Tin

Yangon-Mechanical. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N) U Myint Tin Yangon-Mechanical No. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N)048586 U Myint Tin 09-73075121 rkarmyint@gmail.com 2 Aung Ko Htut U M-2 Mechanical 8/Ma Ba Na(N)077493 U Than Htut 09974328258 aungkhtut@gmail.com

More information

In the name of Allah, the Beneficent, the Merciful.

In the name of Allah, the Beneficent, the Merciful. In the name of Allah, the Beneficent, the Merciful. Name: Quran Group: Grade: In the name of Allah, the Beneficent, the Merciful. Read in the name of your Lord who created, created man from clot of blood.

More information

RULES CHAPTER I OBJECT

RULES CHAPTER I OBJECT INSTITUTO JMJ RIO (RIO WYD INSTITUTE) Contest to choose the logo of the World Youth Day (WYD) 2013 in the city of Rio de Janeiro Rules / WYD RIO2013 / 01-2011 GENERAL PRESENTATION The World Youth Day (WYD)

More information

Joint Statement. At the end of the conference the participants agreed upon the following objectives.

Joint Statement. At the end of the conference the participants agreed upon the following objectives. Joint Statement The interfaith Academic Conference on Security, Peace and Coexistence was held at Sitagu International Buddhist Academy, Yangon in joint partnership with the Institute for Global Engagement

More information

in loving memory of Karin Ann Williams, œ œ œ œ œ rit. œ œ a tempo œ œ a tempo A/C # a tempo

in loving memory of Karin Ann Williams, œ œ œ œ œ rit. œ œ a tempo œ œ a tempo A/C # a tempo Based on In Paradisum in loving memory of Karin Ann Williams, 1936 010 Soprano Alto Baritone Keyboard &? &? INTRO With maesty (q = ca. 7) &? &? D D/F... lead him to heav poco G D/F A D poco G Em7 Asus

More information

SHABBAT SERVICE NAZOREAN / NAZARENE YISRAELITE SHABBAT SERVICE

SHABBAT SERVICE NAZOREAN / NAZARENE YISRAELITE SHABBAT SERVICE SHABBAT SERVICE NAZOREAN / NAZARENE YISRAELITE SHABBAT SERVICE WE HEAR THE MEDITATION ISAIAH 58:13 14 (or similar) Our Father YHWH tells us, If you hold back from pursuing your own interests on my set-apart

More information

Remit Number 6. Ministry Personnel in Associate Relationships in Migrant Church Communities

Remit Number 6. Ministry Personnel in Associate Relationships in Migrant Church Communities Remit Number 6 Ministry Personnel in Associate Relationships in Migrant Church Communities Frequently Asked Questions In 2012, the 41st General Council of The United Church of Canada adopted two policies

More information

Official Cipher of the

Official Cipher of the No: Official Cipher of the Most Worshipful Grand Lodge of Ancient Free & Accepted Masons of the State of Maine Not to be consulted in any Lodge or exemplification while in session. (By participating officers.)

More information

mouth and it will be shall speak

mouth and it will be shall speak Katabasiae Ode 1 I shall o - pen my 19 mouth and it will be filled with the Spir - it, and I shall speak forth to the Queen Moth - er. I shall be seen joy - ful - ly sing - ing her prais - es, and I shall

More information

RELIGIOUS EDUCATION AND CATHOLIC FORMATION

RELIGIOUS EDUCATION AND CATHOLIC FORMATION RELIGIOUS EDUCATION AND CATHOLIC FORMATION F - 2 Catechist and Religious Education Teacher Certification 2004 F - 3 I. Catechetical Mission Statement The catechetical mission of the Diocese of Austin is

More information

As It Happened: Chronological Walk Thru The Bible DAILY READING ASSIGNMENTS

As It Happened: Chronological Walk Thru The Bible DAILY READING ASSIGNMENTS As It Happened: Chronological Walk Thru The Bible DAILY READING ASSIGNMENTS Week 1: 19-25 SEPT 2017 Reading: In the Beginning Weeks Remaining 49 Day 1 GE 1:1 4:26 Day 2 GE 5:1 6:22 Day 3 GE 7:1 8:22 Day

More information

The Islamic. leccionesdehistoria.com - Rosa Liarte Alcaine

The Islamic. leccionesdehistoria.com - Rosa Liarte Alcaine The Islamic leccionesdehistoria.com - Rosa Liarte Alcaine 1. In this unit In this unit we will learn about:! - the life of Muhammad - Islam - the religion that Muahmmad founded - the Caliphate, which started

More information

PUBLIC INTERNATIONAL LAW II (DIREITO INTERNACIONAL PÚBLICO II) INTERNATIONAL LAW OF THE SEA

PUBLIC INTERNATIONAL LAW II (DIREITO INTERNACIONAL PÚBLICO II) INTERNATIONAL LAW OF THE SEA 1 FACULTY OF LAW OF THE UNIVERSITY OF LISBON Academic year 2015/2016 PUBLIC INTERNATIONAL LAW II (DIREITO INTERNACIONAL PÚBLICO II) Law degree 4th year INTERNATIONAL LAW OF THE SEA Course coordinator:

More information

hu - cir - stayed taught man cum - be - Your Sav - each went led Mo - al - Law, all cised sm, of thanks as and the for Lord, Child, The This For the

hu - cir - stayed taught man cum - be - Your Sav - each went led Mo - al - Law, all cised sm, of thanks as and the for Lord, Child, The This For the Dive Liturgy Propers, January 1, 2012 SUNDAY BEFORE THEOPHANY Circumcision of Our Lord, God Savior Jesus Christ Our Holy Far Basil Great, Archbishop of Caesarea Hymn & # 1. In 2. For 3. But 4. For His

More information

Conformity Listing of Catechetical Texts and Series

Conformity Listing of Catechetical Texts and Series Conformity Listing of Catechetical Texts and Series As of October 11, 2017 the following texts and series have been found to be in conformity with the Catechism of the Catholic Church by the Subcommittee

More information

A GLOBALIZAÇÃO DO EDUQUÊS NO SEU ESPLENDOR

A GLOBALIZAÇÃO DO EDUQUÊS NO SEU ESPLENDOR A GLOBALIZAÇÃO DO EDUQUÊS NO SEU ESPLENDOR (Blog De Rerum Natura: 12/06/2007) Para quem vive na doce ilusão de que o "eduquês" a que se referem o Desidério e o Carlos é uma moda-portuguesa-com-certeza,

More information

Celtic Inspirations: Essential Meditations And Texts (Inspirations Series) By Lyn Webster Wilde

Celtic Inspirations: Essential Meditations And Texts (Inspirations Series) By Lyn Webster Wilde Celtic Inspirations: Essential Meditations And Texts (Inspirations Series) By Lyn Webster Wilde As announced earlier, this blog will host an open space once a month to field questions and encourage discussion

More information

The Religion Of Islam By Maulana Muhammad Ali READ ONLINE

The Religion Of Islam By Maulana Muhammad Ali READ ONLINE The Religion Of Islam By Maulana Muhammad Ali READ ONLINE If you are searching for a ebook The Religion of Islam by Maulana Muhammad Ali in pdf form, then you've come to faithful site. We present utter

More information

The Invisible Kingdom: From The Tips Of Our Fingers To The Tops Of Our Trash, Inside The Curious World Of Microbes By Idan Ben-Barak

The Invisible Kingdom: From The Tips Of Our Fingers To The Tops Of Our Trash, Inside The Curious World Of Microbes By Idan Ben-Barak The Invisible Kingdom: From The Tips Of Our Fingers To The Tops Of Our Trash, Inside The Curious World Of Microbes By Idan Ben-Barak If you are searched for the ebook The Invisible Kingdom: From the Tips

More information

yuval noah harari 085C224C5CD3A71A4BB586F2C260C4AF Yuval Noah Harari 1 / 6

yuval noah harari 085C224C5CD3A71A4BB586F2C260C4AF Yuval Noah Harari 1 / 6 Yuval Noah Harari 1 / 6 2 / 6 3 / 6 Yuval Noah Harari Prof. Yuval Noah Harari is a historian, philosopher and best-selling author of 'Sapiens' and 'Homo Deus'. Discover his ideas, writing and lectures.

More information

Curriculum Vitae Alan Doyle Myatt, Ph.D.

Curriculum Vitae Alan Doyle Myatt, Ph.D. Curriculum Vitae Alan Doyle Myatt, Ph.D. amyatt@pobox.com Education: Ph.D. - Religious and Theological Studies 1995 Denver University/Iliff School of Theology, Joint Ph.D. Program 2201 S. University Blvd.,

More information

Helping faith groups develop environmental programmes based on their core beliefs, teachings and practices

Helping faith groups develop environmental programmes based on their core beliefs, teachings and practices Photograph by Katia Marsh/ARC Helping faith groups develop environmental programmes based on their core beliefs, teachings and practices 3 Strategic Review, May 2016 Our vision People, through their beliefs,

More information

CURRICULUM VITAE. PhD in Translation (Arabic-English-Arabic), University of Durham/UK, 2005.

CURRICULUM VITAE. PhD in Translation (Arabic-English-Arabic), University of Durham/UK, 2005. CURRICULUM VITAE Name: Bakri Hussein Suleiman Al-Azzam Email: bakriazzam2013@gmail.com Place of Work: Department of English The Hashemite University Jordan Tel: 00962 5 390 3333 Ext. (4533) The Current

More information

Third Sunday in Ordinary Time

Third Sunday in Ordinary Time Third Sunday Ordary Time anuary 26, 2014 Basilica Sacred Heart Notre Dame, IN Prelude Tune My Heart Warner "Coro" from "Water Mic" Hel Hymn Let ll Thgs No Livg tune: sh Grove & b 4 3 1. Let 2. & b sun

More information

Litany of the Holy Cross. Handbells used. mer - mer - mer - cy! cy! cy! œœ œœ œœ œ œ œ. œ œ. have have have. Lord, Christ, Lord, œ œ

Litany of the Holy Cross. Handbells used. mer - mer - mer - cy! cy! cy! œœ œœ œœ œ œ œ. œ œ. have have have. Lord, Christ, Lord, œ œ Litany Holy Cross Adapted from Traditial Litany Holy Cross Cyprian Csiglio Handbells used Cantor Handbells Keyboard?? A? (h = ca 55) Soprano I Soprano II (Melody) Alto Tenor Bass 7 B7 Ó ( ) () 4 3 4 3

More information

CONTEMPORARY SONGS OF FAITH. Give Us Your Peace/ Danos Tu Paz. Music by Sarah Hart and Jesse Manibusan

CONTEMPORARY SONGS OF FAITH. Give Us Your Peace/ Danos Tu Paz. Music by Sarah Hart and Jesse Manibusan 3012621 Give Us Your Peace/Danos Tu Paz Sarah Hart/esse Manian 3012622 (PD) SATB hoir, Keyoard, Guitar, and Assemly NTEMPRARY SNGS AITH Give Us Your Peace/ Danos Tu Paz Mic y Sarah Hart and esse Manian

More information

Saint Athanasius of Athos

Saint Athanasius of Athos Saint Athanasius of Athos July 5 Intonation: #20 Andante & bb Úª # Vespers oxasticon Plagal Second Mode lo - - - ry to the a - ther and to the & b b #.. Son and to the Ho - ly Spir - - - - it. ovxa...

More information

Unveiling Service. Himei ma tov u-ma-naim, shevet achim gam ya-chad. How good it is when friends and family come together.

Unveiling Service. Himei ma tov u-ma-naim, shevet achim gam ya-chad. How good it is when friends and family come together. Unveiling Service Rabbi Peter S. Levi The unveiling is to bring closure to the morning period. We gather with friends and family to recite the final mourner s kaddish culminating the mourning period. These

More information

Echaran Fuera Demonios (They Shall Expel Demons Spanish Edition)

Echaran Fuera Demonios (They Shall Expel Demons Spanish Edition) Echaran Fuera Demonios (They Shall Expel Demons Spanish Edition) Derek Prince Click here if your download doesn"t start automatically Echaran Fuera Demonios (They Shall Expel Demons Spanish Edition) Derek

More information

F/A. gua, tus, mae ro, go. da pré ca er tó. lin gua glo ri ó si Cór po. si tus nae, rum. cor ex re ver ve laus. po in cúm bo ne et. tum.

F/A. gua, tus, mae ro, go. da pré ca er tó. lin gua glo ri ó si Cór po. si tus nae, rum. cor ex re ver ve laus. po in cúm bo ne et. tum. PANGE LINGUA VERSES: ( = 96 108) antor/hoir /A maj7 7 Pan No In Ver Tan *OSTINATO RERAIN: All **Pan glo pa s cte m cra na coe t, s b l da ca er t l gua glo r po 6 nae, r gua,, mae ro, go s my sté. Pan

More information

Sunstone By Holly Barbo

Sunstone By Holly Barbo Sunstone By Holly Barbo Welcome to Sunstone Counseling - Sunstone - All of us want to live happy and fulfilled lives. We want rich relationships, and to feel confident and comfortable about the people

More information

TwenTieTh Sunday in Ordinary Time august 17-18, 2013 BaSilica Of The Sacred heart university Of notre dame notre dame, indiana

TwenTieTh Sunday in Ordinary Time august 17-18, 2013 BaSilica Of The Sacred heart university Of notre dame notre dame, indiana Twentieth Sunday Ordary Time Augt 17-18 2013 Basilica Sacred Heart University Notre Dame Notre Dame Indiana Open Hymn b c 1. By b Y Who b 2. A - 3. n You For Till b By As - Introducry Rites pos - let y

More information

Remarks at the National Press Club Russell D. Moore July 2, 2013

Remarks at the National Press Club Russell D. Moore July 2, 2013 Remarks at the National Press Club Russell D. Moore July 2, 2013 Hello, my name is Russell Moore, president of the Ethics & Religious Liberty Commission of the Southern Baptist Convention. Our First Freedom

More information