TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA. Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008

Size: px
Start display at page:

Download "TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA. Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008"

Transcription

1 TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008

2 KONTEÚDU SUMÁRIU EZEKUTIVU NO REKOMENDASAUN SIRA... i I. INTRODUSAUN... 1 A. SETÓR SEGURANSA RAHUN...2 B. XAMADA BA REFORMA...3 II. FORSA SEGURANSA TIMOR-LESTE NIAN... 4 A. KONTESTU REFORMA NIAN...6 B. PLANU RRR...7 C. TRIAJEN NO MENTORIZASAUN...8 D. FORSA E. PROGRAMA GOVERNU NIAN...10 F. LAKUNA SIRA LEI NIAN...10 III. AUTÓR INTERNASIONÁL SIRA A. NASOINS UNIDAS...12 B. DOADÓR BILATERÁL SIRA...13 IV. ASUNTU ESPESÍFIKU SIRA A. DIVIZAUN SERVISU...16 B. GOVERNANSAUN...18 C. PROFISIONALIZASAUN NO DEPOLITIZASAUN...18 D. RESPONSABILIDADE NO DIXIPLINA...20 E. INTELIJÉNSIA...21 F. REINADO NO PETISIONÁRIU SIRA...21 G. VETERANU SIRA...22 V. KONKLUZAUN APÉNDISE A. MAPA TIMOR-LESTE...21 B. GLOSÁRIU BA ABREVIATURA SIRA...22 C. KONA-BA GRUPU KRIZE INTERNASIONÁL...24 D. RELATÓRIU NO ESPLIKASAUN SIRA CRISIS GROUP NIAN KONA-BA ASIA...25 E. KONSELLU FIDUSIÁRIU CRISIS GROUP NIAN...27

3 Relatóriu Asia N 143 Loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA SUMÁRIU EZEKUTIVU NO REKOMENDASAUN SIRA Depoizde tinan haat Timor-Leste hetan tiha ninia independénsia, polísia no militár Timor-Leste luta hasoru malu iha estrada sira iha Dili. Krize iha fulan-abríl-juñu, tinan 2006 nian husik tiha instituisaun rua ne e rahun no forsa internasionál sira mak kaer fali seguransa. Krize ne e hahú tiha husi espulsaun militár kuaze metade no fó efeitu ba forsa polísia nian rahun. Polísia ONU no forsa manutensaun pás ne ebé iha lideransa Austrália nian, mantein seguransa iha situasaun ida ne ebé, enkuantu la iha pontu konflitu violentu ida, ne ebé sei dezorden. Se governu foun mak atu halo reforma ba setór seguransa ne e ho susesu, tenke garante katak prosesu ne e inkluzivu liuhusi halo konsulta públiku no reziste ho esforsu hodi foti desizaun sira ne ebé autokrátiku. Aprosimasaun ida ne ebé komprensivu, sistemátiku, hanesan ne ebé rekomenda ona husi Konsellu Seguransa ONU nian, tenke bazeia ba análize ida ne ebé realístiku kona-ba seguransa atuál no nesesidade sira hametin lei nian. Anaunserke iha kompromisu apartidáriu ba prosesu reforma ne e, problema aspetu estruturál sira-nian haree hanesan seidauk rezolve no forsa sira seguransa nian ne ebé politizadu no la estavel. Problema sira-ne e kle an. Bele administrasaun ONU nian ka governu sira Timór nian ne ebé tuirmai halo esforsu sufisiente hodi harii konsensus nasionál kona-ba nesesidade sira seguransa nian no tipu forsa sira ne ebé apropriadu. La iha polítika seguransa nasionál ida, no iha espasu sira ne ebé importante iha lei ne ebé ralasiona ho seguransa. Polísia sofre husi estatutu inferiór no interferénsia polítika ida ne ebé liu. Militár sei komersializa kona-ba ninia eroízmu bainhira halo rezisténsia ba okupasaun Indonéziu, maibé seidauk hetan funsaun foun ida no tama tiha ona ho problema kompetisaun (loromonu-lorosa e). La iha transparénsia no preparativu sira ho orden iha kontrolu polítiku nune e mós parlamentáriu no supervizaun judisiál ho respeitu ba forsa rurua ne e. Governu ne ebé ukun iha fulan-agostu, tinan 2007 iha tiha oportunidade ida enkuantu tropa internasionál sira mantein seguransa báziku no ONU oferese asisténsia hodi hala o reforma ne ebé moos kona-ba setór seguransa, foti esperiénsia sira husi país sira seluk nian hafoin postu konflitu. Maibé internasionál nia boa vontade ne ebé sei la bele para iha tiha ona sinál sira ne ebé hatudu doadór nia kolen entaun tenke hala o lalais. Ba ninia parte, komunidade internasionál tenke hala o servisu ida ke di ak liu kona-ba halo koordenasaun ba ninia apoiu ba setór seguransa ne e no hatan ba Timoroan nia prosesu reforma ida. Porezemplu, polísia ONU ne ebé halo triajen no mentorizasaun ba forsa lokál tenke treina di ak liu ona no halo ona supervizaun, no responsivu liu ba rezultadu sira husi sira-nia kolega Timoroan sira. Partida ofisiál ONU nian ne ebé lidera kona-ba reforma setór seguransa nian iha tinan 2007 nia rohan, signifika katak pozisaun ka pontudevista asuntu ida-ne e foti ona durante eleisaun sira iha tinan 2007 nian, bele adianta liután. Pergunta báziku kona-ba sé mak halo buat ne ebé presiza atensaun partikulár. Iha tiha ona liña sira ne ebé la klaru (la iha distinsaun) entre polísia no militár. Prinsípiu ida kona-ba reforma setór seguransa nian mak polísia tenke iha ninia responsabilidade prinsipál ba seguransa internu. Maibé, polísia Timoroan sira seidauk simu rekursu sira, treinamentu no apoiu hodi kompleta knaar/funsaun idane e ho efetivu, no líder nasionál sira mós prontu tiha ona hodi bolu militár bainhira iha ameasa sira ba dezorden nian. Tenke simplifika estrutura sira polísia nian, ho énfaze maka as liu ba polisiamentu komunidade, hodi ajuda prevene situasaun lokál sira ne ebé la konsege trata tiha. Ho morál ne ebé inferiór, so hadi a liuhusi prosesu ida sustentadu kona-ba profisionalizasaun. Governu ninia planu atu transfere responsabilidade ba jestaun fronteira husi polísia ba militár, ne e sala ida ke bele aumenta tensaun iha fronteira ne ebé demarka ona ho la di ak, iha parte sorin ne ebé prezensa militár Indonéziu nian boot. Ne e mós bele haree movimentu forsa ida violentu husi komunidade sira ne ebé sente katak militár sei iha inklinasaun rejionál. Maibé, ne e mós sensivel wainhira militár atu toma responsabilidade tomak ba seguransa marítima, ne e preokupasaun ida importante ba Timor-Leste. Ne e mós iha parte importante ida atu hodi hala o iha fó apoiu ba polísia, bainhira lakon kontrolu iha seguransa internu nian no atu atende ba dezastre naturál sira maibé iha kazu rurua ne e submete ba polísia no autoridade sivil sira. Introdusaun ne ebé planeia ona konaba rejistu obrigatóriu ba ema hirak-ne ebé atu serve iha

4 Timor-Leste: Reforma Setór Seguransa Crisis Group Asia Report N 143, loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 Pájina ii militár ka servisu navál ne e la presiza no sei provoka problema sira iha forsa nia laran. Bele foti ona asaun balu lalika atu hein ba revizaun ne ebé komprensivu ba Konsellu Seguransa nian kona-ba: porezemplu, hasa e saláriu sira, hadi a koordenasaun doadór, fó atensaun ba lakuna lei nian no hadi a prosedimentu dixiplinár sira. Maibé kestaun prinsipál sira mak hanesan medida forsa nian, sosa ekipamentu boot, no definisaun ba funsaun militár no polísia tenke hein to o prosesu konsultatitivu ida ne ebé permite sidadaun Timoroan hato o sira-nia lian. Enkuantu sai husi ámbitu relatóriu ne e nian, reforma sistema legál ne ebé luan liu nu udar rezultadu ida ne ebé esensiál husi reforma setór seguransa, se Timor-Leste atu hetan sistema funsionamentu lei no orden ida. Gozu depoizde independénsia nian ramata tiha iha tinan Bele Timoroan sira ka Internasionál sira la iha tan deskulpa kona-ba la iha esperiénsia ka la toman atu esplika liután fallansu hirak-ne e. Ho forsa internasionál sira ne ebé fó liña seguransa provizóriu, agora di ak liuhotu no posivel mak oportunidade ikus ba governu no ninia parseiru sira atu halo reforma setór seguransa ne e ho loos. REKOMENDASAUN SIRA Ba Governu Timor-Leste: 1. Fó prioridade aas ba revizaun ne ebé komprensivu husi setór seguransa nian ne ebé hanaran tiha ba Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1704 no relatóriu sira ONU nian tutuirmai halo atrazu ba reforma sira ne ebé boot to o ida-ne e kompleta tiha. 2. Esklarese no distingi knaar sira polísia no militár nian, garante katak polísia iha responsabilidade prinsipál ba seguransa internu no simu pesoál ne ebé nesesáriu, instrumentu sira, treinamentu no apoiu aspetu polítika. 3. Hetan vantajen husi peritu matenek nian iha Unidade Apoiu Setór Seguransa UN nian hodi hala o konsultasaun nasionál sira kona-ba reforma setór seguransa. 4. Fahe petisionáriu sira ka dezertór sira husi krize tinan 2006 nian ne ebé bele justifika ona krime sira husi hirak-ne ebé lori tiha kilat ilegál, insita tiha destúrbiu ka responsavel ba asaun kriminál sira; konsidera ba amnestia uluk nian; no depoiz sei rezolve tuir lei. 5. Estabelese mekanizmu supervizaun sira ne ebé forte no independente hodi investiga keixa sira kona-ba málkonduta polísia no militár nian, hanesan ne ebé rekomenda ona husi Komisaun Inkéritu (KI) ninia relatóriu iha fulan-outubru, tinan Dezenvolve estrutura intelijénsia nian ida ne ebé bazeadu iha lei no responsavel. 7. Garante katak lei foun kona-ba pensaun sira kobre tan veteranu sira no liberaliza ka halakon limite idade nian. Ba Prezidente no Primeiru Ministru: 8. Esklarese, liuhusi lei foun se presiza, ema ne ebé lidera knaar iha polítika setór seguransa nian no garante katak kondisaun sira aspetu konstitusionál nian tuir ona ho envolvimentu prezidensiál nian iha setór seguransa. Ba Misaun ONU (UNMIT): 9. Fó ba Unidade Apoiu Setór Seguransa órgaun prinsipál ne e atu trata ho governu kona-ba reforma setór seguransa rekursu sira no pesoál hodi asiste prosesu konsultasaun no halo revizaun ne ebé komprensivu. Ba Polísia ONU: 10. Hadi a treinamentu pré-estasionamentu ba polísia ONU nian, fó énfaze liu ba kontestu lokál, prosesu ida ne ebé padronizadu ba mentorizasaun no períodu ida naruk liu ba ajustamentu ho prátika no prosedimentu sira ONU nian. Ba Polísia Timoroan sira: 11. Uza prosesu Reforma, Reestruturasaun no Rekonstrusaun (RRR) hodi hamenus númeru unidade sira no estrutura sira jestaun/administrasaun nian. 12. Halo polisiamentu komunidade sai prioridade ida ba forsa dezenvolvimentu liuhusi dezenvolve konseitu Timoroan nian no estabelese unidade koordenasaun ida iha kuartél-jerál. Ba Militár no Ministériu Defeza no Seguransa: 13. Hadi a kualidade liuhusi prioritizasaun ba treinamentu ba ofisiál sira nivel médiu to o aaltu nian, enkuantu forsa internasionál sira mak kaer hela responsabilidade operasionál sira, no liuhusi rekrutamentu ba pesoál foun iha prosesu selesaun ida ne ebé reflete padraun sira militár profisionál nian ho vizaun sira futuru nian duké liuhusi halo ema rejista obrigatóriu ba instituisaun. Ba Militár no Polísia: 14. Hala o formasaun konjunta atubele klarifika prosedimentu sira ba interasaun, inklui ajuda militár nian iha estadu emerjénsia.

5 Timor-Leste: Reforma Setór Seguransa Crisis Group Asia Report N 143, loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 Pájina iii 15. Estabelese prosedimentu internu sira kona-ba keixa ho klaru, imparsiál no garante pesoál la ta uk katak uza hirak-ne e sei estraga sira-nia karreira. 16. Kuda hahalok apartidarizmu, inklui liuhusi promosaun sira ne ebé transparente no dixiplina ne ebé bazeia ba prosedimentu internu no kritériu duké afiliasaun polítika esternu. 18. Konsidera atu kondisiona asisténsia setór seguransa nian kona-ba progresu iha área prinsipál sira reforma lei nian, hanesan mós iha dezenvolvimentu polítika seguransa nasionál ida no implementasaun rekomendasaun sira KI nian. Dili/Brussels, loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 Ba Doadór Bilaterál sira: 17. Estabelese mekanizmu ida hodi hadi a koordenasaun kona-ba asisténsia ba setór seguransa no ezije pedidu sira hotu ba ajuda hanesan ne e atu mai liuhusi ministériu defeza no seguransa.

6 Relatóriu Asia N 143 Loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA I. INTRODUSAUN Krize polítika ne ebé doko Timor-Leste iha tinan 2006 muda tiha persesaun husi ONU ninia susesu harii nasaun nian ba estadu falladu ida iha prosesu ne e. 1 Lia-loos mak ne e, iha espresaun ne ebé signifikativu liu, maibé krize ne e la hatudu sai problema fundamentál sira, liuliu iha setór seguransa nian, ne ebé seidauk hadi a no bele lori hodi hafoun konflitu. Dezafiu sira setór seguransa nian ne ebé kle an kultura ida violénsia polítika nian, insidénsia kriminalidade ne ebé aas, violénsia grupubandidu sira-nian ne ebé terroriza Dili kalakalan presiza resposta lubuk ida. Relatóriu Crisis Group nian 2 fó tiha ona énfaze ba nesesidade hodi rezolve deskonfiansa ne ebé kle an entre figura polítika sira altu nivel nian, kura kanek/hadi a dezintegrasaun loromonu-lorosa e no adota rekomendasaun sira husi Komisaun Verdade, Amizade no Rekonsiliasaun (CAVR) ninia relatóriu Chega! ( Enough! ) (To o Ona! ). Relatóriu ida-ne e halo análize ba dezafiu halo reforma ba instituisaun sira seguransa nian, konsentra ba militár (FALINTIL-Forcas Defesa de Timor-Leste, F-FDTL) no polísia (Policia Nacional de Timor-Leste, PNTL), tanba instituisaun rua ne e mak iha sentru husi akontesimentu sira tinan 2006 nian no sai tiha ona foku ba esforsu sira reforsa nian. Bainhira halo nune e, Grupu Krize ne e la aprova aprosimasaun ida ba reforma setór seguransa (RSS) nian ne ebé bázikamente trata ho forsa seguransa sira. RSS ne ebé efetivu ezije aprosimasaun ida ne ebé komprensivu, halo kombinasaun militár, aspetu polítika 1 Primeiru Ministru iha momentu ne e, José Ramos-Horta, hatete ba Konsellu Seguransa iha loron 12, fulan-fevereiru, tinan 2007: Balu iha pasadu otimístiku liu tiha, maibé bele lori povu ne e lakon perspetivu, lakon aspetu realidade nian, no sai pesimístiku wainhira primeira ves problema mosu. Loron ida sira hatete Timor-Leste istória susesu ida, loron seluk sira bolu Timor-Leste fallansu ida. Haree mós, Timor-Leste bele Sai Estadu Falladu, Associated Press, loron 6, fulan-jullu, tinan Haree Esplikasaun sira Crisis Group Asia nian N 65, Eleisaun Parlamentár Timor-Leste nian, loron 12, fulan-juñu, tinan 2007; N 50, Jestaun Tensaun sira iha Fronteira Timor- Leste/Indonézia, loron 4, fulan-maiu, tinan 2006; no Asia Report N 120, Rezolve Krize Timor-Leste nian, loron 10, fulan- Outubru, tinan no estratéjia sira dezenvolvimentu nian, hanesan mós halo koordenasaun hamutuk entre país uma-na in no autór internasionál sira. Estratéjia RSS Timor-Leste nian ida ne ebé komprensivu tenke ko alia/trata asuntu sira justisa nian ne ebé importante no estadu direitu, inklui kapasidade judisiáriu ne ebé la di ak, eransa ida kona-ba impunidade, sistema detensaun ida ne ebé fraku, supervizaun parlamentáriu no sosiedade sivil nian konaba instituisaun sira seguransa nian no problema sira ne ebé kria tiha husi grupu armadu sira la ós estadu nian, mak hanesan organizasaun arte marsiál sira no grupubandidu sira kriminál nian. Ezaminasaun inisiál ba relatóriu ida-ne e hala o tiha iha Dili, Baucau no Los Palos iha fula-agostu no Setembru, tinan 2007 no aumenta tiha to o iha tinan ne e ramata. Hala o tiha ona entrevista ne ebé intensivu ho pesoál nasionál altu nivel no pesoál estranjeiru sira iha instituisaun prinsipál hirak-ne e hotu. 3 Devidude 3 Crisis Group mós halo tiha revizaun ba media lokál no aspetu teorítiku literatura RSS nian. Dokumentu hirak-ne ebé konsulta ona, inklui publikasaun sira husi Komité Asisténsia Dezenvolvimentu (KAD) husi Organizasaun ba Kooperasaun Ekonómiku no Dezenvolvimentu (OKED), sai tiha ona forum ba konverjénsia opiniaun doadór nian kona-ba RSS. Liña orientadora KAD nian ba dala-uluk, Konflitu, Pás no Kooperasaun Dezenvolvimentu, tinan 1998, ne ebé hasa e ona importánsia ligasaun entre seguransa no dezenvolvimentu. Sirania aumentu ne ebé foin lalais ne e mak Manuál KAD OKED kona-ba Reforma Sistema Seguransa (RSS): Fó apoiu ba Seguransa no Justisa, tinan Mós útil mak Alan Bryden no Heiner Hanggi, Reformasaun no Reestruturasaun Setór Seguransa, Governasaun Seguransa iha Harii Pás Postu Konflitu, Sentru Jenebra ba Kontrolu Demokrátiku Forsas Armadas (KDFA), tinan Crisis Group halo relatóriu kona-ba RSS inklui: Africa Reports N 114, Eskapa Armadilla Konflitu: Promove Boa Governasaun iha Congo, loron 20, fulan-jullu, tinan 2006; N 104, Reforma Setór Seguransa iha Congo, loron 13, fulan-fevereiru, tinan 2006; N 67, Sierra Leone: Estadu Seguransa no Governasaun, loron 2, fulan- Setembru, tinan 2003; Latin America/Caribbean Reports N 21, Konsolidasaun Estabilidade iha Haiti, loron 18, fulan-jullu, tinan 2007; no N 12, Haiti: Seguransa no Reintegrasaun Estadu nian, loron 30, fulan-outubru, tinan 2006; Asia Reports N 138, Reformasaun Polísia Afghanistaun nian, loron 30, fulan-agostu, tinan 2007; N 24, Indonesia: Etapa sira Tuirmai iha Reforma Militár, loron 11, fulan-outubru, tinan 2001; no N 13, Indonesia: Reforma Polísia Nasionál, loron 20, fulan- Fevereiru, tinan 2001; Europe Reports N 164, Reforma Polísia

7 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 2 limitasaun sira tempu nian, la iha posibilidade atu halo viajen ba área sira fronteira Timór nian ka hodi halo entrevista ho pesoál polísia no militár sira ne ebé ho diviza iha nivel inferiór no médiu ho estensivu. Iha istória badak país ne e nian, país ne e sai politizadu tiha, la iha tiha dixiplina no forsa seguransa ho estrutura la di ak ne ebé amplamente hatudu tiha sira-nia kapasidade hodi halo ka agrava konflitu sosiál. Problema setór seguransa nian mak rurua ne e, kauza ida no sintoma ida husi konflitu polítika ne ebé luan liu. ONU iha tiha ona ninia misaun ba dala lima nian iha país ne e. 4 Ne e la bele fila beibeik mai atu halo reforma ba instituisaun sira ne ebé nia ajuda hodi harii tiha. Atu livre husi síklu ne ebé negativu, presiza aprosimasaun ida ne ebé sistemátiku no inkluzivu ba reforma setór seguransa, halo kombinasaun propritáriu nasionál no ajuda internasionál. A. SETÓR SEGURANSA RAHUN Krize tinan 2006 nu udar akontesimentu lubuk ida ne ebé ikus liuhotu nian, ne ebé hatudu tiha problema sira kle an entre no iha militár no polísia nia laran. Asaltu ida ne ebé ho alegasaun ba soldadu sira husi grupu polísia nian iha fulan-setembru, tinan 2003 ne ebé hamosu tiha kontra/atake armada ida iha estasaun polísia Dili. 5 Iha fulan-janeiru, tinan 2004, iha konflitu ida durante jogu volleyball ne ebé halo polísia hetan detensaun provizóriu husi soldadu sira iha Los Palos. 6 Ida-ne e hamosu kedas komisaun inkéritu independente ida, ne ebé fó tiha énfaze ba pontu importante sira [militár] nia kondisaun sira la di ak... maibé [la] ko alia kona-ba responsabilidade Metidu Bosnia nian: La iha Progresu, No EU, loron 6, fulan- Setembru, tinan 2005; N 130, Polisiamentu ba Polísia iha Bosnia: Ajenda Reforma Liután, loron 10, fulan-maiu, tinan 2002; no N 174, Militárn ida ba Kosovo?, loron 28, fulan-jullu, tinan UNAMET: fulan-juñu, tinan 1999-fulan-Outubru, tinan 1999; UNTAET: fulan-outubru, tinan 1999-fulan-Maiu, tinan 2002; UNMISET: fulan-maiu, tinan 2002-fulan-Maiu, tinan 2005; UNOTIL fulan-maiu, tinan 2005-fulan-Agostu, tinan 2006; UNMIT, estabelese tiha husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1704, S/RES/1704, loron 25, fulan-agostu, tinan 2006; mandate ne ebé prolonga ona to o loron 26, fulan-fevereiru, tinan 2008 liuhusi Rezolusaun 1745, loron 22, fulan-fevereiru, tinan 2007; iha ona prolongamentu ida liután husi misaun Konsellu Seguransa ba Timor-Leste, loron 24 to o loron 30, fulan-novembru, tinan 2007, iha ninia relatóriu loron 6, fulan- Dezembru, tinan 2007 ba Konsellu Seguransa (S/2007/711). 5 Relatóriu Altu Komisáriu ba Direitus Umanus nian kona-ba situasaun iha Timor-Leste, E/CN.4/2004/107, loron 19, fulan- Janeiru, tinan 2004, parágrafu Relatóriu progresu Sekretáriu-Jerál nian kona-ba Apoiu Misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste, S/2005/99, loron 18, fulan-fevereiru, tinan 2005, parágrafu 5. individuál ba málkonduta. 7 Insidente ida fulan-dezembru, tinan 2004 nian ne ebé soldadu sira halo rungu-ranga iha estasaun polísia Becora nian, ne ebé sira-nia ofisiál na in ida hetan tiha detensaun no hetan maltratu tuir alegasaun ne ebé iha, 8 ezije kedas ofisiál governu nian iha altu nivel atu koordena esforsu ne ebé iha hodi rezolve problema sira polísia-militár nian. Departamentu Estadu EUA nian hatete katak to o tinan ne e ramata so asaun konkretu ne ebé foti tiha ona mak hala o tiha enkontru lubuk ida ho boa vontade iha perfíl aas nian no jogu futeból ida entre [polísia] no [militár], ne ebé prezidente mak sai árbitru. 9 Tensaun sira mós aumenta tiha durante tempu balu iha militár nia laran. Iha fulan-dezembru, tinan 2003, hatun soldadu na in-42 husi sira-nia kargu, depoizde halo keixa kona-ba sira-nia espulsaun ne ebé la justu, distánsia sira viajen nian no komunikasaun sira la di ak. Komisaun prezidensiál ida iha fulan-agostu, tinan 2004 nian sujere ona melloramentu sira, ne ebé la implementa tiha. Iha loron 26, fulan-fevereiru, tinan 2005, soldadu sira grupu ida foti asuntu sira diskriminasaun nian no administrasaun la di ak, diretamente ho prezidente. Sira-nia keixa sira hanesan mós soldadu sira na in-159 nian ne ebé hahú tiha krize tinan 2006 iha fulan-janeiru liuhusi keixa iha petisaun ida ba Prezidente Xanana Gusmão, hanesan komandante supremu militár nian, kona-ba diskriminasaun hasoru loromonu (westerners) no favorese husi lorosae (easterners). Depoizde simutiha de it resposta minimál ida iha semana tolu nia laran, petisionáriu sira husik tiha sira-nia kazerna. Negosiasaun sira ne ebé halo ne e so lori tan soldadu sira atu hamutuk ho sira, ka pelumenus atu abandona sira-nia postu sira. Iha loron 16, fulan-marsu, militár nia xefe, Brigadeiru-Jenerál Taur Matan Ruak, halo tiha espulsaun ba soldadu na in-594, besik metade husi forsa ne e. 10 Iha fulan-abríl nia rohan, petisionáriu sira hala o tiha manifestasaun ida durante loron haat nia laran iha palásiu governu. Komandante polísia Paulo Martins promete ona ninia forsa iha kontrolu tomak, maibé bainhira violénsia moris ona iha palásiu nia li ur, halo ema sivil na in rua mate tiha iha loron 28, fulan-abríl, polísia sira la iha kapasidade atu kontrola situasaun. Violénsia ne ebé lidera husi juventude sira ne ebé hamutuk tiha ba protestu ne e, 7 Relatóriu progresu Sekretáriu-Jerál nian kona-ba Apoiu Misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (ba períodu husi loron 14, fulan-agostu to o loron 9, fulan-novembru, tinan 2004), UNSC S/2004/888, loron 9, fulan-novembru, tinan 2004, parágrafu FDTL Ataka Estasaun Polísia Becora, UNMISET Daily Media Review, loron 17, fulan-dezembru, tinan Relatóriu País nian kona-ba Prátika Direitus Umanus, tinan 2004, Departamentu Estadu U.A. nian iha 10 Ba informasaun liután kona-ba akontesimentu sira tinan 2006 nian, haree Crisis Group Report, Rezolve Krize Timor-Leste nian, op. cit.

8 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 3 tun ona ba Estrada sira kapitál nian, no Primeiru Minsitru Mari Alkatiri halo pedidu ba militár atu hodi restaura orden. Tropa sira ne ebé la iha esperiénsia atu kontrola ema barak, estasiona tiha iha loron 29, fulan-abríl, no rezulta tiha mate tolu. Iha loron 3, fulan-maiu, xefe polísia militár, Major Alfredo Alves Reinado, no ninia ema na in sanulu-resin-hitu sai tiha hodi halo protestu, saida mak sira temi tiha militár nia intensaun tiru ema sivil sira. Semana haat tuirmai mosu tiha insidente sira ne ebé violentu, inklui oho polísia ida ne ebé sein arma iha Gleno; konflitu ida entre ofisiál militár sira no Reinado nia grupu iha Fatuahi, besik Dili; no atake konjunta husi petisionáriu sira, ema sivil armadu no polísia iha kuartél-jerál militár nian iha Tacitolu, ne ebé halo ema na in lima mate tiha. Atitude inimigu nian aumenta entre polísia no militár ne ebé sa e to o iha asaltu ida ba kuartél jerál polísia nian iha loron 25, fulan-maiu. Mezmuke esforsu sira mediasaun nian hala o ona husi militár ONU nian no konselleiru sira polísia nian, polísia dezarmadu na in sia mak hetan tiha oho. Tanba luta ne e namkari no grupu bandidu sira kuaze juventude sira loromonu nian halo ona movimentu liuhusi sidade, governu bolu ona ba forsa internasionál manutensaun pás nian. To o tempu ne ebé restaura fali orden, ema na in-38 mak mate tiha, na in- 150,000 mak sai tiha dezlokadu, metade husi militár mak abandona tiha ona ha hasai tiha ona, no polísia sorin-balu mak namkari tiha. 11 Iha loron 8, fulan-juñu, ministru estranjeiru halo pedidu atu estabelese Komisaun Espesiál Inkéritu Independente (KII) (Independent Special Commission of Inquiry (CoI)) ida. Komisaun estabelese tiha tuir apoiu husi Altu Komisáriu ONU nian ba Direitus Umanus, komisaun ne e publika tiha ninia relatóriu iha loron 2, fulan-outubru, tinan Depoizde forsa internasionál sira to o iha fulan-maiu, tinan 2006 nia rohan, hadi a ona seguransa, maibé sei kontinua ho violénsia ne ebé signifikativu. Ema barak mak mate tiha iha entre fulan-agostu, tinan 2006 to o fulan-fevereiru, tinan 2007 nian ramata, duké durante 11 Kuartél-jerál nasionál no distritál Dili [polísia] nian fahemalu tiha depoizde akontesimentu violentu hirak-ne e iha fulan- Abríl no Maiu, hanesan halo tiha estasionamentu ba unidade sira polísia espesiál nian iha distritu sira Bobonaro, Aileu no Baucau, UNSC S/2006/628, loron 8, fulan-agostu, tinan 2006, parágrafu 59. Iha distritu sira kontinua hala o nafatin funsaun servisu polísia nian ne ebé konvensionál, entrevista sira Crisis Group nian, Dili no Baucau, fulan-agostu-setembru, tinan Relatóriu Komisaun Espesiál Inkéritu Independente Nasoins Unidas nian ba Timor-Leste (CoI), loron 2, fulan-outubru, tinan 2006, relatóriu kompletu iha krize ne e rasik. 13 Eleisaun prezidensiál no parlamentár sira-nia entre fulan-abríl no Juñu, tinan 2006 nian haree de it insidénsia sira uitoan violénsia nian ne ebé relasiona ho kampaña, maibé problema alarga ona iha fulan- Agostu, tinan 2007 nian, depoizde Prezidente Ramos- Horta bolu Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) 14 Xanana Gusmão nian hodi forma governu. Ema sira halo distúrbiu, barak liki bandeira Alkatiri nian, partidu Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN) ne ebé fiar katak nia mak tenke forma governu ne e tuda-fatuk no sunu edifísiu sira iha Dili, Baucau no fatin seluk. 15 B. XAMADA BA REFORMA Krize tinan 2006 nian konsentra tiha atensaun internasionál nian ba problema sira institusionál no polítika kona-ba servisu sira seguransa nian. Hirak-ne e mosu tiha ona pelumenus hahú iha tinan 2004, bainhira Sekretáriu-Jerál ONU nian Kofi Annan hato o tiha ninia preokupasaun kona-ba falta/la iha klaridade/esplikasaun kona-ba knaar polísia Timoroan nian no forsas armadas sira, liuliu relasiona ho preparativu sira ajuda malu nian hodi fó apoiu ba podér sivil. 16 KII estabelese tiha depoizde krize ne ebé konklui tiha katak governu ne e ladun pro ativu hodi fo atensaun ba falta sira polítika seguransa nasionál nian no problema sira ne ebé evidente iha laran no entre [polísia] no [militár]. 17 Relatóriu Sekretáriu-Jerál nian loron 8, fulan-agostu, tinan 2006 ba Konsellu Seguransa fó ona énfaze ba nesesidade revizaun setór seguransa ida ne ebé komprensivu: 13 Violénsia mosu filafali iha Timor-Leste, The Australian, 24 Setembru AMP konsiste husi Kongresu Nasionál de Rekonstrusaun de Timor-Leste (CNRT), Partidu Demokrátiku (PD) no Aliansa Asosiasaun Sosiál Demokrata Timorense/Partidu Sosiál Demokrata (ASDT/PSD). 15 Iha Dili, iha insidente barabarak kona-ba tuda fatuk, sunu roda no tiru, nune e mós sunu edifísiu alfándega nian to o mutuk. Iha Baucau, edifiiu sira organizasaun non governamentál Katóliku (NGO) hetan tiha sunu, hamutuk ho uma-armazén ministériu agrikultura nian no edifísiu tribunál nian. Iha loron 9-10, fulan-agostu, uma 323 hetan tiha sunu iha Uato-Lari (Viqueque) no Venilale (Baucau). Entrevista sira Crisis Group nian, Dili, loron 4, fulan-agostu, tinan 2007 no Pedro Belo no komandante polísia, Baucau nian iha loron 1, fulan-setembru, tinan Pelumenus ema na in-4,000 dezloka tiha iha Baucau no Venilale. Haree tiha ONU hanesan pro-xanana nian, mós sai alvu: iha loron 11, fulan-agostu, konvoi karreta sira ONU ne ebé halo viajen husi Baucau ba Viqueque hetan tiha atake no sunu tiha karreta ida. 16 Relatóriu Sekretáriu-Jerál nian kona-ba Apoiu Misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste, UNSC S/2004/333, loron 29, fulan-abríl, tinan 2004, parágrafu Komisaun Inkéritu, op. cit., B. Deskobertu sira 224. (a).

9 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 4 [A]tu rezolve krize foin lalais ne e nian ho efetivu, aprosimasaun ida ne ebé olístiku ba setór seguransa sei presize katak koordena esforsu sira iha área sira polisiamentu no defeza nian. Konaba ida-ne e, misaun avaliasaun rekomenda estudu ida ne ebé komprensivu, envolve parte sira hotu ne ebé relevante husi governu no sosiedade sivil, kona-ba knaar no nesesidade sira setór seguransa nian iha futuru, sira rurua ne e hotu [militár] no [polísia]. Revizaun ne e tenke halo avaliasaun ba ameasa sira ne ebé Timor-Leste enfrenta, rurua hotu ameasa internu no ameasa esternu, no opsaun sira ba dezenvolvimentu setór ne e nian. Ne e mós tenke hato o difikuldade sira ne ebé reál, ne ebé konfronta ona ho setór ne e to o ohin loron, inklui tensaun sira entre [militár] no [polísia], no dalan sira ne ebé, relasaun entre sira rua ne e bele muda tiha husi kompetitivu ba kooperativu. 18 Referénsia sira Sekretáriu-Jerál nian ba revizaun ida ne ebé komprensivu no aprosimasaun ida ne ebé olístiku reflete hanoin ida agora nian katak presiza atu fo atensaun no trata hamutuk asuntu sira seguransa no dezenvolvimentu nian. Depoizde ajuda doadór nian falla tiha, barak liu iha país barabarak hodi prevene konflitu sivil iha tinan 1990 sira-nian, dezenvolvimentu no estabelesimentu sira seguransa nian rekoñese iha nesesidade ida atu servisu hamutuk liu. Medida lubuk ida ne ebé respetivamente kagoriza ona hanesan estrutura ka diretu, no koersivu ka la ós koersivu, ne ebé identifika tiha ona ba situsasun sira postu konflitu nian. Medida sira estrutua nian inklui estratéjia sira polítiku nian ba dezenvolvimentu kapasidade institusionál; polítika sira ekonómiku nian mak hanesan asisténsia dezenvolvimentu; medida legál sira hodi ajuda harii sistema sira justisa nian ne ebé efetivu no justu; no medida sira seguransa nian, mak hanesan reforma estrutura, profisionalizasaun no kontrolu sivil kona-ba militár no polísia. Medida diretu inklui hetan faktu diplomátiku, diálogu no mediasaun; kauza/motivasaun sira investimentu nian (ka komérsiu no sansaun finanseiru sira); medida legál sira, abranje husi mediasaun, arbitrajen no ajudikasaun ba prosedimentu sira krimi internasionál nian; no, radikál liuhotu mak intervensaun militár no asunsaun temporáiu kona-ba responsabilidade seguransa nian husi ajénsia internasionál sira. Ne e, públiku mós simu tiha ona katak reforma ne ebé efetivu presiza doadór no resipiente sira atu foti aprosimasaun ida n ebé olístiku ba setór seguransa, ne ebé inklui ajénsia sira governu nian no instituisaun seguransa sira ne ebé baibain ladun hetan atensaun. Mezmuke, ne e esensiál liu katak esforsu sira RSS inkluzivu husi autór lokál sira hotu ne ebé defini ona husi kontestu lokál no mai husi vontade polítika lokál. 18 UNSC S/2006/628, op. cit., parágrafu 62. Haree mós UNSC S/2007/513, 28 Agostu, tinan 2007, parágrafu 28, no Rezolusaun Konsellu Seguransa 1704, op. cit., 4 (e). II. FORSA SEGURANSA TIMOR- LESTE NIAN Violénsia tinan 2006 nia abut sira mak iha desizaun hirakne ebé foti ona kona-ba setór seguransa nian iha tinan hirak molok no hafoin independénsia iha tinan Bainhira Indonézia sai iha fulan-setembru, tinan 1999, Indonesia husik hela Timor-Leste ho moos no instituisaun sira la funsiona. Kuaze funsionáriu sira hotu governu nian, inklui polísia sira, halai sai tiha ka milísia pro integrasaun sira no militár Indonézia duni sira atravesa tiha fronteira. Instituisaun ida husi sira uitoan ne ebé sei tomak mak movimentu rezisténsia armada, FALINTIL, ne ebé, embora provokasaun boot, hela nafatin iha akantonamentu iha Aileu to o iha momentu hala o referendu nian, no hela iha-ne ebá, frasaun sira aumenta tan, ba fulan sanulu-resin-hitu enkuantu ONU hanoin atu halo saida ho problema ida-ne e. 19 Forsa Intervensaun ne ebé xefia husi Australia (INTERFET) mak prenxe kedas seguransa ne ebé mamuk, enkuantu Administrasaun Tranzitóriu ONU nian ba Timor-Leste (UNTAET) hahu dadaun harii administrasaun ida. Fofoun atensaun barak fo polísia simu ona montante ida ne ebé la hanesan baibain iha atensaun lalais, buat di ak ida iha teoria, maibé ladun efetivu tanba kapasidade internasionál no peritu ne ebé limitadu. 20 Kontinjente Polísia sivil ONU nian (CivPol) hahú tiha hala o treinu ba rekruta sira Timoroan iha fulan- Marsu, tinan March 2000 iha academia polísia nian iha Dili. Rekruta na in-1,700 mak tuir ona treinamentu báziku durante fulan tolu, enkuantu polísia sira uluk tempu Indonéziu nian hala o treinu intensivu durante semana haat. Kadete sira hotu mós simu ona instrusaun iha servisu nian durante fulan neen iha sira-nia estasaun polísia sira distritu ka sub distritu nian. 21 Forsa polísia ne e harii tiha iha fulan-agostu, tinan 2001, embora kontrolu Timoroan nian tomak foin mai de it iha fulan- Maiu, tinan Ba fundasaun no dezenvolvimentu FALINTIL nian no ninia relasaun ho FRETILIN, haree Relatóriu Crisis Group, Resolving Timor-Leste s Crisis, op. cit., pp. 2-5; mós Vizaun jerál FALINTIL nia Transformasaun ba FDTL no ninia Implikasaun sira, La o Hamutuk Bulletin, vol. 6, no. 1-2, Abríl 2005; no Edward Rees, FALINTIL Iha Presaun Forças De Defesa de Timor Leste. Dékada Tolu kona-ba Dezenvolvimentu Forsa Defeza iha Timor Leste, , DCAF, dokumentu traballu no. 139, Abríl Típiku liu, foku ba militár, ho polísia kuaze hanoin liutiha. Otwin Marenin, Restaura Sistema Polisiamentu iha Nasaun sira maka estraga husi Konflitu: Prosesu, Problema sira, Vizaun sira, DCAF, dokumentu okazionál no. 7, Juñu 2005, p Ludovic Hood, Reforma Setór Seguransa iha Timor-Leste, , International Peacekeeping, vol.13, no.1, Marsu 2006, p. 64.

10 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 5 Oin seluk, pozisaun ONU nian kona-ba FALINTIL inklui hasees-an no hanoin ne ebé la realistiku. Rezolusaun Konsellu Seguransa 1272 (tinan 1999) la fó liña orientadora ne ebé klaru, no ofisiál sira la iha serteza, se sira iha permisaun hodi asiste grupu armadu ne e ka lae. 22 Sira balu argumenta katak Timor-Leste la presiza forsa defeza nasionál ida; Xanana Gusmão ninia planu ba pás liuhusi CNRM (Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere, depois hanaran fali CNRT) planeia ona forsa polísia territoriál ida ne ebé organiza husi ONU maibé la ós militár tanba Timor-Leste lakohi tan iha funu. 23 Enkuantu Polísia Sivil (CivPol) no forsa sira ne ebé lidera husi Australia kaer seguransa interna no fronteira, haree ona katak ofisiál sira-ne e atu haluha ona kona-ba gerrilla sira, ne ebé sira hetan akantonamentu iha kondisaun sira ne ebé la di ak iha Aileu. Wainhira motivasaun ONU nian komesa menus ona, líder Timoroan sira responde ba ameasa sira ne ebé entende ona, no oportunidade atu disolve FALINTIL lakon ona. Roque Rodrigues, ofisiál Timoroan ne ebé iha momentu ne e hanesan sénior iha Eskritóriu Dezenvolvimentu Ba Defeza, esplika tiha: Ita hanoin forsa polísia ida sei natoon, maibé akontesimentu sira fulan-setembru [tinan 1999] nian haka as ita atu konsidera fali. Ida-ne e klaru ona katak intelijénsia Indonéziu nian iha milísia sira-nia kotuk no katak iha envolvimentu husi TNI [militár Indonézu].Ita presiza iha forsa defeza ida: ki ik, efetivu no subordena ba podér polítiku ne ebé eleitu demokrátikamente.itania eroi sira mak FALINTIL. Ida-ne e la bele simu atu dezarma sira. FALINTIL oferese ona hodi sai sentru [militár] nian. 24 Planu ida ne ebé sei sai ba Forsa Defeza Timor-Leste (FDTL, hanaran fali FALINTIL-FDTL ka F-FDTL depoizde independénsia) bazeia ba estudu ida ne ebé hala o tiha husi UNTAET no lideransa CNRT nian husi King s College, Londres. 25 Ida-ne e oferese opsaun tolu 22 Rezolusaun Konsellu Seguransa 1272, S/RES/1272, 25 Outubru Kona-ba konfuzaun durante knaar ONU nian relasiona ho FALANTIL haree, Hood, Reforma Setór Seguransa, op. cit., p.70; no David Law, Setór Seguransa Postu-Konflitu, DCAF, dokumentu polítika no. 14 Juñu 2006, p Planu Pás Timor-Leste, CNRM, iha htm#peacepl; mós Vizaun jerál ida Transformasaun FALINTIL nian, op. cit. 24 Kuota tiha iha Dokumentu sira TL ba Ameasa Seguransa Postu Independénsia, Jane s Intelligence Review, 1 Outubru Eskritóriu Dezenvolvimentu Ba Defeza kuazeke hanesan órgaun independente ida hodi fó asisténsia no konsellu tékniku no atividade treinamentu militár bilaterál espsializadu. 25 Estudu Independente ida kona-ba Opsaun sira Forsa Seguransa nian no Reforma Setór Seguransa ba Timor-Leste, kona-ba konfigurasaun forsa nian, no UNTAET no CNRT hili tiha ida terseiru: militár ida ne ebé forte ho pesoál na in-3,000, sira balu regulár, balu rezerva sira voluntáriu nian. Rezolusaun Konsellu Seguransa 1338 fó ona apoiu ida-ne e iha fulan-janeiru, tinan 2001, ezije komunidade internasionál hodi fó finansiamentu no asisténsia téknika no enkoraja UNTAET hodi hala o knaar koordenasaun nian. 26 Ofisialmente, militár harii iha fulan oin, ho membru sira FALINTIL na in-650 ne ebé hili ona ba ida-ne e no apoiante sira FALINTIL nian, antigu komandante xefe, Xanana Gusmão, iha pozisaun prinsipál sira. 27 Funu-na in sira ne ebé sei iha liufali na in-1,300 ne ebé trata liuhusi prosesu demobilizasaun ida ne ebé falla tiha hodi satisfás sira-nia espetativu sira no nesesidade sira ekonomia nian. 28 Polísia no militár harii tiha durante períodu UNTAET nia ukun, antes Timor Leste kaer governasaun tomak. Maibé ONU falla tiha hodi hatuur fundasaun (baze) sira ne ebé natoon ba setór seguransa iha forma lei báziku no dokumentu sira planeamentu nian, apoiu administrativu no mekanizmu sira ba kontrolu demokrátiku, ka hodi dezenvolve konsensus nasionál ida kona-ba polítika sira seguransa nian no estrutura liuhusi konsultasaun sira. 29 Governu ida-idak Timor-Leste nian la halo buat barak atu korrije omisaun hirak-ne e. Forsa militár nian ho membru sira na in-1,435 iha fulan- Janeiru, tinan 2006 tun ba na in-715 depoizde krize ne e, ho proporsaun ne ebé tun husi ema loromonu sira husi Sentru ba Estudu sira Defeza nian, King s College Londres, Agostu Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1338, S/RES/1338, 31 Janeiru 2001, para Numeru ida ladun boot husi eis kombatentes FALINTIL na in-1,300 ne ebé la inklui iha forsa foun ne e iha relasaun ida ne ebé la di ak ho Gusmão no komandu altu nivel FDTL nian husi inísiu tinan 1981, Edward Rees, ONU falla atu integra veteranu FALINTIL sira, bele halo Timor-Leste falla, Opinuaun Online Austrália, 2 Setembru Revizaun ida Operasaun Pás nian: Rasaun Ida atu halo Mudansa, Timor-Leste, Konflitu Seguransa & Grupu Dezenvolvimentu, King s College, Londres, 10 Marsu 2003, para La ós de it iha falta boot husi jestaun sivil no apoiu administrativu ba forsa seguransa rua ne e (la iha ministériu), maibé la iha mekanizmu formál atu halo supervizaun ruma ne ebé independente kona-ba forsa sira. Misaun susesór UNMISET, la bele halo servisu iha setór seguransa ne ebé uluk halo husi UNTAET, no ema barak du un ofisiál altu nivel sira tanba komportamentu ne ebé ladun di ak, situasaun ida ne ebé sai aat liu tanba la iha lideransa ne ebé hatete ho loloos nian iha altu nivel OUN nian, Hood, Reforma Setór Seguransa, op. cit., pp. 61 no 74.

11 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 6 pursentu 65 to o pursentu Militár konsiste husi kuartél-jerál ida iha Tacitolu no batallaun rua: batallaun ida iha Baucau no ida seluk, membru sira-ne e barak liuhotu mak hetan demisaun iha tinan 2006, iha Metinaro. Iha mós unidade sira apoiu nian, inklui polísia militár, lojístika no intelijénsia, no komponente naval ki ik ida. Polísia konsiste husi ofisiál sira na in-3,207, ne ebé sira na in-1,258 iha eskritóriu iha Dili. 31 Tuir ezbosu planu reforma nian ne ebé Crisis Group hetan ona, forsa ne e kompostu husi funsaun no unidade polisiamentu nian ne ebé barak damais ho unidade ketaketak iha unidade 40 resin mak fahe tuir liña komandu funsionál rua ne e. 32 Lei orgánika tinan 2004 nian kona-ba polísia nian esplika unidade importante sanulu. 33 Hatutan tan, ne e iha to o iha unidade sira distritu sanulu-resin-tolu, akademia polísia ida, eskritóriu étika profisionál nian no sira-nia estrutura komandu nian. Agora daudaun, unidade barak liuhotu seidauk iha forsa ne ebé nakonu ka la funsiona, tanba ofisiál sira tenke servisu hamutuk ho polísia ONU ka hein hela sertifikasaun. Prezensa internasionál semi permanente ne ebé boot nu udar pontu prinsipál ida kona-ba área seguansa nian, iha tempu hirak-ne ebé atu barak liu fali duke forsa Timorense sira. Iha tinan 1999, INTERFET ho nia tropa ne ebé barak liu hotu, iha tropes na in-11,000 husi nasaun 22. Forsa manutensaun pás nian iha na in-8,500 tanba seguransa hadi a ona no ONU assume ona komandu, no tun ba forsa na in-5,000 iha independénsia iha fulan- Maiu, tinan Iha momentu krize tinan 2006, forsa 30 Iha Setembru 2006, forsa konsiste husi (pesoál 95) iha Kuartél-Jerál, Unidade Komunikasaun Forsa nian (FCU) (21), Unidade Polísia Militár (18), Primeia Batallaun (317), Komponente Navál (83), Unidade Lojístika Forsa nian (63) no Sentru Treinamentu Nicolau, Metinaro (118). Hatutan tan, eis membru sira husi Segundu Batallaun 43 tuir hela kursu. Númeru estatístika sira kuartél-jerál militár nian iha fulan-agostu, tinan 2006 nian disponivel ba Crisis Group, iha fulan-setembru, tinan Kategoria sira lorosa e no loromonu kalkula tiha ona iha baze bam distritu tolu ne ebé lorosa e (Lautem, Viqueque no Baucau) no distritu sanulu-resin-tolu ne ebé loromonu (inklui Dili). 31 Númeru sira iha fulan-juñu, tinan 2007 UNSC S/2007/513, op. cit., para Juñu 2007 ezbosu Planu Estratéjiku Organizasaun PNTL ba Reforma, Reestruturasaun no Rekonstrusaun, Komponente Polísia ne ebé kompleta ona husi UNPOL. 33 Estrutura Orgániku Polísia Nasionál Timor-Leste, governu nia dekretu-lei 8/2004, ne ebé promulga iha loron 6, fulan-maiu, tinan Unidade sanulu ne e mak: investigasaun kriminál sira (ne ebé inklui unidade ema vulneravel sira), mariña, tránzitu no protesaun Estrada, protesaun komunidade, protesaun VIP, migrasaun, informasaun, no unidade espesiál tolu: Unidade Intervensaun Rápida (UIR), Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) no Unidade Polísia Rezerva (UPR). estranjeiru sira, inklui observadór militár sira, menus kala iha ema na in-40. Polísia ONU nian tun tiha husi ema na in-1,640 númeru ne ebé aas, ba na in-26 de it, molok akontesimentu sira tinan 2006 nian. 34 Estasionamentu postu krize nian husi Forsa Seguransa Internasionál xefiadu husi Australia (ISF) ne e sa e to o tiha iha ema na in-1, Iha fulan-janeiru, tinan 2008, iha tiha polísia ONU nian na in-1,473 iha país ne e, menus tiha uitoan husi na in-1,635 iha fulan-agostu, tinan Seguransa sei hela hanesan problema ida, liuliu iha Dili, ne ebé violénsia kriminál no konflitu sira kalakalan nian entre grupu bandidu sira kontinua, embora iha prezensa polísia no militár internasionál. Polísia ONU nian hetan akuzasaun kona-ba falla atu fó seguransa liuliu iha área sira ne ebé sensitivu, mak hanesan kampu dezlokadu siranian (IDPs). 37 Hanesan rezultadu ida, Unidade sira Polísia Formadu para militár ONU nian (FPUs, haree iha kraik), ka ISF, mak trata/rezolve ona distúrbiu públiku sira, tanba rurua ne e ninia lei sira fo kbiit maka as liu. Raru atu hetan polísia Timoroan sira iha estrada sira iha Dili, bele ho kontra parte sira ONU nian ka mesak. Militár hela ho loloos iha sira-nia kazerna sira. A. KONTESTU REFORMA NIAN Hanesan ne ebé fó ona énfaze husi KII iha krize tinan 2006, presiza atu hahú revizaun ida ne ebé komprensivu kona-ba setór seguransa nian, liuhusi halo avaliasaun ba ameasa internu ka esternu ne ebé Timor-Leste enfrenta. Knaar, forma no medida forsa sira seguransa nian tenke reflete avaliasaun ba ameasa hirak-ne e. Embora Timor-Leste ninia istória kona-ba invazaun no okupasaun husi Portugés, Japonés no Indonéziu sira, iha posibilidade kiik atu hasoru ameasa militár esternál nian. País ida-ne e la iha importansia jeoestratéjiku, so ho Austrália deit karik. Ida-ne e susar atu imajina fali katak 34 Revizaun ida kona-ba Operasaun Pás nian, op. cit., para. 33; Balansu Militár, , International Institute for Strategic Studies (IISS), p. 275; misaun polísia multilaterál, Stockholm International Peace Research Institute, Yearbook 2007, p Balansu Militár 2007, IISS, p ISF hahú tau hamutuk tropa Australianu na in-925, Malázia na in-219 no Nova Zelándia na in-142. Tutuirmai, Malázia sira retira tiha; iha Setembru 2007, iha kala besik tropa Australianu na in- 1, Relatóriu semanál, 6 to o 12 Janeiru 2008, Polísia ONU; Polísia nain-914 klasifika ona hanesan polísia komunidade, Polísia nain-559 hanesan parte unidade polísia formadu; So nain-72 de it mak feto, sira hotu ofisiál komunidade nian. 37 Entrevista Crisis Group, ofisiál altu nivel polísia ONU nian, 23 Novembru 2007.

12 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 7 Indonézia hakarak hetan filafali Timor-Leste. Bele oinsá de it, hanesan rai ki i-oan ida ne ebé kiak hela entre nasaun rua ne ebé boot, la iha rasaun forte ba Timor- Leste hodi konfia ba militár konvensionál ne ebé bele deskoraja invazaun. Sei iha dezafiu ne ebé signifikativu kona-ba seguransa esternu nian, maibe ladun relasiona ho lokalidade. Fronteira ho Timor Barat (Indonézia nian) la demarka ka guarda ho di ak no kria kondisaun ne ebé suporta ema sira ne ebé hatama sasan ilegál, tanba iha diferensa entre sasán folin (presu) no jestaun ne ebé la di ak kona-ba komérsiu ofisiál. Ema barak sei hanoin kona-ba milísia sira mak responsavel ba violénsia ne ebé akontese molok no hafoin akontesimentu sira tinan Timor-Leste mós afetadu husi krime transnasionál, mak hanesan tráfiku ema no inklui mós droga sira no terrorizmu. Iha tasi, Timor-Leste hasoru dezafiu boot hodi proteje rekursu naturál sira husi peska ilegál no garante seguransa transportasaun marítima no halo plataforma mina nian ne ebé lejítimu. 38 Dokumentu Forsa 2020 (haree iha kraik) kria tiha hanesan deklarasaun vizaun ida ba dezenvolvimentu forsas armadas, no nune e fó atensaun liu ba ameasa esternu duke ameasa internu. Mezmu nune e, ninia lista kona-ba ameasa internu hanesan tuir-mai: asaun subversivu sira kontra estabilidade nasionál no orden konstitusionál; konflitu internu (insurreisaun populár, coup d état, revolta militár no konflitu internál ho reperkusaun internasionál); no krime organizadu (tráfiku droga, pirataria, sirkulasaun sasan ilegál, imigrasaun ilegál, lavagem de dinheiro no seluseluk tan). Lista kona-ba ameasa esternu nian ladun transparente, deklara buat barak ne ebé la presiza, no la esplika diferensa entre ameasa husi militár Indonéziu no ameasa husi milísia sira ne ebé ho baze iha Indonézia: krime iha tasi-laran ne ebé organizadu; atividade sira ne ebé subversivu husi membru sira eis milísia ne ebé besik iha fronteira; atividade kriminál husi grupu hirak-ne e; fronteira husi parte Indonézia nian sei militarizadu ba razaun estratéjiku sira ; 38 Komandante militár, Tuar Matan Ruak, hato o lia-fuan ne ebé ladun realistiku katak Timor-Leste lakon millaun $35 tinatinan ba invazaun peska sira, besik tríplu husi orsamentu defeza nian millaun $12.8, entrevista sira Crisis Group nian, Dili, Agostu-Setembru posibilidade ne ebé militár Indonézia, ka elementu sira tama iha laran, bele permite invazaun sira eis milísia nian hodi atravesa fronteira ne ebé bele ameasa relasaun diak ho Indonézia; no intervensaun esternu rezulta husi ameasa global ida (terrorizmu, dezastre naturál, no asuntu seluseluk ne ebé relasiona ho estratéjia no polítiku) ne ebé dalaruma Timor-Leste ninia viziñu la bele kontrola. 39 Invazaun sira milísia nian no infiltrasaun atravesa fronteira nian nu udar preokupasaun sira ne ebé lejítimu, maibé dokumentu ne e koalia boboot kona-ba ameasa esternu, no nune e kria planu dezenvolvimentu ne ebé la realistiku. Ita bele komprende tanba saida Timor-Leste hakarak iha material hotu-hotu hanesan nasaun seluseluk, inklui militár ida, maibe governu tenke kuidadu atu la bele dramatiza liu ameasa esternu sira, no ho ida-ne e la fo atensaun ne ebe apropriadu ba problema reál sira seguransa internu nian. Tuir loloos, ameasa sira ne ebé boot mai husi krime, violénsia polítiku no instabilidade internu inklui konflitu entre instituisaun sira seguransa nian rasik. Fator tuir mai bele kria situasaun ne ebé perigu tebes-tebes, hanesan: violénsia barak ne ebé durante ne e realasiona ho polítiku, la susar hetan kilat, lei la implementa ho efetivu, juventude barak mak la servisu no Ema Dezlokadu Internu sira (IDPs). B. PLANU RRR Akordu suplementár ne ebé hasai iha loron 1, fulan- Dezembru, tinan 2006 entre ONU no Timor-Leste defini sira-nia knaar respetivu iha reforma polísia. Akordu ne e kontein elementu rua: ida prosesu triajen no prosesu mentorizasaun ba rekonstrusaun polísia, no planu Reforma, Reestruturasaun no Rekonstrusaun (RRR) ba dezenvolvimentu no fortalesimentu institusionál. 40 Observadór internasionál sira kritika ona planu ne e hanesan lista ne ebé hakarak halo, maibe la iha orsamentu atu suporta lista ida-ne e, no ezbosu ne e hakerek tiha ona lahó konsultasaun ho Polísia Timoroan, enkuantu ofisiál sira Timoroan hatete ida-ne e servii liu ba nesesidade internál ONU nian duké sira-nian rasik Defeza 2020: Dezenviolvimentu Forsas Armadas Timor- Leste , 20 Jullu 2006, p. 30, iha 020/DEFENCE% pdf. 40 Akordu Suplementár disponivel iha councilreport.org/atf/cf/%7b65bfcf9b-6d27-4e9c-8cd3-c F6E4FF96FF9%7D/TL%20Police%20Agreement.pdf. 41 Entrevista Crisis Group, ofisiál internasionál sira, Dili, 29 Agostu 2007, no konversasaun liuhusi telefone, 27 Dezembru Dokumentu ne e iha de it lian-inglés, no suporta deklarasaun katak polísia la envolve tiha iha ninia preparasaun.

13 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 8 Eis vise reprezentante espesiál sekretáriu-jerál (DSRSG), Eric Tan, hatete katak polísia ONU nian mak hakerek tiha, depoizde aprezenta tiha ida-ne e ba governu iha loron 18, fulan-jullu, tinan 2007 sira foin hatete katak polísia Timoroan sira mos ajuda hakerek dokumentu ne e. 42 Planu ne e, ne ebé fó impresaun ida kona-ba atu halo buat hotu-hotu dala ida de it, inklui separasaun podér sira entre ministériu interiór no polísia no deskrisaun objetivu sira iha área haat: governansaun, operasaun, administrasaun no formasaun. Planu ne e intende nudar dokumentu operasionál ida ne ebé determina no prioritiza objetivu sira, fahe responsabilidade ba unidade sira, halo lista indikador komportamentu no fó prioridade aas ba polisiamentu komunidade, enkuantu la iha definisaun no implementasaun detalladu kona-ba konseitu ne e. 43 C. TRIAJEN NO MENTORIZASAUN Prosesu triajen ramata ona iha fulan sanulu-resin-neen nia laran, iha loron 1, fulan-dezembru, tinan Haktuir ba ofisiál sira polísia ONU katak ofisiál polísia sira na in- -3,110 mak rejista ona no verifika/identifika ona relasiona ho asaun dixiplinár ka kriminál sira uluk nian; 44 ofisiál sira na in-1,274 mak hetan ona sertifikadu provizionál no na in-186 mak hetan ona sertifikadu finál (kompletu). 45 Verifikasaun ne e, naturalmente liga ho krize tinan 2006, sai revizaun ida kompletu liu kona-ba ofisiál ida-idak nia nota (arkivu). Iha distritu sira ne ebé polísia kontinua hala o servisu durante krize ne e, iha komprensaun uitoan kona-ba tanbasá mak sira hala o tiha triajen no bainhira mak sira atu hetan mentorizasaun. Rudolfo Tor, komandante polísia ONU nian, hatete ba Crisis Group kona-ba triajen ne e ne e la ós akuzativu, ne e verifikasaun de it. Ami envolve Igreja, tribunál sira no ONG sira hodi haree se [ofisiál sira] envolve tiha iha krime sira Entrevista Crisis Group, Vise SRSG Eric Tan, Dili, 5 Setembru Komentáriu hirak-ne e bazeia ba ezbosu ida kona-ba planu ne ebé fornese ba Crisis Group iha Juñu 2007, Planu Estratéjiku Organizasionál ba Reforma PNTL [Polísia], op. cit. Vise SRSG Tan subliña tiha governasaun no administrasaun presiza atensaun boot liu, entrevista Crisis Group, Obrigado Barracks, Dili, 5 Setembru Revizaun Média UNMIT, 16 Novembru Relatóriu kona-ba Misaun Konsellu Seguransa ba Timor- Leste, 24 to o 30 Novembru 2007, UNSC S/2007/711, 6 Dezembru 2007, para Entrevista Crisis Group, Komandante Rodolfo Tor, 3 Setembru Mentorizasaun loloos hala o husi leten mai kraik. Entrevista ida-ne e hala o tiha iha Obrigado Barracks, la ós iha Kuartél-jerál polísia nian, ne ebé tuir ba ofisiál sira, Painél avaliasaun inisialmente konsiste husi vise ministru interiór, reprezentante sira husi polísia ONU nian, eskritóriu prokuradór-jerál nian no Igreja no membru ida husi Konsellu Superiór ba Defeza no Seguransa. 47 Iha teoria, kandidatu ida-ida hetan tiha ezaminasaun husi ekipa tékniku ida, ne ebé halo rekomendasaun sira ba painél. Kandidatu ida ne ebé mak simu ona, simu sertifikasaun provizionál no kursu formasaun semana ida, tuir ho formasaun iha servisu durante fulan neen ho polísia orientadór ida husi ONU nian, 48 hodi lori ba sertifikasaun finál. To o prosesu ne e ramata ona, polísia ONU nian no FPU sira, hanesan unidade espesiál ONU nian ne ebé armamentu no xefia husi ekipa nasionál, responsabaliza ba servisu polisiamentu. 49 Implementasaun triajen ne e mós iha problema. Polísia Timoroan no membru ida husi ekipa tékniku ne e kritika tiha prosesu ida-ne e ba Crisis Group. Membru ne e hatete katak iha rekomendasaun atu halo investigasaun liután ba [polísia] balu, tanba kazu kriminál ka dixiplinár, maibé oras ne e daudaun sira servisu fali ona hanesan ofisiál polísia sira.dalaruma desizaun sira ne ebé foti ona la bazeia ba rekomendasaun sira ne ebé ami fó. Foti desizaun sira la bazeia ba evidénsia. 50 Relatóriu Sekretáriu-Jerál ONU nian iha fulan-agostu, tinan 2007 hatete katak ofisiál polísia na in 44 de it husi sira na in 88 iha Dili mak kompleta ona mentorizasaun durante fulan neen no simu ona sertifikasaun finál. 51 Númeru ki ik ne e normal deit, liuliu iha kapitál, tanba krize tinan 2006 konsentra iha fatin ne e. Maibé se prosesu kontinua hanesan ne e, barak husi ofisiál sira na in-1,650 ne ebé sei iha sistema polisia nian, sei la liu prosesu ne e no bele forma ema lubuk boot ida ne ebé uluk servisu iha área eskritóriu ida fó ba Komisáriu Tor, besik ba ninia kontra parte polísia, sempre mamuk. 47 Triajen PNTL Fila ba Servisu, La o Hamutuk Bulletin, vol. 8, no. 2, Juñu La iha ona vise ministru interiór dezde fulan-jullu, tinan Abilidade sira inklui: profisionalizmu, integridade, komunikasaun, dilijénsia, servisu sira tránzitu nian, investigasaun, fatin sira krime nian, atendimentu no uzu forsa, entrevista Crisis Group, ofisiál altu nivel polísia ONU nian, Dili, 29 Agostu, tinan Unidade Polísia Formadu (UPF) ONU nian nu udar elementu polísia espesializadu iha armamentu ne ebé dalaruma halo reasaun lalais bainhira akontese violénsia. Ho númeru pesoál to o na in-140 husi país ida de it, sira prenxe mamuk ida entre forsa manutensaun pás ho arma boboot, no polísia regulár lahó arma ka lori deit arma kikoan. Oras ne e daudaun sira mai husi Bangladesh, Pakistaun, Malázia Portugál (unidade rua). Haree, konferénsia imprensa UNMIT, Obrigado Barracks, Dili, loron 16, fulan-fevereiru, tinan 2007; no unidade polísia espesializadu hala o knaar postu konflitu nian ne ebé boot liu iha misaun ONU nian, Servisu Notísia ONU nian, 29 Abríl Entrevista sira Crisis Group, Dili, Agostu-Setembru UNSC S/2007/513, op. cit., para. 26. Haree mós, Triajen PNTL, op. cit.

14 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 9 seguransa no agora la satisfeitu no presiza ajuda atu hetan empregu alternativu. Mentorizasaun, hanesan triajen, mós la ós prosesu ida ne ebé ezatu. Revizaun ida kona-ba esforsu inisiál ONU nian hodi harii servisu polísia, subliña problema sira tuirmai ne e: kontinjente inisiál ne e falta treinadór/formadór ne ebé kualifikadu no peritu sira dezenvolvimentu institusionál nian; konsultasaun kona-ba formasaun no estrutura forsa Timoroan nian ne ebé limita tiha ba líder sira CNRT nian; téknika sira entrevista nian ne ebé la apropriadu; no preferénsia hatudu ona ba respondente ne ebé ko alia Inglés. 52 Prosesu mentorizasaun agora nian bele enfrenta risku ne ebé hanesan. Polísia ONU nian husi país 40 resin, 33 iha Dili de it, barak liuhotu husi sira ne ebé simu ona treinu iha loron tolu to o loron lima de it. 53 Mentorizasaun loroloron nian rejista ona iha formuláriu ida, ne ebé sai hanesan kartaun pontus nian ba ofisiál ne ebé hetan mentorizasaun. Iha konfuzaun beibeik kona-ba sé mak tenke tuir mentorizasaun, bainhira no tansá, no ida-ne e aumenta inserteza iha forsa ne e. Polísia ONU nian lori ba iha diresaun rua. Sira mak responsavel ba hametin lei no seguransa públiku, no mós iha tempu ne ebé hanesan tenke fó formasaun ba kontra parte Timoroan. Maske ofisiál polísia ONU sira servisu ba kurtu prazu deit fulan neen to o ualu sira tenke mantein vizaun longu prazu nian relasiona ho prosesu mentorizasaun ne e. Dalaruma, uza sertifikasaun provizionál hanesan rasaun ida hodi la inklui ofisiál Timoroan iha servisu polisiamentu nian. 54 Presiza halo padraun ba sistema mentorizasaun atu rezolve inserteza hirak-ne e no garante fali ofisiál Timoroan sira katak sira la ós simu de it tátika sira polisiamentu nian husi Pakistanés ida, Australianu, ka Zimbabwe ida, maibé nu udar parte ida husi prosesu ne ebé rigorozu no planu ho di ak. Maske polísia ONU kompostu husi nasionalidade barabarak, sei la sai problemátiku se iha treinamentu padronizadu no prosedimentu sira no sistema feedback ne ebé permite sira atu hala o funsaun hanesan unidade ida ne ebé kohesivu. Eis VRESJ Tan hatete katak vise komandante polísia ONU nian dezenvolve hela instrusaun ida ba mentorizasaun. 55 Konkorrentemente, polísia Timoroan kria hela sira-nia baze-dadu rasik no kusionáriu hodi uza 52 David Law, Setór Seguransa Postu Konflitu, op. cit., p Entrevista sira Crisis Group, ofisiál sira polísia ONU nian balu, Novembru Sira-nia treinamentu konsiste husi loron tolu iha akademia polísia, depoizde sira to o ona iha Timor- Leste. 54 Entrevista Crisis Group, ofisiál internasionál, Dili, 29 Agostu Entrevista Crisis Group, Vise SRSG Eric Tan, Obrigado Barracks, Dili, 5 Setembru iha prosesu ne e nia klaran no nia rohan hodi halo avaliasaun ba orientadór sira. 56 Pasu hirak-ne e sensivel maibé tarde. D. FORSA 2020 Tuir insidente jogu bola voli Los Palos nian iha tinan 2004, komandante militár Taur Matan Ruak forma tiha ekipa ida (inklui konselleiru internasionál sira) hodi kompleta dokumentu vizaun estratéjiku longu prazu ida ba forsas armadas. Dokumentu ne e ho objetivu atu tau hamutuk elementu sira husi relatóriu sira ne ebé ketaketak kona-ba insidente Los Palos no kona-ba planu sira dezenvolvimentu forsa nian ne ebé determina de it etapa ida ba ida no etapa anuál sira, nune e mós atu halo Timorizasaun ba prosesu kriasaun politika nian no trata situasaun ida ne ebé mezmu botas sira mós tenke husu ba doadór sira. 57 Dokumentu Forsa 2020 ne e nu udar testu aspirasionál ida, determina meiu-ambiente estratéjiku, doutrina defeza no kapasidade sira forsa defeza nian hanesan enfrenta iha tinan 2020 no liután. Iha relatoriu hatete katak Matan Ruak frustradu ho reasaun inisiál husi líder polítiku sira, maibé ho ninia atitude firme hetan rezultadu; embora seidauk liu husi parlamentu, halo ona planu hodi monitoriza ninia implementasaun (haree iha kraik). Dokumentu ne e, ne ebé ramata ona iha tinan 2006, maibé so publika de it antes eleisaun sira tinan 2007 nian, iha ojetivu atu la bele hare deit ba proposta sira, modelu no estudu sira ne ebé bazeia ba konseitu sira ne ebé importa ona, no imajina forsa ida ho total ema nain- 3,000 iha tinan 2020 hanesan kompara ho tropa sira loron tomak nian iha na in-1,500 ne ebé mensionada iha estudu King s College ne ebé hakerek tiha iha tinan 2000 no sujere atu halo servisu militár obrigatoriu hodi alkansa figura ida-ne e. Militár enfrenta ona problema boot kona-ba falta profisionalizmu no politizasaun ne ebé exesivu, no la bele uza militár hanesan eskola mandatóriu ida ba juventude dezempregadu. Servisu militár obrigatoriu bele sai polítika ida ne ebé atrativu hanesan dalan ida emprega no kuda dixiplina ba juventude Timoroan, maibé, la ós militár nian funsaun atu fó servisu no edukasaun no la iha kapasidade atu enfrenta dezafiu hodi halo administrasaun relasiona ho treinamentu badak ba ema sira ne ebé tuir servisu militár obrigatoriu.. Wainhira hakarak hadiak profisionalizmu, di ak liu gasta orsamentu ba formasaun 56 Hanesan deskreve ona iha entrevista Crisis Group, konselleiru polísia internasionál sira, Dili, loron 6, fulan- Setembru, tinan Entrevista Crisis Group, S. Chandrabalan, konselleiru espesiál ba ministériu defeza, Dili, 6 Setembru 2007.

15 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 10 ba ema lubuk ida ne ebé hakarak tuir sira nia karreir iha militár. Liután, programa servisu militár obrigatoriu atu rekruta ema barak damais. Pelumenus, kala besik mane na in-50,000 ho idade entre tinan sanulu-resin-ualu no 30 mak disponivel ba servisu militár obrigatoriu no mós feto ho numeru hanesan ema barak liu duké presiza ba militár ida ne ebé iha ema na in-3, Wainhira oferese posisaun ba ema husi distritu sira ne ebé reprezentante ladun barak, no determina liña karreira sira ne ebé klaru ba rekruta foun sira no hadi a alojamentu no saláriu, buat ida-ne e hanesan dalan diak liu atu kria forsa ida ne ebé kompetente, duké obriga ema lubuk ida atu tama militár iha tempu badak wainhira ema sira lakohi. Forsa 2020 propoin unidade terrestre rua (pursentu 45 husi total forsa ne e), forsa navál ki ik ida (pursentu 35), komponente apoiu no servisu (pursentu 15) no unidade komandu (pursentu 5). 59 Forsa 2020 sujere atu dezenvolve sistema intelijénsia militár ida, forsa aériu no kapasidade defeza aériu entre tinan 2020 no 2050 no mós kapasidade kontrolu espasu iha longu prazu tebetebes (tinan ). Hanesan bele antisipa ona, hirak-ne e mak ambisaun sira, akompaña ona husi fotografia sira aviaun jatu-funu nian, ró-ahi funu sira no tankedegerra sira, hetan kritika maka as. Ministru Negósius Estranjeirus iha momentu ne e, Alexander Downer, klasifika tiha planu ne e kompletamente la realístiku, fó abertura ida ba FRETILIN atu akuza nia mete iha eleisaun sira Timor-Leste nian. 60 Kongresu Nasionál Rezisténsia De Rekonstrusaun De Timor-Leste (partidu polítiku CNRT, ne ebé forma husi Gusmão iha tinan 2007) denunsia ona planu FRETILIN nian atu gasta rendimentu mina-rai nian ba ativu militár nian, enkuantu país ne e sei iha ema dezlokadu internu, no sira balu sei traumatizadu. 61 Reprezentasaun sira ne ebé sala no ezajerasaun sira ne e halo frustradu ema sira ne ebé hakerek ezbosu dokumentu ne e: Ami la iha planu atu sosa kedas kañaun ida. 62 Líder defeza Timoroan sira hanoin atu foti Fiji hanesan modelu ida. 63 Ninia populasaun menus husi millaun ida bele kompara ho Timor-Leste nian, no volume no knaar/responsabilidade sira militár Fiji nian ho klaru influensia tiha autór sira Forsa Fiji, ne ebé la iha servisu militár obrigatoriu, iha soldadu ida ba sidadaun na in-259; Forsa 2020 rekomenda ema na in-3,000, nune e rasio iha Timor-Leste hanesan forsa na in-1 ba sidadaun na in Maibé, komparasaun hanesan ne e ladun efetivu. Volume militár nian tenke reflete ameasa seguransa nian. Liután, se militár boot demais, maka as liu ka politizadu, ne e sai ameasa seguransa nian hanesan iha Fiji. 65 E. PROGRAMA GOVERNU NIAN Iha fulan-outubru, tinan 2007, parlamentu aprova tiha programa governu foun nian ne ebé forma tiha husi Xanana Gusmão, mezmuke FRETILIN nudar partidu opozisaun nian reklama katak seidauk iha debate sufisiente no mós governu foun implementa programa barak husi ninia administrasaun uluk nian. 66 Seguransa hanesan asuntu importante ne ebé atu hetan prioridade boot iha tinan 2007, maibé to o tinan ne e ramata, área ne e mak hetan progresu ne ebé kiik liu. Kapítulu VI husi programa ne e imajina uluk tiha konkluzaun sira ne ebé posivel iha estudu setór seguransa nian ida ne ebé komprensivu, propoin atu fó kontrolu ba navál no servisu sira fronteira nian ba militár, no konsolida unidade polísia paramilitár sira. Tanba governu seidauk rezolve tan problema importante sira ne e, haree hanesan mudansa hirak-ne e sei la implementa lalais. Molok implementa mudansa hirak-ne e, di ak liu halo prosesu konsultativu ida. F. LAKUNA SIRA LEI NIAN Lei sira ne ebé regula forsa seguransa sira la kompletu. Ida-ne e mak kria situasaun ida ne ebé politika setór seguransa nian normalmente dezenvolve tiha iha instituisaun sira-nia laran, no la dezenvolve husi órgaun 58 Númeru ne ebé hasai ona husi sumáriu bulletín ne ebé temporáriamente alista númeru populasaun nian, Census 2004, Timor-Leste. 59 Defeza 2020, op. cit., p Ezbosu Militár Timor-Leste nian la realístiku: Downer, The Australian, loron 8, fulan-juñu, tinan 2007; no Interferénsia Austrália nian iha eleisaun Timor-Leste la aseitavel, komunikadu Média FRETILIN, loron 16, fulan-juñu, tinan CNRT Konsentra Ba Rekonstrusaun Duké Fó Arma Ba Timor-Leste, Komunikadu Média CNRT, 15 Juñu Entrevista Crisis Group, Dr Roque Rodrigues, eis ministru defeza (Maiu 2002-Maiu 2006), konselleiru prezidente nian kona-ba reforma setór seguransa, Dili, 1 Setembru Entrevista Crisis Group, Dili, Agostu-Setembru Modelu Fiji invoka tiha liuliu husi Taur Matan Ruak, entrevista Crisis Group, 27 Agostu Governu Fiji hala o ona estudu ida ( Salvaguarda Pás no Properidade ) iha tinan 2004 ne ebé konklui katak Fiji la presiza militár ida, maibé tanba susar atu disolve sira, pelumenus ne e tenke redús ba 1, Dezde independénsia iha tinan 1970, Fiji iha ona kudeta haat (ida, iha Maiu 2000, lidera husi sivil). Ida foin lalais mak iha 2 Dezembru 2006 husi komandante militár Frank Bainimarama. 66 Programa IV Governu Konstitusionál , iha

16 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 11 koordenasaun ida ka la kumpri tuir planu ida tomak. 67 Seidauk iha polítika seguransa nasionál ne ebé komprensivu tebes-tebes, mezmuke tuir pedidu sira husi sekretáriu estadu sira ba defeza no seguransa, Unidade Apoiu ba Setór Seguransa ONU (UASS) nian aprezenta tiha dokumentu ida kona-ba enkuadramentu ne e ba governu iha meadus fulan-dezembru, tinan Haktuir ba konsultasaun ministeriál sira, espera katak iha fulan- Fevereiru, tinan 2008 autor Timor-Leste nian atu hasai ezbosu ida, ne ebé depois sei revee tiha tuir supervisaun no estudu ida ne ebé komprensivu liu, parese iha fulan- Novembru, tinan Sein doutrina seguransa nasionál ida ne ebé unifika ona, país ne e depende ba apoiu husi fonte oioin, inklui konstituisaun, lei sira Timor-Leste nian, regulamentu sira, dekretu-lei sira no orden ezekutivu sira ne eb e hasai husi administrasaun tranzitóriu ONU (UNTAET) nian entre tinan 1999 no tinan 2002 no lei sira Indonézia nian. 69 Barak liu husi lei setór seguransa nian, dezde independénsia pasa tiha ona liuhusi dekretu, la liu husi parlamentu no tanba ida-ne e la liu prosesu ne ebé involve ezaminasaun, transparénsia no lejitimasia. 70 instituisaun sira funsiona ho normal no situasaun exesionál : Oinsá mak ida-ne e klaru ba polísia, bainhira sira bele permite justisa tranzisionál funsiona no bainhira mak tenke aplika justisa formál? 71 Forsa 2020 fo orientasaun informál (tanba seidauk hetan autorizasaun husi lei), nune e iha tiha ona dezenvolvimentu sira kona-ba lei nian foin lalais ne e, ne ebé relasiona ho militár, inklui rejime ida ne ebé uza hodi hasa e diviza membru sira na in-203 iha loron 23, fulan-novembru, tinan 2007, kódigu kona-ba dixiplina militár nian, lei orgániku ba ministériu defeza, alterasaun sira ba lei orgániku forsa defeza nian no lei ida ba servisu militár obrigatoriu. 72 Progresu liután mak atraza tiha tanba lei sira ne ebé vigora dadaun komplikadu no mós tanba konselleiru sira mak fornece husi ONU no doadór sira la iha espesialidade ne ebé apropriadu. Iha fulan-maiu, tinan 2004 dekretu kona-ba estrutura orgániku militár nian ne ebé substitui tiha ho dekretu 15/2006, ne ebé promulga iha fulan-novembru, tinan Artigu sira husi dekretu tinan 2004 nian ne ebé la revoga tiha relasiona ho kriasaun no konduta kona-ba órgaun oioin durante krize, dezastre ka dezastre públiku. Kualkér situasaun hanesan ne e tenke deklara ona husi governu, hamutuk ho prezidente, bainhira iha dezorden sira ne ebé sériu ka lemolemo kona-ba orden públiku, ne ebé bele halo dezestabilidade institusionál ne ebé boot liuhotu, maibé la justifika deklarasaun ida imediatu konaba estadu de sítiu ka emerjénsia. Militár tenke asiste polísia no autoridade sivil sira seluk bainhira akontese krize, dezastre ka dezastre públiku ne ebé estipula tiha ona husi prezidente no gabinete krize. Polísia nia knaar, hanesan deskreve ona iha Artigu 2, Lei Orgániku 8/2004, mak atu garante manutensaun orden públiku, seguransa no pás haktuir ho lei seguransa internu nian iha situasaun ne ebé instituisaun sira funsiona ho normal. Iha situasaun exesionál sira, ninia kompeténsia mak hirak-ne e foti ona husi lei kona-ba defeza nasionál, estadu de sítiu no estadu de emerjénsia. Problema sira mosu iha situasaun ne ebé seidauk defina loloos ka seidauk klaru, entre situasaun ne ebé 67 KI, op. cit., para Entrevista telefone Crisis Group, ofisiál internasionál, 27 Dezembru KI, op. cit., para Korrespondénsia Crisis Group, observadór internasionál, 17 Dezembru Entrevista Crisis Group, ofisiál internasionál sira, Dili, 23 Jullu Dekretu-lei 17/2006 kona-ba Regulamentu Dixiplina Militár ; dekretu-lei 16/2006 kona-ba Estatutu Orgániku Ministériu Defeza nian ; dekretu-lei 15/2006 kona-ba Estatutu Orgániku F-FDTL nian ; lei parlamentár númeru 03/2007, Lei Servisu Militár, loron 21, fulan-fevereiru, tinan 2007; no rezolusaun governu nian no. 4/2007, Efetivu ne ebé tinatinan tama ba iha FALINTIL Forcas de Defesa de Timor-Leste, loron 21, fulan-marsu, tinan 2007.

17 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 12 III. AUTÓR INTERNASIONÁL SIRA Baze legál ba intervensaun no asisténsia internasionál ba setór seguransa iha Timor-Leste kompostu husi akordu bilaterál no rezolusaun sira ONU nian ne ebé oioin. Rezolusaun Konsellu Seguransa 1704 (loron 25, fulan- Agostu, tinan 2006) ne ebé estabelese tiha UNMIT no fó tiha ninia responsabilidade ba pás no seguransa no hodi asiste governu Timorense kona-ba reforma setór seguransa. Akordu suplementár loron 1, fulan- Dezembru, tinan 2006 entre ONU no Timor-Leste defini tiha ONU nia knaar kona-ba halo reforma no rekonstrusaun ba forsa polísia. 73 ISF ne ebé lidera husi Austrália fó ajuda adisionál ba polísia ONU nian no unidade sira FPU bainhira presiza. Ninia estadu defini ona husi dokumentu tolu: troka karta korrespondénsia loron 25, fulan-maiu, tinan 2006 entre Timor-Leste no Austrália, Akordu Forsa Estadu nian ne ebé hakotu ona husi governu rua ne e iha loron tuirmai, no memorandu intendimentu ida (MoU) entre Timor-Leste, ONU no Austrália iha loron 26, fulan-janeiru, tinan Memorandu Intendimentu (MoU) ne e determina tiha mekanizmu trilaterál hodi kobre kooperasaun no fahe informasaun iha nivel operasionál no diskute kona-ba normalizasaun forsas armadas sira-nian. Sira hala o enkontru semanál, ka bainhira primeiru ministru konvida atu halo enkontru ka husi pedidu membru sira-nian. Maibe, iha konfuzaun entre knaar sira polísia ONU nian no FPU sira no ISF, ne ebé hatudu ona husi debate konaba sé mak iha autoridade legál hodi kaer ofisiál rebelde Alfredo Reinado. Konselleiru internasionál sira mai husi ONU no doadór bilateral sira, inklui sanulu-resin-hitu husi Austrália iha tinan 2007 (hodi aumenta to o pelumenus rua iha tinan 2008), na in ualu husi Portugál na in rua husi Nova Zelándia. 74 Portugál no Malázia iha sira-nia akordu rasik ho Timor-Leste, ne ebé inklui sira-nia konselleiru sira no esforsu sira dezenvolvimentu kapasidade nian. Doadór sira komesa hamenus apoiu ba Timor-Leste, no autór polítiku Timoroan sira presiza atu rekoñese katak sira-nia país la ós ona nasaun favoritu husi komunidade 73 Akordu Suplementár, op. cit., liuliu seksaun Australianu sira namkari iha lokalidade sira defeza nian tomak, inklui ministériu defeza; Portugés sira iha fatin tolu: Metinaro, Hera no hamutuk ho konselleiru Nova Zelándia na in rua, iha kuartél-jerál militár, Tacitolu. Informasaun inklui iha Dezenvolvimentu Kapasidade Defeza husi Komunidade Internasionál iha Timor-Leste, dokumentu esplikasaun Konsellu Seguransa nian husi Programa Kooperasaun Dezenvolvimentu Austrália, loron 30, fulan-agostu, tinan 2007, ne ebé hetan husi Crisis Group, fulan-setembru, tinan doadór nian. 75 Se Timor-Leste hakarak asisténsia ne e kontinua, tenke prova katak nasaun ne e sei presiza asisténsia hirak ne e. Observadór ba longu prazu ida mak hatete tiha: To o agora, ema hotu-hotu so deskreve Timor- Leste ho lia-fuan didi ak deit luta ho valor ba independénsia, projetu harii nasaun ne ebé ambisiozu husi ONU, país nurak liuhotu, no mós susesu di ak ida. Iha situasaun ida-ne e, no meiuambiente Dili nian ne ebé isoladu tiha, susar ba komunidade internasionál hodi atitude firme ba governu, no mós susar ba nasaun joven ida ne ebé kiak... hodi dezafia inisiativu sira komunidade internasionál nian. Agora, ema hotu-hotu haree realidade...timoroan bele iha sira-nia osan rasik, maibé komunidade internasionál, no Timoroan sira rasik, dalaruma presiza hatudu kompromisu maka as, hodi konsidera ba Timoroan millaun ida, ne ebé durante ne e dalaruma la hetan konsiderasaun ne ebé di ak husi komunidade internasionál no sira-nia líder. 76 A. NASOINS UNIDAS Timor-Leste haruka surat ida ba Sekretáriu-Jerál iha loron 11, fulan-juñu, tinan 2006 no husu misaun polísia, militár no sivil Nasoins Unidas nian ida ke forte, hodi konsolida ninia pás no liberdade ne ebé manán ho susar. Resposta ne e positivu. ONU rekoñese katak problema sira ne e presiza aprosimasaun ida ne ebé inkluzivu ho esforsu sira ne ebé kombinadu husi lideransa Timorense, instituisaun sira no komunidade internasionál no katak presiza tiha ONU nia kompromisu durante períodu ida tinan hirak nia laran. 77 Rezolusaun 1704 si ik ona nesesidade hodi fornese polísia ONU nian to o na in-1,608, no hanesan anota ona iha leten, polísia ONU membru 1,635 iha ona terrenu iha fulan-agostu, tinan Rezolusaun ne e mós fo knaar ba ONU atu fó apoiu ba rekonsiliasaun nasionál iha nivel lideransa nian, durante eleisaun parlamentár no prezidensiál sira no implementa lei internu. ONU iha Unidade Apoiu Setór Seguransa (UASS) atu asiste governu hodi hala o estudu ida ne ebé komprensivu kona-ba knaar no nesesidade sira setór 75 RESJ ONU Atul Khare hatete nia fó tiha ona énfaze kona-ba asuntu ida-ne e ba líder polítiku sira, enkontru Crisis Group, Dili, loron 3, fulan-agostu, tinan Konversasaun telefone Crisis Group, Edward Rees, loron 17, fulan-setembru, tinan UNSC S/2006/628, op. cit., V. Komitmentu Sustentadu no aprosimasaun ida koordenadu, parágrafu sira

18 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 13 seguransa nian iha futuru. 78 Unidade ida-ne e hatene kona-ba sensitividade sira iha ninia mandatu ne e la ós atu reforma maibé atu asiste no fó apoiu. Maibé, iha Semináriu Reforma Setór Seguransa datoluk nian iha loron 16, fulan-agostu, tinan 2007, líder Timoroan hatete sira ladun fiar katak ONU hanesan organisasaun di ak liuhotu atu halo reforma, tanba ONU rasik mak kria instituisaun sira. Ofisiál altu nivel ida ne ebé Crisis Group husu ona, oinsá mak ONU sei uza ba RSS, hatete katak nia la gosta tebes-tebes ideia ida-ne e. 79 Maibé, prezidente konfirma tiha iha enkontru ida iha loron 11, fulan- Outubru nian entre ninia ekipa RSS, VRESJ Tan no UASS katak sei tau hamutuk hotu esforsu sira. Mak importante tenke esplika didiak kompromisu no responsabilidade sira ida-idak. ONU tenke klarifika saida mak iha tiha ninia mandatu hodi hala o iha prosesu revizaun ne e; governu tenke hatete se governu la aseita. Hanesan ne e mós, se governu propoin polítika sira ne ebé la di ak, ONU presiza atu deklara ninia preokupasaun sira ho klaru. ONU enfrenta dezafiu fundamentál kona-ba nesesidade atu RSS hodi sai propriedade lokál ho insufisiénsia sira ne ebé klaru kona-ba prosesu lokál, liuliu la iha konsultasaun. Iha evidénsia balu katak wainhira ONU relata ba New York, ladun refleta problema ne ebe reál. Porezemplu, iha relatóriu Sekretáriu-Jerál nian ba Konsellu Seguransa iha loron 28, fulan-agostu, tinan 2007, hatete katak sira hetan susesu ida wainhira semináriu tolu hala o ona husi Grupu Traballu Konjunta Revizaun Setór Seguransa, preside hamutuk husi reprezentante altu nivel sira ministériu defeza nian, ministériu interiór nian no UNMIT. 80 Semináriu datoluk, iha loron 16, fulan-agostu, ne ebé envolve prezidente, primeiru ministru no ministru foun sira seluk, hodi diskute oinsá mak bele avansa prosesu ne e. ONU relata tiha katak líder Timrooan sira hato o tiha sira-nia kompromisu maka as hodi hala o revizaun komprensivu ne e no simu UNMIT nia apoiu ho di ak. 81 Partisipante sira hato o opinaun ne ebé la hanesan. Duké hatudu kompromisu maka as, prezidente sai ajitadu katak enkontru ne ebé nia inisia tiha ne e sei la o nafatin ba oin no haree ba katak nia hirus, tuir ofisiál na in ida ne ebé 78 Rezolusaun Konsellu Seguransa 1704, op. cit., para. 4 (e). 79 Entrevista Crisis Group Dili, loron 6, fulan-setembru, tinan Semináriu ba dala-uluk, iha loron 18, fulan-jullu, tinan 2007, haree ba ezbosu planu reforma polísia (ERRR); ba dala-rua nian, iha loron 26, fulan-jullu, ezamina ona planu sira dezenvolvimentu polísia no militár no identifika ona área sira ne ebe halo operasaun hamutuk. 81 UNSC S/2007/513, op. cit., para. 28. prezente, katak ONU mak Obriga sira tenke simu buat ne e [RSS]. 82 Vizitante sira altu nivel ONU nian mai Dili iha tinan 2007 nia rohan, inklui Sekretáriu-Jerál Ban Ki-moon, Vise Sekretáriu-Jerál ba Departamentu Operasaun Manutensaun Pás nian Jean Marie Guéhenno no delegasaun Konsellu Seguransa, hotu-hotu fó énfaze kona-ba nesesidade hodi halo revizaun no reforma. Maibé, susesu kona-ba RSS nian sei depende ba oinsá mak ONU administra ninia relasaun sira ho Timor-Leste no Timoroan uza ajuda hotu-hotu ne ebé oferese ka lae. Seidauk iha evidénsia kona-ba deklarasaun primeiru ministru nian katak Timor-Leste hakarak uza didi ak investimentu no konfiansa ne ebé kontínuu husi komunidade internasionál. 83 B. DOADÓR BILATERÁL SIRA Fofoun ONU ladun hakarak envolve ho militár, ho nune e militár tenke husu ajuda husi doadór bilaterál sira. 84 Aprosimasaun ad hoc ida-ne e, kria duplikasaun balu, konfuzaun no la iha efisiénsia, no la iha mekanismu ne ebe di ak atu prioritiza pedidu sira. Kompaktu Internasionál mak sai hanesan mekanizmu koordenasaun boot ba rekuperasaun postu konflitu nian, 85 no prioridade sira mensiona iha Kompaktu ne e hatama ona ba konsellu ministru sira iha loron 31, fulan-outubru, tinan 2007, inklui Protesaun no Seguransa Públiku. Maibé mekanizmu ida-ne e, ne ebé lidera husi governu ne e, envolve deit Austrália maibe doadór bilaterál sira seluk lae, mezmuke foin lalais ne e iha estudu ida ne ebé hatudu ona katak pursentu 82 husi apoiu entre tinan 2002 no 2006, ne e kompostu husi apoiu bilaterál. 86 Se kompaktu ne e atu hetan susesu, kompaktu ne e tenke koordena atividade sira hotu doadór nian. 82 Entrevista Crisis Group, ofisiál internasionál, Dili, loron 5, fulan-setembru, tinan 2007, konfirma ona ho lia-fuan ne ebé ladún krítiku husi entrevista Crisis Group, Dr Roque Rodrigues, loron 1, fulan-setembru, tinan 2007: Ha u hakfodak uitoan ho arrogánsia UNMIT nian, dehan ema ida-ne e bá ministériu defeza hanesan konselleiru, ema ida-ne e bá ministériu interiór.ema estranjeiru sira la hatene ema Timoroan nia modelu servisu hamutuk. Ami Timoroan mak tenke deskobre ami-nia modelu aprendizajen. 83 Sita ona husi Departamentu ONU nian kona-ba Informasaun Públiku, Notísia sira no Divizaun Média, New York, loron 10, fulan-setembru, tinan David Law, Setór Seguransa Postu Konflitu, op. cit., p Kompaktu Internasionál ba Timor-Leste, Enkuadramentu ida ba Asaun, halo husi sekretariadu kompaktu, eskritóriu primeiru ministru nian, Dili, tinan Revizaun kona-ba Kooperasaun Dezenvolvimentu iha Timor Leste, fulan-agostu, tinan 2007, hala o ona husi Ajénsia Norwegia ba Kooperasaun Dezenvolvimentu.

19 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 14 Austrália lidera intervensaun internasionál sira iha tinan 1999 no Ninia konselleiru sira mak kaer pozisaun iha ministériu defeza, militár no polísia, no nia fó tiha ona treinamentu rurua hotu, trenu iha rai-laran no iha Austrália ba pesoál seguransa liuhusi ninia kooperasaun defeza no programa sira dezenvolvimentu polísia nian, ne ebé konstitui projetu konjunta ida ho RU ne ebé sei ramata iha fulan-dezembru, tinan Primeiru Ministru foun, Kevin Rudd, durante ninia vizita ida mai Dili iha fulan-dezembru, tinan 2007, konfirma katak Canberra nia kompromisu atu mantein prezensa tropa nian to o tinan 2008, maibé la iha serteza, bainhira liu tiha tempu ida-ne e. Portugál fó treinamentu ba militár no fornese konselleiru ne ebé hahú iha fulan-agostu, tinan 2007, iha konselleiru na in ualu iha ministériu ka estrutura militár nian. Treinamentu ne e baibain koordena tiha ho programa kooperasaun defeza Austrália nian. Lisboa fó tiha apoiu ba navál liuhusi fornese ró-ahi rua iha tinan 2002 no treinamentu ba ofisiál na in rua iha Portugál durante tinan ida. Influénsia ne ebé bele haree mak ninia kontribuisaun ba polisiamentu, mak paramilitár Guarda Nasionál Republikanu (GNR) Unidade Polísia Formadu (FPU), ne ebé hetan respeitu husi lideransa Timorense no keñesidu ba ninia modelu forte. 87 Malázia, ne ebé uluk sai doadór boot segundu ba ISF, ne ebé iha polísia na in- 140 kria FPU ida iha Dili ne ebé kompostu husi polísia ne ebé espesialista halo kontrolu ba ema barak. Ninia treinamentu ba polísia no militár, ne ebé konsiste husi kursu lubuk boot ida, tau tan asisténsia finanseiru no asisténsia téknika, suspende tiha ona dezde krize tinan Jeralmente, Malázia hakarak garante katak ninia ajuda ba Timor la hakotu ninia relasaun ho Indonézia, nune e Malázia foti posizaun la aas liu iha Austrália no ONU nia kotuk. Xina fó tiha ona apoiu lojístika, karreta no programa treinamentu nian ba militár. Vizita sira altu nivel nian hala o tiha ona ho susesu ne ebé halo relasaun diak ho Militár Libertasaun Povu (MLP) (People s Liberation Army (PLA)) nian. 89 Dezde tinan 2004, militár na in sanulu-resin-neen hetan tiha ona treinamentu iha Xina, iha programa sira treinamentu ba tinan ida ka fulan neen nian, inklui kursu sira komandu nian, manutensaun kareta, komunikasaun no estudu sira estratéjiku (hotuhotu iha lian-inglés). Timor-Leste asina tiha akordu kooperasaun ida ho Beijing iha loron 27, fulan- Dezembru, tinan 2007 ne ebé inklui millaun $7 ba kuartél-jerál militár foun. Prezidente Ramos-Horta uluk halo tiha pedidu ba asisténsia hodi harii kazerna militár nian. Polísia mós simu tiha ona asisténsia, hanesan farda, sistema radiu no treinamentu ba komponente navál. Xina ninia influénsia signifikativu ne ebé iha rezultadu barak husi diplomasia ne ebé di ak, hanesan mós gastu ne ebé maka as. 90 Ninia diplomata sira fó énfaze ba Crisis Group katak Xina la iha interese estratéjiku sira iha Timor- Leste no katak PetroChina, depoizde inísiu avaliasaun sízmiku iha rai-maran, la iha planu liután. Maibé, Xina, hanesan mós doadór sira seluk, tenke garante katak ninia asisténsia ne ebé jenerozu, tenke uza ona ho efisiente liuhusi koordenasaun ho ONU no doadór asisténsia sira seluk. Brazíl foun lalais ne e tuir hotu iha esforsu sira kooperasaun internasionál, no Timor-Leste sai tiha ona nu udar resipiente ba ninia asisténsia ne ebé iha 87 Dokumentu sira ne ebé fornese ona ba Crisis Group husi ofisiál internasionál sira, fulan-outubru, tinan 2007, no entrevista Crisis Group, adidu defeza Portugés, Dili, loron 29, fulan-agostu, tinan Ofisiál GNR sira barak liuhotu husi 217 (iha fulan- Setembru, tinan 2007) mak iha rotasaun husi Irak. Ramos-Horta deklara ona: Reforma [polísia nian] krusiál tebetebes ba nasaun ida-ne e nia estabilidade, no ita sei hakarak atu hametin ita-nia kooperasaun ho Portugál iha setór ida-ne e. Ita fiar katak modelu ida hanesan GNR hatudu ne e, di ak liu ba Timor-Leste, UNMIT, Media Monitoring, loron 19, fulan-novembru, tinan Husi FPU haat ne e, FPU Portugés nian mak uza tiha ona liuhotu, entrevista Crisis Group, ofisiál polísia internasionál altu nivel, Dili, loron 4, fulan-setembru, tinan Militár ne e hetan tiha ona asisténsia tékniku no administrativu, nune e mós treinamentu: tinatinan, soldadu na in tolu to o na in lima mak atende ona kursu sira mak hanesan treinamentu kombate nian no sobrevivénsia; iha tinan 2003, haruka mekániku sira ba hodi hanorin manutensaun ba kamioneta sira militár nian; iha tinan 2006, pesoál servisu Timoroan na in tolu tuir iha ró-ahi mariña ida durante fulan tolu ASEAN training cruise. Polísia simu tiha ona treinamentu fulan ida ba jestaun altu nivel nian iha akademia polísia Malázia nian; kursu báziku ba inspetór durante tinan ida; kastete no plaka defeza nian ba UIR; treinamentu espesializadu ba TI; no treinamentu báziku fulan tolu ba guarda prizaun sira ne ebé finansiadu husi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD). Entrevista Crisis Group, chargé d affaires, embaixada Malázia, Dili, loron 3, fulan-setembru, tinan Asisténsia Xineza nian ba militár dezde tinan 2002 mak millaun $1.8. Informasaun iha parágrafu ida-ne e no parágrafu tuirmai husi entrevista sira Crisis Group nian. Xiong Lichun, advogadu polítiku, no Lt. Col. Tao Fei, asistente ba adidu militár, embaixada Xineza, loron 5, fulan-setembru, tinan Kuaze millaun $40 mak gasta tiha ona, barak liuhotu ba projetu konstrusaun boot sira, inklui ministériu negósius estranjeirus foun no palásiu prezidensiál, maibé mós ba projetu sira saúde nian, formasaun funsaun públiku, kuda hare íbridu no viajen sira lideransa nian ba Beijing. Dezde tinan 2004, doutór Xinés na in sanulu-resin-rua iha Timor-Leste halo ona tratamentu ba ema moras sira na in-80,000 resin. Funsionáriu públiku no pesoál tékniku na in-300 resin mak simu tiha ona treinamentu iha administrasaun, turizmu, planeamentu urbanu, investimentu komérsiu, dezenvolvimentu ekonómiku, indústria sira ho teknolojia aas, agrikultura, jestaun dezastre no promosaun no tratamentu ofisiál sira, ibid.

20 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 15 proporsaun boot. 91 Metade husi partisipante nain-30 ne ebé tuir kursu treinamentu dahuluk ba polísia militár durante fulan neen, halai sai tiha ho komandante polísia militár, Alfredo Reinado. Ema na in-42 hetan graduasaun iha fulan-agostu, tinan Sarjentu na in lima haruka tiha ona ba tuir treinamentu iha Brazíl, ne ebé mós servisu hamutuk ho koléjiu ida ne ebé fo treinamentu vokasionál nian. E.U.A. Departamentu Estadu ninia programa ba Treinamentu no Formasaun Militár Internasionál (IMET) iha objetivu atu fó oportunidade sira ba ema sivil no [militár] hodi atende kursu sira ne ebé fó énfaze ba prinsípiu sira kona-ba militár ne ebé lidera husi ema sivil, respeitu ba direitus umanus, no lei funu nian. 92 Iha tinan fiskál 2006, ida-ne e konsiste husi estudante militár na in rua mak atende Fort Bragg durante fulan rua atu estuda kualifikasaun asuntu sivil, ho tan treinamentu lian- Inglés. UE seidauk fó asisténsia espesífiku ba forsa seguransa sira. Bainhira ninia eskritóriu iha Timor-Leste alarga ona no sai ho estatutu delegasaun iha tinan 2008, UE sei presiza atu garante katak nia la ós aumenta ba problema sira ne ebé iha ona kona-ba koordenasaun doadór nian. IV. ASUNTU ESPESÍFIKU SIRA Revizaun ne ebé komprensivu, ne ebé prioritiza ona husi ONU ne e seidauk implementa. Norwegia, Austrália no PNUD iha ona kompromisu millaun $1 ba programa ne e, maibé orsamentu ne e karik la sufisiente. Se orsamentu la to o, programa ne e bele sai ladun komprensivu no finalmente bele falla. 93 Governu mós presiza atu konsulta ho komunidade Timorense sira, no konsulta peritu sira ne ebé servisu iha Unidade Apoiu ba Setór Seguransa (UASS) ONU nian. Oras ne e daudaun, bele hadi a buat balun, no la presiza hein tan ba halo revizaun, inklui: konsolida fundasaun legál sira ne ebé ad hoc no ketaketak husi setór seguransa no fornese sistema ida ne ebé trnsparente kona-ba verifikasaun no avaliasaun; harii ka hadi a fasilidade báziku sira mak hanesan alojamentu hela/moris nian, ne ebé importante ba motivasaun; halo revizaun ba saláriu sira iha setór seguransa tomak; iha fulan-dezembru, tinan 2007, governu aumenta ona militár nia saláriu báziku fulafulan to o pursentu 50; 94 klarifika mekanizmu internu sira keixa nian ba soldadu no polísia sira, atu nune e sira bele fiar katak sira-nia preokupasaun to o nivel ne ebé loos, no sira la hetan kastigu wainhira halo keixa; no dezenvolve estratéjia komunikasaun internu no esternu, atu nune e, soldadu sira no polísia no públiku tomak komprende sira-nia knaar no reforma sira ne ebé planeia ona. Antes hasai desizaun hirak ne ebe iha implikasaun estruturál ho implikasaun ba longu prazu, diak liu tenke 91 Wainhira ha u to o iha tinan 2004 kuaze pursentu 40 husi ita-nia kooperasaun internasionál mai tiha to o Timór, agora ne e iha pursentu 20, Entrevista Crisis Group, Embaixadór Antonio de Silva, Dili, loron 3, fulan-setembru, tinan Treinamentu Militár Estranjeiru: Relatóriu Konjunta ba Kongresu, Tinan Fiskál sira 2006 no 2007, U.S. State Department Bureau of Political-Military Affairs, fulan-agostu, tinan 2007, IV. Atividade Treinamentu Rai-Laran nian Ázia Este no Pasífiku. 93 Avaliasaun kona-ba esforsu foin lalais ne e nian atu halo revizaun setór seguransa internu ida ne ebé komprensivu iha Kosovo, haree Relatóriu sira Europa nian Crisis Group, Militár ida ba Kosovo?, op. cit., p. 4; no N 170, Kosovo: Dezafiu husi Tranzisaun, loron 17, fulan-fevereiru, tinan pp Governu Hasa e Saláriu Soldadu sira F-FDTL to o $127 [ Government increases F-FDTL soldiers salaries to $127 ], Suara Timor Loro-sae, loron 14, fulan-dezembru, tinan 2007; no Julio Tomas Pinto: Saláriu F-FDTL nian iha tinan 2008 sei sa e to o 50% [ F-FDTL salaries to increase by 50 per cent in 2008 ], Jornal Nacional Diario, loron 29, fulan- Novembru, tinan Saláriu mensál ba soldadu sira diviza ki ik nian iha tiha entre $85 no $95, hanesan mós ba polísia nivel ki ik no funsionáriu públiku L-1 no mestre sira.

21 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 16 simu uluk rezultadu sira husi revizaun ne e. Definisaun knaar nian tenke bazeia ba prosesu konsultativu nasionál ida, la ós opinuan sira husi grupu ki ik oan ida iha Dili. Wainhira sosa ekipamentu barak, tenke hein lai akordu kona-ba knaar no ezijénsia sira forsa rurua ne e hotu. Se militár mak atu kontrola fronteira, entaun militár mós tenke halo knaar ida-ne e ho konsiderasaun ba preokupasaun husi komunidade lokál sira. Atenaun públiku agora foka ona ba RSS, nune e iha risku katak prosesu ne e bele sai topiku polítika ida entre opozisaun nasionalista ida no governu ida ne ebé ketaketak. Presiza apoiu bipartisaun atu evita istori malu no konflitu entre ema ida-idak nia personalidade. Ida-ne e ezije komitmentu husi FRETILIN nune e mós husi governu. Iha serimónia juramentu ba ninia governu, Xanana Gusmão hato o apelu maka as ba kooperasaun no rekonsiliasaun, maibé seidauk iha sinál forte katak parte rua ne e suporta rekonsiliasaun ne e. Tenki iha relasaun diak entre sekretáriu estadu ba defeza agora nian, Julio Tomas Pinto, no esi ministru defeza no agora konselleiru ba prezidente kona-ba RSS, Roque Rodrigues. Pinto, joven akadémiku ida no polítiku-na in ne ebé la iha esperiénsia, ansiozu atu implementa reforma sira. Rodrigues nia reputasaun, hanesan akadémiku no polítiku-na in ne ebé iha esperiénsia barak, sai afetadu maka as, bainhira Komisaun Inkéritu Independente (KII) (CoI) hatudu sai nia envolvimentu iha akontesimentu sira tinan 2006 nian. Ofisiál internasionál ida dehan ninia nomeasaun ne e buat ida ne ebé aat liuhotu bele akontese ba esforsu sira RSS nian. 95 Sira seluk la hato o kritika hanesan ne e, no dehan katak knaar idane e apropriadu ho ninia funsaun nu udar konselleiru tanba ninia formasaun akadémiku no inklinasaun ba teoria. A. DIVIZAUN SERVISU Konstituisaun hatete klaru katak forsa defeza mak responsavel ba protesaun país nian husi ameasa esterna no tentativa sira hodi hatún independénsia ka integridade territoriál, enkuantu polísia mak responsavel ba seguransa internu. 96 Iha prátika, divizaun ne e ladún klaru, tanba kapasidade polísia nian menus, no militár iha prestíjiu aas nudar rezultadu husi luta ba independénsia maibé militár iha servisu uitoan. Definisaun kona-ba sira-nia 95 Entrevista Crisis Group, Dili, loron 5, fulan-setembru, tinan Ofisiál Timoroan altu nivel ida seluk dehan, Nia [Rodrigues] la halo tiha buat ida hanesan ministru defeza; agora nia hakarak reforma. 96 Parte V, Defeza no Seguransa Nasionál, Seksaun 146 (Forsa Defeza), 2; no Seksaun 147 (Polísia no forsa seguransa sira), 1. knaar importante tebes-tebes ba reforma no tenke bazeia ba avaliasaun kona-ba nesesidade no ameasa sira, ne ebé tenke hetan liuhusi konsultasaun ho ema seluk ne ebé la os élite polítiku. Se Timor-Leste tuir prátika internasionál, polísia sei responsavel ba funsaun sira mak hanesan prevensaun krime, iha parte balun liuhusi polisiamentu komunidade; tránzitu no imigrasaun; operasaun espesiál mak hanesan kontrolu distúrbiu no ema barak; no kontrolu fronteira. Militár ninia responsabilidade prinsipál mak seguransa esternu inklui se presiza fó apoiu ba polísia bainhira enfrenta ameasa balu atravesa fronteira nian. Komponente navál ida sei trata invazaun sira tama iha tasi teritoriál nian, se presiza fó seguransa ba ativu sira mina no gás nian no halo servisu nu udar guarda-kosta. Militár mós sei ajuda hato o/resolve krize umanitáriu no partisipa iha seguransa rejionál no internasionál no operasaun sira manutensaun pás nian. 97 Maibé, polísia iha kapasidade uitoan atu halo polisiamentu komunidade ne ebé jenuinu, ne ebé ofisiál sira tenke hela iha fatin lokál, iha motivasaun, no simu tiha ona orientasaun no iha lideransa, no foka ba prevensaun krime hanesan mós intervensaun. 98 Presiza tan treinu barak, maibé síklu vísiozu ida la o hela. Se polísia ONU preokupa ona atu rezolve problema sira seguransa nian imediatu hanesan violénsia grupu bandidu nian, sira iha tempu uitoan hodi treina kontraparte Timoroan sira; maibe violénsia ne e so menus bainhira polísia Timoroan koloka tiha no hetan ona fiar husi komunidade. Prezensa autor internasionál ne ebé responsavel ba seguransa mós hanorin lisaun ne ebé sala kona-ba definisaun knaar. Objetivu fó responsabilidade primáriu ba polísia ba seguransa internu ne e kontradís ho patrullamentu soldadu estranjeiru sira ne ebé armadu ho kilat boot haree iha estrada sira, enkuantu polísia 97 Depois de halo diskusaun sira ho ofisiál sira Austrália nian no ofisiál sira ONU nian, SSSU hatama tiha ona insentivu tolu ba reforma militár. Insentivu hirak-ne e inklui husu ONU fo kompromisu atu simu soldadu Timoroan ho numeru ne ebé limitadu nudar forsa manutensaun pas molok Janeiru 2009, no mos involve komponente naval Timor-Leste iha programa Pacific Boat Patrol neebe organisa husi Australia iha tinan rua ka tolu nia laran, no mós husu Austrália lidera treinamentu ba komponente enjeñaria militár nian. Insentivu hirak ne e laos deit fo impaktu pozitivu ba prosesu profisionalizasaun, maibe mós sei sai mudansa positivu ida iha komunidade internationál nia aprosimasaun ba militár tanba agora sira so hatete saida mak sala, maibe ho aprosimasaun foun bele fo motivasaun para hodi hadi a. Konversasaun telefone Crisis Group, ofisiál internasionál, loron 28, fulan-dezembru, tinan Entrevista Crisis Group, Peritu polísia nian husi Sekretariadu Konsellu UE, Brussels, loron 23, fulan-novembru, tinan 2007.

22 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 17 Timorense tuir sira-nia prosesu triajen no mentorizasaun. Iha modelu perfíl ne ebé aas ba polisiamentu modelu para militár nian GNR Portugés maibé la ekivalente ba polisiamentu komunidade; la iha kapasidade língua nian, Estasiunamentu badak no la iha koñesimentu kulturál, halo susar ba polísia ONU hodi kompleta ninia knaar. Duké harii kapasidade polísia konvensionál, governu Timor-Leste ida-idak konsentra tiha ona ba kriasaun unidade espesiál sira, mak hanesan Unidade Intervensaun Rápida (UIR), Unidade Rezerve Polísia (URP) no Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF). Unidade sira ne e presiza duni, maibé tenke foka ba dezenvolvimentu funsaun polísiamentu konvensionál. URP no UPF formadu husi ministru interior, Rogerio Lobato, hodi kaer patrullamentu fronteira, ataka sira milísia nian atravesa fronteira no enfrenta insurjénsia rurál depoizde akontesimentu sira iha Atsabe iha tinan Efeitu (no objetivu ne ebé posivel) kona-ba desizaun ne e, polítika nian: hodi aumenta influénsia polísia nian relasiona ho militár no mós hasa e influénsia Lobato nian. Programa tinan lima husi Governu ida agora ne e propoin atu muda UIR no URP atu forma Unidade Operasaun Espesiál, ho responsabilidade ba seguransa pesoál, operasaun espesiál no instrumentu esplozivu ne ebé improviza ona. 100 Konsolidasaun hanesan ne e mós util. Wainhira unidade sira kompostu husi ema uitoan deit, fasil liu atu organiza, hato o husi ofisiál poilísia internasionál ida. 101 Maibé, unidade espesífiku ida ne ebé tenke haforsa tan mak Unidade Ema Vulneravel sira nian, hodi ajuda kaer kazu barak-barak kona-ba violénsia doméstika ho violénsia baze iha jéneru. Polísia patrulla ne ebé kompostu husi feto-mane hamutuk, mós sei fo tulun iha área ida-ne e. Polísia militár komplika liután divizaun servisu. Polísia militár estabelese tiha hodi kontrola militár no polísia regulár no mós hala o kontrolu públiku no servisu polisiamentu konvensional sira seluk. 102 Ofisiál polísia 99 Iha fulan-janeiru, tinan 2003, militár falla tiha atu hapara invazaun sira fronteira nian ne ebé halo ema na in hitu mate tiha; tribunál la simu tiha kazu 50 tanba militár la iha baze legál hodi halo kapturasaun. Haree Jill Joliffe, Vila ida iha Timor- Leste husu tropa sira, Sydney Morning Herald, loron 3, fulan- Fevereiru, tinan 2003; no JSMP monitoriza dadur sira ne ebé husik sai, Judicial System Monitoring Program (JSMP), Dili, loron 20, fulan-janeiru, tinan Programa Governu tinan , Kapítulu VI, Promosaun Igualdade no Toleránsia, Seguransa Internu no Hametin Demokrasia, 1 Pás no Seguransa. 101 Entrevista Crisis Group, ofisiál polísia internasionál, Dili, loron 29, fulan-agostu, tinan Haktuir ba xefe estadu militár, Kolonél Lere Anan Timor, ETAN local media monitoring, loron 11-14, fulan-juñu, tinan internasionál ida, depoizde haree sira-nia graduasaun, komenta katak haree ba hanesan sira atu hala o servisu polísia unidade intervensaun rápida nian. 103 Iha fulan- Agostu, tinan 2007, Ramos-Horta nia governu hatama tiha ofisiál sira polísia militár foun hodi troka Reinado nia ema sira, no iha tiha seremonia boot ida. Observadór ida deskreve tiha, serimónia juramentu hanesan aprezentasaun ida ne ebé impresivu maibé husu tiha, mensajen saida mak hato o ba [polísia]? 104 Atu halo konfuzaun liután ba problema hirak-ne e, kontinjénsia polísia militár ida responsabalisa ba seguransa prezidensiál iha fulan-fevereiru, tinan Ida seluk mak responsavel ba seguransa iha ospitál Dili. Seguransa fronteira husik tiha ona ba polísia, maibé governu ida-ne e ninia programa tinan lima nian, propoin atu entrega ba militár. Ida-ne e risku. Polísia Unidade Patrullamentu Fronteira hasoru prezensa militár Indonézia ne ebé boot ne ebé iha fronteira ne ebé la iha demarkasaan ne ebé klaru. Wainhira koloka militár ihane ebá bele aumenta posibilidade katak insidente sira bele sa e problema boot. 105 Ida-ne e mós bele halo komunidade lokál sira sente la kontende tanba persepsaun katak militár sei iha inklinasaun ne ebé favorese ba loromonu. Depois saida mak militár tenke halo? Knaar ida mak atu hala o iha fó apoiu no tuir diresaun polísia nian iha situasaun sira seguransa internu wainhira polísia sira la iha kapasidade hodi atende rasik. Tenke defini knaar ne e, ho klaru no presiza atu dezenvolve programa sira treinamentu konjunta nian hodi hatudu ba forsa rua ne e hotu oinsá mak atu koopera iha situasaun sira emerjénsia nian no hamenus sira-nia antagonizmu profisionál. Se militár dezenvolve ona kapasidade sira ne ebé ezije, entaun militár mós bele ajuda atu atende ba dezastre naturál sira no krize umanitáriu no partisipa iha servisu enjeñaria no dezenvolvimentu hodi fó benefísiu ba populasaun. Estasionamentu ba operasaun seguransa no umanitáriu, tenke tuir lei ne ebé hatete iha konstituisaun. Militár mós atu kaer responsabilidade sira navál nian iha governu ne e ninia programa ba tinan lima nian, 106 maibé ida-ne e sei iha prosesu ida ke naruk, tanba komponente navál iha de it ró-ahi rua ho kapasidade ne ebé limitadu. 103 Entrevista Crisis Group, ofisiál polísia internasionál, Dili, loron 4, fulan-setembru, tinan Entrevista Crisis Group, Dili, loron 29, fulan-agostu, tinan Iha inísiu tinan 2006 militár Indonézia (TNI) iha tiha pesoál na in-1,500 iha fronteira Atambua no husi Sentru Norte Timor- Leste: batallaun Kostrad (rezerva estratéjiku) tolu, pelotaun sira kombate nian no unidade tékniku sira rua, Lt. Col. Ediwan Prabowo, komandante Unidade Servisu Forsa Seguransa sita tiha iha Membru TNI barak demais iha fronteira sira Timór nian, Tempo Interativu, loron, fulan-janeiru, tinan Programa Governu tinan , op. cit.

23 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 18 Iha illa sorin-balu nasaun ne e nian iha duni problema seguransa marítima, entaun di ak liu hasa e kapasidade navál. Tenke garante katak polísia hala o ninia responsabilidade prinsipál ba seguransa internu, enkuantu militár so fo deit apoiu no wainhira la iha ona dalan seluk, ne ebé hanesan prinsípiu fundamentál ida husi reforma seguransa nian. Asuntu ida-ne e sei ezije melloramentu ida ne ebé signifikativu iha kapasidade polísia nian, maibé, hanesan mós hamenus tendénsia figura sira altu nivel governu nian hodi bolu militár ho lalais loos. B. GOVERNANSAUN Krize tinan 2006 sai aat liu tanba iha kontrolu no komandu ne ebé la klaru, no figura sira governu nian iha altu nivel iha tendénsia atu koko hala o kontrolu operasionál ba forsa seguransa sira. 107 Governu foun ne e koko ona atu halo aprosimasaun ida koerente liu husi lori militár no polísia iha ministériu defeza no seguransa nia okos, hanesa ministériu ida deit, maibe la klaru se Primeiru Ministru Gusmão ninia knaar ne ebé duplu ajuda ka sai obstakulu ba depolitizasaun. Koerénsia bele aumenta husi Komisaun Altu Nivel foun ida prezidente, primeiru ministru no prezidente parlamentu hodi fó supervizaun polítiku kona-ba RSS. Komisaun organizadora, hanesan konsellu seguransa nasionál ida, mak iha nia okos: Gusmão (hanesan ministru), sekretáriu estadu sira ba defeza no seguransa, komandante militár no komandante jerál polísia nian, diretór jerál ba SNSE (Servisu Nasionál Seguransa Estadu), ajénsia intelijénsia ida ne ebé relata ba primeiru ministru), konseleiru sira prezidente nian ba RSS 108 no xefe Komisaun B parlamentu nian (defeza no seguransa). Konselleiru prezidensiál altu nivel ida hanaran tiha ida-ne e hanesan órgaun kordenasaun entree ema hotu-hotu, fatin ida atu garante, iha konsensus nasionál KII, p. 57, anota tiha katak prátika ministru interiór nian hodi hasai orden operasionál, estraga neineik ona liña komandu no prosesu dixiplinár sira no hamosu estrutura komandu ida ne ebé paralelu. 108 Haktuir ba nota esplikasaun reforma setór seguransa datadu fulan-setembru, tinan 2007 no fó tiha ba Crisis Group, ekipa RSS iha gabinete prezidente nian, ne ebé konsiste husi Dr Roque Rodrigues, konselleiru ba reforma setór seguransa; Dr Alcino Baris, konselleiru ba reforma polísia; Ten Koronél Aluk, konselleiru militár; Ana Filipa Carvalho, konselleiru legál; no Nuno Anaia, ofisiál ligasaun polísia ONU. Xefe Komisaun B mak Duarte Nunes Gomes. 109 Entrevista Crisis Group, Ana Filipa Carvalho, konselleiru legál ba prezidente, Dili, loron 6, fulan-setembru, tinan Konstituisaun dezigna prezidente hanesan Komandante Supremu Forsa Defeza, maibe nia fahe responsabilidade ba polítika seguransa ho governu no parlamentu. 110 Krize tinan 2006 nian aumenta tiha prezidente nia influénsia iha área idane e, no situasaun agora ne e konfirma buat ida-ne e. Ramos-Horta sujere ona, nia inklina ba prezidénsia ida modelu Fransa nian ne ebé forte, autokrasia ida ne ebé edukadu. 111 Iha prátika, nia atu halo ona hanesan ne e. Nia fó orden ba militár atu ba Los Palos no Viqueque iha fulan-agostu, tinan 2007 lahó autoridade legál, tanba la iha estadu emerjénsia nian no la halo konsultasaun ho órgaun seguransa sira seluk. 112 Estrutura sira RSS nian la klaru kona-ba liña podér desizivu sira iha-ne ebé, iha diferensa uitoan envolvimentu prezidensiál no proprietáriu prosesu ne e. 113 Iha faze ida-ne e, iha ninia dezenvolvimentu, Timor-Leste presiza tan verifikasaun sira no avaliasaun; pelumenus, parte sira hotu tenke klaru kona-ba sé mak xefia prosesu reforma ne e no sé mak enkarregadu wainhira krize ida akontese. C. PROFISIONALIZASAUN NO DEPOLITIZASAUN Profisionalizasaun nu udar prosesu atu halo filafali forsas armadas no polísia ba sira-nia misaun primeiru no garante katak sira iha dixiplina no formasaun hodi hala o misaun ne e. Ezijénsia ida primeiru mak depolitizasaun. 114 Governu nia komitmentu no obrigasaun konstitusionál ba igualdade jéneru la reflete tiha iha estrutura RSS, ne ebé iha de it feto na in ida, konselleiru legál Ana Filipa Carvalho 110 Artigu 85 defini knaar seguransa prezidente nian: deklara funu no estadu de sítiu ka emerjénsia (depoizde konsultasaun), hala o negosiasaun internasionál sira, no ezekuta kompeténsia sira ne ebé inerente iha funsaun sira Komandante Supremu Forsa Defeza nian, inklui nomeasaun no espulsaun xefe pesoál nian. Direitu hodi asume lideransa aplika de it iha funu no depois hamutuk ho governu. 111 Entrevista Crisis Group, Dili, loron 28, fulan-agostu, tinan Konselleiru internasionál anota tiha iha diskusaun ho Crisis Group, Dili, loron 29, fulan-agostu, tinan Konsellu Superiór Estadu nian ba Defeza no Seguransa, atu fó konsellu kona-ba polítika no halo revizaun lei sira forsa seguransa nian no sira-nia implementasaun, nunka hasoru malu provavelmente buat di ak ida, tanba iha ona barak demais autór no liña autoridade. 114 Reforma polísia nian konsentra tiha ba asuntu tékniku sira maibé lakohi foka ba problema ninia esénsia kontrolu polítiku, Crisis Group Asia Report N 138, Reforma Polisia Afghanistan nian, loron 30, fulan-agostu, tinan 2007; haree

24 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 19 Istória kona-ba politizasaun Rogerio Lobato nian ba polísia sai koñesidu tiha. 115 Resposta imediatu ba asuntu ida-ne e mak formasaun Polísia Nasionalista, ninia grupu internu rasik petisionáriu sira, iha inísiu tinan 2004 husi ofisiál sira na in-80, barak liu husi lorosa e. 116 Sira reklama kona-ba diskriminasaun no hato o ba públiku sira nia krítika kona-ba instituisaun ne e, depois iha tinan hanesan sira tenke tuir prosedimentu dixiplinár tanba halo tiha dezlealdade hasoru ofisiál na in 21. Prosesu triajen ida agora ne e nian, haree hanesan atu la simu Polísia Nasionalista balu, ne ebé bele halo deskontentamentu ba fali revolta. Liután, faksaun ne e, mak sira na in neen ka hitu de it. Divizaun hirak-ne e asentuadu ona ho estrutura internu ne ebé la tuir kualkér jestaun lójika ruma. Dezafiu ida ne ebé atu fó ba instituisaun ne e tomak mak sensu unidade nian. Governu mós presiza atu hamoris motivasaun, tanba sira sente laran moras husi tratamentu preferensiál ne ebé fo ba militár depoizde krize tinan Polísia lakon tiha iha estrada sira iha Dili durante krize ne e, maibé la ós sira hotu iha responsabilidade hanesan ba violénsia, no kompletamente sira sei operasionál nafatin iha kapitál nia li ur. Ho esperiensia ne ebé foin hetan, se husik hela elementu polísia sira balu, ne ebé la envolve diretamente iha krize ne e, hodi hela iha sira-nia postu sira bele permite sira sente fiar an no ajuda hodi prenxe seguransa ne ebé mamuk. Maibe, sira hotu tenke tuir triajen no mentorizasaun, enkuantu militár filafali ona ba kazerna. Trata ona soldadu sira hanesan individuál; polísia hetan kastigu hanesan instituisaun ida. Ofisiál polísia ONU nian ida hatete ba Crisis Group, sira lakon tiha konfiansa no ema balun mate [iha tinan 2006]. Agora sira sente iha situasaun apertadu. 117 Tor, komandante polísia ONU nian, hatete katak ninia dezafiu ida ne ebé boot liuhotu mak atu harii esprit de corps. Sira presiza idolu sira, maibé sé mak sira-nia eroi sira? nia husu. 118 Embora topiku ida-ne e la tama mós David H. Bayley nia lista verifikasaun ne ebé útil, bazeia ba levantamentu inisiativu sira reforma polísia nian, iha Crisis Group Asia Report N 42, Central Asia: The Politics of Police Reform, loron 10, fulan-dezembru, tinan 2002; mós Demokratizasaun ba Polísia Estranjeiru: Halo Saida no Halo Oinsá, Departamentu Justisa E.U.A., tinan Haree Crisis Group Report, Resolving Timor-Leste s Crisis, op. cit., liuliu pp KII, op. cit. p. 57; no troku Crisis Group, observadór internasionál, loron 17, fulan-dezembru, tinan Entrevista Crisis Group, ofisiál polísia altu nivel ONU, Dili, loron 29, fulan-agostu, tinan Entrevista Crisis Group, Komandante Rodolfo Tor, Obrigado Barracks, Dili, loron 3, fulan-setembru, tinan [Eis] xefe polísia nia falta imajen públiku, ninia inkapasidade hodi guarda interferénsia polítika no lakon respeitu públiku tanba instituisaun ida-ne e hamenus motivasaun no koezaun forsa iha ámbitu dokumentu ida-ne e nian, reforma sistema legál ida ne ebé luan mós relevante tebetebes: wainhira polísia falla alkansa numeru ne ebé razoavel bainhira halo kapturazaun, prozekusaun no hatame ema ba kadeia, ida-ne e estraga motivasaun servisu polísia nian no estraga ninia lejitimasia públiku. 119 Militár mós politizadu hotu tiha, problema sekretáriu estadu ba defeza foun, Julio Tomas Pinto, hatete ne e nu udar preokupasaun ninia ne ebé boot liuhotu. 120 Aspetu ida mak la iha igualdade reprezentasaun iha-ne e husi rejiaun sira no faksaun polítika sira. Militár ida ne ebé favorese ona ba grupu ida no la konsidera sira seluk nian, atu sai militár ne ebe la estavel. Tenke fo atensaun ba problema ida-ne e wainhira halo rekrutamentu. Depolitizasaun sei akontese de it se kompromisu polítika lideransa nian ba non interferénsia ne e akompanye ho mudansa kultura institusionál iha militár nia laran. Espíritu karaterístiku forsa nian tenke importante liu duke inklinasaun polítika nian, ne ebé ezije mudansa iha nivel oioin. Mekanizmu sira halo keixa nian tenke sai transparente; komisaun investigasaun tenke independente; no tenke implementa medida sira dixiplinar nian wainhira membru sira viola regra ne ebé defini tiha ona ho klaru. Buat hotu ne e presiza kompromisu husi leten to o kraik ba reforma iha militár nian laran no kompromisu husi kraik ba leten husi soldadu sira ba sira-nia instituisaun. Mudansa uitoan mak halo tiha ona dezde tinan 2004, bainhira Sekretáriu-Jerál ONU nian relata ona katak nian, Robert Lowry, Defeza no Seguransa iha Timor-Leste, 2006, postu iha Australian National University s Development Studies Network, iha %20papers/Lowry.ml.doc. Prosesu mentorizasaun, mezmuke hasa e abilidade tékniku ne ebé ajuda ofiiál individuál sira, haree hanesan la ajuda atu ema ida hodi aprende iha sentidu unidade institusionál nian, tanba instituisaun ne ebé halo mentorizasaun, polísia ONU rasik ladún iha forsa koezivu, entrevista Crisis Group, Dili, loron 29, fulan-agostu, tinan Crisis Group konta tiha kona-ba situasaun ida iha distritu ida, ne ebé polísia ONU husi país balu rekuza tiha atu halo viajen hamutuk iha karreta ida, entrevista Crisis Group, loron 1, fulan-setembru, tinan Haree ho klaru iha Haiti, ne ebé polísia no sistema judisiáriu la funsiona, mezmu iha dékade rua reforma polísia no projetu sira dezenvolvimentu judiáriu nian no doadór halo doasaun osan dólar millaun sanulu, Crisis Group Latin America/Caribbean Briefing N 12, Haiti: Security and the Reintegration of the State, loron 30, fulan-outubru, tinan Pinto sujere ona katak la presiza fo oportunidade ba soldadu sira atu vota. Ida-ne e hanesan objetivu tau sira-nia an dook husi partidu polítiku sira. Buat ne e di aik iha nasaun demokratiku ida ne ebé dezenvolvidu militár bele vota, maibé situasaun Timor-Leste seidauk hanesan ne e. Entrevista Crisis Group, Dili, loron 6, fulan-setembru, tinan 2007.

25 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 20 militár enfrenta problema institusionál lubuk ida ne ebé sériu, inklui komprensaun ne ebé la di ak kona-ba said mak ninia knaar, ladun iha motivasaun, ladun respeitu ba dixiplina no autoridade, formasaun pesoál nian ne ebé la natoon, no relasaun sira ne ebé la rezolve tiha ho antigus kombatentes. 121 Ofisiál sénior hatete katak formasaun bele trata problema hirak-ne e balu, maibé doutrina institusionál mak importante liu. 122 Wainhira glorifika FALINTIL ninia istóriu no koko atu kuda ninia valór sira iha rekruta foun sira, buat ne e la to o; militár tenke sai forsa ida ne ebé simboliza protesaun ba país tomak. Komandante Militár Taur Matan Ruak hakarak forsa internasionál sira hamenus númeru lalais se posivel, atu nune e nia bele hala o ninia servisu: Ha u bele halo saida mak [forsa internasionál sira] halo daudaun, ha u-nia soldadu sira bele halo ida-ne e. Ha u la ós jenerál ida, imi bele mai foti [husi] estrada klaran. Ha u presiza mak ajuda. Ami hakarak ami-nia país [atubele] estavel. Ami la presiza osan ami presiza pás. Ami presiza atu hatene oinsá mak harii pás. 123 Maibé, ninia avaliasaun otimístiku kona-ba kapasidade militár sira-nian ne e kontradís ho konselleiru internasionál sira-nian, ne ebé hatete katak dixiplina nia lakon bainhira ofisiál sénior la iha. Loos duni, ofisiál senior ida husi sira dehan, nia la bele retira tanba durante krize ne e ofisiál sira iha nivel médiu nian la bele hala o servisu. 124 D. RESPONSABILIDADE NO DIXIPLINA Atu harii servisu ne ebé profisionál, tenke iha responsabilidade ba ofisial ne ebé halo má konduta. Keixa sira kona-ba má konduta polísia nian bele konsidera liuhusi Eskritóriu Étika Profision al no Eskritóriu Inspetór nian. Provedór ba Direitus Umanus no Justisa, harii tiha tuir Konstituisaun, mós iha podér hodi konsidera keixa sira kona-ba abuzu podér públiku nian (inklui husi polísia no soldadu sira) no violasaun direitus umanus nian. Maibé, katak eskritóriu ne e bele rekomenda de it kompensasaun ka reparasaun sira, fó konsellu kona-ba medida sira korresaun nian no/ka halo mediasaun. Militár iha ninia kódigu militár rasik kona-ba prosedimentu detalladu konaba dixiplina militár nian ba violasaun sira dixiplina servisu nian no provizaun sira iha ninia regulamentu ne ebé 121 UNSC S/2004/33, op. cit., para. 7, refere ba períodu depoizde fulan-janeiru insidente Los Palos. 122 Entrevista Crisis Group, ofisiál militár altu nivel, loron 2, fulan- Setembru, tinan Entrevista Crisis Group, Jenerál Taur Matan Ruak, Tacitolu, loron 27, fulan-agostu, tinan Entrevista Crisis Group, ofisiál militár altu nivel, loron 2, fulan-setembru, tinan regula kona-ba responsabilidade soldadu sira-nian wainhira halo ofensa kriminál sira. 125 Iha tempu liubá, iha forsa rurua ne e laran, ema bele hato o pedidu direktamente ba ministru no vise-ministru atu nune e regulamentu formál la presiza aplika. Problema boot ida mak interferénsia iha medida dixiplinár sira husi nivel aas hanesan rezultadu ida husi pedidu ne ebe hato o ba sira; entaun la iha koñesimentu iha nivel inferiór no nivel médiu hanesan oinsá mekanizmu sira responsabilidade nian ne e funsiona. Responsabilidade kriminál mós nu udar problema boot ida. Polísia no soldadu sira hetan prozekusaun iha tribunal sivil nian wainhira sira viola tiha lei. Tuir prátika agora nian, ofisiál polísia ida bele iha hela servisu, enkuantu iha hela prozekusaun ba kazu ida, maibé iha ona konviksaun kona-ba krime ruma, kumpri sentensa prinzaun nian durante tina tolu liu, sei la iha lisensa atu tama fali ba forsa. Regulamentu sira militár nian fo oportunidade ba ofisiál senior sira atu uza sira nia avaliasaun. 126 Soldadu na in haat ne ebé hetan konviksaun iha loron 25, fulan-maiu, tinan 2006, ne ebé tiru ofisiál polísia sira hamriik hodi hatán iha julgamentu uza sira-nia farda no hela iha kuartél-jerál militár nian durante prosedimentu sira-ne e. Agora ne e sira livre hela hodi hein prosesu ba tribunal rekursu. Presiza atu hadi a responsabilidade forsa rurua ne e hotu nian, nune e hodi hetan fali konfiansa públiku. Depoizde inísiu ida ne ebé neineik tebes, sira balu ne ebé responsavel ba violénsia tinan 2006 lori tiha ona ba tribunal. 127 Desizaun kulpadu hasoru eis ministru interiór Lobato iha fulan-marsu, tinan 2007 nu udar pasu ida ba oin, maibé nia eskapa ona husi país ne e ho fasil, hatudu pasu ida mai kotuk. 128 Governu tenke ezije 125 Maibé, kazu balu kona-ba alegasaun konduta kriminál nian lori ona ba tribunál nia oin, no prosesu dixiplinár internu sofre husi atrazu sira no la iha transparénsia, Komisaun Inkéritu, op. cit., pp Entrevista Crisis Group, ofisiál militár altu nivel, Dili, 6 Setembru Crisis Group haree tiha ofisiál lubuk ida ne ebé hetan tiha ona konviksaun krime nian ne ebé kumpri sentensa sira durante tinan tolu nia laran uza nafatin sira-nia farda no kontinua servisu hanesan polísia. 127 Iha loron 29, fulan-novembru, tinan 2007, tribunál Dili fó tiha konviksaun ba soldadu na in haat, Raimundo Madeira, Nelson Fransisco, Fransisco Amaral no Armindo da Silva, tanba halo omisídiu iha akontesimentu ne ebé polísia sira mate. Tropa Timor-Leste tama prizaun tanba oho polísia, ETAN, 29 Novembru Iha loron 7, fulan-marsu, tinan 2007 Rogerio Lobato, eis ministru interiór, hetan tiha sentensa tinan hitu ho balu ba abuzu podér no fahe kilat ilegál. Iha loron 9, fulan-agostu, depoizde governu foun no tribunál distritu Dili halo argumentu durante loron ida, nia semo ba Malázia hodi halo tratamentu médiku. Doutór ida de it husi doutór na in tolu mak konsulta ona hatete katak presiza tratamentu ba estranjeiru, no tuir relatóriu, nia foti osan $30,000 husi orsamentu estadu ba despeza. Timor-Leste

26 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 21 nia atu filafali, tanba nia tenke hala o ninia sentensa. Depoizde distirbiu iha fulan-agostu, tinan 2007, suspeitu na in ualu hetan kapturasaun iha distritu Viqueque relasiona ho atake sira sunu nian, na in neen husi sira-ne e mak ofisiál polísia. 129 Líder polítiku sira tenke suporta responsabilidade. Líder sira CNRT nian haruka tiha mensajen ne ebé sala, wainhira sira nomeia tiha Vicente da Conceição, aliás Railos, hodi koordena kampaña iha Liquiçá mezmuke nia hetan tiha ona rekomendasaun ba prozekusaun husi KII ba ninia knaar iha agitasaun tinan 2006 nian, no tau Paulo Martins, eis komandante jerál polísia nian, agora membru parlamentu no Komisaun B, iha sira-nia lista kandidatura, mezmu ninia knaar iha krize ne e. 130 E. INTELIJÉNSIA Intelijénsia sekretu bele kontribui ba hametin lei no seguransa, maibé esensiál katak halibur intelijénsia no análize ne e tenke imparsial no tuir ba lei, ho mekanizmu sira ne ebé apropriadu ba supervizaun no responsabilidade. Mezmuke Timor-Leste iha tiha ona servisu intelijénsia ida, governu depende liu ba fahe informasaun informál liuhusi pesoál ne ebé halo aliansa no atualizasaun seguransa husi veteranu klandestinu sira uluk nian ba membru sira iha lideransa altu nivel, ne ebé depois halo keixa kona-ba mákina intelijénsia no propaganda FRETILIN nian. 131 Iha de it nesesidade ba estrutura ida ne ebé simples hodi fornese servisu intelijénsia kona-ba seguransa internu, maibé, implikasaun polítiku sira ejize kontrolu ne ebé formal, demokrátiku no klaru. Depoizde independénsia, ta uk Lobato bele sees husi prizaun, The Age, loron 24, fulan- Setembru, tinan So balu husi ema na in 85 mak rekomenda ba prozekusaun iha hela prisaun laran no hein ba julgamentu. Aleinde husi Rogerio Lobato, soldadu na in haat hetan tiha konviksaun no sentensa to o totál tinan 45, maibé la iha prisaun laran. Soldadu na in rua hetan tiha konviksaun no sentensa to o tinan rua ho balu no tinan lima tanba atake uma Taur Matan Ruak nian, maibé sentensa hirak-ne e la simu ona tanba falta evidénsia, mezmu iha video ba insidente ne e. Korrespondénsia Crisis Group, observadór internasionál, loron 17, fulan-dezembru, tinan Kaer tiha polísia na in lima relasiona ho atake sira sunu nian iha Timor-Leste, Agence France-Presse, 17 September Deklarasaun Preliminár, Misaun Observasaun Eleisaun UE, loron 2, fulan-jullu, tinan 2007, p. 7. Railos nia knaar mós hetan krítika husi FRETILIN. Finalmente, kaer tiha nia iha loron 3, fulan-outubru, tinan 2007 tanba ninia knaar iha situasaun konflitu tinan Mensajen ba Nasaun relasiona ho Situasaun Alfredo Reinado nian, loron 26, fulan-fevereiru, tinan 2007, tradusaun informál. Servisu Intelijénsia Sekretu Austrália nian ne ebé fó apoiu ba servisu Timoroan ida nian ne ebé hala o husi Ricardo Ribeiro, membru FRETILIN nian ida husi Baucau. Ida-ne e mak kaer tiha husi lideransa foun iha fulan-agostu, tinan 2007 no iha pesoál na in Sistema intelijénsia ne e hanesan prioridade mediu ba ekipa RSS governu nian. 133 RSS tenke halo konsultasaun públiku kona-ba ezijénsia sira hodi tau hamutuk intelijénsia ne e no dezenvolve dokumentu ezbosu ida ba ajénsia profisionál ida ne ebé ki ik ho supervizaun demokrátiku ne ebé apropriadu, ne ebé haree hanesan ativu nasionál ida ne ebé la reprezenta loromonu ka lorosa e, militár ka polísia. Provedór Direitus Umanus no Justisa tenke sai eskritóriu ne ebé imparsiál, hodi nune e, Timoroan bele hato o sira nia keixa. Oras ne e daudaun, Sentru Análize Misaun Konjunta ONU nian (JMAC) tenke inklui líder Timoroan sira iha ninia esplikasaun sira kona-ba seguransa nian hodi hamenus sira-nia dependénsia ba intelijénsia informál. 134 F. REINADO NO PETISIONÁRIU SIRA Atu rezolve problema sira ne ebé iha ligasaun ho Alfredo Reinado no petisionáriu sira-nian sei sai nu udar pasu importante ida hodi hetan liu krize tinan Ofisiál internasionál ida hatete: RSS la bele hetan susesu antes kazu Reinado nian ne e rezolve tiha. Idane e halo buat hotu-hotu sai ilejítimu tiha. 135 Persegisaun ba major dezde nia halai husi komarka sai tiha buat ida kómiku ida. Forsa manutensaun pás sira kaer tiha nia iha loron 26, fulan-jullu, tinan 2006, maibé liutiha fulan ida, nia la o sai tiha husi prizaun. Depois nia empresta tiha kilat husi polísia fronteira nian iha fulan-fevereiru, tinan 2007, governu husu forsa sira xefiadu husi Austrália atu kaer nia. Sira ataka tiha ninia baze iha loron 4, fulan-marsu, oho tiha membru haat husi ninia grupu, maibé la hetan susesu atu kaer/dadur nia, depois liutiha fulan ida, Prezidente Ramos-Horta 132 Korrespondénsia Crisis Group, observadór internasionál, Dezembru 2007-Janeiru Haktuir manuál husi grupu RSS, datadu 11, fulan-outubru no disponivel ba Crisis Group. 134 Sentru Análize Misaun Konjunta (SAMK) (JMAC) ho intensaun atu sai organisasaun akademiku/ intelijénsia no mós fo avizu lalais hodi halo análize multidixiplinár ba misaun ne e tomak. Dezde 1 Jullu 2006, estabelese tiha iha misaun hotu-hotu hodi fó kbiit atu rekolla no halo sínteze ba fonte informasaun sira hotu, atu nune e hodi hadi a komprensaun kona-ba problema no modelu sira-ne e, Joint Operations Centres and Joint Mission Analysis Centres aprova tiha husi Jean-Marie Guéhenno, Departamentu ba Operasaun Manutensaun Pás (DPKO) diretivu polísia, 1 Jullu Entrevista Crisis Group, Dili, loron 29, fulan-novembru tinan 2007.

27 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 22 hapara tiha. 136 Iha fulan-juñu, tinan 2007, Ramos-Horta husu ba prokuradór-jerál atu diskute kona-ba kondisaun sira ba Reinado hodi halo rendisaun no entrega kilat sira liuhusi Igreja Katólika ninia mediasaun. Relasaun entre Reinado no petisionáriu sira kompleksu. Nia hatudu nia an hanesan sira-nia protetór, implika katak nia nu udar parte husi grupu ida ne ebé agravasaun polítiku sira ne ebé lejítimu, la ós rebelde individuál ka kriminál ida. Ramos-Horta insiste tiha ona katak problema sira-ne e ketaketak. Gastao Salsinha, líder grupu orijinál ne e, ne ebé konsiste husi petisionáriu sira na in-159, no líder tutuir fail husi grupu dezertór sira, Major Tara, rurua ne e liga tiha ona ho Reinado. Salsinha forma tiha task force konjunta ida ho nia iha loron 22, fulan-novembru, tinan 2007 no agora, formalmente hanesan lieutenant mak tenke elata ba nia; ninia membru sira balu hamutuk ona ho Reinado nia grupu iha foho sira Ermera nian, maibé sira bá-mai. 137 Governu tenta tiha ona atu hala o diálogu ho rurua ne e hotu, Reinado no petisionáriu sira. Diálogu ne ebé organiza tiha ona iha loron 15-16, fulan-novembru, tinan 2007 iha Aileu, maibé petisionáriu sira na in sanulu-resin-hitu de it, ne ebé lidera husi Tara mak mai. Salsinha hatete katak nia la hetan notifikasaun no nia konsidera ne e prosesu ilegál. Gusmão, Ramos-Horta, prezidente parlamentu no Kolonél Lere, xefe estadu forsas armadas nian, tenta fali ona atu ko alia ho Reinado no Salsinha, iha loron 16, fulan-dezembru. Sira na in rua hotu rekuza. Gusmão hatete nia fó oportunidade ikus ba Reinado no ninia apoiante sira atu rende, maibé nia la hatete saida mak atu akontese bainhira sira la tuir nia ezijensia. Reinado, ne ebé la hasoru ona ofisiál sira dezde fulan-agostu, tinan 2007, dehan ba parade militár petisionáriu sira-nian iha Gleno iha loron 22, fulan-novembru katak se la hatama fali ami iha militár, ha u sei komanda ha u-nia soldadu sira tun ba Dili. 138 Iha inísiu fulan-janeiru, tinan 2008, iha video ida disponivel iha internet, ne ebé Reinado akuza Gusmão nu udar mestre/dezeñadór krize ne e nian. Tanba ne e, Alkatiri, ne ebé rezigna tiha nu udar primeiru ministru iha tinan 2006 depoizde Railos hato o 136 Enkarregadu Primeiru Ministru Timor-Leste nian hapara persegisaun ba fujitivu soldadu rebelde, Associated Press, loron 23, fulan-abríl, tinan Entrevista Crisis Group, Joaquim Fonseca, konselleiru primeiru ministru nian kona-ba diálogu ho Reinado no petisionáriu sira, Dili, loron 25, fulan-novembru, tinan Reinado sai ameasa ba estabilidade Timor, The Australian, 23 Novembru Audiensia dahuluk ba Reinado no dadur na in sanulu-resin-haat ne ebé eskapa husi prizaun iha loron 3, fulan-dezembru, adia tiha ba loron 24 Janeiru, tinan 2008 tanba na in rua de it (José Soares no Nikson Galucho) mak atende ona. akuzasaun ne ebé hanesan liuhusi video ida, agora husu ba Gusmão atu resigna an,. 139 Membru sira husi grupu petisionáriu no grupu Reinado nian nia nivel responsabilidade kriminál ne ebé la hanesan. Polítika governu nian presiza atu reflete idane e, tenke oferse atu trata agravasaun prolítiku ne ebé jenuinu, no haketak petisionáriu baibain husi sira ne ebé iha responsibilidade boot, inklui Reinado, ne ebé tenke responsibaliza ninia atu kriminál. Sira la foti dezisaun ho lalais, no forsa internasionál sira la iha kapasidade atu lori major ne e ba justisa, buat ida ne ebé kontinua hamenus konfiansa iha sira-nia abilidade hodi fornese seguransa. 140 Crisis Group halo ona entrevista ho Ema Dezlokadu Internu sira (IDPs) ne ebé barak hatete sira ta uk atu fila bá uma se Reinado sei livre. 141 G. VETERANU SIRA Timor-Leste mós presiza fo atensaun atu rezolve reintegrasaun veteranu sira-nian. Funu-na in Antigus Kombatente sira/ FALINTIL na in-1,000 resin tuir ona programa reintegrasaun ne e, maibé rihun hira sira seluk sei hela la kontente ho tratamentu ne ebé fó ba sira no mainera ne ebé uza hodi harii militár. 142 Tanba sente la satisfeitu, sira kira organizasaun veteranu nian iha tinan 2001 no ida-ne e kontribui ba destúrbiu sira iha fulan- Dezembru, tinan Governu Alkatiri kria tiha sekretáriu estadu ida ba asuntus veteranus nian no hahú halo rejistu ba veteranu sira ho hanoin atu fo pensaun. Prosesu ne e envolve ona konsultasaun públiku no agora ramata ona. Bainhira Parlamentu aprova ona dekretu sira ne ebé relevante, governu sei hahú halo pagamentu pensaun nian. Maibé, pensaun ne e so fo ba veteranus na in-350 de it, ne ebé servisu durante tinan sanuluresin-lima ka liu mak sei simu pagamentu fulafulan 139 Alfredo Akuza Xanana hanesan Autór Krize ne e: Fretilin Husu Resposta, konferénsia imprensa FRETILIN, Dili, loron 8, fulan-janeiru, tinan 2008; no eis PM Timor-Leste dehan Gusmão tenke resigna an, Sydney Morning Herald, loron 14, fulan-janeiru, tinan Ramos-Horta fó ona orden ba polísia ONU no ISF atu la bele kaer nia. UNMIT no ISF fiar orden prezidensiál nian iha poder boot liu duke mandate kaptura tribunál nian. Juis Ivo Rosa (juis internasionál ida ne ebé finansiadu husi PNUD) no FRETILIN kritika tiha ona prezidente nia interferénsia ho tribunál sira. 141 Entrevista sira Crisis Group, IDPs, fulan-novembru, tinan John McCarthy, Programa Asistente Reinsersaun FALINTIL (Frap), Relatóriu Avaliasaun Finál, Dili, Timor- Leste, fulan-juñu, tinan Haree mós Revizaun ida konaba Operasaun Pás, op. cit. 143 Timor-Leste iha situazaun kritiku tanba ema barak sente la satisfeitu, Sydney Morning Herald, loron 14, fulan- Dezembru, tinan 2002.

28 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 23 ne ebé $407 $100 ba fulan ida, ne ebé liu fali funsionáriu públiku seluk-seluk. Ba sira ne ebé mak serve ona durante tinan ualu to o tinan sanulu-resin-haat foin bele simu pensaun kuandu sira to o tinan 55. Di ak liu ita tuir sujestaun Banku Mundiál nian no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku no aumenta resipiente sira no hamenus limite idade nian, enkuantu hatun pensaun, se presiza. Di ak liu fo opsaun ba veteranu barak tan atu retira ho pensaun ida ne ebé apropriadu, tanba ida ne e ajuda hodi hamenus volume forsa nian no fó oportunidade hodi halo promosaun ba ofisiál foin-sa e sira. V. KONKLUZAUN Timor-Leste presiza reforma ninia setór seguransa ne ebé sei fraku, insufisiente, no politizadu hodi bele kria nasaun ne ebé funsiona tomak, demokrátiku no seguru, ne ebé apropriadu ba ninia povu. Dezafiu sira substansiál, maibé prezensa tropa internasionál sira ne ebé signifikativu no polísia fó ninia líder sira ne ebé importante hodi ajuda atu mantein estabilidade, enkiantu sira tenta atu dezenvolve no implementa polítika sira ne ebé tau pás no seguransa nasionál iha kompetisaun polítika sira-nia leten. Ezijénsia fundamentál mak atu kria konsensus nasionál ida kona-ba estratéjia seguransa no estrutura sira liuhusi prosesu ida ne ebé inkluzivu no konsultativu. ONU no doadór bilaterál sira iha interese tebetebes hodi haree sira-nia kompromisu liuhusi, la menus liu katak falla iha meiu-ambiente di ak idane ene ebé relativamente sei hamenus tebetebes konfiansa iha sira-nia estratéjia sira hodi tulun rekonstrusaun ba estadu sira postu konflitu nian. Susesu kona-ba reforma setór seguransa nian iha Dili, maibé, ne e finalmente sei depende ba kapasidade lideransa Timoroan nian hodi haburas vontade polítika apartidáriu nian. Dili/Brussels, 17 January 2008

29 Crisis Group Asia Report N 143, 17 January 2008 Page 24 APPENDIX A MAP OF TIMOR-LESTE

ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE

ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE International Development Research Centre Centre de recherches pour le développement international KONA-BA

More information

Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE

Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE AGRADESIMENTU Matadalan ida ne e produs husi

More information

Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian

Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian Kompilasaun ba rekomendasaun sira husi mekanizmu direitus umanus ONU nian ba Timor-Leste 45 Foto iha pajina oin: Kadeira Timor-Leste nian iha

More information

Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA

Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA Belun Fasilitadór, Família barak mak valoriza tebes períodu isin-rua no labarik nia tinan hirak dahuluk. Tempu ida-ne e marka ho domin, kuidadu, hamnasa, no kresimentu.

More information

Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál

Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál RELATÓRIU KONFERÉNSIA NIAN www.rmit.edu.au www.timor-leste.org Damian Grenfell, Mayra Walsh, Januario Soares, Sofie Anselmie, Annie Sloman, Victoria Stead no

More information

Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016

Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016 La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 ka +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website:

More information

(GIZ: Ajensia. BELUN ne ebé

(GIZ: Ajensia. BELUN ne ebé SISTEMA ATENSAUN NO RESPONDE SEDU RELATÓRIU TRIMESTRAL: JUÑU SETEMBRU 11 Dili, Fevereiru 11 Sistema Atensaun no Responde Sedu iha Timor Leste (AtReS). AtReS dezeina hodi hasa e mekanismu responde sedu

More information

ASEMBLEIA KONSTITUINTE TIMÓR-LESTE Testu Konstituisaun ne ebé hetan aprovasaun iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002

ASEMBLEIA KONSTITUINTE TIMÓR-LESTE Testu Konstituisaun ne ebé hetan aprovasaun iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002 ÍNDISE ARTIGU SIRA-NIAN PARTE I PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL Artigu 1 Repúblika 2 Soberania no konstitusionalidade 3 Sidadania 4 Rai 5 Desentralizasaun 6 Objetivu Estadu nian 7 Sufrájiu universál no multipartidarizmu

More information

Edukasaun Direitus Umanus

Edukasaun Direitus Umanus Edukasaun Direitus Umanus Manuál ba Profesór Sira (Klase 5 6) Edukasaun Direitus Umanus Manuál ba Profesór Sira (Klase 5 6) Kopirraite Eskritóriu das Nasões Unidas nian ba Altu Komisariadu ba Direitus

More information

Saida mak Objetivu hosi Transparénsia?

Saida mak Objetivu hosi Transparénsia? Diarmid O Sullivan Saida mak Objetivu hosi Transparénsia? Inisiativa Transparénsia ba Indústria Extrativa no jestaun rekursu naturais iha Liberia, Timor-Leste no país sira seluk. Abríl 2013 Konteúdu Introdusaun...3

More information

Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste

Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste

More information

Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste

Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste Watch the video: http://fmnrhub.com.au/haburas-fali-rai-agrikultormaneja-regenerasaun-natural-fmnr-iha-timor-leste/ Mundo

More information

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) , (+670) , Web:

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) , (+670) ,   Web: Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382, E-mail: cactimorleste@cac.tl, Web: www.cac.tl EMPREZARIU FORSA SEGURANSA IGREJA SOSIEDADE SIVIL CAC LIDER

More information

Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu

Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu Avaliasaun Setór Privadu nian ba Timor-Leste Relatóriu ida-ne e investiga Timor-Leste nia potensiál atu dezenvolve ekonomia ne ebé buras, estavel no diversifikada ne ebé

More information

OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE

OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE Introduction Hau interese ba Barlake tamba nia iha pontu de vista 2 ne ebe diferente: I

More information

Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral

Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral Style Definition: TOC 1 Style Definition: TOC 2: Indent: Left: 0.5", Tab stops: 6.29", Right,Leader: Eleisaun Prezidensial no Lejislativa 2017 Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral ba Timor-Leste

More information

REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP)

REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP) REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP) --------------------------------------------------------- FINAL REPORT LEGAL AND TECNICHAL GLOSSARY & LEGAL TRAINING ON TIMOR-LESTE

More information

Tahan ho trauma psikolojiku: asuntu familiar ida

Tahan ho trauma psikolojiku: asuntu familiar ida 10-23 Julhu 2000 Publika semana rua dala ida hotetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit Vol. I, No. 11 ATU BALI NO SERBII Primeiru turnu polisia Timor oan foun na'in 50

More information

Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO

Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO Fundasaun Alola Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO Respeita ba Belun no Apoiantes Fundasaun Alola tomak, Ho orgulho bot no kontenti tebes tamba Hau bele fahe

More information

Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste

Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste Project Identities, territories and agricultural practices: some

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 Papa Francisco ba relijioza sira. 3 Husi Provinsiiál. 5 Halo buat ne ebé nia dehan

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 Papa Francisco ba relijioza sira. 3 Husi Provinsiiál. 5 Halo buat ne ebé nia dehan Jul-Ag 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Profeta Ezequiel 8 Esperansa ida imposivel? 12 Fila fali ba abut 13 Don Bosco ema Kreda nian 15 Edukasaun tuir Don Bosco:

More information

Kaikoli Street, Dili-East Timor/ / / /

Kaikoli Street, Dili-East Timor/ / / / Kaikoli Street, Dili-East Timor/742 2821/726 5169/ 735 9199/ dinorah.granadeiro@gmail.com/nizio_pascal@yahoo.com FASILITA HUSI: CORE GROUP TRANSPARANSIA (CGT) SUBMISAUN SOSIADADE CIVIL BA PARLAMENTU NASIONAL

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriál. 31 Lidun moris konsagrada. 32 Diresaun espirituál, kolókiu no projetu pesoál vida espirituál.

KONTEÚDU. 3 Editoriál. 31 Lidun moris konsagrada. 32 Diresaun espirituál, kolókiu no projetu pesoál vida espirituál. Abr-Jun 1 KONTEÚDU 3 Editoriál 3 Husi Provinsiál 5 Halo buat ne ebé Nia dehan 6 Liurai David: husi bibi-atan bibi nian ba bibi-atan povu nian 8 David nia vokasaun 11 Fila fali ba abut 12 Maria Auxiliadora

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 O maior é o AMOR. 3 Husi Provinsiiál. 37 Identidade pesoál no identidade

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 O maior é o AMOR. 3 Husi Provinsiiál. 37 Identidade pesoál no identidade Maiu-Jun 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Livru Job nian 8 Job nia fiar 12 Fila fali ba abut 13 Don Bosco no amorevolezza 15 Don Bosco eskritór 18 Edukadora no

More information

Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian)

Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian) 2 Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian) Antero Benedito da Silva Sosiedade asia kompostu husi tradisaun familia rua: matrilineal e patrilineal.

More information

matadalan ba jornalista sira

matadalan ba jornalista sira matadalan ba jornalista sira Matadalan ba jornalista sira Edisaun daruak, 2010. International Center for Journalists matadalan ba jornalista sira Definisaun termu sira lian tetun ba média tuir abc. Manuál

More information

Oé-Cusse. Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse

Oé-Cusse. Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse Oé-Cusse Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse This is a creation of the Regional Secretariat for Community Tourism, RAEOA- ZEESM TL. Pante Macassar, Oé-Cusse Ambeno,

More information

Oral History Program Series: Policing Interview no.: P22

Oral History Program Series: Policing Interview no.: P22 An initiative of the National Academy of Public Administration, and the Woodrow Wilson School of Public and International Affairs and the Bobst Center for Peace and Justice, Princeton University Oral History

More information

BALTHASAR KEHI AND LISA PALMER. Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor

BALTHASAR KEHI AND LISA PALMER. Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor Bijdragen tot de Taal-, Land- en Volkenkunde Vol. 168, no. 4 (2012), pp. 445-471 URL: http://www.kitlv-journals.nl/index.php/btlv URN:NBN:NL:UI:10-1-113837 Copyright: content is licensed under a Creative

More information

MEDIA BRIEFING NOTE By UNMISET Spokesperson s Office

MEDIA BRIEFING NOTE By UNMISET Spokesperson s Office Dili, 18 November 2003. Investigation of Police Response to the riots on 4 th December 2002 News conference with SRSG Kamalesh Sharma and UNPOL Commissioner Sandi Peisley on Tuesday 18 th November 2003,

More information

Timor- Leste s Troubled Waters Asia Rising

Timor- Leste s Troubled Waters Asia Rising Timor- Leste s Troubled Waters Asia Rising Professor Welcome to Asia Rising, the podcast of La Trobe Asia where we discuss the news, events and general happenings of Asian States and Societies. I'm your

More information

"",hi'" . -= ::-~,~-:::=- ...,.,.. ::;- -.--

,hi' . -= ::-~,~-:::=- ...,.,.. ::;- -.-- East Timor T1i\10R u:sn TIMOR-LESTE:. -= -- ::-~,~-:::=- ::;- "",hi'"....,.,.. -, -.-- -- East Timor The Price of Liberty Damien Kingsbury east timor Copyright Damien Kingsbury, 2009. Softcover reprint

More information

New town area, Baucau Timor Leste

New town area, Baucau Timor Leste An initiative of the National Academy of Public Administration, and the Woodrow Wilson School of Public and International Affairs and the Bobst Center for Peace and Justice, Princeton University Oral History

More information

PLACES OF SUFFERING AND PATHWAYS TO HEALING: POST-CONFLICT LIFE IN BIDAU, EAST TIMOR

PLACES OF SUFFERING AND PATHWAYS TO HEALING: POST-CONFLICT LIFE IN BIDAU, EAST TIMOR PLACES OF SUFFERING AND PATHWAYS TO HEALING: POST-CONFLICT LIFE IN BIDAU, EAST TIMOR Thesis submitted by ANNETTE MARIE FIELD BA BSW (Syd) BA (Hons) (Qld) November 2004 for the degree of Doctor of Philosophy

More information

Kol Nidre for Clarinet in B b, Violin, Harp, Piano and Tenor Singer

Kol Nidre for Clarinet in B b, Violin, Harp, Piano and Tenor Singer Score Kol Nidre or Clarinet in B, Violin, Har, iano and enor Singer Music y: Reuven Marko Arranger: Or Oren enor hd = 50 4 rit Ó Clarinet in B 4 Ó solo j Ó B Cl Violin Har iano A 4 solo - 4 4 4 4 a temo

More information

Holy Bible. New International Version

Holy Bible. New International Version Holy Bible New International Version 2 The Holy Bible, New International Version, NIV Copyright 1973, 1978, 1984, 2011 by Biblica, Inc. Used by Permission. All rights reserved worldwide. Published by Zondervan

More information

Daughters, Sisters, Mothers & Wives. A Cree Language Workbook

Daughters, Sisters, Mothers & Wives. A Cree Language Workbook Daughters, Sisters, Mothers & Wives A Cree Language Workbook Ontario Native Literacy Coalition Acknowledgements Wachay This project has been made possible in part by the Government of Canada. Ce project

More information

LINK F.astTunor {_..foaumela

LINK F.astTunor {_..foaumela Number 20 and 21 January-February 1990 LINK F.astTunor {_..foaumela /JATAURO WETAR STRAIT ISSN 1010 1888 CONTENTS The Papal Visit: - Chronology of a Repression - What the Press saw -The Homily News from

More information

YOU WORLD YOUR CHURCH. in the. with.

YOU WORLD YOUR CHURCH. in the. with. Your Passport to YOU in the WORLD with YOUR CHURCH Date issued PLACE Name PHOTO HERE Your church/congregation Your Disciples region or UCC conference As a member of the Christian Church (Disciples of Christ)

More information

Official Cipher of the

Official Cipher of the No: Official Cipher of the Most Worshipful Grand Lodge of Ancient Free & Accepted Masons of the State of Maine Not to be consulted in any Lodge or exemplification while in session. (By participating officers.)

More information

TOR TERM OF REFERENCE MUHAMMADIYAH YOGYAKARTA INTERNATIONAL SUMMER SCHOOL 2012

TOR TERM OF REFERENCE MUHAMMADIYAH YOGYAKARTA INTERNATIONAL SUMMER SCHOOL 2012 TOR TERM OF REFERENCE MUHAMMADIYAH YOGYAKARTA INTERNATIONAL SUMMER SCHOOL 2012 BACKGROUND Start from high motivations of Muhammadiyah s students, International Relations major included in Corps of International

More information

Micah Challenge. ...what does the Lord require of you but to do justice, and to love kindness, and to walk humbly with your God

Micah Challenge. ...what does the Lord require of you but to do justice, and to love kindness, and to walk humbly with your God Micah Challenge...what does the Lord require of you but to do justice, and to love kindness, and to walk humbly with your God Micah 6:8 www.micahchallenge.org Micah Challenge A global Christian campaign

More information

SAMPLE. Kyrie MASS OF THE INCARNATE WORD [D/F#] [C/E] [G/D] [D] A E/G D/F A/E E. œ œ œ œ Ó. e e. lé lé - - DŒ Š7. lé lé

SAMPLE. Kyrie MASS OF THE INCARNATE WORD [D/F#] [C/E] [G/D] [D] A E/G D/F A/E E. œ œ œ œ Ó. e e. lé lé - - DŒ Š7. lé lé 5 9 q = 110 apo fret 2 # 4 1 17 antor: # Kyrie [] [/#] [/E] [/] [] E/ / /E E [] [/#] [Em] [Bm] E/ Ký hri ongregation: # antor: Ký hri ri e, e ste, e lé lé i i son. son. [add2] [] [Em] [maj7] [sus4] []

More information

TIMOR-LESTE MODULE Lessons and Worksheets

TIMOR-LESTE MODULE Lessons and Worksheets TIMOR-LESTE MODULE Lessons and Worksheets First Week of Lent Develop an understanding of the Christian vision of tika justice Reflect on Lent being a time to respond to others in need SETTING THE SCENE

More information

24 November 2007 Tech Sequence

24 November 2007 Tech Sequence 24 November 2007 Tech Sequence 1) DIAL UP A. In the name of the Melchizedek Cloister Emerald Order, Holy Order of the Yunasai, Sacred House of One... x1 time B. Complete Christos Invocation / Psonn of

More information

PY An 1. The text of the celebrated Pylos tablet An 1 reads as follows:

PY An 1. The text of the celebrated Pylos tablet An 1 reads as follows: PY An 1 The text of the celebrated Pylos tablet An 1 reads as follows:.1 e-re-ta, pe-re-u-ro-na-de, i-jo-te. ro-o-wa 8. 5.4 po-ra-pi 4.5 te-ta-ra-ne 6.6 a-po-ne-we 7[ As the heading (on line 1) indicates,

More information

Mandalay-Construction. 2 U Hla Htwe C-502 7/Na Tha La(N) Construction U Aung Sin

Mandalay-Construction. 2 U Hla Htwe C-502 7/Na Tha La(N) Construction U Aung Sin Mandalay-Construction No. U / Daw / 1 Daw Yu Yu Naing C-501 14/Da Na Pha(N)083630 Construction U Shwe Chit 095005391 yuyunaing192@gmail.com 2 U Hla Htwe C-502 7/Na Tha La(N)006438 Construction U Aung Sin

More information

LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste. MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste

LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste. MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste Lent 2018 PRAYER BOOKLET LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste If you want peace, work for justice. If you want justice,

More information

A Handbook Of Churches and Councils Profiles of Ecumenical Relationships

A Handbook Of Churches and Councils Profiles of Ecumenical Relationships A Handbook Of Churches and Councils Profiles of Ecumenical Relationships Compiled by Huibert van Beek World Council of Churches Cover design: Rob Lucas 2006 World Council of Churches 150 route de Ferney,

More information

Igrejas Neogoticas =: Neogothic Churches (Colecao Guia De Arquitetura) (Portuguese Edition) By Ruth B Judice READ ONLINE

Igrejas Neogoticas =: Neogothic Churches (Colecao Guia De Arquitetura) (Portuguese Edition) By Ruth B Judice READ ONLINE Igrejas Neogoticas =: Neogothic Churches (Colecao Guia De Arquitetura) (Portuguese Edition) By Ruth B Judice READ ONLINE If you are searched for the book Igrejas neogoticas =: Neogothic churches (Colecao

More information

Yangon-Mechanical. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N) U Myint Tin

Yangon-Mechanical. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N) U Myint Tin Yangon-Mechanical No. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N)048586 U Myint Tin 09-73075121 rkarmyint@gmail.com 2 Aung Ko Htut U M-2 Mechanical 8/Ma Ba Na(N)077493 U Than Htut 09974328258 aungkhtut@gmail.com

More information

LAUNCH PARTNER

LAUNCH PARTNER LAUNCH PARTNER RESEARCH PARTNERS RESULTS METHODOLOGY NATIONAL SURVEY Online interviews with 1,024 Australians (completes) Survey was nationally representative of Australian population by age, gender,

More information

Saint Athanasius of Athos

Saint Athanasius of Athos Saint Athanasius of Athos July 5 Intonation: #20 Andante & bb Úª # Vespers oxasticon Plagal Second Mode lo - - - ry to the a - ther and to the & b b #.. Son and to the Ho - ly Spir - - - - it. ovxa...

More information

REPORTED SPEECH DISCURSO INDIRETO 3 EXERCÍCIOS DE COMBATE 9 TEXT COMPREHENSION 16 GABARITO

REPORTED SPEECH DISCURSO INDIRETO 3 EXERCÍCIOS DE COMBATE 9 TEXT COMPREHENSION 16 GABARITO SUMÁRIO REPORTED SPEECH DISCURSO INDIRETO 3 EXERCÍCIOS DE COMBATE 9 TEXT COMPREHENSION 16 GABARITO 18 2 REPORTED SPEECH - DISCURSO INDIRETO O Reported Speech (discurso indireto) é uma estrutura utilizada

More information

Joint Statement. At the end of the conference the participants agreed upon the following objectives.

Joint Statement. At the end of the conference the participants agreed upon the following objectives. Joint Statement The interfaith Academic Conference on Security, Peace and Coexistence was held at Sitagu International Buddhist Academy, Yangon in joint partnership with the Institute for Global Engagement

More information

IFES Daily Prayer Guide OCT NOV 2017

IFES Daily Prayer Guide OCT NOV 2017 IFES Daily Prayer Guide OCT NOV 2017 FOR RESOURCES FOR YOU/YOUR CHURCH/YOUR GROUP TO USE ON WORLD STUDENT DAY, SIGN UP AT WWW.IFESWSD.ORG Every year, thousands of students, graduates, staff and supporters

More information

National Directorate for Environment Democratic Republic of Timor-Leste. La o Hamutuk

National Directorate for Environment Democratic Republic of Timor-Leste. La o Hamutuk La o Hamutuk Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis I/1a Rua Mozambique, Farol, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 5013 email: info@laohamutuk.org website: www.laohamutuk.org Translated

More information

Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1

Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1 12 Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1 Kelly Silva The revival of customary practices, known as kultura, adat or usos e costumes is considered one of the main effects of Timor-Leste

More information

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016 GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016 Sacred Heart of Jesus Availability - the strength of our mission 4 th of November 2016 day_33 GC 36 - Rowing into the ep INVITATORY eng May the Spirit of Christ Jesus,

More information

SAMPLE. Mass of Freedom CREDITS/TABLE OF CONTENTS PAGE. Stephen M. Lee

SAMPLE. Mass of Freedom CREDITS/TABLE OF CONTENTS PAGE. Stephen M. Lee CREDITS/TABLE OF CONTENTS PAGE Stephen M Lee Excerpts from the English translation of the Roman Missal 2010, International Commission on English in the Liturgy Corporation (ICEL), 1100 Connecticut Ave

More information

Mass of St. Frances Cabrini Kevin Keil

Mass of St. Frances Cabrini Kevin Keil Excerpts from the English translation of the Roman Missal 2010, International Commission on English in the Liturgy, Inc (ICEL), 1100 Connecticut Ave NW, Suite 710, Washington, DC 20036-4101 All rights

More information

Question of resettlement

Question of resettlement Advisory Panel on the Question of Refugees in the South East Asia / Australia Region Question of resettlement Source: http://www.iscbiostrat.com/map_decor.gif Kaushal Alate Deputy Chair Introduction The

More information

Missa Ubi Caritas Bob Hurd

Missa Ubi Caritas Bob Hurd Missa Ubi Caritas Bob Hurd Excerpts from the English translation of the Roman Missal 2010, International Commission on English the Liturgy, Inc. (ICEL), 1100 Connecticut Ave NW, Suite 710, Washgton, DC

More information

Observations and Topics to be Included in the List of Issues

Observations and Topics to be Included in the List of Issues Observations and Topics to be Included in the List of Issues On the occasion of Myanmar s Combined Fourth and Fifth Periodic Reports on the Implementation of the Convention on the Elimination of All Forms

More information

hu - cir - stayed taught man cum - be - Your Sav - each went led Mo - al - Law, all cised sm, of thanks as and the for Lord, Child, The This For the

hu - cir - stayed taught man cum - be - Your Sav - each went led Mo - al - Law, all cised sm, of thanks as and the for Lord, Child, The This For the Dive Liturgy Propers, January 1, 2012 SUNDAY BEFORE THEOPHANY Circumcision of Our Lord, God Savior Jesus Christ Our Holy Far Basil Great, Archbishop of Caesarea Hymn & # 1. In 2. For 3. But 4. For His

More information

Hymn of the Week. February 10 Epiphany V. We Praise You, O God

Hymn of the Week. February 10 Epiphany V. We Praise You, O God Hymn ek February 10 Epiphany V Text: Te Deum Laudam, vers. Gracia Grindal. A versification fourth-century Latin hymn, ritten in 1985 for dedication Chapel Incarnation at Lur Seminary in St. Paul, Minnota.

More information

In the name of Allah, the Beneficent, the Merciful.

In the name of Allah, the Beneficent, the Merciful. In the name of Allah, the Beneficent, the Merciful. Name: Quran Group: Grade: In the name of Allah, the Beneficent, the Merciful. Read in the name of your Lord who created, created man from clot of blood.

More information

CROSS ROADS. Choosing Your Path to Involvement in Mission Hills Short-Term Mission Trips

CROSS ROADS. Choosing Your Path to Involvement in Mission Hills Short-Term Mission Trips CROSS ROADS Choosing Your Path to Involvement in Mission Hills Short-Term Mission Trips 2014 CrossRoads Choosing Your Path to Involvement in Mission Hills Short-Term Trips and Internship Discipleship for

More information

October 11th-17th. The Sunday of the Holy Fathers of the 7th Ecumenical Council. Stichera at "O Lord, I have cried"

October 11th-17th. The Sunday of the Holy Fathers of the 7th Ecumenical Council. Stichera at O Lord, I have cried Byzantine Mode 6 Special Melody: re the morning star b b Adapted by Dn. John l Massih 1) Pa - tri - arch er - man - os the New as - sem - bled b b thē ac - counts of all of the Sev - en oun - cils b b

More information

Shoebox Celebration Sunday

Shoebox Celebration Sunday S A M A R I T A N S P U R S E Operation Christmas Child Shoebox Celebration Sunday www.samaritans-purse.org.uk Celebration Sunday is a great time for your church family to join together to give thanks

More information

BIBLE 509 AUTHORITY AND LAW

BIBLE 509 AUTHORITY AND LAW BIBLE 509 AUTHORITY AND LAW CONTENTS I. GOD: THE SOURCE OF ALL AUTHORITY........ 5 God Is the Creator............................. 6 Jesus Is the Model of Obedience................. 11 The Holy Spirit

More information

Conversion, the Self, and the Victim: East Timor and Girard s Mimetic Theory in Dialogue

Conversion, the Self, and the Victim: East Timor and Girard s Mimetic Theory in Dialogue Australian ejournal of Theology 18.2 (August 2011) Conversion, the Self, and the Victim: East Timor and Girard s Mimetic Theory in Dialogue Joel Hodge Abstract: This essay explores how repentance and conversion

More information

CONTEMPORARY SONGS OF FAITH. Give Us Your Peace/ Danos Tu Paz. Music by Sarah Hart and Jesse Manibusan

CONTEMPORARY SONGS OF FAITH. Give Us Your Peace/ Danos Tu Paz. Music by Sarah Hart and Jesse Manibusan 3012621 Give Us Your Peace/Danos Tu Paz Sarah Hart/esse Manian 3012622 (PD) SATB hoir, Keyoard, Guitar, and Assemly NTEMPRARY SNGS AITH Give Us Your Peace/ Danos Tu Paz Mic y Sarah Hart and esse Manian

More information

HELP, LORD! THEY ARE SO DIFFERENT. Gorden R. Doss, Professor of World Mission Andrews University

HELP, LORD! THEY ARE SO DIFFERENT. Gorden R. Doss, Professor of World Mission Andrews University HELP, LORD! THEY ARE SO DIFFERENT Gorden R. Doss, Professor of World Mission Andrews University PERSONAL INTRODUCTION American-born Grew up in Malawi, age 3-18 Served as a missionary in Malawi for 16 years

More information

Mesopotamian Year Names

Mesopotamian Year Names Mesopotamian Year Names Neo-Sumerian and Old Babylonian Date Formulae prepared by Marcel Sigrist and Peter Damerow LIST OF KINGS Index Back to List Babylon Ammi-syaduqa 1 mu am-mi-sya-du-qa2 lugal-e {d}en-lil2-le

More information

End of Year Global Report on Religion

End of Year Global Report on Religion End of Year 2016 Global Report on Religion April 12, 2017 About WIN/Gallup International WIN/Gallup International is the leading association in market research and polling (registered and headquartered

More information

contemporary songs of faith We Belong to You/Somos Tuyos Assembly, Three-part Choir, Keyboard, and Guitar œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ Bb F/Bb C

contemporary songs of faith We Belong to You/Somos Tuyos Assembly, Three-part Choir, Keyboard, and Guitar œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ Bb F/Bb C contemporary ngs of faith aculty, Students Alumni of Loyola Marymount University, Los Angeles, alifornia Be You/So Assemly, Threepart hoir, Keyoard, Guitar glish, Vicria Thomn Spanish tr., Pedro Rualcava

More information

2008 runner-up Victoria. Rebecca Free MacKillop College Swan Hill

2008 runner-up Victoria. Rebecca Free MacKillop College Swan Hill 2008 runner-up Victoria Rebecca Free MacKillop College Swan Hill To what extent was Simpson a hero? How have his heroic qualities been demonstrated by other Australians since 1915? by Rebecca Free, MacKillop

More information

SHABBAT SERVICE NAZOREAN / NAZARENE YISRAELITE SHABBAT SERVICE

SHABBAT SERVICE NAZOREAN / NAZARENE YISRAELITE SHABBAT SERVICE SHABBAT SERVICE NAZOREAN / NAZARENE YISRAELITE SHABBAT SERVICE WE HEAR THE MEDITATION ISAIAH 58:13 14 (or similar) Our Father YHWH tells us, If you hold back from pursuing your own interests on my set-apart

More information

Meanwhile, Helio decided to try it out with the Jesuits when he just finished his high school education in 2013.

Meanwhile, Helio decided to try it out with the Jesuits when he just finished his high school education in 2013. Deonisio Freitas Mesquita, nsj, age 25, from Baucau but grew up in Dili, is the second of four siblings. Deonisio completed his elementary and junior high school studies at Camea-Bekora, and graduated

More information

SAMPLE. Mass for Our Lady of Light. Jesse Manibusan and Remi Fonseca Bauer

SAMPLE. Mass for Our Lady of Light. Jesse Manibusan and Remi Fonseca Bauer Mass for Our Lady Light esse Manibusan and Remi Fonseca Bauer SMPLE Excerpts from English translation Roman Missal 2010, International ommission on English in Liturgy orporation (IEL), 1100 onnecticut

More information

RELIGIOUS EDUCATION AND CATHOLIC FORMATION

RELIGIOUS EDUCATION AND CATHOLIC FORMATION RELIGIOUS EDUCATION AND CATHOLIC FORMATION F - 2 Catechist and Religious Education Teacher Certification 2004 F - 3 I. Catechetical Mission Statement The catechetical mission of the Diocese of Austin is

More information

Militarium Ordinum Analecta: Sources for the Study of the Religious-Military Orders New approaches based on the written memory

Militarium Ordinum Analecta: Sources for the Study of the Religious-Military Orders New approaches based on the written memory : Sources for the Study of the Religious-Military Orders New approaches based on the written memory Paula Maria de Carvalho Pinto (FLUP and CEPESE) ppinto@letras.up.pt The (MOA) is a publication that has

More information

The Visitors Conferences

The Visitors Conferences Vincentiana Volume 46 Number 3 Vol. 46, No. 3 Article 24 5-2002 The Visitors Conferences José María Nieto C.M. Follow this and additional works at: http://via.library.depaul.edu/vincentiana Part of the

More information

a out NFBC: Ou Staf: NO Toothpaste Th u the po e of the Hol Spi it The UP Fathe - IN Othe Belie e s - OUT Wo ld Oi e: Heidi Hel uth

a out NFBC: Ou Staf: NO Toothpaste Th u the po e of the Hol Spi it The UP Fathe - IN Othe Belie e s - OUT Wo ld Oi e: Heidi Hel uth se i g e t Su da : *The Ser i g Today List is at the I for aio Ce ter Nu se : : No & Kaie Stutz a : Joe & Te esa Mille, Li da Mille J. Chu h: Ja ie Bii g, Li da Pippe Ushe s: Ke Te e, B ie Hall, Ra Mille,

More information

ECI annual conference in the European Parliament in Brussels

ECI annual conference in the European Parliament in Brussels 1 2 ECI annual conference in the European Parliament in Brussels A Call to Pray, Educate and Advocate The European Coalition for Israel (ECI) is a growing community of associations, churches and individuals

More information

MISSA SIMPLEX MICHAEL O CONNOR, O.P.

MISSA SIMPLEX MICHAEL O CONNOR, O.P. 3 5? Cantor/Choir Ky - ri - e, e - le - i - son. D Em7 D/F Cantor/Choir?? 018070 Chri - ste, e - le - i - son. 7 G A Cantor/Choir Ky - ri - e, e - le - i - son. D/F G Asus A Missa Simplex is based on Gloria

More information

Section Three. Read Many Different Peoples on pages 316, 317 in your textbook. Answer the questions.

Section Three. Read Many Different Peoples on pages 316, 317 in your textbook. Answer the questions. Lesson 11 Section Three People of the Middle East Arabic (aråé bik) The language of Arabia, which has spread to many other places. Islam (iså läm) The Arab religion started by Mohammed. People who follow

More information

TERMS OF REFERENCE BOROBUDUR YOUTH FORUM

TERMS OF REFERENCE BOROBUDUR YOUTH FORUM TERMS OF REFERENCE BOROBUDUR YOUTH FORUM 2015 5 8 June, 2015 Youth: Inspire and Be Inspired! Borobudur, Magelang, Central Java, Indonesia By UNESCO Jakarta Balai Konservasi Borobudur and Indonesia International

More information

LORD, Let My Prayer Arise/ Suba Mi Oración. œ œ œ. œ J. J j. Am7add4. j J j. J j. Su - ba mi o - ra - ción

LORD, Let My Prayer Arise/ Suba Mi Oración. œ œ œ. œ J. J j. Am7add4. j J j. J j. Su - ba mi o - ra - ción 2 Refrain based on Psalm 11:2 Verses based on Psalm 138:1 2ab, 3, 6, 7 Spanish verse translations by ai orz LRD, Let My Prayer Arise/ Suba Mi ración Bob Hurd horal arrangent by raig Ksbury Keyboard accompanint

More information

DATA: 03 / 12 / 2016 III ETAPA AVALIAÇÃO ESPECIAL DE INGLÊS 2.º ANO/EM

DATA: 03 / 12 / 2016 III ETAPA AVALIAÇÃO ESPECIAL DE INGLÊS 2.º ANO/EM SOCIEDADE MINEIRA DE CULTURA Mantenedora da PUC Minas e do COLÉGIO SANTA MARIA DATA: 03 / 2 / 206 UNIDADE: III ETAPA AVALIAÇÃO ESPECIAL DE INGLÊS 2.º ANO/EM ALUNO(A): N.º: TURMA: PROFESSOR(A): VALOR: 0,0

More information

GATE OF SWEET NECTAR Chant Leader Version

GATE OF SWEET NECTAR Chant Leader Version GATE OF SWEET NECTAR Chant Leader Version 2 Brunnenhofzendo Brunnenhof 5 8910 Affoltern a.a. Modified Version of Zen Center of Los Angeles Picture: Gate/Obon Altar at ZCLA Symbols for DOAN (the one behind

More information

F/A. gua, tus, mae ro, go. da pré ca er tó. lin gua glo ri ó si Cór po. si tus nae, rum. cor ex re ver ve laus. po in cúm bo ne et. tum.

F/A. gua, tus, mae ro, go. da pré ca er tó. lin gua glo ri ó si Cór po. si tus nae, rum. cor ex re ver ve laus. po in cúm bo ne et. tum. PANGE LINGUA VERSES: ( = 96 108) antor/hoir /A maj7 7 Pan No In Ver Tan *OSTINATO RERAIN: All **Pan glo pa s cte m cra na coe t, s b l da ca er t l gua glo r po 6 nae, r gua,, mae ro, go s my sté. Pan

More information

OVER ONE THOUSAND AND FIVE HUNDRED PRACTITIONERS CELEBRATE INTERNATIONAL DAY OF YOGA - IDY 2007, June, 24

OVER ONE THOUSAND AND FIVE HUNDRED PRACTITIONERS CELEBRATE INTERNATIONAL DAY OF YOGA - IDY 2007, June, 24 OVER ONE THOUSAND AND FIVE HUNDRED PRACTITIONERS CELEBRATE INTERNATIONAL DAY OF YOGA - IDY 2007, June, 24 Over one thousand and five hundred practitioners Once again, over 1500 practitioners of this ancient

More information

La 3a. Alternativa (Spanish Edition) By Stephen R. Covey

La 3a. Alternativa (Spanish Edition) By Stephen R. Covey La 3a. Alternativa (Spanish Edition) By Stephen R. Covey If you are searching for the book by Stephen R. Covey La 3a. Alternativa (Spanish Edition) in pdf format, in that case you come on to faithful site.

More information

EXPLORING THE SPIRITUAL CAPITAL PARADIGM AS A STRATEGY FOR SOCIAL AND ECONOMIC DEVELOPMENT IN SUB-SAHARAN AFRICA. By: Christson A. Adedoyin, MSW (ABD)

EXPLORING THE SPIRITUAL CAPITAL PARADIGM AS A STRATEGY FOR SOCIAL AND ECONOMIC DEVELOPMENT IN SUB-SAHARAN AFRICA. By: Christson A. Adedoyin, MSW (ABD) EXPLORING THE SPIRITUAL CAPITAL PARADIGM AS A STRATEGY FOR SOCIAL AND ECONOMIC DEVELOPMENT IN SUB-SAHARAN AFRICA By: Christson A. Adedoyin, MSW (ABD) Presented at: NACSW Convention 2010 November, 2010

More information

It works! Faith Promise Principles. Be assured - Faith Promise Principles. What is a Faith Promise? Also known as Grace Giving

It works! Faith Promise Principles. Be assured - Faith Promise Principles. What is a Faith Promise? Also known as Grace Giving What is a Faith Promise? Also known as Grace Giving Be assured - It works! 1 IN D IA Si 0 Man da la y tw e Rangoon BURMA T avo y Phuket Med an Chiang LA O S Vientiane T HA ILA N D Bangkok Su ma tra Bengkulu

More information

DOWNLOAD OR READ : CODEX 632 PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1

DOWNLOAD OR READ : CODEX 632 PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1 DOWNLOAD OR READ : CODEX 632 PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1 Page 2 codex 632 codex 632 pdf codex 632 O Codex 632 Josà Rodrigues dos Santos Gradiva â Publicaà ões, Lda 1ª ediã à o: Outubro de 2005 Portugal...

More information

Muslim and Christian Understanding. Theory and Application of A Common Word

Muslim and Christian Understanding. Theory and Application of A Common Word Muslim and Christian Understanding Theory and Application of A Common Word Muslim and Christian Understanding Theory and Application of A Common Word Edited by Waleed El-Ansary and David K. Linnan MUSLIM

More information

Jeli yere anw ye jelimunu ye (bon) jeliya be gnogongnen. [Even griots we, the griots that we are well, the griots are casted.]

Jeli yere anw ye jelimunu ye (bon) jeliya be gnogongnen. [Even griots we, the griots that we are well, the griots are casted.] Mamou Kamissogo Mamou Kamissogo interview Transcribed and Translated by: Kassim Diallo Jeli yere anw ye jelimunu ye (bon) jeliya be gnogongnen. [Even griots we, the griots that we are well, the griots

More information