Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian

Size: px
Start display at page:

Download "Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian"

Transcription

1 Namba 1989 Oktoba 4-10, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol GO PAS LONG WOK REDI: (L-R) Minista bilong Spots, Pasifik Gems na nau, Nesenel Ivens em Justin Tksatchenko i sanap wantaim ol lain bai helpim em long redim ol wok bilong Royel wokabaut i kam long PNG neks mun. Barbara Mimiro bilong Foren Afeas, Lorna McPherson bilong Dijisel na Ambaseda Jean Kekedo i bin Hai Komisina bilong PNG long Yunaitet Kingdom. Foapela i bin stap long wanpela bung wantaim ol nius manmeri aste long toktok long ol wok redi plen. Poto: Nicky Bernard Wokabaut bilong Prins Charles bai kostim K10 milian Klinim ples na soim gutpela piksa Veronica Hatutasi i raitim WOKABAUT i kam long PNG neks mun bilong Prins Charles, em namba wan pikinini bilong Kwin Elizabeth 2, na meri bilong em, Camilla em Dases bilong Konwal, bai kostim kantri K10 milien. Na dispela Royel Visit o raun i kam long PNG bai kisim tripela de, stat long Sarere Novemba 3 inap long Mande Novemba 5 taim ol bai lusim PNG na plai i go long Melbon, Australia. Minista bilong Spots, Pasifik Gems na nau, Nesenel Ivens o ol bikpela samting i kamap long kantri, Justin Tkatchenko, long aste i bin toktok long midia long ol wok redi em olsem minista bilong dispela bikpela samting i go pas long em long lukim olsem dispela Royel wokabaut i go gut wantaim nogat trabel. Minista Tkatchenko i tok wokabaut bilong Prins Charles na Dases Camilla bai kamap long Mosbi tasol, na i no bilong go long ol narapela provins. I go moa long pes 2

2 P2 Wantok Oktoba 4-10, 2012 nius Citifon SMS Benking Citifon i ofaim ol dispela mobail SMS benking sevis bilong ol kastoma bilong em: Fan Transfe, Sekim Balens, na Transeksen Histri. Ol Citifon kastoma i laik yusim i ken ringim Telikom Bisnis Opis i stap klostu long ol, o Benk Saut Pasifik brens long rejista long kisim ol dispela sevis. Fan Transfe 1. Go long menu. 2. Silektim message aikon. 3. Silektim new message 4. Raitim Pay larim wanpela spes, na taipim teg, larim wanpela spes gen, na manimak Olsem: (Pay John 100) 5. Salim teks mesej i go long BSP SMS Benking bai bekim wantaim konfamesen koud Olsem: (P001041). Kastoma bai mas bekim wantaim konfamesen koud long kirapim transfe bilong mani. 6. Salim teks mesej i go long SMS benking bai bekim wantaim wanpela transeksen namba Olsem: (103555). Tingim: Ol sabsraiba bilong Funds Transfer sevis i mas makim husat ol bai salim mani long en taim ol i rejista bilong yusim dispela sevis. Sekim Balens 1.Go long menu. 2.Silektim mesej aikon. 3.Silektim new message 4.Raitim Bal bihain akaun namba bilong yu Olsem: (Bal ) 5.Salim teks mesej i go long Wetim BSP SMS Benking long salim bekim wantaim balens. Transeksen Histri 1.Go long menu. 2.Silektim mesej aikon. 3.Silektim new message 4.Raitim Tx bihain akaun namba bilong sekim. Olsem: (Tx ) 5.Salim mesej i go long na wetim BSP SMS benking long bekim wantaim transeksen histri. Mobail SMS Data na Vois top-ap na Sekim Balens Risasim data akaun bilong yu 1.Skrapim rausim silva bokis long baksait bilong Telikad/Rait kad long painim 12-pela namba (xxxxxxxxxxxx) 2. Opim nupela SMS 3.Taipim D bilong Data, bihain * na Telikad/Rait kad vausa namba 4.Salim i go long Wetim SMS bekim bilong yu Olsem: Taipim (D*xxxxxxxxxxxx) salim i go long 1257 Risasim vois akaun bilong yu 1. Skrapim rausim silva bokis long baksait bilong Telikad/Rait Kad long painim 12-pela namba (xxxxxxxxxxxx) 2. Opim nupela SMS 3. Taipim V bilong Vois bihain * na Telikad/Rait kad vausa namba 4. Salim i go long Wetim SMS bekim bilong yu Olsem: Taipim (v*xxxxxxxxxxxx) na salim i go long 1257 Ringim 24/7 Kastoma Kea long Buai, smuk maket bagarapim Mosbi Siti BUAI na smuk maket long Mosbi Siti i wok long bagarapim gutpela kala bilong dispela namba wan siti bilong yumi, wanpela komyuniti lida i tok. Brenden Eni, wanpela komyuniti lida long Waigani, NCD, i tok ol pipel husat i save salim buai na smuk insait long siti i mas lukautim gut rabis bilong ol bikos rabis bilong buai na smuk i wok long bagarapim dispela kapitel siti bilong kantri. Eni i mekim dispela toktok bikos em i harim olsem planti bikpela samting bai kamap long Mosbi siti bihain long sampela taim. Mi harim olsem Mosbi bai holim bikpela 2015 Pasifik Gems long hia. Planti kantri tru bai kam pilai ol gems long hia, na em i no gutpela sapos yumi no lukautim ples bilong yumi na mekim nabaut nabaut olsem long long, em i tok. Eni i tok em i harim tu olsem PNG bai holim ol arapela bikpela kibung bilong ol lida insait long Esia, Pasifik, Keribien (ACP), na tu Prins Charles na meri bilong en tu bai kam lukluk raun long Minista Tkatchenko i tok sefti em i bikpela samting na bai royel kapol o marit bai gat hai level sekyuriti lukaut, na pipel i gat long em ol nius manmeri wantaim ol ID na i rejista tasol bai gat sans long go klostu long Prins Charles na meri bilong em. Dispela Royel wokabaut i bilong selebretim 60 yia bilong mama na Kwin Elizabeth Namba 2 i bin stat long namel bilong dispela yia, na bai go het inap long dispela yia i pinis. Prins Charles i gat bikpela intres long lukim ol kalsa, tumbuna bilas na pasin, ol envaironmen, wara na bikbus na ol flawa na ol pisin samting na olsem, long tripela de stap bilong ol long Mosbi, wanpela long ol ples we tupela bai go long en em long ples Boera ausait tasol long Mosbi long lukim kalsa na tumbuna bilas bilong pipel long hap. Ol bai go tu long 14 Mail Netja Pak long lukim ol okid na ol kain flawa bilong PNG na tu, ol Pisin bilong Paradais we ol i lukautim ol long 14 Mail yet. Minista Tkatchenko i singaut long olgeta pipel long siti long kamap hap bilong dispela bikpela iven na givim gutpela welkam i kam long PNG. Dispela i Tupela meri i salim buai na smuk long UPNG long indipendens taim. Poto: Aja Alex Potabe kantri neks mun tasol. Taim ol dispela kain samting i wok long kamap long siti bilong yumi, pipel i mas yusim het, noken kamap olsem pik na dok. Kantri i kisim indipendens 37-pela krismas i go pinis, waitman i kam longpela taim tru. Olgeta manmeri i save long rit na rait long Tok Inglis, na min tu olsem siti i mas klinpela wantaim nogat pipia slip nabaut, na rot long ol ples ol bai wokabaut long em ol bai stretim long ol pothul na ol bagarap. Mi laikim olgeta pipel i kamap hap bilong dispela Royel wokabaut na mekim gutpela samting long mekim ples i redi. Go long ples balus na welkamim ol, Minista Tkatchenko i tok. Long wankain taim, bikpela komyunikesen kampani long kantri, Dijisel, i patna nau wantaim Nesenel Ivens ministri long wokim Royel klinap long ol rot na ples we Royel kapol bai wokabaut long en. Dijisel i sponsaim Royel klinap long wanem, dispela em i wanpela bikpela samting na yumi no laikim bai ples i deti na pulap long ol pipia nabaut. Dispela praivet pablik patnasip em i gutpela sans long klinim Mosbi siti na yumi wokim long gutpela piksa bilong dispela kantri, Lorna McPherson i makim Dijisel, i tok. Minista Tkatchenko i tok sefti bilong Royel kapol i bikpela samting na olsem, bai i gat strongpela sekyuriti i lukautim tupela long olgeta hap ol i wokabaut raun long en. Em i tok ol midia na ol Kilinim ples na soim gutpela piksa i kam long fran pes narapela pipel i mas rijista na i gat ID long go long ol ples Royel kapol i raun long en na long kisim nius na ol piksa long ol wokabaut bilong tupela. Em i tok planti ovasis nius manmeri bai kam long kantri long dispela Royel wokabaut, na i moabeta long yumi olgeta pipel long siti, na midia wantaim long putim na soim gutpela piksa. Putim gutpela klos na soim ol ovasis midia gutpela piksa bilong kantri bilong yumi, Minista Tkatchenko, i tok. Em i tok gavman i basetim K10 milian long dispela wokabaut bai go long lojistiks, sekyuriti, klinap na ol narapela samting moa olsem. Em i tok Prins Charles i laik lukim ol asples PNG pipel na kalsa bilong ol, ol lain disebol, ol yut, sios na meri grup, na tu em laik bungim mausman bilong mama bilong em, Kwin Elizabeth 2, long PNG, em Gavana Jenerel Se Michael Ogio. Pablik bai gat taim long bungim Royel kapol long Se John Guise Stedium bung. Long Mande Disemba 5, tupela na ol lain bilong ol bai lusim PNG long statim raun bilong ol long Australia. yumi mas mekim ol samting gut olsem manmeri stret, i no enimol, Eni i tok. Eni i les long lukim ol manmeri i mekim maket gen taim polis i stopim ol buai na smuk maket long kain ol biknem ples olsem Godens, Waigani, Renbo, na Boroko Bas Stop. NCDC i mas rausim dispela olgeta buai maket bikos pasin nogut bilong dispela ol manemri bilong kaikai buai tasol bai mekim na ol autsait manmeri bai ting yumi olgeta manmeri PNG i manmeri bilong kaikai buai na bagarapim ples. Nogat, mipela sampela i gutpela manmeri bilong lukautim ples. Olsem na m HAWA Haus Kalabus long Tari, Hela Provins em i wanpela namba wan gavman institusen long kantri, tasol em i bin pas long yia 1997 bihain long bikpela politiel kraisis i bin kamap long ileksen taim long Sauten Hailans Provins (SHP). Na nau taim Hela i kisim provins bilong en yet, Memba bilong Tari-Pori na Fainens Minista, James Marape, na Hela Gavana, Anderson Agiru, i mas lukluk na wok wantaim Koreksenal Sevis (CS) Minista, Jim Simantab, na ol papagraun long opim gen dispela namba wan haus kalabus sapos tupela lida i tingting long daunim ol loa na asua insait long Hela. Lokol Kaunsila bilong Hawa, Peter Ale, i mekim dispela singaut i go long ol dispela tripela lida aninit long O Neill-Dion Gavman. Dispela haus kalabus i bin pas long moa long 15 yias, na maski gavman i no mekim wanpela samting long opim gen, ol papagraun yet i lukautim gut ol samting bilong gavman. Taim dispela haus kalabus i bin pas bihain long ol lain bilong Anderson Agiru long Hela, na leit Dick Mune bilong Nipa, i bin pait long yia 1997 ileksen taim, loa na oda asua insait long Hela eria i bin go antap tru. singaut long olgeta 4-pela memba bilong NCD long rausim olgeta buai na simuk maket long siti. Wanpela ripot long Yumi FM i tok NCDC bai stopim olgeta buai saplai i kam insait long siti. Dispela ripot i tok ol bai kamapim wanpela sek poin long Braun Riva long sekim s na rausim ol buai bek i kam insait long siti. Marape, Agiru o Simantab, husat bai opim Hawa Haus Kalabus? Mipela papagraun bilong Hawa i redi long wokbung wantaim nupela gavman. Mipela i no bagarapim ol samting bilong gavman, olsem haus bilong ol wada, haus kalabus yet, rot, pawa lain, na ol arapela samting, Ale i tok. Ale i tok dispela nupela gavman mas opim gen Hawa CIS Stesen bikos em i ken daunim loa na oda asua, na tu helpim ol manmeri long kamapim trabol long kisim save, na stap isi. Bikpela LNG Projek ya i kamap long Hela. Nau Maun Kare gol maining projek tu bai i no long taim tasol kamap. Sapos gavman i no bisi long opim dispela haus kalabus, loa na oda asua bai stap yet. Ol manmeri i no save pret long polisman bikos ol i ken givim braiberi mani na kamaut long sel, Ale i tok. Em i tok sapos gavman, wantaim sapot bilong CIS minista, ol lokol memba bilong Hela na ol papagraun i wanbel long opim gen dispela stesen, orait ol manmeri bai gat gutpela sindaun. Ol man bai nonap pait. Ol bai nonap stil. Pasin bilong bel isi, na harim toktok bilong lida bai stap long komyuniti. Ol investa bai pilim seif long kam mekim bisnis long Hela, na manmeri bai les long mekim trabol, Ale i tok.

3 nius Oktoba 4-10, 2012 Wantok P3 PM sori long Manek PRAIM MINISTA Peter O Neill i sori long dai bilong Sif Ombudsman, Chronox Manek. O Neill i makim maus bilong gavman na pipel bilong Ialibu-Pangia long salim tok sori i go long meri na pikinini bilong leit Manek. Dispela yia i bin laspela yia bilong en long stap Sif Ombudsman inapim 6- pela yia olgeta. Manek i bin kamap Pablik Solisita bilong PNG long Februari 1999, na bihain i bin kamap Pablik Prosekyuta long yia Long yia 2008, Manek i bin statim 6-yia taim bilong en long wok olsem namba faiv Sif bilong kantri bihain long Ombudsman Apoinmen Komiti i makim em long 1 Julai 2008, O Neill i tok. Em i tok hatwok bilong Manek i lukim em i kamap ol ogenisesen insait long kantri na autsait wantaim i luksave long em. Ol sampela bikpela wok Manek i holim taim em i dai em i Ko-Siaman bilong Intenesenel Asosiesen ov Prosekyutas Wol Konfrens long Copenhagen, Denmark, Dairekta bilong Esia Kraim Privensen na Faundesen; Dairekta bilong Intenesenel Ombudsman Institut; Vais Siaman bilong Pasifik Ombudsman Alaiens, na Eksekyutiv Komiti bilong Intenesenel Asosiesen ov Anti-Korapsen Atoritis(IAACA). Olsem loya na prosekyuta, Manek i karimaut wok bilong en gut tru. Em i no save prêt long sevim PNG Lidasip Kod, na wok bilong en i bin winim hat bilong planti manmeri. Ol manmeri husat i save long en, na ol famili na poroman bilong en bai misim em nogut tru, O Neill i tok. LEIT: Chronox Manek.

4 P4 Wantok Oktoba 4-10, 2012 nius PNG luksave long Kosovo PAPUA Niugini i nau luksave long wanpela liklik kantri ol i kolim Ripabli ov Kosovo bihain long Praim Minista Peter O Neill i tokaut olsem PNG bai nau kamap wanpela poroman bilong en. Kosovo em i wanpela liklik na nupela kantri long Isten Yurop, em i bin stap bipo aninit long kantri ol i kolim Yugoslavia. Mi amamas long tokaut olsem NEC i wanbel long larim PNG i luksave long wanpela kantri long Isten Yurop ol i kolim Kosovo. Bihain long Foren Afes Dipatmen i salim tok edvais na pepa wok i go long NEC, mipela bai nau luksave long dispela kantri olsem wanpela nupela poroman bilong PNG. Nau mi tokaut olsem makim mau bilong gavman na pipei, PNG i luksave long Kosovo olsem wanpela indipenden kantri. Ol arapela pepawok long larim dispela luksave i go strong moa bai kamap klsotu taim tasol, na mipela bai kamap wanpela poroman bilong Kosovo, O Neill i tok. Kosovo em i bin stap olsem wanpela stet aninit long bipo Federesen ov Yugoslavia tasol em i kisim indipendens long Februari 17, Olsem Foren Afes Minista Rimbink Pato na mi tokaut long pablik NEC rausim Dokta Sinebare ROKU PRAIMERI SUMATIN...Planti ol skul long kantri i no kisim Fri Edukesen Sabsidi mani, na ol pikinini na papamama i wok long tingting planti nogut gavman i giamanim ol. Poto: Aja Alex Potabe ESENEL Eksekyutiv aunsil (NEC) i rausim ekreteri bilong Edukeen,Dipatmen, Dokta usawe Sinebare, las ik Trinde. NEC i rausim Dokta inebare bikos em i ivim baksait long wok ilong en, em i no fit ong mekim wok bilong n, na em i save mekim ok ariap tru, na tu ikos em i no bin kam ong wok wantaim gutela as. Taim NEC i tokaut ong rausim Dokta inebare, Praim Minista eter O Neill i tok disela gavman bai nonap arim ol slek na les maneri i bosim ol gavman ipatmen. Kebinet i mekim disela disisen bikos dukesen Dipatmen, ninit long was na lukluk ilong Dokta Sinebare, i o bin givimaut long aim stret ol sabsidi ani bilong fri edukesen polisi bilong gavman. Planti ol papamama i bin komplen taim skul i bin stat dispela yia bikos ol skul i no bin kisim ol sabsidi mani, maskim Tresari i bin givimaut ol dispela mani pinis. I luk olsem ol skul i no bin gat benk akaun, o i ol i no bin lus tingting olgeta long opim nupela benk akaun long larim ol sabsidi mani i kam insait long en. Planti ol skul insait long kantri i wok long lukim dispela kain hevi tasol. Olsem na dispela kain samting i save bagarapim edukesen bilong ol pikinini bilong yumi long kantri, na planti ol papamama i no laikim dispela kain pasin i kamap. Dispela gavman i lukluk long edukesen olsem wanpela namba wan samting, na mipela i les long dispela pasin i kamap tu. Dokta Sinebare i no bin soim gutpela lidasip, na gavman i nogat wanpela smting long mekim tasol mekim save long em. Bipo gavman i no save lukluk i go insiat long dispela kain samting, we em i save holim bek divelopmen bilong dispela kantri. Dispela i noken kamap gen. NEC bai mekim save long olgeta pablik sevan husat i no save mekim wok stret long karimaut ol gavman polisi. Ol dispela kain slek manmeri bai kebinet i mekim save long ol, O Neill i tok. Kebinet i makim Deputi Sekreteri bilong Edukesen Dipatmen (Polisi na Koporet Sevises), Luke Taita, i kamap ekting Sekreteri taim ol i wetim Pablik Sevis Komisin long sekim gut ol sas agensim Dokta Sinebare. klostu taim tasol, Foren Polisi bilong PNG mas larim PNG i kamap poroman wantaim ol kantri we yumi bai kisim sampela samting long ol, i no ol bai kisim wansait benefit long mipela tasol. Olsem na nupela kantri Kosovo, husat i poromanim pinis ol sampela ikonomik pawa olsem USA, Yuropen Yunion, Siapan, Keneda, Australia na Nu Silan, bai nau kamap poroman bilong yumi tu. Kosovo i gat kainkain kalsa na pasin tumbuna, ol nestural risos, na em i stap gut olsem yumi PNG tu. Kosovo i save baim kopi na kakao, na em i ken kamap wanpela gutpela maket bilong yumi long salim ol samting bilong yumi long ol, O Neill i tok. Ol arapela Pasifik kantri husat i luksave pinis long Kosovo, na kamapim pinis poroman wantaim Kosovo em ol Australia, Samoa, Nu Silan, Maikronesia, Nauru, Kiribati, Marshalls, Palau, Tuvalu na Vanuatu. Fiji na Solomon Ailans i wok long stretim ol laspela pepa wok bipo long tupela i kamap wanpela gutpela poroman bilong Kosovo. I kam inap mun Jun, 2012, Kosovo 93 kantri i luksave pinis long en olsem wanpela nupela indipenden kantri, we 91 kantri em ol memba bilong Yunaited Nesens (UN). Praim Minista Peter O Neill i tokaut olsem PNG bai nau kamap poroman bilong Kosovo. InterOil Refaineri stap long graun bilong gavman Aja Alex Potabe i raitim OL PAPAGRAUN i stap klostu long Napanapa InterOil Refaineri i noken askim graun mani long InterOil Corp bikos dispela hap graun we nau dispela refaineri i stap long en em i no graun bilong ol. Komyuniti Afes Operesens na Sevis Menesa bilong InterOil, Anthony Huai, i tok dispela hap graun we InterOil refaineri i stap em i graun bilong gavman, ol papagraun i stap long Roku, Kodurika, Tatana na Baruni i noken askim mani nating nating long kampani bikos dispela i no graun bilong ol. Ol tumbuna bilong ol i bin salim dispela graun long taim tumas long Gavman bilong Inglan Anthony Huai (UK) long yia Nau 125 yia i go pinis tasol long ol mep na ol pepa mipela i sekim long Lens Dipatmen i soim olsem dispela graun em i graun bilong gavman. Taim PNG i kisim indipendens long yia 1975, bipo kolonial gaman bilong Asutralia i bin givim bek dispela graun long nupela gavman bilong PNG. Olsem na dispela graun em i graun bilong gavman, i Tok Sori Leit Tom Alau no graun bilong ol papagraun bikos tumbuna bilong ol i bin salim pinis sampela 125 yia i go pinis, Huai i tok. Huai, husat i bipo Komanda bilong PNG Difens Fos, i tok taim em i bin stap long ami, em i bin tingting long kamapim wanpela bes bilong ol nevi long dispela hap ples we refaineri stap long en. Bikos dispela em i graun bilong gavman, mipela i bin tingting long kamapim neval bes long hap tasol gavman i bin sot long mani, na mipela i bin lusim, Huai i tok. Em i tok InterOil i mekim gutpela samting long helpim ol papagraun taim ol i laik fomim wanpela papagraun kampani ol i kolim Rokotaba Holdings Limited. Ol papagraun i mas luksave long dispela samting kampani i mekim. InterOil i helpim ol yut, edukesen, helt na sios progrem. Em i wok long helpim Rokotaba Holdings tu taim ol i papagraun i laik fomim na kisim kontrek, Huai i tok. Em i tok sapos ol papagraun i no wanbel, orait ol i ken i go long kot, na kot tasol bai sekim husat i asua na stretim gut wari bilong ol. InterOil i lisim dispela hap graun bilong gavman inap 99 yia olgeta, na em i save peim ol rent mani bilong dispela graun long Intenel Revenu Komisin (IRC), Huai i tok. MENESMEN na ol wok manmeri bilong Word Pablising Kampani i save kamapim Wantok Niuspepa, i salim bikpela tok sori i go long Christine Alau na ol pikinini, Julie, Cathy, Mark, Wayne, Sandra na ol bubu na hauslain long dai bilong papa bilong ol, leit Thomas Alau, husat i lusim laip bilong em long Fraide, Septemba 28, Leit Tom Alau i bin wanpela gutpela brotkasta na spots ripota we nek bilong em i save pairap gut long NBC Nesenel Redio. Em i wanpela gutpela poroman long ol woklain bilong Word Pablising we ol i save raun gut olsem ol poro long kisim ol nius na stori wantaim long spots insait long Mosbi, ol narapela provins na ovasis. Midia long PNG bai tingim yu long bikpdela kontribusen bilong yu long NBC na midia wol na tu, painim yu na ol gutpela pasin na tok pilai na pani yu save wokim na mekim ol poro bilong yu i stap amamas long taim yupela i save raun na wok. Mipela i pre bai yu painim gutpela malolo wantaim Jisas long Paradais. Mipela i pre tu long Bikman i givim bel isi long famili bilong em long dispela taim bilong sori long lusim papa bilong yupela. Menesmen na ol woklain bilong Word Pablising Kampani Waigani Draiv, Pot Mosbi

5 nius Minista, Dipatmental Het mas wok long taim WANPELA sinia stetsman, husat i bin wokbung wantaim olk papa bilong dispela kantri long kampanim Mama Loa bilong PNG, i tokim ol gavman minista na dipatmental het yusim wok taim bilong ol gut, na putim ol pipel i go pas long ol wok ol i mekim. Bipo Memba bilong Tari-Pori, Sir Matiabe Yuwi, i tok em i no wanbel taim ol gavman minista na ol dipatmental het o sekretaeri bilong ol gavman dipatmen i no save kam long wok long 8-kilok long moning, na pinis long 4-kilok apinun. Sir Matiabe i mekim dispela toktok taim em i bin go lukim Lens na Pisikal Plening Minista, Benny Allen, long Tunde dispela wik. Mi laik tok tenkyu long Praim Minista Peter O Neill long givim Gordons maket bai lonsim seif siti progrem KLOSTU long tupela wik i kam, Gordons Maket insait long Nesenel Kapitel Distrik bai lukim wanpela progrem we bai helpim ol meri na tu, siti bilong yumi Pot Mosbi long stap seif long ol meri na pikinini i ken raun long wok na skul. Dispela progrem ol i kolim long Safe Cities em Yunaitet Nesens o UN Women, NCD Kaunsel na Wimen in Agriculture Development Unit (WIADA) i wok bung wantaim na putim kamap. As tingting long dispela tripela ogenaisesen i kamapim progrem ya em long sapotim Pot Mosbi na NCDC na jenerel pablik long mekim siti i moa seif long ol meri na ol pikinin i ken wokabaut raun long seif hap na raun mekim ol wok. Long dispela taim, ol maket ples long Mosbi siti em ol nogut na poret ples bikos ol planti kriminel pasin, pilai kas, hensapim na katim ol bilum na bek bilong ol meri na stilim mani, pasin bilong repim na bagarapim ol meri i save kamap. Tripela grup ya bai lonsim progrem long Gordons Maket long tripela de. Em long Mande Oktoba 15, Tunde 16 n a Trinde 17. Opis bilong UN Wimen we i go pas long redim ol wok i tokdispela bai wanpela historikel samting bai go pas long mekim olsem ol maket long siti em ol seif ples. Opis i tok ol progrem long tripela de i bilong makim tripela bikpela de ol i selebretim long intanesenel level. Tripela de em long Intanesenel De bilong ol Rurel Meri bai kamap long Oktoba 15, Wol Fud de long Oktoba 16 na Intanesenel de bilong Rausim Turangu Pasin long Oktoba 17. Opis i tok planti samting bai kamap long tripela de na sampela ol bikman bai toktok long dispela de. Wanpela long ol samting bai kamap long dispela taim em ol meri bai gat ol stall o ol liklik haus we bai putim ol kaikai na ol samting ol meri i wokim. Na ol jas bai glasim. Stol bilong husat i kam gut tru bai kisim prais. Raun Lukim ol Meri na Pikinini dispela namba wan minista posisen long Benny Allen, husat i wanpela gutpela lida bilong pret long God, na mekim hatwok. Lidasip pasin na kala bilong Minista Allan em i gutpela tru na O Neill i no mekim rong disisen long larim Memba bilong Unggai- Bena i bosim dispela namba wan gavman dipatmen long PNG. Mi laik salensim olgeta gavman minista na sekreteri long bihainim lekmak bilong Allen, na mekim wok stret long taim long sevim intres bilong pipel. Gavman minista tu i noken mekim planti paul pilai na pasin korapsen bikos ol pipel i bilip strong long yupela long mekim ol gutpela wok stret, na ol i makim yupela i kamap lida bilong dispela kantri, Sir Matiabe i tok. Oktoba 4-10, 2012 Wantok P5 Sir Matiabe Yuwi Taiwan bisnis meri amamas long Tred Fea Veronica Hatutasi i raitim OL KAIN wok bisnis olsem bilding na hatwe e mol eria we ol man i go pas long en. Tru, long dispela taim, liklik lain meri i gat strong na save, na ol i wok long go insait long dispela bisnis eria. Long las wik, Mosbi i bin lukim Taiwan Tred Fea i kamap long tripela de. Em long Trinde Septemba 26 inap long Fraide, Septemba 28. Long dispela Tred Fea, ol bisnis man n a jenerel pablik long Pot Mosbi, na tu, sampela i bin long ol narapela provins i bin lukim na harim nius long dispela samting na ol i kisim balus na kam long fea long Mosbi olgeta. Ol i wokim olsem bikos ol i gat laik long mekim wok bisnis long Taiwan na ol i lukim olsem dispela em i sans bilong ol stret long kisim save long ol samting. Sevenpela (7) kampani long Taiwan i bin salim ol lain i makim ol long dispela Tred Fea long PNG. Na narapela 25 em ol i salim ol catalog we i gat ol infomesen WOKIM LONG TAI- WAN: Louisa long raithan wantaim aiglas i stori wantaim wanpela meri wantok bilong em i gat intres long ol prodak bilong ol. Long tebol yu ken lukim sampela ol bilding na hatwe prodak bilong ol. Poto: Aja Potabe long ol samting wan wan kampani bilong ol i save wokim na salim wantaim ol kontek bilong ol, na ol bisnis pipel long PNG na pablik tu i ken lukim na sapos ol i gat intres long wokim bisnis wantaim ol. Em bin namba wan taim long wanpela foren misin i wokim kain Tred Fea olsem, na Taiwan Tred Fea i bin ron gut stret. I bin ol lain we pipel i bin lukim na toktok wantaim ol long kisim moa infomesen na long sait bilong kirapim bisnis. Man i makim Taiwan Tred Misin long PNG em Daniel Hu i bin amamas olsem planti pipel i bin go long so, na so ya i bin bin gut tru. Long So rum we Tred Fea i bin kamap long Crown Plaza, Meri Wantok i bin bungim Louisa Liu, wanpela long tupela meri i bin kam wantaim grup long soim ol prodak bilong ol na wokim bisnis wantaim ol PNG bisnis manmeri. Louisa em i Dairekta na bosmeri bilong hatwe kampani ol i kolim long Solid Gold Harware Corporation. Bisnis bilong kampani ya em long salim ol hatwe na tuls long ol bilding na hatwe kampani. Sampela long ol solid gol samting we kampani i operet nau long 23 yia i salim em long holsel long 10, 20, 50, 100, 200 na 500 pek em long ol kain stenles hinj na ol fiks pin na bolt set bilong ol haus dua, ol sekyuriti petlok, ol hevi duti hasp na stepol, ol gad bilong dua, ol huk bilong ol wodrob na ol narapela eria bilong haus, ol breket ol nil, ol skru, ol toilet holda, ol ketek rod, breket na soket holda, ol kain plaia na planti moa. PNG em i wanpela kantri we tripela kampani olsem Bilda i beis long Mosbi, Agmak na narapela bilding kampani long Westen Provinb s i save wokim oda dairek i go long ol. Kampani i gat nem long bisnis wol na sampela ol narapela kantri we dispela kampani i save mekim wok bisnis wantaim em long Australia, Nu Silan, Yunaitet Stets ov Amerika, Yunaitet Kingdom, Saut Afrika, Saut Amerika, PNG, Solomon Ailan na Fiji. Kampani i gat 6-pela woklain we tripela ol man na tripela meri. Na Louisa em i bikpela bosmeri bilong ol. Louisa i tok kampani bilong en em ol treda, tasol ol i save go long ol kampani we i save mekim ol prodak na sekim olsem ol samting em ol i kwaliti na ol top prodak. Louisa i amamas long dispela tred fea i kamap long PNG we i givim sans long tupela sait (PNG na Taiwan) wantaim long strongim bisnis poroman namel long ol. Dispela em i wanpela gutpela sans long bungim pipel na lukim wanpela narapela na toktok long wok bisnis. Mi amamas stret long kam gen long PNG, na dispela em i namba tri taim bilong mi long kam bihain long kam hia 20 krismas i go pinis. Mi lukim olsem bisnis long PNG i wok long ron gut. Mi bilip olsem mipela ken salim ol prodak bilong mipela long moa kampani na pipel. Bai mi kam bek gen neks yia, Louise i tok. MOSBI KEN: Husat i tok Mosbi em no nap kamapim ol kain naispela banana olsem? Gaden bilong Rita Pearson long Korobosea, Nesenel Kapitel Distrik i no isi long karim. Ol dispela i redi long kaikai na ol hauslain i katim ol.

6 heltedukesennius Oktoba 4-10, 2012 Wantok P7 Ol rurel skul kisim helpim long Taiwan Veronica Hatutasi i raitim ASKIM i go long ol narapela bikpela kampani long bihainim eksampel o gutpela piksa bilong OK Tedi Maining Kampani (OTML) na sapotim Bisnis Koalisen Agensim HIV na AIDS (BAHA) long wok bilong em. Caroline Bunemiga, em Jenerel Menesa long Koporet Afeas wantaim OTML, i tok olsem taim kampani i bin givim K200,000 sekmani i go long BAHA long las wik olsem TAIWAN SAPOTIM OL RUREL SKUL: Het bilong Taiwan Tred Misin long PNG, Ambaseda Daniel Hu i prisenim klostu 4,000 ol sola desk lam i go long wanpela bikman bilong Edukesen Dipatmen, Godfrey Yerua insait long wanpela bung long PNG Edukesen Institut long Mosbi las wik Fraide. Poto: Taiwan Tred Misin OL skul pikinini long ol rurel skul long PNG bai nap long stadi gut na mekim gut long skul bihainim helpim we Ripablik bilong Saina (Taiwan) Tred Misin long PNG i givim. Long las wik Fraide Septemba 28, ol lain long Taiwan Tred Misin i bin wokim presentesen wantaim 3,840 sola desk lam i go long Edukesen Dipatmen bilong tilim i go long ol rurel skul long kantri. Hetman bilong Taiwan Tred Misin opis long PNG, Daniel Hu, taim em i givim ol sola desk lam yunit i go long Godfrey Yerua, em wanpela bikman bilong Edukesen Dipatmen, i bin tok ol dispela sola lait bai helpim gut planti ol sumatin i skul long ol rurel skul i stadi gut, mekim gut na helpim divelopmen bilong PNG. PNG Pawa i tokim mi olsem 12 pesen long pipel bilong PNG i save kisim pawa na lait long ol haus bilong ol.taim mi harim dispela, em i givm mi bikpela tingting olsem ol pipel long ol rurel eria i laikim moa helpim. Ol pikinini i stap long ol rurel ples i mas gat wankain rait na sans long lainim na go fowet. Yumi noken lusim ol bihain long rot bilong kisim ol gutpela samting. Ol dispela sola batri lam em ol i ken sasim tasol long lait bilong san na taim ol i sasim ful, ol bai givim lait inap long 10-pela awa. Dispela bai helpim gut stret long divelopim ol skul pikinini long PNG long mekim gut long skul. Ol skul pikinini in sait long ol rurel eria nau bai stadi gut na riti na mekim ol skul wok bilon g ol long nait bikos ol i gat lait. Mi bilip olsem GIVIM LONG HELPIM: Caroline Bunemiga na Mista Musje wantaim sampela wok manmeri i makim OTML long prisenim K200,000 sekmani donesen i go long BAHA. Askim long sapotim BAHA kontribusen bilong em long sapotim BAHA long ol wok bilong stopim binatang bilong HIV na AIDS i kalap long moa pipel na tu, sapotim wok long dispela long praivet sekta. Jenerel Menesa bilong Gavman na Ekstenel Rilesens, Mista Musje i bin givim sekmani i go long Misis Bunemiga i luksave long wok BAHA i mekim long skulim na trening ol wok manmeri long PNG long sik AIDS, na go aut long ol rurel bisnis sekta insait long ol provins. Mista Musje i tok pasin bilong lukluk na mekim nogut long ol lain i gat binatang bilong AIDS e mi wanpela bikpela hevi i stap strong yet long PNG we ol i mas edresim. Em bin tok tu olsem pipel i mas save olsem i no long slip wantaim narapela man o meri pipel i kisim HIV na AIDS, tasol i samtkign we kantri bilong mi, Ripablik bilong Saina long Taiwan i givim tude bai helpim long givim strong na save long ol yangpela jeneresen long PNG, Ambaseda Hu, i tok. Ambaseda Hu i tok em i amamas bikos em inapim tok promis e m bin mekim long 10-pela mun i go pinis taim em i givim namba wan donesen long moa long 3,000 sola desk lam long Edukesen Dipatmen long gat ol narapela rot tu i samting pipel i mas save long en. Long bekim, Misis Bunemiga i bin tok tenkyu long OTML husat i platinum sapota long skruim sapot bilong em long BAHA long 5-pela krismas nau na i tok BAHA i wok wantaim ol wokples long lukim olsem ol polisi long wokples we ol wan wan kompani i mekim long kamapim na go hetim ol wokples HIV na AIDS program. givim i go long ol rurel skul. Em i tok Taiwan em i dona kantri long PNG na wanpela long ol samting we opis bilong em i gat em long wok wantaim gavman bilong PNG long givim helpim i go long nesenel divelopmen eria bilong em. Olsem pablik i save, O Neill na Dion Gavman i gat wok long kisim kwaliti edukesen long ol pikinini bilonmg PNGna tu, long inapim ol Milenium Divelopmen Gols we Yunaitet Nesens i makim long ol kantri long wol long inapim. Mi save olsem mi mekim rait samting i stap aninit long ol polisi gaidlain bilong nupela gavman, Ambaseda Hu, i tok. Em i tok tu olsem nupela gavman bilong PNG i laik divelopim ikonomi bilong ol asples PNG pipel na sapotim strong menufeksaring sekta o sekta bai yusim ol risos bilong PNG long sanapim fektori na mekim ol samting long PNG yet. Putim long narapela rot, PNG i laik bildim ap ol liklik bisnis long kantri. Mi praut o amamas long tok olsem Taiwan i ken ka map wanpela gutpela patna long PNG, Ambaseda Hu i tok. Bikos Taiwan Tred Fea i bin kamap long las wik na kampani dairekta we i save wokim ol sola prodak olsem ol sola lait i bin kam long dispela Tred Fea, Ambaseda i bin kisim Dairekta bilong Speed Tech sola kampani, Lucas Chiu, long prisentesen seremoni. Mist Chiu i bilip olsem ol gutpela samting i ken kamap long PNG na olsem, em i opim wanpela brens long Mosbi. Dispela em i gutpela samting bikos em i soim olsem kampani bilong em i no intres tasol long salim ol prodak, tasol bai sevisim ol sapos ol i bungim hevi o bagarap, Ambaseda Hu, i tok. Long makim Edukesne Dipatmen, Dokta Eliakim Apelis i bin autim bikpela tok tenkyu i go long gavman na pipel bilong Taiwan long gutpela helpim bilong ol. DFokta Apelis i tok ol bai tilim ol sola lem i go long 89 skul long olgeta distrik bilong kantri bilong ol Gret 7 na 8 long praimeri skul level i yusim na stadi long ol. Em i tok ol i painim ol skul i nogat pawa long ol rurel eria na givim 20- pela lait long ol wan wan skul i yusim. Mista Chiu i tok PNG i pulap long ol naturel risos we Bikman i givim olsem bikpela blesing. Na PNG i 4 taim ris winim Taiwan long ol naturel risos, tasol Taiwan i save yusim save bilong em long menufeksarim ol samting. Japan helpim tupela skul long bildim ol klasrum OL sumatin bilong tupela skul long Nesenel Kapitel Distrik (NCD) na Sentrel provins inap long sindaun gut na kisim save na tok tenkyu i go long gavman na pipel bilong Japan long gutpela sapot bilong ol. Long las wik Tunde, Caritas Lening Senta insait long NCD na Boera Praimeri skul long Sentrel provins i bin sainim ol grent kontrak wantaim Ambaseda bilong Japan long PNG, Hiroharu Iwasaki, long tupela projek bilong bilding moa klasrum inap long K311,000 manimak. Tupela projek bai kamap wantaim fanding bilong gavman bilong Japan na i kam aninit long Grant Assistance for Grassroots Human Security Project (GGP). Ambaseda Iwasaki i tok tupela skul i bungim hevi long nogat inap spes long ol sumatin i sindaun gut na skul long wanem, ol skul ya i kisim moa sumatin. Na bikos long nogat inap spes, ol sumatin i no kisim kwaliti edukesen.olsem na tupela skul i bin askim long helpim bilong Japan we ol i kisim pinis nau.ol bai sanapim ol nupela klasrum long tupela skul nau. Ambaseda Iwasaki i tok dispela tupela projek bai strongim i go moa wok pren namel long pipel bilong Japan na PNG na tu, strongim wok patnasip namel long bihain taim bilong ol. Em it ok olsem wanpela dona kantri we i givim divelopmen helpim i kam long PNG, Japan i bin statim GGP long 1989 bilong daunim pasin turangu na helpim ol wan wan komyuniti i go insait long ol grasrut ektiviti o wok. Ambaseda Iwasaki i tok GGP i wok long helpim strongim pipel long kamapim gut edukesen na ol laip skil we PNG Visen 2050 i tagetim. Inap long mun Mas long dispela yia, GGP i fandim ol 252 grasrut projek we ol i go hetim insait long ol NGO na ol lokol gavman yunit, ol skul na ol haus sik. Olgeta mani helpim we gavman bilong Japan i tromoim aninit long GGP projek long PNG em K36 milian. Ol yangpela go long kedet skul long Nu Silan PNG i gat bikpela nit long menpawa o ol wok manmeri long ol kain wok na Air Niugini i wok long helpim kamapim ol woklain yet bilong PNG wantaim kedetsip trening progrem bilong ol pailot na ekaraf mentenens long olgeta yia. Long dispela namba 10 yia we Airniugini i save sapotim ol sumatin wantaim sponsasip we i baim ol skul fi, ples bilong slip, kaikai, baim ol buk, givim poket aluwens na pe bilong balus tiket long go skul ovasis long Australia na Nu Silan, progrem i salim 12-pela sumatin long kedet skul bilong kamap ol pailot long Nu Silan. Dispela em i namba wan grup bilong Air Niugini kedet i go skul long Nu Silan. Kampani i bin makim dispela 12-pela sumatin long ol lain i bin aplai long Gret 12 na ol teseri institusen long kantri husat i bin skorim ol gutpela mak long ol tes we Air Niugini yet i putim kamap. Nem bilong ol lain husat i bin lusim PNG tupela wik i go pinis long go long Air Nu Silan Aviesen Institut long Christchurch long Nu Silan em long, Allan Gaige, John Toroda, Benjamin Koae, Chuck Matane, Elton Tunkia, Kanawu Wanma, Steven Alois, Kupa Korua, Mark Uberawa na Reginald Jalina. Sif Eksekyutiv Opisa bilong Air Niugini, Wasantha Kumarasiri, taim em i tok amamas long ol sumatin i bin salensim ol tu long yusim gut dispela gutpela sans na invesmen we Air Niugini i givim long ol. Balus kampani i tromoim NZD$190,000 long wanwan kedet. PProgrem bai ron long 4-pela yia na ol sumatin bai lainim tiori skul, prektikel trening na asesmen taim oi wokim Aprovd EASA 147 Besik Mentenens Kos long tupela yia.

7 P8 Wantok Oktoba 4-10, 2012 nius Ol perisina strongim fan resing long nupela haus lotu Veronica Hatutasi i raitim OL perisina bilong Sen Charles Lwanga long Gerehu, Nesenel Kapitel Distrik i wok strong na putim han wantaim long resim mani long pinisim nupela haus lotu bilong ol. Ol bin rausim olpela haus lotu long mun Epril las yia bihain tasol long Ista selebresen long sanapim nupela na bikpela moa haus lotu long wanem, populesen bilong ol Katolik i save go lotu long hap i groa na go antap taim ol yia i ron. Nupela bilding bai kostim moa long K4 milian na Tasman Bildas em wanpela bilding konstraksen kampani bilong Australia i operet long Mosbi, i bin winim tenda long ol narapela, i wok long bildim haus lotu i stap. Wok long bildim nupela sios bilding i bin stat long mun Epril long dispela yia na i kam inap nau, em i klostu pinis. Siaman bilong Peris Sios Bilding Komiti, George Warkarat, i tok ol bai piniism wok long nupela sios long mun Disemba na ol perisina i ken selebretim Krismas Misa lotu long en Ėm i tok aninit long Gavman na Sios Patnasip Progrem, nesenel gavman i bin givim K2 milian i go long peris long helpim sanapim nupela sios bilding taim peris yet, aninit long ol fan resing wok bilong ol yet ol bin statim krismas i go pinis, i putim K1 milian. Tasol em i tok moa wok i kamap olsem ol fom o samting bilong sindaun long sios long ol na ol narapela samting moa, na olsem, ol bai nidim narapela K1 milian. Olsem na Mista Warkarat i tok insait long las tripela yia na moa yet, long dispela yia taim ol perisina i lukim sios bilding i sanap pinis, ol perisina i strongim tingting na wok long kamapim mani long pinisim bilding. Long las wik Fraide nait, wanpela bikpela fan resing wok i bin kamap taim fan resing komiti i holim Koporet Dina long Dynasti Restron long Visen Siti, Pot Mosbi, na kamapim K257,300 long kes tok promis long givim mani. Ol kesmani stret ol bin kisim long salim ol tebol long ol koporet o ol bikpela kampani long K7,000 long wanpela tebol em long K97,800. Manimak long ol lain i bin mekim tok promis long givim mani long dispel nait em long K10,500. Goilala Palamen Memba, Daniel Mona husat i bin stap tu long dispela koporet dina i bin mekim promis long givim K20,000. Bungim olgeta dispela mani Koporet dina i kamapim, em long K257,300. Em i wok nau bilong ol perisina long kamapim narapela K149,000 long ol tebol we nogat kampani i bin kisim. Long PNG Indipendens wiken, ol perisina insait long ol rijinel grup i wokim ol fan resing long Botenikel Gaden bilong Yunivesiti bilong PNG. Pastaim long en na i go moa yet, ol liteji, mama, Sande skul na ol narapela sios grup moa i hatwok long wokim ol fan resing bilong ol na bungim mani long sios bilding projek. Fan resing kodineta, Peter Pinoko, i tok stat long dispela yia inap long las mun Septemba, komiti bilong em i kamapim na long las wik, i benkim pinis K64,000. Namel long 800 na 1,000 pipel bai nap long dispela nupela sios bilding we i bikpela moa long olpela sios we ol bin bildim long mak namel long 50 na 100 bilip manmeri. Bihain long Misa lotu las wik Sande, Mista Warkarat i bin kisim dispela ripota i go raun lukim nupela bilding. Bikpela bilong bilding em 42 mita i go antap na 25 mita (wide) waid i gat bikpela spes long putim ol sit long sindaun long ol i wankain olsem dispela long Sen Mary s katitrel, tupela rum bilong harim konpesio we tupela pater i ken harim konpesio long sem taim, wanpela kaunseling na miting rum, tupela sakristi rum we dispela bilong pater bai gat ekondisen na em bai yusim tu olsem opis, pulpit o hap bilong pater i toktok long en, Alta, hap long wokim baptism, na bikpela tawa sios belo i stap long en. Mista Warkarat i autim bikpela tok tenkyu i go long helpim bilong nesenel gavman long K2 milian em bin givim long peris, na moa yet tu, ol perisina long bikpela na gutpela hatwok long kamapim narapela K2 milian. Pastaim peris pris bilong Sen Charles long 8-pela krismas, Pater John Wilio, i bin kirapim bel bilong ol perisina long strongim wok bilong fan resing insait long las tripela yia. Em na nupela peris pris, Pater Kautu, i autim tok amamas long ol perisina long gutpela sapot na givim mani wantaim gutpela bel na tingting bilong helpim sios. Mista Warkarat, Pinoko na tupela pater ya i tok nupela Sen Charles peris sios bilding e mi wanpela modern sios bilding bai gat sampela ol nupela samting ol sios bilding i gat long en, na tu, bikpela sios bilding insait long NCD. Ol i tok dispela sios bilding projek em i lokol bikos ol i no kisim ausait o ovasis helpim long kamapim, tasol hatwok na bung wantaim bilong ol perisina yet, na donesen bilong pastaim Somare gavman. OL TASMAN BILDA WOKMAN: Wok bilong sanapim nupela Sen Charles Peris haus lotu i wok long kam gut na nau, em i klostu pinis. Poto: Nicky Bernard

8 P10 Wantok Oktoba 4-10, 2012 siosnius OL MSC bai selebretim silva jubili bilong DBC long Bomana DISPELA wiken Sarere Oktoba 6 bai lukim De Boismenu Kolis (DBC) long Bomana ausait long Mosbi siti i selebretim golden jubili, o 50 krismas bilong em. Long redi long dispela selebresen, ol Misinari bilong Sekret Hat (MSC) wantaim ol leiti o ol manmeri nating na ol peris long Mosbi siti we ol MSC lain i save lukautim i wokim ol sampela spiritual na fisikel progrem bilong strongim ol long tupela sait wantaim. DBC i wanpela Katolik Kolis we i givim trening skul long ol yasngpela manlong kamap ol pater long rilijes oda bilong MSC Santu Hat bilong Jisas. Ol bin sanapim dispela kolis long Bomana long yia Kolis i kisim nem bilong paionia misinari pater long PNG bilong kantri Frans na wanpela MSC pater, Asbisop Alain De Boismenu. Em bin wok na stap long Yul Ailan na Mosbi moa long 50 krismas. Ol nupela hetmanmeri wokim kos Paulus Tali i raitim IKPELA salens i go ong ol het manmeri ilong Abunuka Luteran ongrigesen long mekim ut wok na helpim ol arapela insait long eris na komyuniti ol i tap na wok long ol. bunuka Luteran ongrigsen i stap long en Barnabas, 10 Mail usait long Lae siti. Pasto Zawe Sandre i okim dispela salens ong seremoni we ol het anmeri i bin kisim ol etifiket pepa bilong ol ihain long wanpela rening woksop ol bin indaun long en long isim moa save long ok bilong ol. Em i tok ol Luteran Kristen i mas lukim ol yet na ol narapela olsem Jisas i stap wantaim ol. Em bin tokim ol 17- pela het manmeri olsem nau ol i kamap ol wokman bilong God na ol i mas komitim ol yet na kamap olsem glas long luk na helpim ol arapela long bilip na tok bilong God. Nau yupela ol het manmeri, i gutpela yupela i greduet long mekim wok bilong God. Yupela i gat moa wok long bringim Tok bilon g God i go long ol lain i no klia na i no kisim yet Tok, Pasto Zawe i tok. Long planti taim tu, wok sios insait long kongrigsen, peris na seket i save gat hevi na ol dispela het man na meri i gat bikpela wok long sevim ol sipsip bilong ol. Planti taim long setelemen, blok na komyuniti, i save gat ol kain hevi istap we planti yangpela i nogat gutpela sindaun, famili i kros i go kam, i nogat wanbel long ol sios, lida olsem ol pasto, ol evanjelis, het man meri, yut lida, Sande skul na ol tisa. Olsem na ol i mas mas wok bung wantaim long bringim tok bilong God i go long ol kristen na i ken strongim bilip bilong ol. Pestode bilong peris Ol perisina bilong Sen Michael s Hanuabada i wokim Misa lotu bilong luksave long pestode bilong was Santu bilong ol. Poto: Pater Paul Liwun SVD Em bin statim wok bilong MSC long Mosbi Daiosis long yia. Dispela bikman i bin dai long yia 1953 na ol bin planim em long Kubuna katolik Misin long as bilong ol maunten bilong Goilala. Insait long 50 yia DBC Kolis i kamap, samting olsem 250 man PNG na Kiribati i kisim trening long em. Long dispela, 7-pela i kamap ol bisop, 83 ol pater we wanpela i bin kamap palamen memba, tupela Hai Komisina na planti sinia memba long pablik sevis, praivet sekta na midia. Ol dispela i kamap bisop husat i kisim trening long DBC em ol, Asbisop John Ribat bilong Pot Mosbi Asdaiosis, Bisop Paul Mea bilong Tarawa-Kiribati, Bisop Ambrose Kiapseni bilong Kavieng, Bisop Patrick Taval bilong Kerema na Bisop Rochus Tatamai bilong Bereina. Siaman bilong Ogenaising Komiti, Dominic Tomar, long dispela wik i tok ol bin sanapim dispela kolis wantiam tingting olsem meja o bikpela seminari skul bilong ol MSC long Pasifik. Ol intanesenel profesa bilong MSC kongrikesen i save tisa long kolis. Em bin kisim luksave olsem wanpela kolis taim em i kamap memba bilong Holi Spirit Rijinel Seminari long Nau em i kamap memba bilong kolis bilong Katolik Tiolojikel Institut (CTI) long Bomana. Ol bin opim kolis ya long Disemba 8, tasol selebresen bai kamap long dispela wiken Sarere Oktoba 6. Ol spiritual wok redi long dispela selebresen i bin stat long mun Epril long dispela yia we ol i redim mna karimaut ol sampela progrem olsem, wanpela de ritrit ol bin holim long mun Jun long dispela yia wantaim het tok: May They Know You o, Ol i ken luksave long yu. Wanpela semina tu ol bin holim long mun Julai em ol bin glasim bihain taim bilong DBC, wanpela wokabaut i go long matmat bilong Asbisop De Boismenu long Kubuna long mun Ogas na spesel misa lotu long olgeta MSC lain i dai pinis na ol im planim long Bomana Woa matmat. Ol i redim pinis wanpela spesel singsing long singim long dispela juibili selebresen de. Sampela ol projek ol i wok long karimaut long tingim 50 yia jubili selebresen em long wokim ol hetston long matmat bilong ol lain MSC pater ol bin planim ol long MSC matmat long Bomana, bildim ples long putim stetyu bilong Mama Maria bilong Santu Hat, wokim wanpela stej ol bai yusim taim ol samting i kamap, ol strit lait na stretim ol bilding na ol narapela samting long kolis. Bilding program bai go het bihain long selebresen wantaim wok long sanapim wanpela kompyuta leboretori kolis. kontribusen bilong sampela peris long Mosbi, ol MSC komyuniti long PNG, ol lain i save sapotim dispela kongrikesen, ol wan wan man na grup, salim ol Jubili tisiot, ol laplap, kep na jubili megesin. Ol bin kamapim wanpela komiti long go pas long ol wok redi bilong dispela selebresen na rekta bilong DBC i stap insait long em wantaim ol sumatin long kolis, ol lain i bin skul long kolis pastaim na ol Katolik lei manmeri. Ogenaising Komiti Siaman Mista Tomar i tok em i lukim gutpela wok bung ol pipel i gat na ol i givim sapot long lewa bilong ol. Em i tok Supiria Jenerel o bosman bilong olgeta MSC long wol i stap long Rom bai stap long dispela selebresen. Em i tok tu olsem sampela ges na ol eks sumatin bilong kolis bai kam long ovasis. Tupela i stap long namba wan grup i bin statim kolis. Wanpela em long Dokta Pater Martin Wilson husat i tisa long filosofi, na Bisop bilong Kiribati em OL HET MANMERI: Ol dispela lain het manmeri bilong Abanuka Kongrigesen i pinisim wanpela kos na kisim setifiket bilong ol. Poto Paulus Tali Pater Paul Liwun SVD i raitim SEN Michael Peris Hanuabada i bin kamap laip long laspela wik bilong mun Septemba Em i wik na de bilong mekim kain kain wok redi bilong selebresen. Longpela taim i go pinis, ol i no selebretim pestode bilong Santu Michael, was santu bilong Peris. Olgeta yia, ol i save wokim wantaim Boubou o sacrifais/spesel ofa i go long sios. Tingting bilong ol i go long boubou o ofa mani tasol na ol i lusim tingting long was santu bilong peris. Long namba tri yia bilong Pater Paul Liwun SVD i kamap peris pris long Sen Michaels, em i bin tromwe adia o tingting i go long Peris Pastorel Kaunsel sapos ol i ken selebretim pestode bilong peris, na bihain ol i ken wokim Boubou. Olgeta i tok orait na manmeri i sapotim dispela tingting. Stat long Trinde 26 Septemba 2012, ol i wokim spesel lotu ol i kolim Triduum, tripela de bilong lotu. Em i wanpela we bilong wokim spirituel wok redi bilong hat bilong pipel. Long dispela tripela de, ol i bin reflektim o glasim na skelim wok bilong Santu Akensel Michael. Ol i no lainim wok na bilip long Akensel Michael bilong skul bilong Katolik Sios tasol. Nogat. Ol i bin lainim tu wok na bilip bilong narapela sios na Islam, hau ol i lukim na bilip long Santu Michael. Bikpela de i bin kamap long Sande 30 Septemba Olgeta manmeri, yangpela na pikinini i kam wantaim amamas na selebret. Pater Paul i tok tenkyu long ol misineri bipo husat i bin makim Santu Michael long kamap was santu bilong Katolik Sios long Hanuabada. Em i tok Ating ol i makim Santu Michael bikos ol i bin painim aut planti spirit bilong satan i stap long dispela ples. Long helpim bilong Santu Michael, bai yumi pait wantaim spirit bilong satan. Inap nau tu satan i stap yet insait long peris bilong yumi. I gat pasin bilong brukim marit, spak, kros pait, pamuk, gossip o tok baksait na bilas long narapela, daunim narapela na moa yet... Olsem na yumi askim God, bai wantaim helpim bilong Santu Michael, yumi pait wantaim satan i go yet. Bihain long lotu ol i selebret long fron bilong haus lotu.

9 komentri Oktoba 4-10, 2012 Wantok P13 KOMENTRI Pasin bilong holim na givim save Jada 012 Solwara maining winim save bilong yumi Planti toktok i kamap ol pipel i no papa long graun, pinis long gutpela na solwara na ol pis na rif. nogut bilong si bed Tasol bai i gat sampela hevi maining we bai kamap namel i kamap long laip na sindaun long solwara bilong Nu AIlans bilong ol ples na pipel i stap provins kam olsem long long ol nambis bilong ol dispela provins o nogat? Long Manus, Madang na Wes Nu Briten provins. liklik tingting tasol, sapos Dispela em wanpela kain masin i digim hul long graun maining projek we bai kamap maining olsem mas toktok aninit long solwara, bai dispela hul i daunim ol wara go aninit long solwara na yumi ol klia long yumi ol grasrut bai pipel bilong Papua Niugini no yumi ken kisim save. daun. Ating bai solwara bai save lukim kain projek olsem Nogut bai maining kampani rives liklik go bek lusim nambis bikos bikpela hul i daunim bipo long laip bilong yumi. bai kisim ol oil na ges aninit Em ol bikpela mama maining kampani insait long wol save long solwara na no inap peim wara go daun. mekim kain maining olsem wanpela man long ples bikos Bai i gat ol doti na bagarap long aninit we inap bagarap aninit long solwara. ol save olsem yumi no papagraun long ol graun aninit ol kaikai bilong ol pis na abus TIngim, solwara em i no bilong solwara o nogat?. wankain olsem graun we long solwara. Sapos oil na ges i lik aninit yumi wanwan famili o klen i Gavman bilong Papua Niugini i sainim agrimen pinis kamap long solwara na ol long solwara bai i poisin gat nem olsem papagraun. Solwara em bikpela wara wantaim dispela maining abus na rif o nogat?. tasol na graun aninit long solwara em husat i papagraun. kampani long karimaut wok Bai masin i brukim ol Tumbuna bilong husat save bilong drilim paip go daun maunten na graun aninit long solwara o nogat?. Na ol pipia raun long dispela graun bipo long graun aninit long solwara long pulim oil na ges bai ol bungim long we?. na planim kokonas o kaukau Em ol liklik askim tasol bilong yumi ol liklik manmeri bi- o tanget o kain samting kam antap long sip bilong ol. olsem. Ating ol pis em bilong Ating gavman bilong long Papua Niugini na yumi tu o nogat?. Mi no klia Papua Niugini save olsem tumas long dispela tasol gutpela moa long gavman wan- kain bikpela projek olsem moabeta ol saveman bilong em bai kisim bikpela mani long dispela wok maining we taim ol saveman bilong kain wantaim gavman mas skulim yumi liklik long kisim liklik moa save long kain mama maining olsem. Em samting bilong ol waitman we ol gat bikpela save na ol save mekim long planti hap bilong wol we save bilong yumi i tamblo tumas long klia long dispela kain wok. TIngim tasol, em bikpela wok maining na traipela mani ol bai kisim na bai yumi ol grasrut bilong Papua Niugini bai kisim liklik loyolti tu o nogat?. Dispela maining nau bai winim tru save bilong yumi ol pipel nau olsem yumi ol pipel mas toktok strong long moa toktok na tok klia mas kam long yumi. Pulim straik antap long solwara tu i no seif long yumi olgeta bikos kanu bai kapsait na yumi inap drink solwara na sotwin sapos polis ronim yumi. Olgeta Provinsel Gavman na ol memba na ol saveman bilong PNG mas mekim eksen nau na kam klia long ol pipel bilong Papua Niugini long dispela bikpela mama projek. SAPOS yu wanpela longpela taim wokmanmeri i holim wok longpela taim tru, na i kisim planti luksave long savemak yu gat long dispela wok, bai yu givim long narapela i kamap asde tasol long makim bilong wanpela nupela bosman? Dispela em i wanpela belhevi i save stap wantaim planti gutpela wokmanmeri long pablik sevis, husat i save long wok bilong ol, tasol long taim bilong nupela gavman o gavman i senis, o minista i senis, ol i save belsut taim nupela minista i makim ol kandre, brata, ankol na hauslain bilong em i go long mekim wok bilong gavman. Tru tumas, pasin bilong givim wok long ol wanfamili, i no nupela samting long yumi Papua Niugini. Long dispela as tasol, planti ol savemanmeri bilong yumi long pablik sevis, i save pret na no laik givim save bilong ol long ol arapela. Dispela i save lukim ol pablik sevis bilong yumi save go bam yet, taim ol nupela manmeri i go insait bihainim oda bilong ol bosmanmeri. Tasol husat tru i ken tok olsem dispela man o meri i no gutpela manmeri. Sapos yu save long bel bilong man, na yu save long strong bilong bel bilong em, na pasin bilong em, watpo bai yu rausim em long wok em i wok long strong gut na stap. I gutpela olsem ol nupela minista i wok long go daun long pablik sevis na mekim wok. Tasol i no gutpela taim ol i makim ol savepes bilong ol yet long mekim wok ol i nogat save long en. Em nau, olsem ol yangpela bilong tude i save tok, bai yumi suvim man i no save long wok bilong em long ronim kar long namba wan gia tasol, na bai yumi no inap lukim tru tru spid bilong em. Yumi gat planti savemanmeri i stap long pablik sevis. Noken rausim ol nating bihainim tok stil bilong narapela. Nogut man i givim advais long yu olsem minista, i no gat save long mekim wok, na yusim posisen bilong em tasol long rausim birua bilong em nating. Published at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.

10 P18 Wantok Oktoba 4-10, 2012 entatenmen De - Mande Fraide 6am 10am Sankamap show Host: Kas.T 6:00am Major Nius Bulletin 6:15am Komiuniti Notis Bod 6:25am Taim Bifo wanpela singsing b long bifo. 6:30am Nius Hetlains 6:45am Bonde gritins 7:00am Major Nius Bulletin YUMIFM Nius Senta 7:05am YU TOK komiuniti awenes program 7:15am WAN 4 DA ROAD Hit Prediction niupela singsing 7:30am Tok Pilai stori b long putim smail long nus pes. 8:00am Major Nius Bulletin YUMIFM Nius Senta 8:05am YU TOK komiuniti awenes program 8:15am Papa Heni Fuka Show. 9:00am Nius Bulletin YUMIFM Nius Senta 9:15am Luksave long Komiuniti (Redio Pilai) Fraidei 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Spots 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Helt 8.15PM Musik 8.30PM NIUS 8.40PM Spots Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas TUNDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Mama Graun 8.15PM Musik/Spots 8.30PM NIUS 8.40PM Helt Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas TRINDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Focus 8.15PM Musik/Spots 8.30PM NIUS 8.40PM Mama Graun Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas FONDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Youth 8.15PM Musik/Spots 8.30PM NIUS 8.40PM Focus Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas FRAIDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Wantok 8.15PM Musik 8.30PM NIUS 8.40PM Youth Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas SARERE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Wantok 8PM Lokal Ben 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas SANDE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Femili Blong Serah (Redio Plei) 8PM Lukluk Bek Long Wik 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas FONDE 4 OKTOBA, 2012 Program bilong Wanwan De RADIO AUSTRALIA TOK PISIN PROGRAM HARIM LONG: FM 4.45 AM G AUSTRALIA NETWORK :00 AM G JOYCE MEYER 5:30 AM EMTV NEWS REPLAY 6:30 AM G TODAY 9:00 AM G CLASSROOM BROADCAST 9:00 9:40 GRADE 7 MATHEMATICS 9:50 10:30 GRADE 7 SCIENCE 0:40 11:15 GRADE 8 MATHEMATICS 1:20 12:00 GRADE 8 SCIENCE 2:00 PM G EMTV MIDDAY NEWS UP 1PM 3PM G CLASSROOM BROADCASTS 1:00 1:40 GRADE 6 MATHEMATICS 1:50 2:30 GRADE 6 SCIENCE :30 3:00 DEPI :00 PM G KIDS KONA 3.00 PM DORA THE EXPLORER.30PM NEW MACDONALD S FARM :00PM THE SHAK :30PM KITCHEN WHIZ :00 PM G A FUNNIEST HOME VIDEO SHOW Tasol 9:30am Final aua cruz 10am 3pm Monin Trek na Belo Pack Host: Mummy DASH 10:00am - Major Nius Bulletin YUMIFM Nius Senta 10:05am YU TOK komiuniti awenes program 10:15am Kona b long yu. 10:45am YUMI PAINIM WOK Segment 11:00am Nius YUMIFM Nius Senta 11:05am YU TOK komiuniti awenes program 11:10am Lukautim yu yet - Helt toktok 11:30am Nius Hetlains b long Belo Taim - Laik b long yu Niupela singsing previu 12:00pm Major Nius Bulletin YUMIFM Nius Senta 12:05pm YU TOK komiuniti awenes program 12:10pm BELO Pack Belo taim rekwes na dedikesen 12:15pm Komiuniti Notis Bod 12:20pm BELO Pack Belo taim rekwes na dedikesen 1:00pm Nius YUMIFM Nius Senta 1:05pm YU TOK komiuniti awenes program 1:10pm BELO Pack - Belo taim rekwes na dedikasen EMTV Television Guide 5:30 PM G TRAPPED S2/EP#12 5:55 PM G EMTV TOKSAVE 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 7:00 PM G RAIT MUSIK 8:00 PM G RESOURCE PNG 9.00 PM G SOCCER EXTRA 9.08 PM G HOT SPOT #22 9:30 PM G NRL FOOTY SHOW 11:00 PM G DIGICEL STARS 3 EP#6 11:30 PM G EMTV NEWS REPLAY FRAIDE 5 OKTOBA, AM G AUSTRALIA NETWORK 5:00 AM G JOYCE MEYER 5:30 AM G TODAY 9:00 AMG CLASSROOM BROADCAST 9:00 9:40 GRADE 7 MATHEMATICS 9:50 10:30 GRADE 7 SCIENCE 10:40 11:15 GRADE 8 MATHEMATICS 11:20 12:00 GRADE 8 SCIENCE 12:00 PM G EMTV MIDDAY NEWS 2:00pm Major Nius Bulletin YUMIFM Nius 2:05pm YU TOK komiuniti awenes program 2:45pm YUMI PAINIM WOK Segment 3pm 7pm Avinun Draiv Taim Host: Vaviessie 3:00pm Nius YUMIFM Nius Senta 3:05pm YU TOK komiuniti awenes program 3:10pm Avinun cruz 4:00pm NIUS - YUMIFM Senta 4:05pm YU TOK komiuniti awenes program 4:10pm FOAPELA KAM GUD LONG 4 foapela singsing 4:30pm Nius Hetlains 4:45pm YUMI PANIM WOK Segment 5:00pm Major Nius Hetlains YUMIFM Nius Senta 5:05pm YU TOK komiuniti awenes program 5:10pm 6:00pm KULCHA Musik (1 hr) skelim lokal musik 6pm 7pm NAIT BEAT Host: Vaviessie 6:00pm MAJOR NIUS BULLETIN YUMIFM NIUS Senta 6:05pm YU TOK komiuniti awenes program 1PM 3PM G CLASSROOM BROADCASTS 1:00 1: 40 GRADE 6 MATHEMATICS 1:50 2:30 GRADE 6 SCIENCE 2:30 3:00 DEPI 3:00 PM G KIDS KONA 3.00 PM BACKYARDIGANS 3.30PM NEW MACDONALD S FARM 4:00PM DTSTW S1/Pilot 5:00 PM G A FUNNIEST HOME VIDEO A 5:30 PM G TRAPPED #13 5:57 PM G CRIME STOPPERS 6:00 PM G NATIONAL EMTV NEWS 7:00 PM G IN MORESBY TONIGHT 7:30 PM G BEST OF FOOTY :27 PM G EMTV TOKSAVE 9:30 PM G MOVIE OCEANS 11 11:30 PM G EMTV NEWS REPLAY SARARE 6 OKTOBA, :00 AM G AUSTRALIA NETWORK 6:00 AM EMTV NEWS REPLAY 6:10pm 7:00pm Mon kamap sho 6:45pm Komiuniti Notis Bod 7:00pm 9:00pm COCA COLA GARAMUT Host: Angra Kennedy 7:00pm - Nius YUMIFM NIUS SENTA 7:05pm YU TOK komiuniti awenes program 9:00pm 00am - Nait Beat Isi Cruz long nait 00am 6am BRUKIM TULAIT SHOW Host: Tuluvan Vitz/Talaigu Sopi/Bata Rat 00:00 Early Monin Taim Cruz ( ol lain brukim tulait shift) - Miusik / Request / Tok pilai - Kipim Kampani long ol nait shift. Wikens Sarere 6am 10:00am Wiken Sanrais Host: Talaigu Sopie 7am 9am Sarere Monin Cruz 9am 11am - Monin Treks 11am 1pm - National Weekly Hit Parade Host: Kasty - 1st aua NWHP 12:00pm NIUS YUMIFM Nius Senta 12pm 1pm - 2nd aua NWHP Raun wantaim Wantok kru... 7:00 AM G WAYBULOO 7:30 AM G ULTIMATE GUINESS WORLD 8:00 AM G YOGA SUTRA EP# 13 Rpt 8:30 AM G K-WAVE EP#15 9:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 11:30 AM G NRL GRAND FINAL REPLAY 1:30 PM G ROUND 5 SANZAR RUGBY 3:30 PM G ROUND 5 SANZAR RUGBY 5:30 PM G OLSEM WANEM EP#5 6:00 PM G NATIONAL EMTV NEWS 6:30 PM G NO ORDINARY FAMILY 7:30 PM G HOMELAND YR.1 8:30 PM G RAIT MUSIK Repeat 9:30 PM G EMTV NEWS REPLAY SANDE 7 OKTOBA, :00 AM G AUSTRALIA NETWORK 6:30 AM G EMTV NEWS REPLAY 7:00 AM G HILLSONG Join Pastor Brian Houston every Sunday morning as he teaches to changes mindsets and empower peo Sarere belo cruz Host: Tuluvan Vitz 1pm 2pm Sarere Belo Taim Dedikesen 2:00pm NIUS YUMIFM Nius Senta 2pm 6pm - Sarere Avinun Cruz 6:00pm NIUS YUMIFM Nius Senta 6pm 00:00am - Nait beat 7pm 9pm - Coca Cola Garamut 9pm 00:00am - Nait cruz 00:00am 6am - Brukim Tulait Show Wiken - Sandei 6am 10am Wiken Sanrais / Sandei Monin wokabaut Muisik 10am 12noon Monin Treks 12noon NIUS YUMIFM Nius Senta 12 2pm Sandei Belo Taim Music 2:00pm NIUS YUMIFM Nius Senta 2pm 6pm Sandei Avinun Draiv Music 6pm - Nius YUMIFM Nius Senta 6pm 8pm GOSPEL REKWES AUA 8pm 00:00am - Late Nait Cruz Poroman Aua 00:00am 6am - Brukim Tulait Show Program Director YUMIFM Kasty PNG Gat Talen Gren Fainol 7:30 AM G CHIT CHAT with Sir. Paulias 7:35 AM G JOSEPH KINGAL MINISTRIES 8:00 AM G YOGA SUTRA #14 Strength G BUSINESS PNG Repeat 9:00 AM G MARTIN MYSTERY #8 10:00 AM G RESOURCE PNG repeat 11:00 AM G AROUND THE WORLD IN 85 PLATES S1 Ep#15 & 16 - Man chester 1 & 2 12:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 2:00 PM G ROUND 6 SANZAR RUGBY 4:00 PM G ROUND 6 SANZAR RUGBY a 6:00 PM G NATIONAL EMTV NEWS 6:30 PM G DIGICEL STARS 3 7:30 PM G 60 MINUTES 8:30 PM G Chit Chat Rpt 8:35 PM MOVIE OCEAN S 12 10:30 PM G HILLSONG Rpt. 11:00 PM G NATIONAL EMTV NEWS Replay

11 TORO komik Oktoba 4-10, 2012 Wantok P19 BIABIA KANAGE TOKWIN Rot na Pothol long Mosbi bai stret bipo Novemba OL bikpela rot long Mosbi bai ol stretim bipo long Novemba 3 long dispela yia. Dispela long wanem pikinini man bilong Kwin, Prins Charles, na meri bilong em bai kam raun long PNG. Mosbi em bikpela siti na ol rot bilong em i wok long go liklik long wanem, planti ol seken kar i wok long kam insait long kantri, na ol manmeri gat sans long kisim kar bilong ol yet. Olsem na ol rot i wok long bagarap long wanem planti kar tumas, pothol i wok long kam klostu klostu, na ol lain mekim rot i wok long giaman long kisim mani olsem na ol no save mekim rot bai stap longpela taim. Bipo lain save mekim rot save mekim gutpela na trupela wok olsem na rot save stap longpela, na nau ol dispela lain kisim kontrak em bilong kisim mani tasol. Olsem na dispela tripela wik, ol lain bilong stretim rot bai kilim skin gen long stretim ol rot we Prins Charles na meri bilong em bai ron long en tai mol kam long Mosbi. Dispela ol rot bai no inap bagarap sapos trupela wok kamap long en na tingting bilong kisim mani tasol tu i no stap. Tokwin tasol. Ansa bilong las wik Pasol Ansa bilong las wik Sudoku EMTV Television Guide MANDE 1 OKTOBA, AM G AUSTRALIA NETWORK :00 AM G JOYCE MEYER :30 AM EMTV NEWS REPLAY :00 AM G TODAY :00 AM G CLASSROOM BROADCAST :00 9:40 GRADE 7 MATHEMATICS :50 10:30 GRADE 7 SCIENCE 0:40 11:15 GRADE 8 MATHEMATICS 1:20 12:00 GRADE 8 SCIENCE 2:00 AM G AUSTRALIAN NETWORK PM 3PMG CLASSROOM BROADCASTS :00 1:40 GRADE 6 MATHEMATICS :50 2:30 GRADE 6 SCIENCE :30 3:00 DEPI :00 PM G KIDS KONA 3.00 PM DORA THE EXPLORER 3.30PM NEW MACDONALD S FARM 4:00PM THE SHAK 4:30PM KITCHEN WHIZ :00 PM G A FUNNIEST HOME VIDEO 5:30 PM G TRAPPED EP#9/26 5:57 PM G CRIME STOPPERS 6.00 PM G NATIONAL EMTV NEWS 7:00 PM G ONCE UPON A TIME #7 8:00 PM G ONCE UPON A TIME #8 9:00 PM G TOK PIKSA 9:30 PM G SPORTS SCENE 9:57 PM G EMTV TOKSAVE 10:00 PM G EMTV NEWS REPLAY 11:00 PM AUSTRALIA NETWORK TUNDE 2 OKTOBA, AM G AUSTRALIA NETWORK 5:30 AM G JOYCE MEYER 6:30 AM G EMTV NEWS REPLAY 5:30 AM G TODAY 9:00 AM G CLASSROOM BROADCAST 9:00 9:40 GRADE 7 MATHEMATICS 9:50 10:30 GRADE 7 SCIENCE 10:40 11:15 GRADE 8 MATHEMATICS 11:20 12:00 GRADE 8 SCIENCE 12:00 AM G AUSTRALIAN NETWORK 1PM 3PM G CLASSROOM BROADCASTS 1:00 1:40 GRADE 6 MATHEMATICS 1:50 2:30 GRADE 6 SCIENCE 2:30 3:00 DEPI 3:00 PM G KIDS KONA 3.00 PM DORA THE EXPLORER 3.30PM NEW MACDONALD S FARM 4:00PM THE SHAK 4:30PM KITCHEN WHIZ 5:00 PM G A FUNNIEST HOME VIDEO 5:30 PM G TRAPPED Ep# 10 6:00 PM G NATIONAL EMTV NEWS 7:00 PM G HAUS & HOME #21 7:30 PM G BUSINESS PNG EP#14/16 8:00 PM 9:00 PM PGR TERRA NOVA S1 Ep# 9/13 G LEGENDS OF THE SEEKER S2 10:00 PM G EMTV NEWS REPLAY 11:00 AM G AUSTRALIA NETWORK TRINDE 3 OKTOBA, AM G AUSTRALIA NETWORK 5:00 AM G JOYCE MEYER 5:30 AM EMTV NEWS REPLAY 6:30 AM G TODAY 9:00 AM G CLASSROOM BROADCAST 9:00 9:4 0GRADE 7 MATHEMATICS 9:50 10:30 GRADE 7 SCIENCE 10:40 11:15 GRADE 8 MATHEMATICS 11:20 12:00 GRADE 8 SCIENCE 12:00 PM G EMTV MIDDAY NEWS 1PM 3PM G CLASSROOM BROADCASTS 1:00 1:40 GRADE 6 MATHEMATICS 1:50 2:30 GRADE 6 SCIENCE 2:30 3:00 DEPI 3:00 PM G KIDS KONA 3.00 PM DORA THE EXPLORER 3.30PM NEW MACDONALD S FARM 4:00PM THE SHAK 4:30PM MR. MAKER 5:00 PM G A FUNNIEST HOME VIDEO 5:30 PM G TRAPPED Ep#11 5:57 PM G CRIME STOPPERS 6:00 PM G NATIONAL EMTV NEWS 7:00 PM G FACT FILES #1 8:00 PM G PENN & TELLER FOOL US 9:00 PM G LEGENDS OF THE SEEKER 10:00 PM G NRL HIGHLIGHTS - FINALS 11:00 PM G EMTV NEWS REPLAY. Ol Progrem na Kilok i ken senis oltaim...

12 P20 Wantok Oktoba 4-10, 2012 penprenkanagelaiplain Raun wantaim Kanage olgeta wik NEM: Berthlyn Huaffe KRISMAS: 16(Meri) ADRES: Passam Primary School, P.O. Box 521, Wewak East Sepik Provins SAVE LAIKIM: Harim musik, pilai soka, pilai volibol mekim pani, kisim wara, watsim TV na ritim Baibel. Kanage painim wanpela liklik papi long rot na karim i go long haus...em hamamas tru na givim nem bilong papi,jambo...long apinun Kanage i mekim bikpela kaikai bilong Jambo na go singautim Jambo long kam kaikai..em singaut i stap na pilim olsem sampela lain i sanap klostu long em na em tanim na kirap nogut long lukim olgeta dok bilong kompaum i kam sanap na putim was long em...baga em kisim Jambo tasol na go bek insait long haus na givim kaikai bilong em long hap... NEM: Jimmy N. Nimms KRISMAS: 19 (man) ADRES: Kilipau village, P. O. Box 56, Vanimo Sandaun Provins SAVE LAIKIM: Raitim pas, ritim buk, harim musik, ring long fon na senisim presen. NEM: Rodney Wauku KRISMAS: 25 (man) ADRES: C/- Andrew Api Vanimo CIS, PO Box 124, Vanimo Sandaun Provins SAVE LAIKIM: Harim musik, pilai soka, watsim TV, swiming na painim stori. NEM: Jason Sull KRISMAS: 40 (Man) ADRES: P.O. Box 248, Madang Madang Provins SAVE LAIKIM: Ritim Niuspepa, harim musik, kukim kaikai, wasim klos, wokabaut, trevol go kam long bisnis insait long PNG na painim poromeri long stap wantaim oltaim. Yu ken ring long dispela namba, NEM: Jimmy Ekoda KRISMAS: 20 (man) ADRES: Sangara Vocational School, P O Box 170, Popondetta, Oro Provins SAVE LAIKIM: Go lotu, pilai soka, pilai volibal, painim wanpela meri long maritim na stap wantaim oltaim. Meri mas kambek NEM: Joe.K KRISMAS: 24 (man) ADRES: P O Box 1289, Goroka, EHP SAVE LAIKIM: Go lotu, pilai musik singim song, pilai spots, mekim pren na planti moa. NEM: Gima Tanget KRISMAS: 20 (meri) ADRES: Bugandi Secondary School, PO Box 1225, Lae Morobe Provins SAVE LAIKIM: Go lotu, ridim Baibel, mekim pren wantaim ol lotu manmeri, pilai ragbi,volibol and watsim TV(News). NEM: Presley Tai KRISMAS: 20 (Man) ADRES: PO Box 28, Mondomil Minj, Jiwaka Provins SAVE LAIKIM: Go lotu, ritim Baibel, ritim buk, stadi skul wok, pilai ragbi, harim musik na mekim poroman wantaim arapela. NEM: Belany Haikope KRISMAS: 19 ADRES: Don Bosco Araimiri Secondary, PO Box 159, Kerema Gulf Provins SAVE LAIKIM: Ritim buks, pilai gems, go lotu long Sande, mekim pani wantaim poroman. NEM: Bunau Dadis KRISMAS:31 (man) ADRES: Raibus Security Service Ltd, PO Box 1337, Madang, Madang Provins SAVE LAIKIM: Go danis, Lukim TV, harim musik na painim gutpela poromeri long stap wantaim oltaim. long mi-papa Dia Laiplain MI GAT 46 krismas na mi marit long meri bilong mi long 25 yias na mitupela i gat wanpela pikinini. Em i bikpela pinis na em i gat 21 yias. Mi wok olsem wanpela draiva wantaim wanpela loging o timba, na planti taim mi save stap long wok na i no tumas long haus wantaim meri na pikinini bilong mi. Meri bilong mi i wanpela sinia opisa wantaim wanpela gavman dipatmen na em i save raun long ol narapela provins long ol wok bilong em. Bikos mipela i no save stap long haus olsem famili, meri bilong mi nau i kisim promosen na go long siti wantaim nogat toksave long mi. Bihain mi painimaut olsem nau em i wok na stap wantaim man i bin givim em promosen. Mi laikim bek meri bilong mi. Bai mi mekim wanem nau? Desperate and Lost Husband Dia Pren, Tenkyu long rait i kam long Laiplain long serim wari yu gat long en, na kisim helpim long en. Mipela i luksave long belwari bilong yu taim meri bilong yu i ronawe na yu nogat save long en. Mipela i save kisim planti pas wantaim ol kain wari olsem i sut long marit. Pren, i luk olsem yutupela i marit long wok bilong yutupela na bikpela hul i stap namel we i lukim olsem marit bilong yu i bruk na meri i ronawe na stap nau wantaim narapela man. Mipela i sori long tok olsem long tude, planti wok manmeri i save wok i go i go na ol i no save bisi long ol famili bilong ol. Sampela i save slip long opis na sampela em ol pikinini i save stap wantaim ol hauslain bilong ol. Tasol em i wok bilong husat long lukautim ol dispela pikinini na famili? Tru, i gat taim we yu lusim ol pikinini na famili long wan wan taim, tasol dispela kain i no gutpela long wanem, yu ken lusim tingting long wok bilong yu taim yu givim olgeta taim long wokde na wiken long wok tasol. Dispela em abius bikos tru, yu givim mani, i nogat trupela laik pasin na lukaut yu givim long pikinini bilong yu. Edvais bilong mipela long yu em, glasim na skelim sindaun bilong yu long kisim sampela luksave. Pren, olgeta samting i gat as long kamap. Mipela i bilip olsem sapos yu save long wanem as tru na hevi i kamap long bilong yu, em i ken helpim yu long kisim luksave na stretim. I moabeta yu toktok wantaim kampani bos bilong yu long hevi i kamap long marit bilong yu na ol i ken daunim ol awa yu wok long en na bai yu ken i gat taim long stap wantaim famili bilong yu na stretim hevi. Pren, i mas gat sampela arapela as na watpo meri bilong yu i lusim yu na pikinini bilong yutupela. Yu traim long serim ol hevi bilong yu wantaim ol narapela famili memba? Yu ken toktok tu long ol narapela savelain husat i ken givim yu ol gutpela toktok na sapot taim yu bungim hevi. Mipela i luksave olsem yu laikim yet meri bilong yu na yu laikim em bek. Yutupela i stap insait long marit long 25 krismas na em i hat long brukim ol samting we yutupela i bildim longpela taim. Pren, sapos yutupela i marit long sios, pasin kastom o long gavman rejistri, meri bilong yu i wokim adaltri o bikpela rong pinis taim em i raun wantaim narapela man. Yu traim long toktok wantaim meri bilong yu long wanem samting yu pilim long en? I moabeta yu go lukim welfea opisa klostu long hap yu stap long en long toktok long dispela wari bilong yu na ol bai helpim yu. Maski wanem samting, God i laikim yumi stret wantaim ol lain we yumi laikim tasol ol i mekim samting long givim yumi hevi. Em no save lusim yumi. Ritim Hibru 13 ves 5. Bilip long em tude taim yu painim ol rot long stretim hevi yu gat long en na ritim tu Provebs 3 Ves 5 na 6. God i ken stiaim yu long ol disisen yu wokim. Pren bilong yu Laiplain Sapos yu gat wari, rait i kam long Lifeline, P O Box 6047, Boroko, NCD. Telipon: Raitim trupela nem na etres bilong yu na bai mipela i ken salim bekim long pas bilong yu. Bai mipela i no inap putim trupela nem bilong yu long stori.

13 bisnisrural PM go lukluk raun long Wafi Gol main PRAIM MINISTA Peter O Neill i go lukluk raun long Wafi Gol Main long Morobe Provins aste. Wafi Gol Maining em i wanpela bikpela foren dairek invesmen inapim mani mak 9.8 bilian US dola, we em i mekim namba tu bikpela invesmen bihain long PNG LNG Projek (US$18 bilian). Harmony Gold, wanpela maining kampani bilong Saut Afrika, i kamapim 50:50 join vensa wantaim Newcrest Maning Limited bilong Australia long divelopim Wafi Gol Projek. Aninit long Maining Ekt, PNG Gavman i gat sans long kisim 30 pesen sea long dispela maining projek tu. O Neill i bin go lukim dispela maining projek wantaim siaman bilong Harmony Gold, Patrice Motsepe, husat i kam lukluk raun long dispela kantri. Motsepe em i wanpela bikpela bilinia man na biknem man insiat long Saut Afrika yet. O Neill i bin go lukluk raun long dsipela maining bihain Eksekyutiv Dairekta Mashego Mashego, CEO (Saut-Is Esia), Johannes van Heerden, na Jeneral Menesa(Morobe Mining Joint Venture), David Wissink i tokim em long wanem samting i wok long kamap long dispela maining. O Neill i bin toktok wantaim Motsepe long sait bilong groa bilong ikonomi long PNG, na wok bilong ol provinsal gavman na papagraun long displa kain ol risos projek. Praim Minista i tok welkam long Motsepe long kam lukluk raun long kantri. Mi amamas long lukim dispela maining projek wantaim siaman bilong Harmony Gol, Motsepe. Ol pipel na kantri bai kisim bikpela benefit tru long dispela maining projek. Ol divelopmen wok i kamap long Lae sip bris na Lae rot bai helpim ol nupela projek divelopmen long kamap, na tu em bai helpim ol prodaksen na arapela wok bilong Wafi, O Neill i tok. Prodaksen bilong Wafi bai stat long yia 2019 i go inap 26 yia olgeta. Motsepe i askim O Neill long go lukluk raun long Het Kwatas bilong Harmony Gol long Saut Afrika long mun Februari neks yia. Oktoba 2-10, 2012 Wantok P23 Sola em i gutpela pawa saplai Praim Minista Peter O Neill i sikan wantaim siaman bilong Harmony Gold, Patrice Motsepe, taim ol arapela gavman na kampani opisal i lukluk i stap long Wafi Gol Maining long Morobe Provins. BSP opim nupela Laba brens BENK Saut Pasifik i opim nupela bisnis han bilong en long Laba, Sentral Provins. Dispela i mekim laip bilong ol manmeri long Laba i go isi tru bikos ol i save kisim K4 bas i kam olgeta long Mosbi long mekim benking bilong ol. Aninit long wanpela patnasip wantaim lokol lenona kampani, Laba Holdings Limited, BSP Rurel i opim nupela binis han klostu long LNG Plant sait. Dispela i nupela BSP Rurel han long Laba bai nau helpim moa long 20, 000 manmeri i stap long dispela hap bilong Sentral Provins, we bikpela LNG Plent sait tu bai stap long en. BSP Grup Sif Eksekyutiv Opisa, Ian B. Clyne na Ol nupela kastoma i stat yusim ol nupela BSP ATM masin long Laba viles. Poto: Nicky Bernard Siaman bilong Laba Holding Ltd, Raho Kevau, i bin opim dispela nupela brens las wik Fraide. Clyne i tok BSP i amamas long kisim dispela namba wan sevis i go daun long haus dua bilong ol manmeri bilong Porebada, Boera, Papa na Lealea. Mipela i amamas long kamapim dispela patnasip long wokbung wantaim long larim ol pipel long ples stret i kisim dispela namba wan benking sevis, we laip i ken kamap isi wantaim dispela, Clyne i tok. Kevau i tok dispela 4- pela viles i gat moa long 20, 000 manmeri, na dispela benk bai sevim ol, senisim laip bilong ol, na helpim ol manmeri long kisim olgeta benking sevis long haus dua bilong ol stret. Mi tok tenkyu long BSP Rurel. Nau ol manmeri Laba bai gat sans long kisim ol dinau mani long statim bisnis bikos bikpela LNG plent bilong PNG LNG Projek bai stap long hia. Manmeri Laba i mas amamas na lukautim dispela sevis bikos em i namba wan sevis stret bilong senisim laip bilong yumi wan-wan, Kevau i tok. Aja Alex Potabe i raitim SOLA em i wanpela gutpela pawa saplai bilong ol manmeri husat i nogat pawa lait long haus bilong ol. PNG em i wanpela kain kantri we planti ol manmeri i no save yusim pawa lait bikos yumi nogat gutpela pawa sevis. Ol manmeri i stap long taun na siti i save gat pawa lait bikos pawa em i wanpela gavman sevis. Tasol sampela taim pawa save bilak aut na manmeri i save kisim bikpela taim stret. Nau wanpela nupela kampani bilong Taiwan i kam insiat pinis long kantri long rausim dispela olgeta wari bilong pawa. Nem bilong dispela kampani em i Speedtech Energy Co. Ltd, na ol i kirapim nupela bisnis han bilong ol long PNG. Dispela kampani i nau salim ol gutpela na strongpela sola penel long kainkain sais. Ol sais bilong ol dispela sola penel em i stap long liklik i go inap long bikpela. Liklik sola em i wankain olsem tos, tasol yu bai sasim batri bilong en long san. Bikpela sola penel i ken saplaim pawa long wanpela bikpela haus, we em i ken saplaim pawa inap long yusim wasing masin, redio, TV, ges stov, pawa sospen, jak na ol arapela samting bilong haus i we i save wok long pawa. Ol Poto: Aja Alex Potabe Bisnis Divelopmen Menesa bilong Speedtech long PNG, Fermi Wu, i tok; Mipela lukim bikpela nid ol manmeri PNG i gat. Ol skul pikinini long ples i nogat pawa long stadi, ol wok manmeri i save westim mani long peim pawa bil, na tu sola penel i save yusim pawa bilong san. Sola em i wanpela klinpela na gutpela eneji tru, we em bai nonap bagarapim envairomen. Ol genereta bilong yusim diesel i save bagarapim ples wantaim smuk nogut na nois. Tasol dispela sola penel bai nonap bagarapim ples, Wu i tok. Dispela liklik sola lait em i olsem tos tasol bai yu sasim batri bilong en long san lait tasol.

14 bisnisnius rais bilong mekim bisnis antap tumas long PNG NG em i wanpela gutpela antri bilong mekim bisnis asol ol prais o mani mak biong ol samting bilong ekim bisnis em i antap umas. Stratejik Maketing Menesa ilong Taiwan Ekstenal Tred ivelopmen Kaunsil, Kim sieh, i tok PNG Gavman i mas lukluk i go insait long daunim ol prais bilong ol namba wan samting bilong helpim ol nupela investa na bisnis manmeri i kam insiat long kantri long mekim bisnis. Hsieh i bin go pas long kisim sampela kampani bilong Taiwan i kam long PNG long dispela 2012 Taiwan Tred Fea long Mosbi. Long dispela namba wan taim bilong en long kam long PNG, em i bin kirap nogut taim em i lukim mani mak bilong ol namba wan samting bilong mekim bisnis binis olsem intanet, benk, hotel o geshaus, balus tiket, sekyuriti, prais bilong fiul na kaikai, na haus rent i antap tumas. Mani mak bilong ol dispela samting em i antap tumas. Long Taiwan, yu i ken peim 20 dola (K60) long yusim intanet long wanpela mun olgeta. Long hia, yu i ken westim 20 dola long yusim intanet long 6 awa tasol, Hsieh i tok. Em i tok long mani mak baim NG kisim skul long Taiwan Aja Alex Potabe i raitim TAIWAN em i wanpela liklik kantri long Esia rijen tasol em i go pas long sains na teknoloji sait. Dispela liklik kantri em i olsem ailan. Bai yu ting em i wanpela liklik ailan bilong Saina taim yu lukim map. Tasol Taiwan em i wanpela kantri husat i wok long pairap strong, na mekim nem long wol long sait bilong teknoloji, sains na save bilong ol. Long namba wan Taiwan Tred Fe long Crown Plaza Hotel, Mosbi las wik, Mausman bilong Taiwan Trade Misin i kam long Papua Niugini, Daniel Hu, i tok PNG i ken lainim planti gutpela samting long Taiwan bikos teknoloji bilong Taiwan i go moa stret. Aninit long Agrikalsa Koperesen Progrem, PNG na Taiwan i gat wanpela agrimen long wokbung wantaim long sait bilong agrikalsa. Dispela kain wokbung namel long tupela kantri bilong yumi i lukim ol save bilong rais i wok long helpim ol lokol rais fama o manmeri bilong planim rais long Lae na Madang, Hu i tok. Pastaim tru Australia i Man husat i go pas long Taiwan Trade Fair las wik, na Mausman bilong Taiwan Trade Misin i kam long PNG, Daniel Hu (raithan), Jeneral Menesa bilong Speedtech Energy Co. Ltd, Lucas Chiu (lephan), na Bisnis Divelopmen Menesa bilong Speedtech Energy Co. Ltd long PNG, Fermi Wu i sanap long kisim piksa. Poto: Aja Alex Potabe save tok em i hat long groim na planim rais long PNG. Tasol dispela em i nop tru tru toktok bikos nau ol lokol fama bilong yumi yet i wok long planim rais wantaim helpim bilong Taiwan aninit long dispela progrem. Hu i tok as tru bilong karimaut dispela Trade Fair em long tokim PNG long bihainim sampela pasin bilong Taiwan, na larim PNG i groa na kamap olsem ol Mosbi mas kamap mani maket bilong Pasifik MANI Maket bilong Pasifik ijen i mas stap long PNG, i no ong Australia, Fiji o Singapore, inista bilong Tred, Komes na ndustri, Richard Maru, i tok. Na Mosbi em mas kamap anpela bikpela ples olsem oronto long Kenada (Canada), ingapore, o Hong Kong long arim ol bikpela investa na bisis manmeri i kam kisim ol ikpela mani long bikpela mak. Long larim dispela i kamap, aru i tok gavman i mas sapoim ol sekyutitis maket, stok aket na kisim i kam insait ong kantri, sampela moa iknem ol stokbroka, na kepitel nvesmen kampani. Long kantri, nau yet yumi at BSP Kapitel na Kina ekyuritis. Dispela tupela kamani tasol i stap insait long antri long helpim ol investa i isim dinau mani, na mekim ol ikpelka bisnis. Tasol PNG i nidim moa long l dispela kain kampani long am insait bikos dispela tupela kampani i nogat bikpela intenesenel ekpireiens, Maru i tok. Em i tok gavman i mas kamapim strongpela nupela loa long larim Mosbi i kamap wanpela bikpela rijenal mani maket bilong Pasifik. Yumi gat planti moa maining na petrolium projek i kamap insait long kantri. Long larim ol mani i stap yet long kantri, gavman mas kisim i kam insait ol biknem stokbroka na ol fan menesa. Sapos PNG i wok long painim ol fan menesa na stokbroka i go autsait tasol, olgeta mani bai go aut, Maru i tok. Em i tok gavman mas kirapim na stretim gen Pot Mosbi Stok Eksens (Pom Sox), givim moa mani long ol wok manmeri, na tu larim skulim moa manmeri long larim het bilong ol i op gut tru long olsem wanem dispela kain bisnis bilong mani maket na mani dinau i save kamap longol arapela hap bilong wol. arapela divelopd kantri. Taiwan i nogat planti risos, tasol save na teknoloji i bin senisim dispela liklik kantri. Yumi ken mekim wankain samting long PNG, Hu i tok. I nogat planti Taiwan kampani i mekim bisnis long hia. Tasol Hu i bilip strong long pulim moa Taiwan kampani i kam insait long kantri bikos ol i ken skelim save na ekspirens bilong Taiwan i kam long PNG. Dispela em i namba wan samting mipela i mekim. Neks yia, bai mipela i mekim bikpela Trade Fair na pulim moa kampani i kam insait. Nau 7-pela kampani tasol i kam long dispela Trade Fair. Na ol arapela 25-pela kampani i yusim katalok eksibisen long dispela fe, Hu i tok. Oktoba 4-10, 2012 Wantok P25 graun, rentim haus, baim balus tiket, bukim hotel rum, baim kaikai, baim fiul bilong kar, baim kaikai, na ol arapela samting long mekim bisnis long PNG em i antap tumas. Dispela i ken stopim ol sampela gutpela kampani na investa husat i laik mekim bisnis long PNG, Hsieh i tok. Kim Hsieh InterOil i no olsem ol arapela petrolium kampani long PNG Aja Alex Potabe i raitim InterOil Corp em i no olsem ol arapela petrolium kampani husat i mekim bisnis long PNG. InterOil, kampani husat bai ronim dispela namba tu Galp LNG Projek, i no olsem ol arapela kampani bikos em i gat olgeta bisnis bilong en i stap long hia. Mipela i bin kam mekim bisnis long PNG taim strong na pawa bilong PNG Kina i bin i go daun. Dispela taim nogat wanpela bikpela kampani i bin tingting long kam mekim bisnis long PNG, tasol InterOil i bin stap, Wayne Andrews, Vais Presiden bilong Kapitel Makets na Investa Rilesens, i tok. InterOil i gat tripela bisnis haus bilong en. Dispela olgeta bisnis yunit i stap long PNG tasol. Ol dispela tripela bisnis yunit em ol apstrim, mitsrim na daunstrim. Apstrim em i stap long Galp Provins, we mipela bai kamapim dispela nupela LNG Projek. Elk-Antelope ges fil bilong mipela em i bikpela tru, na ges mipela i rausim long dispela fil bai kamapim namba tu LNG Projek long PNG, Andrews i tok. Nau yet InterOil i wok long stretim toktok wantaim PNG Gavman long kisim laisens long kamapim dispela LNG Projek. Mitsrim bisnis bilong ol em i Napanapa InterOil Rifaineri. Napanapa em i wanpela rifaineri tasol i stap insiat long PNG. Dispela rifaineri save mekim 36, 000 barel kerosin, diesel, na gesolin. Ol dispela fiul i save sevim kantri. Daunstrim bisnis yunit bilong mipela InterOil Prodaks Limited (IPL) i save salim ol dispela prodak, we mipela i save mekim long kantri yet, Andrews i tok. InterOil i save baim krud wel long Kutubu, na sampela taim em i save baim long Australia na Singapore long kamapim ol dispela prodak. Ol i save salim olgeta prodak bilong ol insait yet long kantri aninit long IPL. Tasol sampela ol arapela prodak olsem Naphtha i nogat maket bilong en long kantri. Olsem na ol i save salim i go aut long Saina (China) na Australia. Sapos i gat maket bilong en long PNG yet, orait ol inap long salim yet long hia. Ol dispela prodak i mitin wol stendat bikos InterOil i gat wanpela lebrotari long Napanapa ol i kolim Intertek. Intertek i save sekim gut dispela olgeta prodak bihain long ol i salim i go aut long ol kastoma. Dispela i mekim InterOil i luk wanpela stailpela kampani insait long PNG. NAPANAPA INTEROIL RIFAINERI Dispela wanpela refaineri insait long kantri i save mekim 36, 000 barel kerosin, gesolin, na diesel long wan-wan de. Poto: Nicky Bernard

15 P26 Wantok Oktoba 4-10, 2012 ramunius Ramu NiCo i halivim lokol ekonomi na bisnis kamap bikpela TAIM Ramu NiCo Projek I bin kamap long Madang provins long yia 2003, displa malti million Kina nikel na kobalt projek insait long kantri i bin kamapim planti bisnis opotuniti bilong ol papagraun na ekonomi bilong Madang Provins na kantri tu. Darekta na Eksekutiv Vais Presiden, Mista Gu Yuxiang i bin mekim dispela toktok bihain long wanpela grup bilong ol lain Foren Sevis trenining bilong Dipatmen ov Foren Afes i bin mekim lukluk raun bilong ol i go long Ramu NiCo Madang bes ofis long mun Septemba dei 26, Dispela 12-pela lain Foren Sevis trenis i bin joinim Dipatmen ov Foren Afes long 2010 na i bin stap insait long sampela strongpela trening inap tripela wik. Fainol hap bilong trenining bilong ol em long raun lukim ol bikpela investmen long PNG. Wanpla lukluk raun bilong ol em i bin kisim ol i go long Madang na visitim Ramu NiCo Projek maen opis we ol i lainim planti samting long sait bilong Projek na long wanem wei bai projek i helivim ol pipol na kantri. Mista Gu i bin givim tok welkamim ol na givim sampla tingting bilong em long sait bilong Ramu Projek na wanem samting Projek ya i bin mekim bipo na bihain taim em I go insait long operesin klostu. Mista Gu i tokim displa grup olsem Ramu NiCo Projek em wanpla bikpla nikel projek insait long PNG na wol tu we em i kisim mak long 8-pla krismas long kamapim ikam inap tete. Tete, Projek em reri stret na bai kamapim operesin klostu. Olgeta masin em mipla testim pinis na i orait stret long tingting na save bilong mipla, Mista Gu i toktok. Mista Gu i tok Ramu NiCo Projek em wanpla bilong ol bikpla nikel projek insait long wol bihainim wanpla long New Caledonia na Madagaska we i husim ol teknologi we i nupla insait long kain mineral projek, we i no wankain olsem gol na kopa. Em i tok taim Ramu NiCo Projek i bin kamap long Madang na kantri, em i bin asistim na kamapim ol bikpla kampani bilong ol papagraun long 4-pla ap land ona asosiesin (LOA) olsem Kurumbukari, Basamuk na tupla paiplain. Mista Gu i tok tu olsem Ramu NiCo i bin helivim long kamapim abrala LOA kampani olsem Raibus Limited we nau i gat NCS-Raibus we i save kukim kaikai bilong ol wok lain long main, Raibus Security we nau i gat opis tu long Wewak na Honiara na Raibus Engineering we i save wokim planti haus na narapla konstraksen projek bilong Ramu NiCo. Mipla gat tu ol klen kampani na femeli kampani, na tu wokim ol bikpla infrastraksa long ol ap ples we mipla opereit long en, Mista Gu i toktok. Em i tok kain ol helivim i bin go long ol papagraun na Madang bilong wanem i bin gat gutpla wok bung wantaim i bin stap namel long ol papagraun na gavaman tu long givim kain helivim. Mipela i bin wokim ol infrastaksae we i ken helivim ol papagraun kampani. Displa em gutpla bilong provins na kantri bilong wanem development em i wanpla bikpla samting insait long kantri, Mista Gu i toktok. Em i tok ino long taim bai projek ya bai go insait long operesin na taim karim kaikai gut bai i helivim ol papagraun na tu kamapim GDP bilong kantri i go antap. Long wankain taim, Mr. Gu i tok Ramu NiCo i wok klostu wantaim Dipatmen bilong Environmen na Konsovesin (DEC) long bihainim ol lo ananit long lukautim bilong bus, graun wara na abus (environment) long abrusim kainkain birua long kamap. Mipela i gat environment plan we Kampani i bihainim long abrusim kainkain birua bilong bagaparim environment, Mista Gu i toktok. Mausman bilong dispela delegesen, Godana Papua i tok tenkyu tru long Ramu NiCo long givim taim bilong em long larim ol dispela lain Foren Sevises treini lain long go harim ol gutpela toktok bilong kampani. Mista Papua i tok tenkyu tru long Mista Gu long givim toktok na welkam long ol long Madang Bes ofis konferens rum. Ol dispela lain ofisa bilong Foren Sevis i guria long bikpela ol wok Ramu NiCo i mekim na tu ol i opim ai stret long kain kain ol nupela teknoloji em kampani i yusim long dispela namba wan nikel main projek long PNG. Mista Godana i tok olsem olgeta long ol dispela Foren Sevis opisa bai wok klostu wantaim foren invesmen na kain lukluk raun bilong ol na kisim toktok na infomesen long bikpela investa olsem Ramu NiCo em gutpela tru long wok bilong ol. Mista Gu i tok olsem bikpela komitmen o luksave bilong kampani em long sait long lukautim gut envairomen, na tu long luksave long gutpela bihain taim bilong projek. Mista Gu i tok tu olsem wanem risos divelopmen em bikpela samting tru long kantri. Em i tok namba wan luksave bilong Ramu NiCo em long divelopim projek, na em i tok moa olsem ol i amamas long bringim kamap moa maining risos divelopmen projek long PNG. Mista Gu i tok taim Projek i go kamap long ful operesen bilong en, em bai bringim kam insait long foren eksens o nupela mani i kam insait long kantri na tu apim GDP (Gross Domestik Prodakt) bilong PNG. Dispela grup i bin statim raun bilong em long Wewak long Mande Septemba 24, na i kam olsem long Madang long Trinde Septemba 26 na Fonde Septemba 27 ol i bin go long Lae, Morobe provins. Ol lain ofisa bilong Koporet Ofis bilong Ramu Nico i mekim sampela presentesen na i soim ol wok bilong Ramu NiCo long taim projek i stat i kamp inap tude. Moa long en tu ol i givim ol stori bilong nikel na kobalt na wanem ol tripela bikpela eria bilong projek. Ramu NiCo redi long givim Insait long moa long tupela yia, Ramu NiCo i sanapim pinis malti bilian Kina Ramu Nikel Projek, na nau mipela i redi long komisinim. Bihain long mipela i kisim olgeta tok orait na stretim ol teknikal wok redi, Ramu NiCo i go het wantaim bikpela wok konstraksen long namba tu hap bilong I kam inap nau, olgeta bikpela konstraksen wok long Krumbukari main sait na Basamuk rifaineri i pinis, na projek i stap redi long kisim komisin o tok orait long mekim wok. Long wol tu, dispela kain hariap sanapim em i no kamap bipo long wanpela kain bikpela projek olsem, na i daunim olgeta Mista Gu i givim toktok long Projek. Ol Foren Sevis opisa i sanap fran long Ramu NiCo Glas Haus long Madang. Raibus Sekuriti em wanpla bilong ol land ona kampani Ramu NiCo i bin statim salens bilong graun na masin bilong mekim wok. Ol dispela namba i soim klia mak bilong wok mipela i pinisim: n Moa long 4.5 milian kubik mita bilong graun wok i pinis n Klostu 195,000 kubik mita simen i silip pinis Nick Zuo bilong Ramu NiCo i givim presen igo long grup lida Mista Gibson Oeka husait em Assistant Darekta bilong Propeti na Komyunikesin Brens bilong Foren Afes. n Klostu 48,000 tan stil bilding i sanap, hap long ol em ol nupela n Moa long 2,000 yunit masin i sanap redi n Moa long 227 kilomita bilong baret na proses paip i silip (antap long 135 kilomita slari paiplain) Wanpela Ramu NiCo, Wanpela Komyuniti

16 P28 Wantok Oktoba 4-10, 2012 spotlaipstail Hanbol Gem bilong han na bal Save Long Gem wantaim ANDREW MOLEN IGAT planti ol gem i stap we yumi long Papua Niugini no save gut long ol yet. Sampela bilong ol i save kamap long Olimpik Gems tu. Taim yumi lukim, yumi save pilim pani liklik na lap long ol lain husat i save pilai, tasol yumi no save olsem planti bilong ol dispel gem i stap long taim tru na long sampela ol arapela kantri, em i save kamap bikpela tru long hap. Wanpela long kain ol spot em hanbol (handball). I gat planti kain hanbol gem i stap tasol dispela wik bai yumi lukluk long tim hanbol (Team (Hand ball). Hanbol i save kamap strong insait long ol kantri long Yurop (Europe) olsem Jemeni (Germany), Slovakia, Denmak (Denmark) na ol arapela ples klostu long ol. Em i gem we i save kamap namel long tupela tim we ol pilaia i save tromoi bal i go long ol wanpilai bilong ol olsem long netbol na basketbol. Astigting bilong gem em long traim na tromoi bal i go insait long gol bilong narapela we i luk olsem gol bilong soka. Em i gat bikpela sapot long ol manmeri bilong ol ples we em i save kamap long en tu na em i spot we ol man na meri wantaim i ken pilai. PILAI GRAUN: Hanbol long nau i save kamap antap long kot. HOLIM: Hanbol bal na we bilong holim long taim bilong pilai. Histri bilong gem I gat bilip olsem sampela gem olsem hanbol i bin kamap long Frans (France) na namel long ol Inuit pipol bilong Grinlen (Greenland) namel long 1400 s na 1500 s. Long 19 th senri (century) o 1800 s, wankain gem ol i kolim handbold i bin kamap long Denmak na hazena i bin kamap long Sek Ripablik (Czech Republic). Wankain gem ol i kolim hadzana in bin kamap long Slovakia, gandbol i bin kamap long Yukren (Ukraine) na torball i bin kamap long Jemeni. Tasol stail tru bilong pilai tim hanbol olsem i save kamap tete i bin kirap long pinis bilong 19 sensri long Yurop namel long Denmak, Jemeni, Nowei (Norway) na Swiden (Sweden). Wanpela Olimpik gold medol pilaia na tisa bilong Denmak, Holger Nielsen, i bin namba wan man long raitim ol loa bilong gem na i kamautim long Bihain ol i mekim sampela moa senis long dispela ol loa bilong gem na namba wan intanesenel hanbol gem bilong ol man i bin kamap long 1925 namel long Jemeni na Beljium (Belgium). Namba wan gem bilong ol meri bin kamap long 1930 namel long Jemeni na Ostria (Austria). Fil handbol (Field handball) gem bilong ol man i bin kamap namba wan taim tru long Olimpiks long 1936 long Belin (Berlin). Bihain long dispela em i no bin go bek long Olimpiks inap long 1972 Sama Olimpiks long Munik (Munich) olsem indo hanbol (indoor handball). Tim hanbol kompetisen bilong ol meri go insait long Olimpiks long Stail na loa bilong pilai Tupela tim i save pilai dispela gem. Wanwan long ol i mas gat 7-pela pilaia, 6-pela bai stap insait long pilai graun na wanpela em goli. Astingting bilong gem em long tromoi KALAP: Ol pilaia bilong narapela tim i traim long pasim birua bilong ol long skoa. bal i go long wanpilai bilong yu inap wanpela husat i stap klostu long maus bilong gol bilong narapela tim i kisim na traim long tromoi go insait long gol long skoa. Narapela tim bai traim long pasim tim we i holim bal tasol ol i noken holim dispela pilaia husat i holim bal, taim ol i stap sait o baksait long em. Ol i ken holim o pasim em taim ol i stap stret long ai bilong em na i givim baksait i go long gol bilong ol stret. Bipo tim habol i save kamap strong autsait long ol pilai graun olsem soka tasol nau indo hanbol i kisim ples, we i ol pilaia i save pilai insait long haus we pilai graun i wankain olsem bilong netbol na basketbol kot. Ol pilaia i save werim su we ol bai noken wel na pudaun, na tu i gat karamap long lek na han skru bilong ol olsem ol volibol pilaia i save werim. Longpela bilong kot em i nap 40 mita na bikpela bilong en inap 20 mita gat liklik gol olsem bilong hoki na soka i stap long wanwan het bilong kot we ol tim bai traim long skoa long en. Hanbol long PNG I nogat hanbol long PNG yet tasol wok i kamap nau long traim na kirapim dispela PILAI: Hanbol bilong ol meri tu i save kamap strong. spot long hia. I nogat luksave save ol manmeri bai laik long traim o save long dispela gem tasol em i gutpela gem na i gat sans long kamap strong long hia sapos gutpela wok aweanes i kamap long skulim ol manmeri long en. Em i no hat long pilai hanbol na i gat bilip tu olsem planti ol stail long pilai insait long dispela gem i save stap insait long ol arapela spot tu olsem soka, ragbi, volibol, netbol a basketbol tu. I mas i gat gutpela sapot i kam long Gavman na ol arapela sponsa long kamapim gutpela pilai graun bilong en.

17 olspotpoto Oktoba 4-10, 2012 Wantok P29 OL LAIN BILONG MEKIM NIUS: David Wambi kisim mak bilong em taim ol pilaim Palamen. HOKI: Bismarck pilaia i ronim bal taim NGI Wanderas meri traim long rausim bal long em long pilai bilong ol A gret meri hoki long Pot Mosbi. HOKI: Tim Yunaitet man hoki redi long pilai. RUGBI: Rexford Tony Bernard i bungim Maroon pilaia bilong em Darius Boyd taim ol Australia kam pilai wantaim Kumuls long Praim Minista 13 long Pot Mosbi. AFL: Gordons Kokofas traim long brukim banis bilong Uni Tigers long AFL pilai bilong ol. TOKSAVE: Salim ol spots dro bilong yu kam long Feks; , e-mel;nbernard@wantok.com.pg o kam lusim long Wantok Niuspepa opis long Central Waigani, NCD.

18 P30 Wantok Oktoba 4-10, 2012 nrlnius Melbourne Storm em ol 2012 NRL Premia Bellamy amamas! KOSA bilong Storm, Craig Bellamy i amamasim win bilong tim bilong em long 2012 NRL gren fainal long Olympic Stedium long Sidni las wik Sande. 2. Smith soim trofi long ol sapota STORM Kepten, Cameron Smith i apim premiasip trofi bihain long Melbourne Storm i daunim Canterbury Bulldogs 14-4 insait long 2012 NRL gren fainal. 3. Slater soim strong NAMBAWAN fulbek long Australia, na bosman bilong baksait bilong Storm, Billy Slater i skorim wanpela trai agensim Bulldogs long halivim tim bilong em i rausim ol na winim gren fainal. Tupela Morris brata i makim kantri gen OSH na Brett Morris bai ung gen long makim Ausralia Kangaroos neks wik arere bihain long Kangaoos Kosa, Tim Sheens i akim ol long bungim Nu ilan Kiwis. Laspela taim tupela rata i werim grin na gold, m agensim Frans long 009 Four Nations kemen. Tupela wantaim i skoim tupela trai wanwan. Tasol bihain long ol i aunim Frans 42-4 long ispela pilai, ol i pilai long anpela tim wanpela taim tasol, taim Ricky Stuart i makim ol long Nu Saut Wels Blus long namba tri gem bilong Stet ov Orijin, dispela yia long Brisben. Gem ol i pilai long Frans i makim namba wan taim tupela twins i pilai makim Australia, bihain long Kevin na Kerrod Walters i mekim long Tasol gem dispela wiken agensim Nu Silan bai namba wan taim tupela i pilai long wanpela tim gen, bihain long ol i bin pilai wantaim long St George Ilawarra Dragons. Josh i muv i go pilai wantaim Canterbury long kirap bilong 2009, na em i pilai long hap yet olsem lephan sait senta. Tasol nau bikos Justin Hodges bilong Brisben i gat injuri na no inap pilai, na Greg Inglis i bosim lephan sait sena, Morris bai go long raithan sait senta, we em i bin pilai long en bilong Blues. Mi save olsem Josh bai mas senisim gem bilong em liklik, tasol em i bin pilai long dispela posisen bilong Nu Saut Wels long Orijin, na em i pilai gut, Sheens i tok. Em i tok tupela twins i save long pilai bilong tupela gut tru, na em i amamas long sanapim tupela long wanpela sait. Bekrowa bilong Melbourne, Ryan Hoffman i kisim luksave tu, na nau bai makim kantri gen, bihain long BRATA YA: Brett na Josh Morris bai pilai wantaim gen long makim Australia.

19 spotnius PNG NRL bid makim Oktoba 4-10, 2012 Wantok P31 divelopmen skwat Samuel Koim i raitim BIHAIN long tripela de olgeta long pilai, PNG NRL Bid i kisim ol gutpela mangi insait long divelopmen skwat aninit long 15 na 17 krismas. Dispela ol mangi bai stap aninit long was na stia bilong Bid. PNG NRL Bid i bin kirapim dispela tingting bilong lukim ol gutpela mangi i ken karim nem bilong PNG insait long spot ragbi. Wantaim helpim bilong kampani Coca Cola Amatil ol i kirapim wanpela resis, Coca Cola Nesenel Ol Skuls Sempionsips na pulim ol mangi anint long 15 na 17 krismas long pilai long Mosbi. Dispela yia em i namba tu yia bilong lukim ol mangi long foapela kona bilong kantri olsem long Ailan, Hailans, Noten na Sauten i kam salens. Sif Ekseketiv Opisa bilong PNG NRL BID, Brad Tassell i tok dispela progrem i ron gut na i lukim planti mangi na opisal i pilai na wok wantaim. Emi tok tu olsem em i lukim planti senis insait long gem bilong ol mangi, na tu, planti nupela mangi tu i pilai gut. Dispela i mekim na ol silekta tu i painim hat tru long kisim ol mangi long divelopmen skwat. Mipela i amamas tru long lukim planti ol gutpela mangi bilong pilai i kamaut ples klia insait long ron bilong dispela progrem. Mipela i lukim planti ol Kumul bilong bihain tu i stap insait long skwat, Tassell i tok. Long dispela resis, Bill Ahearn, Prinsapel bilong Abergowrie College long Australia tu i bin kam stap na PNG NRL Bid skwat. lukim ol i pilai. Dispela skul Ahearn i stap na kam long en, em wanpela skul we i save helpim ol sumatin i lainim na strongim save bilong ol long pilai ragbi gut. Wantaim helpim bilong Bill Ahearn, Brad Tassell i tok, planti ol gutpela mangi husat i pilai gut na strong, i ken go daun long Australia long Abergowrie College. Ahearn i amamas tru long lukim ol mangi bilong PNG pilai gut long dispela sempionsip progrem. Divelopmen Menesa bilong BID, Arnold Krewanty, i tok em i wok bilong BID long divelopim na lukautim ol mangi gut nau yet na bihain, ol i ken kamap ol gutpela pilaia. Ol Anda 15 mangi ol i kisim em: Wanipo Chris, Albert Iluba, Wemin Mockley Bani, Maino Auri, Tauei Perry (Sauten) Joggy Kakee, Pepela Asineha, Ruskin Kakee, Joshua Sari (Hailans) Wesley Mathies, Adrian Hali, Michael Ragi, Thomas Roka, Charles Dawai (Niugini Ailans) Bill Paul, Solomon Mick, Jendrick Wamuki, Onames Raima, Peter Obe, Anderson Benford, Isep Kalas (Noten) Ol Anda 17 mangi ol i kisim em: Mathias Kawage, Patrick Inapero, Lavex Ketauwo, John Markham Junior, Brendan Nima, Joseph Negio, Kogen Tai (Hailans); Gore Maima, Dickson Isaac Ameiri, Sailas Gahuna (Sauten); Manu Isaac, Solomon Nandepe, Bali Las, Ereman Ken, Warren Glare, Josiah Jimmy, Nickson Borana (Noten); Gaby Leo, John Ragi Junior, Himson Lavu, Eliakim Lukara (Niugini Ailans). Olgeta pilaia husat ol i kisim ol long divelopmen skwat bai kisim mani mak olsem K1000. Dispela mani bai karamapim ragbi ikwipmen na ovasis raun bilong ol tu. Krewanty, Shane Morris, na Het Trena, Jason Tassell bai lukautim olgeta dispela mangi. Mani mak olsem K1.5 milian i bin go insait long dispela progrem long dispela yia. Ol i yusim dispela mani long kain samting olsem mani i go long ol zon, zon na nesenel sempionsip, divelopmen kem, Refri na Edukesen fi, na ol arapela samting. Dispela progrem bai wok i go het yet. Long 2013, Janueri, ol bai lukluk go bek gen long wanem ol samting ol i bin mekim long ol yia i go pinis, na tu, plenim long wanem ol bai mekim bihain. BID bai lukluk long olgeta skwat memba taim progrem i go het moa. Trupela spot komenteta na ripota i lusim laip Nicky Bernard i raitim Tom Alau, Richard Wakambi, Nathan Blacklok na Nicky Bernard i amamas long taim Nathan Blacklok kam raun long PNG long 1990s. NEK na toktok bilong em long redio planti manmeri na ol pilai lain bai save, pes bilong em tu long ol pilai graun olgeta bai save. Tom Alau, i lusim laip bilong em long Fraide moning (28 Septemba 2012) bihain long em bin sik long sampela taim. Tom Alau, i kam long liklik ples Oala long Aua ailan insait long Manus Provins. Tom i wok wantaim NBC longpela taim nau. Em joinim Australia Brotkasting Koperesen (ABC) long 1973 olsem assisten tekniksen, bihain ol makim em kam anausa long 1977 wantaim NBC na em kamap spot brotkas opisa long Em go joinim Kalang FM, (nau ol save kolim FM 100) olsem spot anaunsa na bihain kamap olsem Asisten Suvavaisa Kalang Sevis long Long 1988, em risain long Kalang na go bek joinim NBC olsem spot ripota. Em lukautim spot raun taim Mark Sapias i risain long Em lukautim dispela spot ples inap em lusim laip bilong em. Planti ol nius na spot manmeri save gut tru long Tom, na planti ol yangpela nius manmeri save kolim fada, na dispela em tru, Tom Alau i no save haitim save bilong em, planti ol yangpela em save lainim ol long wok. Ol pilai graun insait long kantri nau bai misim pes bilong em na tu nek bilong em long sait bilong ol pilai graun. Tom, i lusim meri bilong Christine, pikinini bilong em Mark, Julie, Cathy na Wean na 6-pela tumbuna bilong em. Tupela mun stap long gem i stat Klostu tupela mun taim long bikpela pilai bilong PNG Grasrut Gems i stat long Kokopo, Is Nu Briten provins. Bikpela askim em sapos olgeta lain i redi long dispela pilai bai kamap o nogat. Em askim bilong ol wanwan provins yet long skelim sapos ol i redi long dispela gem o nogat. Tasol rekot bilong PNG Gems Kaunsil Sekreteriet i soim olsem planti provins i no redi yet. Planti samting ol mas mekim bihainim mak bilong PNG Gems Kaunsol em i no stret yet. Mi save olsem planti manmeri na ol politiks tu i amamas wankain tu long ol gavman opisa na ol opisel bilong lukautim na ranim gem. Dispela em gutpela sain bilong pulim sapot na helpim long kamapim gem. Wanem kain hevi i stap yet em i no bikpela samting bikos olgeta opisel na pilaia mas sanap wantaim na bungim sapot long pinisim olgeta hap hap wok we i stap yet long mekim kamap dispela bikpela pilai long Kokopo. Nau olsem tupela mun i stap yet, olgeta Provinsel Spot Kaunsel na Divison bilong Komyuniti Divelopmen mas wok strong long putim olgeta samting wantaim bipo long ol lusim provins bilong ol na go long Kokopo. Mi gat bikpela bilp olsem dispela tupela mun em impoten long olgeta provins na ol tim bilong ol. Dispela tupelo opis mas wok strong nau long lukim olsem olgeta wok na ol samting i kamap gut long redim ol tiim bilong ol. Ol mas mekim dispela olsem bikpela samting long ol. Mi ting ol mas bung olgeta de long nau i go. Wantaim K4.4 milien helpim i kamap long Nesenel Gavman, mi no lukim wanpela samting bai hevi long salim ol tim go long gem. Mak olsem K200,000 inap go long wanwan provins long stretim ol kos na redim ol tim bilong ol. Dispela em bikpela helpim tru long kain taim olsem we planti tim i hat long painim mani. Gavman bilong Papua Niugini i soim ol i gat sapot long grasrut spot bilong yumi. Taim Nesenel Gavman i soim dispela sapot bilong em, ol Provinsel Gavman tu mas soim sapot bilong ol long kirapim na strongim grasrut spot na redim ol yet long dispela gem. Long narapela kolum bilong mi bai mi toktok long spot divelopmen na wanem rot em mas go long en na tu wanem kain senis em mas kamapim insait long komyuniti bilong yumi. Olgeta provins mas soim tru sapot bilong ol long kirapim grasrut spot na strongim long go het yet. I no long wetim tasol taim bilong Grasrut Gems na ol soim sapot bilong ol. Ol mas sapotim na strongim spot i stap na ron long provins bilong ol. i kam long bek pes Skelim strong Bihain long dispela gem, ol bai pilai wantaim Nu Saut Wels skwat long keten resa gem long All Stas Indijines gem long Sif Eksekyutiv Opisa bilong PNG NRL Bid, Brad Tassell, i amamas tru long dispela tingting. Mipela mekim na kirapim gutpela sindaun namel long Australia long wok bung wantaim. Mipela i bin amamas tru taim Troy Byers i kirapim dispela tingting long pilai wantaim ol mangi bilong mipela long PNG. Dispela kain salens em gutpela bilong wanem em bai testim na helpim ol mangi bilong mipela husat i wok long pilai long Coca-Cola Nesenel All Skuls progrem. Ol Kwinslan mangi husat bai kam tu i ken save long kalsa bilong mipela na tu mipela save long pilai long en, Brad Tassell i tok. Troy Byers i tok ol pilai na opisal bilong em i amamas na rere long pilai na tu long kam long PNG. Mi salensim olgeta ragbi lig sapota long go long Lloyd Robson long Sande long lukim planti ol gutpela na yangpela mangi bilong Australia na PNG tu bai pilai. Em bai wanpela gutpela salens. Kam na raun bilong ol long PNG bai i go olsem: Fraide 5th Oktoba long 1:30pm ol bai kam long Mosbi. Fraide 5th Oktoba long 4:30pm Kwinslen Murri U16 vs POMIS Skulbois. Sarere 6th Oktoba long 8am Lusim Crown Hotel na go long Bomana War Semetri. Sande 7th Oktoba long 10am Kwinslan Murri U16 vs. PNG NRL BID Sauten Son U17 Reprasentativ tim long Lloyd Robson Oval Mande 8th Oktoba long 10am ol bai lusim Pot Mosbi na go bek Kwinslen, Australia.

20 Isu 1989 Wan wik: Fonde, Oktoba 4-10, Skelim strong PNG NRL Bid tim VS Kwinslen Murri PNG NRL BID skwat bai pilai wantaim Kwinslan Murri U15 skwat taim ol kam long Pot Mosbi tumora (Fraide, Oktoba 5). Kwinslan skwat bai stap long PNG inap Mande 8 th Oktoba na ol bai pilai tupela gem wantaim ol PNG tim. Raun bilong ol i kam long Mosbi em tingting bilong Troy Byers. Troy Byers em Arthur Beetson Faundesen ogenaisa. Em bai kam wantaim Tony Currie, husat i bin pilai makim Kwinslen na Australia. Tupela pikinini man bilong Arthur Beetson, Brad na Kristian, bai kam wantaim dispela skwat. Kosa bilong ol Sid Domic, bipo i bin pilai wantaim Broncos na Penrith. Na trena bilong ol em Justin Loomans, bipo bin pilai wantaim Rabitohs na Cowboys. Kwinslan Murri skwat em ol namba wan indijines mangi we ol i silektim ol long Kwinslen. Ol bai yusim dispela gem bilong ol wantaim ol PNG NRL BID skwat olsem wanpela fainol sileksen. Moa long Pes 31. Soim sapota KOSA bilong Melbourne Storm Craig Bellamy, na tim kepten Cameron Smith i holim NRL trofi taim ol i kamap bek long Melbon long Mande dispela wik, bihain long ol i rausim Canterbury Bulldogs long winim NRL gren fainol las wik Sande. Ol sapota bilong ol i pulap tru na wetim tim long amamasim dispela win bilong ol. Lukim moa poto na stori long PES 30 NRL NIUS (POTO: AAP IMAGES) Publisher of the newspaper operates at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.

Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia

Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia Neville Bartle i raitim dispela stadi long Nehemia ' Long taim ol lain bilong Israel i gat sampela hevi, Nehemia i sfap wanpela GUTPELA LIDA TRU. Dispela em i stadi buk long wok bilong Nehmaia, em bai

More information

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190

Jisas Krais. Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris. Sabat Kaikai. slotu Sel, Wok Pris. September - December No. 190 September - December 2018 No. 190 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church Jisas Krais Tewel o Samting Tru? Blut bilong sipsip, Hauslotu Sel, Wok Pris Sabat Kaikai slotu Sel, Wok Pris Editorial /

More information

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim.

Septemba - Disemba N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church. Gutpela Pasin. Rot bilong kamapim. Septemba - Disemba 2016 N o. 184 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church Gutpela Pasin Rot bilong kamapim Gutpela Sindaun Editorial Dia Pren, Yu pilim olsem wanem taim yu karim wanpela hevipela

More information

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM

RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION PANEL O KOMITI BILONG GLASIM 25 th November 2009 The Inspection Panel 1818 # Street, N.W Washington D.C 20433 United States Dear Members of the Panel, RE: TOK HEVI I KAM LONG OL KOMUNITI INSAIT LONG SADP PROJEK I GO LONG INSPECTION

More information

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes...

Ista... INSAIT. King Jisas Krais... P4,5. P8,9 Lukim ol stori bilong Ista insait.. Tingim dai bilong. Lukim Ista Spesel insait. long pes... Namba 2013 Mas 28 - Epril 3, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol INSAIT Kalabus ronawe wantaim bilak jisas P3 Lukim Ista Spesel insait long pes... P4,5 Ista... Tingim dai bilong King

More information

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT)

Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT) Prais bilong salim K 3.30 (incl. VAT) Yu ken kisim moa kopi bliong dispela toktok na moa infoesen long: National Agricultural Research Institute Tumerik National Agricultural Research Institute Wet Lowlands

More information

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS?

Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS? Blong Wanem Na PAPUA NIUGINI MAS GAT GUTPELA STETISTIKS? Wok bilong stetistisks long divelopmen bilong PNG Yusim gutpela stetistiks i ken kamapim gutpela polisi na gutpela divelopmen we ol pipel na kantri

More information

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia...

Insait: 2012 Krismas Saplimen. Wantok Riviu bilong dispela yia... Krismas Isu Namba 2000 Disemba 20, 2012 - Janueri 2, 2013 40pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Ol Wantok! Noken westim taim bilong yu long siti..go bek long ples na amamasim krismas bilong

More information

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit

Madang solwara bisnis. senta bai go het: Kulit YC YM Y K INSAIT Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Namba 1836 Wan Wik, Oktoba 15-21, 2009 K1 tasol long olgeta hap Madang solwara bisnis Painim Bal Resis!! senta bai go het: Kulit Winim K100 na Bemobile

More information

OPOSISEN I GAT NAMBA:

OPOSISEN I GAT NAMBA: Namba 2099 Novemba 27 - Disemba 3, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol INSAIT: Wantok Today bilong mun Disemba i stap insait! P6,7,20,21 Wol Visen na EU sapotim wok.. P10 OPOSISEN I

More information

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST

May - August No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS WITH CHRIST May - August 2016 No. 183 Magazine of the Evangelical Brotherhood Church CHAMPIONS CHRIST WITH Editorial Dia Pren, / Tok i go paslain Mi tingim yet wanpela de long laip bilong mi, em planti yia i go pinis.

More information

Femili dai wantaim long balus birua

Femili dai wantaim long balus birua Insait: P3 P4 Bisnis na Lutheran Synod Politiks long yia nius... i go pinis... Musik long yia i go pinis... P16 Namba 1847 Wan Wik Janueri 7-13, 2010 Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Femili

More information

NG rausim ios wokman

NG rausim ios wokman Isu Namba 2230 Jun 15-21, 2017 28 pes Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol INSAIT NG rausim ios wokman 32 pes saplimen i stap insait NCD/SENTRAL I REDI: Join Operesen bilong Polis, Ami na

More information

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tri Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Tri Kwata 2014 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. www.pnglng.com ET Ekseketiv toktok

More information

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma

Hevi bilong Telikom na PNG Power givim hevi long ol Hailans kastoma INSAIT: Moa stori long kalabus ronawe... P3 Lae salensim Mosbi long dijitel musik... P17 Catholic Reporter bilong Janueri 2010 i stap insait... Namba 1850 Wan Wik Janueri 28 - Februei 3, 2010 Niuspepa

More information

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel..

Bikpela hat wok. tru long boda... INSAIT P15. Fri Wes Papua. NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... bringim pret long ol pipel.. Namba 2011 Mas 14-20, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol INSAIT Bikpela hat wok Fri Wes Papua P2 NCDC kisim nupela trak bilong karim pipia... P8 tru long boda... OL boda ples long

More information

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Planti senis i daunim rait bilong ol yangpela sumatin. Sensasip. Awenes long. woksop... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Namba 2149 Novemba 19-25, 2015 Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol 28 pes Sensasip Opis i holim sensasip awenes woksop - P3 Fri edukesen mekim tisa kisim hat taim - P6 Australia helpim Angau

More information

Wokman pilim pen long takis

Wokman pilim pen long takis Namba 2032 Ogas 8-14, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Kol pis bilong Moimara tais... Dispela tripela pikinini Esther, Eliz wantaim brata bilong ol i karim wanpela kol-pis ol i hukim

More information

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Namba 1949 Desemba 29, Janueri 4, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Namba 1949 Desemba 29, 2011 - Janueri 4, 2012 36 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Lukluk bek long 2011 124 Ritim Sabina long pes 11 na 12... P2 Wantok Desemba 29 - Janueri 4, 2012 lukluk

More information

Sios helt sevis bungim hevi

Sios helt sevis bungim hevi Wantok Namba 2190 Septemba 1-7, 2016 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol September issue insait P9,10,19&20 Millenium Development Goals report - P13,14,15 &16 Maprik i senis aninit long

More information

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Pes 16 na 17. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol INSAIT Lukaut long birua bilong rot - Pes 5 na 6 2-pela pes Niu Silan Waitangi de insait... Pes 16 na 17 Gavamani Sivarai Janueri 2010 Isu Insait... Namba 1850 Wan Wik Februei 4-10, 2010 Niuspepa Bilong

More information

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5...

Narapela kain Pop INSAIT P15. Pablik sevis i slek... Selebretim yia bilong Snek long Basamuk... Moa stori long nupela Pop long pes 4 na 5... Namba 2012 Mas 21-27, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol INSAIT Moa long K600m Takis Kredit Skim mani lus long wok divelopmen P2 Pablik sevis i slek... Polis mekim wok painimaut...

More information

O Neill makim. nupela minista

O Neill makim. nupela minista Namba 2063 Mas 20-26, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Ol Wina bilong Wantok Ridasip Seve 2014 1. Rachael Sorige (NCD) 2. Allan Rabu (NCD) 3. Cathy Kevin (NCD) 4. Robert David (NCD)

More information

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu

Indigenous knowledge and the value of plants. Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two. Laspela hap long buk Tu Laspela hap long buk Tu Husat papa bilong save long ol plants? Appendix Two Indigenous knowledge and the value of plants Long dispela laspela hap bilong buk, James em wokim sampela toktok o stori long

More information

PNG i ran olsem Afrika

PNG i ran olsem Afrika Ol Wina bilong Wantok Ridasip Seve 2014 NAMBA 7 DRO Namba 2069 Me 1-7, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Mipela i droim yet so putim was neks wik! PNG i ran olsem Afrika KLOSTU REDI:

More information

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Pilai bai kamap long taim Namba 2111 Februeri 26 - Mas 4, 2015 28 pes Wantok K1 tasol Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! March Issue i stap insait! P9,10,19 na 20 INSAIT Palamen Nius Esia man salim buai... Yumi redi nau! Pilai

More information

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek...

Polis Pawa! P10. Bai kostim K15.6 bilian. opim bek Panguna main... Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek... Namba 2015 Epril 11-17, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol INSAIT Bai kostim K15.6 bilian long opim bek Panguna main... P2 Digicel Yumi FM PNG Musik Awod kam bek... P4 Pablik long

More information

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

ISTA. Wantok. Somare tok tenkyu. Lukim spesel saplimen bilong Gren Sif Sir Michael long ol pes insait. K1 tasol. Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Wantok Isu Namba 2221 Epril 13-19, 2017 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Somare tok tenkyu Anna Solomon i raitim GREN Sif Sir Michael Somare i tok tenkyu long ol pipel bilong Papua Niugini

More information

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15

Tupela memba i kros. 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15 Wantok Namba 2193 Septemba 22-28, 2016 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol 41 yias Independens raun wantaim stail - P14-15 Tupela memba i kros TUPELA biknem lida bilong nesenel kapital siti

More information

Glasim Judisal Kondak Bil

Glasim Judisal Kondak Bil P2 Wantok Mas 29 - Epril 4, 2012 nius Tok klia long SMS Data na Vois Top-Ap Telikom PNG i autim SMS Vois na Data top-ap bilong ol pripeit kastoma bilong en. SMS Vois top-ap Risasim Vois Akaun Bilong Yu

More information

Ol dia brata na susa bilong

Ol dia brata na susa bilong NAMBAWAN PRESIDENSI TOKTOK, NOVEMBA 2017 Ol dia brata na susa bilong mi, mi daunim mi yet na prei olsem bai Spirit bilong Bikpela bai stap wantaim yumi taim mi toktok tede. Bel bilong mi i pulap long bikpela

More information

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Tu Kwata 2014 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. www.pnglng.com ET Ekseketiv toktok

More information

Lapun tasol strong yet...

Lapun tasol strong yet... Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Namba 1842 Wan Wik, Novemba 26 - Desemba 2 2009 K1 tasol long olgeta hap Lapun tasol strong yet... 10th Anviseri Saplimen insait! Gavman Mani Plen i no wok: Man long

More information

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol.

Paraka, O Neill aut long nupela COI. Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23. Ol poto 14 na 15 SOIM RISPEK. K1 tasol. Namba 2089 Septemba 18-24, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol INSAIT: 39 Independens saplimen insait Pes 6,7,8 na 23 Ol poto 14 na 15 PIH Saveman Nius Niupela Helt nius olgeta wik

More information

Gutbai Oseah Philemon(OP)

Gutbai Oseah Philemon(OP) Wantok Janueri 5-11, 2017 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Gutbai Oseah Philemon(OP) Moa stori long pes 3... Ol Post Courier meri i sanap long sait bilong kofin bilong wan wok bilong

More information

Namba tri UN bos i raun long PNG

Namba tri UN bos i raun long PNG Namba 2065 Epril 3-9, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Moa Stori insait: Gutbai long wanpela win meri, Leit RoseTsiroats - P8 Catholic Reporter Epril Isu i stap insait Pes 9,10,19

More information

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis

Gavman bai rausim 2010 Envaironmen Loa senis Namba 1938 Oktoba 13-19, 2011 Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Redi long pait long Yunaitet Nesens intanesenel oporesen... WANTOK WARIA: Long bikmoning long Trinde, 110 PNG Difens Fos paitman

More information

Strongim skul, strongim pipel - PM

Strongim skul, strongim pipel - PM Namba 1932 Ogas 31 - Septemba 7, 2011 Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Strongim skul, strongim pipel - PM Gavman redim mani bilong fri edukesen Yuni sumatin bai kisim potnait gen TAIM palamen

More information

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010

PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010 PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba 4 Kwata 2010 Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini. EKSEKIUTIV TOKTOK Wanpela Projek, Wanpela Tim, Lukluk Long As Tingting Bilong Projek One Project,

More information

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen

PNG hat long sekim rekot ilong Fainens Dipatmen Namba 2033 Ogas 15-21, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Insait: DWU i glasim loa bilong gavman long laik kilim trabel lain - P2 Wok Bung wantaim polis long provins - P4 Rausim dak

More information

ol nupela provins go pas

ol nupela provins go pas Namba 1974 Jun 21-27, 2012 36 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol YUMI VOT NAU: Taim bilong votim ol nupela lida bilong lukautim yumi long faivpela yia i kam, i kamap pinis. Yumi noken abrus.

More information

Dion em i Deputi Praim Minista

Dion em i Deputi Praim Minista Namba 1981 Ogas 9-15, 2012 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol TONI EM I WANPELA GAVMAN MINISTA Memba bilong Lae Open na Palamentri Pati Lida bilong Indijenes Pipols Pati, Loujaya Toni (raithan),

More information

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem

Gavman skelim K20m bilong Nesenel I.D. kad sistem Namba 1993 Novemba 1-7, 2012 32 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol REDI NAU: Ol soldia i wok long prektis long bungim Prins Charles na meri bilong em Duchess of Conwalv Camilla Parker long

More information

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY

MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY Vol 8, No 1 April 1992 MELANESIAN JOURNAL OF THEOLOGY EDITORIAL Revd Christopher Garland CURRICULUM DESIGN AT NEWTON COLLEGE Professor Michael Horsburgh DIVELOPMEN NA WOK BILONG SIOS Kurt Rieke PROPOSED

More information

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola

Olgeta plen long kantri mas lukluk moa long populesin - Dokta Mola Namba 1882 Wan Wik Septemba 9-15, 2010 Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol This government will favour foreigners with money, but not its people.. Page 6 Liklik rais fama kisim helpim - P22 Olgeta

More information

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4

Spes i sot. Ailan sindaun long bikpela wari - Pes 2. Tisa lonsim intanet benking websait - Pes 4 Namba 2002 Janueri 10-16, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol LONGPELA PIS BILONG KEAPARA: Rachell Ila na pikinini bilong em Tony Ila save maketim pis bilong tupela olgeta avinun long

More information

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3

Vot pepa bai kam long mun Mas. Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2. Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3 Wantok Isu Namba 2213 Februeri 16-22, 2017 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Insait: Isten Hailans redi long 2017 Ileksen - P2 Kina bai lukautim mani bilong Nasfund - P3 NASFUND OPIM MODEN

More information

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Namba 2162 Febueri 18-24, 2016 Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol 28 pes Gavman i no sot long mani Dairi Vele. PNG i ran long han bilong gutpela gavman. GAVMAN i no sot long mani long ranim

More information

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI:

OL ELEMENTERI SKUL PIKININI: Namba 1881 Wan Wik Septemba 2-8, 2010 Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol What is our social policy, if we have one Page 6 Laipstail: HMAS Tobruk kamap long PNG long wok bilong Pasifik Patnasip

More information

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien

Ol gavman bisnis i winim K20 bilien Namba 2160 Febueri 4-10, 2016 Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol 28 pes TOKSAVE! Wantok Niuspepa i nau stap antap long opis bilong Dove travel 4-mail. Section 24, Lot 25, Angau Drive (CNR

More information

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Foa Kwata 2013 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. www.pnglng.com ET Ekseketiv toktok

More information

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2012 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. F www.pnglng.com Ekseketiv Toktok

More information

PNG i no gat helt standet

PNG i no gat helt standet Wantok K1 tasol Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Namba 2150 Novemba 26 - Desemba 2, 2015 28 pes INSAIT P9, 10,19,20 Laipstail Komyuniti projek kamap long Sentral Manus - P15 Wol nius poto - P16 PNG i

More information

Dinau baset bai go antap tru

Dinau baset bai go antap tru Namba 2042 Oktoba 17-23, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Nau yu ken Teksim Wari, Tingting, Painim Pren, Kanage stori o Pas bilong yu i kam long Digicel namba 7235 6149 na bai mipela

More information

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013

Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy. Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi. Issue Date: May 2013 Ricegrowers Anti-Bribery and Corruption Policy Ricegrowers Ltd Anti-Bribery na Corruption Polisi Issue Date: May 2013 Updated: April 2016 INTRODUCTION Wantaim ol niupela tingting na pasin bilong wok, Ricegrowers

More information

Ripot Namba PG

Ripot Namba PG Ripot Namba 64458-PG Investigesen Ripot INDIPENDEN STET BILONG PAPUA NIUGINI: Smolholda Agrikalsa Divelopmen Projek (IDA Credit No. 4374-PNG) September 19, 2011 Stori bilong Panel Inspeksen Panel i bin

More information

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2011 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. www.pnglng.com Ekseketiv Toktok Kapsaitim

More information

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3

oken mamas ani yet Lukim ol Wol nius poto... Pes LAIPSTAIL- Nupela drama pilai kempein bai helpim MDG... Pes I go moa long pes 3 Namba 1906 Wan Wik Mas 3-9, 2011 Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol oken mamas ong DSIP ani yet INSAIT: Paul Zuvani i raitim INAP long nau nogat mak bilong soim K19 milion mani gavman i givim

More information

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim

2015 baset salens. Stanley Nondol i raitim Namba 2096 Novemba 6-12, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol 2015 baset salens - yusim mani gut- no ken dinau moa NCSL Memba Sevings na Brens Sapot Menesa, Richard Leka i sanap wantaim

More information

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim: PNG LNG Envaironmentel na Sosel Ripot Yia 2017 PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim: Yutilitis Teknisen, Jonathan Bebego na Mekenikel Teknisen, Junias

More information

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013

op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Bai stap long vatiken monastri na pre I go moa long pes 2... Jada 013 Namba 2007 Februeri 14-20, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol op risain Polis i no Jas long wokim disisen -Pes 3 Jada 013 Bai stap long vatiken monastri na pre HETMAN bilong moa long

More information

SunRice Group Speak Up Policy

SunRice Group Speak Up Policy Issue Date: November 2014 (Updated: April 2016) SunRice Group s Speak Up Process Rot SunRice Grup Isave Bihainim Lo Tok Aut Long ples bilong wok: Yu ken putim ripot igo long opis bilong Integrity Ofisa:

More information

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2

Kisim pepa long stop drag long komyuniti - p7. NHC wokman kisim 4-pela de profesenel in haus trening - p2 Namba 2026 Jun 27 - Julai 3, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol SARENDA: Ol yut long Not Mekeo i kam long fran bilong ol Polis, Yut lida, Pater, Pastor wantaim long Dairekta Jeneral

More information

PNG LNG Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Hap Bilong Yia 2015

PNG LNG Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Hap Bilong Yia 2015 PNG LNG Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Hap Bilong Yia 2015 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. Pemanen Fasilitis Kompaun Ekseketiv

More information

O Neill promotim invesmen

O Neill promotim invesmen Wantok Namba 2202 Novemba 24-30, 2016 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Have you Enrolled? Toksave bilong Ilektoral Komisen - P14 na 15 FIFA Wol Kap anda 20 meri soka eksen - P8 na 21

More information

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...

40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI. Nius na toktok bilong 500 yia selebresen Lukim long pes 60 MAS NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes... NAMBA 30 ELCPNG SINOT LONG HELDSBACH Pes...4 EXTRA 130 YIA WOK SIOS INSAIT LONG PNG Pes...34 INTAVIU WANTAIM NUPELA BISOP NA JENEROL SEKRETERI Pes...56 MAS 2017 40 YIA NA I GO REFOMESEN ANIVESARI Nius

More information

avman makim 20, 000 long gol medol

avman makim 20, 000 long gol medol Wantok Namba 2129 Julai 2-8, 2015 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Lukim pes 13 avman makim 20, 000 long gol medol - K10, 000 silva - K5000 brons Linda Pulsen i kisim plak long Praim

More information

El Nino dai ripot i no klia yet

El Nino dai ripot i no klia yet Namba 2138 Septemba 3-9, 2015 28 pes Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Neks Wik The Catholic Reporter El Nino dai ripot i no klia yet STRONGIM WOK BUNG NA WOK PREN: Gavana Jenerel na Gren

More information

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Wan Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Wan Kwata 2014 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. www.pnglng.com ET Ekseketiv toktok

More information

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Tu Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Tu Kwata 2012 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. F www.pnglng.com Ekseketiv toktok Wok

More information

Gavman putim ai long ol Supa Fan

Gavman putim ai long ol Supa Fan Namba 2046 Novemba 14-20, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol HAMAS: Misis Jane Parkop em namba wan meri long baim ol giaman muruk na pisin bilong ol pikinini bilong em taim Gavana

More information

Chan wari long birua bilong ol risos projek

Chan wari long birua bilong ol risos projek Namba 1871 Wan Wik Jun 24-30, 2010 Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Chan wari long birua bilong ol risos projek "WOK divelopmen em i no wok bilong groim ekonomi bilong kantri, na divelopmen

More information

Guria kilim tupela long ARoB

Guria kilim tupela long ARoB Namba 2067 Epril 17-23, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Ol Wina bilong Wantok Ridasip Seve 2014 NAMBA 5 DRO 1. Benardine Tano (AROB) 2. Clement Daimas (Madang) 3. Maggie Appe (WHP)

More information

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu

Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu Wantok Isu Namba 2219 Mas 30 - Epril 5, 2017 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Makim odit komiti long sekim ripot bilong distrik mani - Temu INSAIT bilong mun Mas i stap insait - P 9,

More information

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot

Namba Foa Kwata. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Foa Kwata 2012 Energy for the World. Opportunity for Papua New Guinea. Eneji Bilong Wol. Luksave Bilong Papua Niugini. www.pnglng.com Ekseketiv Toktok Sapotim

More information

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset

Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset Namba 2158 Janueri 21-27, 2016 28 pes Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Gavman bai bihainim stret 2016 Nesenel Baset STRONGPELA disisen gavman i mekim long daunim hevi bilong mani sot

More information

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!!

Meri Krismas. Hepi Niu Yia Olgeta! Amamasim dispela bikpela de bilong yumi, stap wanbel na lukautim yu yet!! BAMPA ISU!! Namba 2103 Disemba 24 - Janueri 7, 2015 32pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Dispela wik Krismas Saplimen Riviu bilong yia 2014 Isu bilong Janueri 2015 i stap insait!! Meri Krismas

More information

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim:

PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim: PNG LNG Envaironmentel na Sosel Ripot Yia 2016 PNG LNG i wok olsem wanpela han kampani bilong ExxonMobil insait long ko-vensa wantaim: Ekseketiv toktok Long taim yumi skelim ol wok mak EMPNG i winim long

More information

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus

Ol sios i egensim lo bilong kilim ol kalabus Namba 2109 Februeri 12-18, 2015 28 pes Wantok K1 tasol Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Wantok Niuspepa i tok sori tru long paulim taitel bilong Honorabel Spika bilong Palamen bilong Papua Niugini, na

More information

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT

Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT Intanesenel Benk bilong Rikonstraksen na Divelopmen Intanesenel Divelopmen Asosieisen INSP/64458-PG OL BEKIM MENESMEN I WOKIM WANTAIM OL TINGTING BILONG TOK ORAIT BIHAINIM RIPOT LONG OL WOK PAINIMAUT PANEL

More information

...Metal prais pundaun

...Metal prais pundaun Namba 2152 Desemba 10-16, 2015 Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol 28 pes Ramu NiCo na OTML bungim hevi...metal prais pundaun James Kila na Aja Potabe i raitim BIKPELA pundaun bilong wol

More information

Madang taun bagarap - pes 7

Madang taun bagarap - pes 7 Namba 1992 Oktoba 25-31, 2012 32 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Palamen Nius - pes 2 PM salim toksore long leit Se Donatus Mola - pes 5 Madang taun bagarap - pes 7 Promotim fud sekuriti

More information

Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Kwata 2010

Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Kwata 2010 Eneji bilong Wol. Luksave bilong Papua Niugini. PNG LNG Kwatali Envairomen na Sosel Ripot Namba Kwata 2010 Eksekiutiv Toktok Wok Bung Wantaim Taim mipela i wokbung wantaim ol pipel bilong Papua Niugini

More information

antri bai sot long mani

antri bai sot long mani Namba 2159 Janueri 28 - Febueri 3, 2016 28 pes Wantok TOKSAVE! Word Publishing Kampani papa bilong Wantok niuspepa i stap nau Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol long nupela opis long Dove Travel

More information

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL

Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL Wantok Namba 2189 Ogas 25-31, 2016 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Fiji brukim lo bilong tred - P6 Papagraun bai gat sea long Ok Tedi na BCL Lainim sefti bilong solwara Ol sumatin bilong

More information

BCL i stopim sampela wok program

BCL i stopim sampela wok program Wantok Namba 2120 Epril 30 - Me 6, 2015 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol BCL i stopim sampela wok program US$5.2 bilien long opim bek Panguna Main Veronica Hatutasi I raitim Bilong mun

More information

edim plen bilong tuna isnis na klaimet senis

edim plen bilong tuna isnis na klaimet senis Wantok K1 tasol Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Namba 2141 Septemba 24-30, 2015 28 pes INSAIT Pik poket kamapim dai - P7 Trefik opisa bilong RH - P7 Meri winim skolasip long pailot skul - P11 edim plen

More information

Mande neks wik- O Neill o Somare?

Mande neks wik- O Neill o Somare? Namba 1955 Februeri 9-15, 2012 32 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Mande neks wik- O Neill o Somare? Aja Alex Potabe i raitim SUPRIM Kot refrens bilong tokaut sapos O Neill gavman o Somare

More information

PNC, NA, Indipenden kendidet i resis pas

PNC, NA, Indipenden kendidet i resis pas Namba 1977 Julai 12-18, 2012 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol TRAWEN: Kendidet noken giaman long pasim wok kaunim. Elektrol Komisina Andrew Trawen i go raun long kaunim ples bilong Mosbi

More information

Juffa laikim eksen long SABL ripot

Juffa laikim eksen long SABL ripot Namba 2143 Oktoba 8-14, 2015 Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol 28 pes The Catholic Reporter insait - 9,10,19,20 Laipstail Buk na DVD i makim kalsa bilong Lihir - P14 Juffa laikim eksen

More information

O Neill: PNG senis hariap tru

O Neill: PNG senis hariap tru Wantok K1 tasol Namba 2177 Jun 2-8, 2016 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! 4pes saplimen insait P13, 14, 15, 16 The Catholic Reporter Insait... O Neill: PNG senis hariap tru PRAIM Minista Peter

More information

Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6

Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6 Wantok Isu Namba 2215 Mas 2-8, 2017 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol O Neill: Oil Ges, i stap strong yet- P2 Gan i go bek long han bilong polis na ami - P6 P9, 10.19 na 20 adae bai stat

More information

Sekim o painim aut Rait bilong Komyuniti long save

Sekim o painim aut Rait bilong Komyuniti long save Sekim o painim aut Rait bilong Komyuniti long save Sotpela ripot bilong Ramu Nikel kes stadi, Madang, PNG June 2015 Centre for Social Responsibility in Mining Sustainable Minerals Institute The University

More information

pas! Paul Zuvani i raitim

pas! Paul Zuvani i raitim Wantok Isu Namba 2223 Epril 27 - Me 3, 2017 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Tingim dai long Wol Woa 2 Praim Minista bilong Papua Niugini, Peter O Neill i wokabaut i go long Wol Woa II

More information

Liklik Baibel Dikseneri

Liklik Baibel Dikseneri Liklik Baibel Dikseneri Pisin - English Tok Pisin English Mining Moa Bilong En, a? right (only if an affirmative answer is expected) Dispela i stap long pinis bilong hap tok taim yu ting man bai tok yes.

More information

OTML papagraun egensim O Neill

OTML papagraun egensim O Neill Namba 2039 Septemba 26 - Oktoba 2, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Nau yu ken Teksim Wari, Tingting, Painim Pren o Pas bilong yu i kam long Digicel namba 7235 6149 na bai mipela

More information

Asbisop John Ribat kamap Kardinel

Asbisop John Ribat kamap Kardinel Wantok Kambaramba stap na Madang stap klin - P14 Namba 2196 Oktoba 13 -,19 2016 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Asbisop John Ribat kamap Kardinel ASBISOP John Ribat bilong Pot Mosbi

More information

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek

Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek Silver Jubilee Sister Claudia Apalenda Sister Theresia Boyek Eucharistic Celebration Friday 22 September 2017 St Paul s Catholic Church Mt Hagen ENTRANCE PROCESSION: MOROWA Morowa gara padiki mine yesu,

More information

2011 PNG Sastenabiliti Ripot. Mekim senis

2011 PNG Sastenabiliti Ripot. Mekim senis 2011 PNG Sastenabiliti Ripot Bungim Tok Mekim senis STORI BILONG DISPELA RIPOT Dispela ripot i karamapim wok bilong Oil Search Limited (Oil Search) na ol wok eksploresen na prodaksen i go het long Papua

More information

Namba 1991 Oktoba 18-24, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Namba 1991 Oktoba 18-24, pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Namba 1991 Oktoba 18-24, 2012 32 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol REDI NAU: Ol Ami, Polis na CS bai mekim bikpela wok nau long klinim na redim Mosbi Siti taim Prins Charles na meri bilong

More information