(GIZ: Ajensia. BELUN ne ebé

Size: px
Start display at page:

Download "(GIZ: Ajensia. BELUN ne ebé"

Transcription

1 SISTEMA ATENSAUN NO RESPONDE SEDU RELATÓRIU TRIMESTRAL: JUÑU SETEMBRU 11 Dili, Fevereiru 11

2 Sistema Atensaun no Responde Sedu iha Timor Leste (AtReS). AtReS dezeina hodi hasa e mekanismu responde sedu ba konflitu no prevene eskalasaun violénsia iha nivel nasionál no komunidade nian sira. Sistema AtReS jenerozumente suporta husi Departementu Negosiu Estranjeiru Governu Irlandiaa nian liuhusi ninia Unidade Rzsolusaun Konflitu, Deutschee Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ: Ajensia Alemaña nian ida Kooperasaun Internasional) ho projetu ida naran Fundu ba Dame, liuhusi Sekretariadu Estadu ba Juventude no Desportu, no União Europeia, liuhusi Instrumentu ba Estabilidade. BELUN hakarak hato o ninia apresiasaun sinseriamente ba sira hotu ne ebé fó nia tempu no rekursu atu partisipa iha peskiza ne e. Se karikk la iha suporta maka as ne e, mak sei la posivel atu halibur dadus hodi aprezenta iha relatoriu trimestre ida ne e. Hakarak hato o mós obrigadu ba sira ne ebé involve diretamente hodi produs relatoriu ida ne e, BELUN nia rede monitorizasaun sira ne ebé iha Timor Leste laran tomak ka ONG Internasional sira, Ajensia ONU, organizasaun sosiedade sivil sira ka komunidade sira. Ba imi nia suporta tomak BELUN agradesee tebes, BELUN no CICR hakarak rekoñese Eunchim (Jennifer) Choi autór prinsipal ba papél ida ne e. BELUN no CICR hakarak hato o katak sira mak autór uniku ba relatoriu ida ne e, opinioens, komentariu ne ebé iha relatoriu ne e nia laran la intende atu refleta sira ne ebé husi Governu Irlandia, GIZ, União Europeia ka Governu Timor Leste.

3 SUMARIU EZEKUTIVU Relatoriu ida ne e aprezenta analizasaun ida husi rezultadu hetan sira husi monitorizasaun ne ebé halo husi Programa Atensaun no Responde Sedu (AtReS), husi Juñu no Setembru 11. Relatoriu ne e simboliza relatoriu monitorizasaun konflitu dala ualu ne ebé publika iha trimestre ida idak hahú kedas husi monitorizasaun AtReS nian hahú iha Fevereiru 9. Trimestre ida ne e, monitor lokal ne ebé hela iha subdistritu tarjetu 4 hatama hikas sira nian relatoriu situasaun hodi sukat ho fatóres sosiál, ekonomia no polítika no mós fatóres external sira ne ebé afeita komunidade sira, nune e mós ho relatoriu insidente sira ne ebé hakerek kona ba insidente violénsia sira. Analiza ba dadus ne ebé halibur iha periode relatoriu ida ne e hatudu aumentu ne ebé signifikativu ba númeru total husi insidente violénsia sira, husi iha trimestre liubá (Fevereiru Maiu 11) sa e b 67 iha trimestre ida ne e. Pontuasaun ba potensiál konflitu 1 ne ebé aprezenta liuhusi Indise Potensiál Konflitu (IPK) ne ebé dezenvolve husi programa AtReS, IPK aumenta husi 77 iha trimestre liubá, sa e to o ba 771 iha trimestre ida ne e. Tutuir malu mós ho ida ne e, númeru insidente violénsia mós aumenta, violénsia sira ne e balun influénsia husi temátiku sira ne ebé identifika tiha ona iha trimestre ida ne e. Maski iha membru arte marsiais uitoan de it mak inisia violénsia (kazu 1, ne e númeru ida tun uitoan husi 1 iha trimestre liubá, insidente rua (insidente ida halo mate ema no ide seluk halo kanek de it) akontese iha subdistritu iha fulan Agustu, ne e demonstra tiha ona oinsá mak komunidade sira nian estabilidade bele rapidamente sai aat no tama fali ba konflitu komunidade no halo territóriu tomak alerta ba reasaun husi aktus kriminal sira ne ebé halo husi grupu arte marsiais sira. Isu sira kona ba violénsia juventude sai tiha ona preokupasaun seriu seguransa nian, ezemplu husi ida ne e mak kazu ne ebé akontese iha distritu Baucau (subdistritu Baucau Vila no Laga), kazu ne e identifika tiha ona joven sira nu udar maioria asaltantes ba insidente sira ne ebé tama ba relatoriu insidente sira. Isu seluk ne ebé sai preokupasaun mak membru partidu polítika sira mosu nu udar inisiador ona ba violénsia ba insidente lima iha trimestre ida ne e. Iha trimestre liubá, atividade polítika ne ebé ho hamosu problema nota tiha ona iha monitorizasaun AtReS nian iha mudansa situasaun maibé la ós atividade polítika sira ne e la diretamente lori ba hamosu insidente. Insidente sira ne e akontese iha distritu Bobonaro, Dili, Ermera no Oe cusse, karakteriza ho sunu bandera sira, asaltu fíziku entre membru partidu lahanesan no tentativa atu halo influénsia ba hetan votus ba partidu balu. Eventu sira ne e akontese tiha ona iha periodu ne ebé atividades polítika aumenta rapidamente iha nasaun laran tomak no ida ne e hasa e tensaun kona ba vizaun mudansa polítika. Tan tensaun polítika sira sei aumenta liu tan iha trimestre tuir mai bainhira hahú atividades kampaña, no risku ba insidente sira ne ebé hanesan temi ona sei kontinua intensifika. Kontinuasaun konflitu bazeia ba identidade relijioza: Insidente violénsia akontese iha distritu Dili no Manufahi bainhira mosu rumores katak membru husi grupu relijioza ida 1 Detalhus husi oinsa halo kalkulasaun ba Indise Potensial Konflitu unique ne e esplika klean liu tan iha sesaun Indise Potensial Konflitu iha pagina 9 iha relatoriu ida ne e nia laran. 3

4 (Igreja Adventista) hakoi tiha statua ne ebé signifikante tebes ba fiar Katolika nian. Demonstrasaun rua ne ebé lidera husi Igreja Katolika akontese iha Same, iha insidente hanesan membru ida no lider ida husi Igreja Adventista nian hetan asaltu fíziku. Impaktu husi eventu sira ne ebé akontese iha Same to o mai distritu Dili. Grupu deskoñesidu ida tuda no parsialmente estraga estrutura Igreja Adventista iha Comoro. Nesesiedade ba sensibilidade konflitu hetan atensaun dala ida tan, ho konflitu ne ebé akontese husi projetu dezenvolvimentu sira ne ebé implementa husi governu no kompañia privadu sira. Iha Laulara (Aileu) no Viqueque Vila (Viqueque), membru komunidade sira la haksolok ho kompensasaun ne ebé selu ba sira relasiona ho projetu bee moos ne ebé administra husi Dirasaun Bee moos no Saniamentu (DNSAS). Iha Ainaro Vila (Ainaro) kompañia lokal ida verbalmente ameasa Asembleia Distritu ne ebé responsabiliza ba halo kontratu ho kompañia sira hodi implementa projetu sira liuhusi Pakote Dezenvolvimentu Dezentralizadu (PDD), no akuza Asembleia ne e asaun korupsaun. Iha Same (Manufahi) membru komunidade halo demonstrasaun hasoru planu governo nian ne ebé hakarak atu halo instalasaun fatin industria ida iha Betano tan deskonfia katak governo uza area boot ba objetivu projetu ne e no ida ne e la hanesan ho saida mak komunidade sira aseita atu fó. Kompañia projetu ida sai tarjetu dala rua iha Viqueque Vila (Viqueque) tan joven sira ne ebé la hetan serbisu husi projetu ne ebé implementa husi kompañia ne e expresa sira nian frustrasaun liuhusi ameasa verbal no ameasa fíziku. Maski laiha kazu barak mak observa ona, isu kona ba estatutu veteranu sai nafatin disputa iha komunidade. Iha Ainaro Vila, baku malu akontese entre veteranu ida ho membru komunidade tanba membru komunidade ne e akuza veteranu ne e katak nia servisu hamutuk tiha ona ho Indoneziu nia intelijen durante luta ba ukun rasik an. Númeru konflitu boot mak akontese relasiona ho kultura no kustumi ba trimestre ida ne e: disputa entre fetosaa no umane observa tiha ona iha subdistritu Remexio (Aileu), Ainaro Vila (Ainaro), Maubisse (Ainaro) no Bazartete (Liquiça). Faktus hatudu katak, insidente tolu akontese iha Bazartete durante Serimonia kore metan ne ebé marka finalidade periodu triste tinan ida nian. Seguransa aihan sai tiha ona nu udar preokupasaun ida iha periodu relatoriu ida ne e, tan menus aihan akontese extensive tebes iha distritu barak maski tama ona ba fulan sira ne ebé iha aihan seguru iha Marsu no Setembru. Fatóres oin oin hanesan udan la tuir tempu no atividade pesti ne ebé mosu hodi rezulta iha destrusaun ba aihan durante tempu koileta. Monitor sira iha baze mós nota katak presu produtu lokal ne ebé aumenta no nesesiedade bazika ne ebé aumenta mós, ne ebé limita tiha ona kbi it sosa husi uma kain Timor oan sira nian. Ekonomia ne ebé todan hanesan ne e kauza nivel estress maka as iha komunidade sira, ne e dala ruma fó kontribuisaun indereita ba kresimentu nivel violénsia iha trimestre ida ne e. Númeru boot husi autóres setor seguransa nian mak identifikadu nu udar inisiador sira husi violénsia: membru nain neen husi PNTL no tolu husi F FDTL mak identikadu nu udar asaltantes, husi nain PNTL nain haat no nain rua husi F FDTL hetan implikasaun iha trimestre rua tutuir malu. Liu tan, ofisiais governu no lider lokal balun identifikadu nu udar asaltantes ba kazu sanulu. Ne e problema uitoan tanba autóres 4

5 setor seguransa no ofisiais sira mak hetan fiar no iha responsabilidade atu proteze no hametin komunidade maibé númeru involvementu sira nian iha asaun violénsia aumenta mós. Ikus liu, data situasionál kontinua nafatin hatudu frakeza husi kapasidade atu efetivamente rezolve konflitu iha subdistritu sira ne ebé monitoriza husi AtReS. Maski iha 91% husi insidentes sira mak hetan responde husi autóres lokal, estruturál nune e mós ho isu relasional sira seidauk bele solusiona nafatin ba kazu barak ne ebé akontese. Nota mós katak besik 16% husi insidente sira mak liga ho insidente ne ebé akontese tiha ona no seidauk rezolve ho di ak, ne e importante tebes atu komunidade evalua sira nian kapasidade rasik atu rezolve konflitu, identifika razaun sira atu nune e bele hatene oinsá mak disputa sira la to o ba solusaun ne ebé satisfika no buka alternativu no aprosimasaun komplementariu ba rezolusaun konflitu. REKOMENDASAUN SAVE SIRA Nu udar adisional ba analiza dadus husi subdistritu sira nian, sistema AtReS mós dezeña atu promove no enkoraja responde sedu ba fatóres konflitu sira. Antisipa mós katak reposta sira nesesariu mós atu halo iha nivel nasionál nian, nune e reprezentante estadu, sosiedade sivil no parseiru dezenvolvimentu internasionl sira bele uza relatoriu sira AtReS nian hodi bele informa dezenvolvimentu polítika no hodi modifika programa sira ne ebé nesesariu ho atende ka responde ba tensaun sira. Inisiativa barak bele implementa iha nivel subdistritu liuhusi sira ne ebé hetan impaktu husi ameasa sira imediatamente, ka akontesementu atuál husi violénsia. BELUN no CICR preparadu atu suporta ajensia no instituisaun sira iha nivel nasionál hodi bolu atensaun ba isu sira ne ebé mosu iha relatoriu trimestre ida ne e. Liu tan, AtReS tulun establese Rede sira ba Prevensaun no Responde ba Konflitu (RPRK) iha subdistritu ida idak ne ebé monitorizasaun hala obá. Rede sira ne e ho tipu envolvimentu husi parte oin oin inklui sosiedade sivil no autór estadu iha distritu no subdistritu, autoridade lokal nivel suku no aldeia, ofisiais PNTL lokal, ofisial saúde no profesores sira, organizasaun nao governamental nasionál (ONGN) no Organizasaun Komunidade Baze (OKB) sira ne ebé ativu iha area ne e, grupu juventude mane no feto iha nivel lokal, reprezentante grupu arte marsiais no organizasaun veteranu nian. Rede sira ne e hasoru malu beibeik Bainhira iha publikasaun relatoriu ida ho verifika no analiza impaktu sira husi Tendénsia sira no atu dezeña asaun responde ne ebé apropriadu hodi hatan fatóres konflitu iha tempu badak no tempu naruk nian. Programa AtReS aprezenta rekomendasaun sira tuir mai autoridade relevante sira no stakeholder sira no BELUN preparadu ona atu involve ho stakeholder ne ebé de it atu loke diskusaun kona ba oinsá bele responde ba rekomendasaun sira ne ebé propoin iha relatoriu ne e:

6 Estadu/Governu Nasionál: Antisipa konflitu juventude no arte marsiais: Prepara planu seguransa ne ebé di ak, inklui polisiamentu komunitária no inisiativas prevensaun konflitu ho baze iha komunidade, ho prevene no responde efetivamente ba asaun violénsia sira ne ebé halo husi arte marsiais no joven sira; aumenta patrullamentu ba periodu tempu naruk iha subdistritu sira no area sira ne ebé atividade arte marsiais deteta tiha ona katak akontese beibeik; investe rekursu barak hodi hametin kapasidade polisiamentu komunidade; Ativamente exerse autoridade hodi taka ka suspende grupu arte marsiais sira ne ebé identifikadu ona katak sira iha involvimentu ba atividade violénsia sira; Enkoraja intervensaun dame nian (hanesan sesaun dialogu sira no serimonia tara bandu) ne ebé ligadu ho prevensaun konflitu tempu naruk ka involve joven sira iha atividades ne ebé tulun sira efetivamente hodi hases violénsia husi grupu arte marsiais no grupu juventude sira ba tempu naruk; Enkoraja edukasaun sivika no hala o atividades polítika nian ho dame: Monitor besik liu tan atividade polítika sira ne ebé akontese iha komunidade no prepara atendementu seguransa ne ebé estratéjiku iha nivel nasionál no mós subdistritu sira ne ebé iha evidensia katak tensaun sra ne ebé relasiona ho mudansa polítika aumenta; Integra iha sesaun edukasaun sivika sesaun sira kona ba edukasaun nao violénsia durante kampaña eleitorál ba sesaun edukasaun votantes ne ebé konduz husi jestaun eleitorál nasionál (STAE no CNE); Fasilita porsesu preparasaun no asina Akordu Partidu Polítiku nian hanesan ho saida mak halo ona iha 7, atu husu komitmentu partidu polítiku sira ba halo kampaña ho paz, inklui kriteriu espesífiku sira ne ebé presiza hakonu, pontu sira tenki fó sai mós kona ba oinsá apoiantes partidu nian tenki hases an husi reasaun violénsia sira bainhira hala o atividade polítika; Monitoriza distribuisaun asistensia sosiál: Monitoriza prosesu distribuisaun osan ka material asistensia sosiál ne ebé fó ba ema vulneravel sira, inklui veteranu, katuas ferik sira, eis deslokadus no vitima dezastre naturais; rejistu problema saida de it mak akontese depois de distribuisaun; dezeña no implementa reforma sira ba prosesu distribuisaun hodi hadi ak transparénsia no klaridade husi prosesu ba resipiente sira, nune e fó protesaun ba resipiente vulneravel sira hodi hases sira husi intimidasaun no manipulasaun; monitoriza no promove konstrutivamente no harmonia ba uza fundus ne ebé simu tiha ona; Fasilita diskusaun kona ba polítika rai nian: Fasilita debate públiku no konsultasaun kona ba lejislasaun titlu rai nian, no opsaun polítika sira husi Parlamentu Nasionál, inklui ninia impaktu kona ba kontrolu no nain ba rekursu bee matan, no rekoñese importansia ba preparatoriu mediasaun nian nu udar instrumentu atu tulun prosesu klaim to o tempu lei kona ba rai aprovadu ona; Maneja no konsumu ba alkohol/tua: Reforsa lejislasaun no regulamentu sira kona ba importasaun, taxa, uza no fa an tua manas no kria kampaña atu hasa e konxiénsia publiku liuhusi edukasaun saúde hodi hatan ba efeitu sira ne ebé 6

7 estraga, kampaña sira ne e inklui loby ba determina atu hili loron ida nu udar loron ida ba livre husi tua manas/alkohol; Hasa e konxiénsia hodi hamenus moras sosiál sira: Prepara no implementa planu asaun hodi kombate moras sosiál sira ne ebé metin iha komunidade nia leet hanesan alkoholismu, uza droga sira, prostituisaun, violénsia sexual no trafiku humanu; Promove ko ezistensia dame entre grupu relijiozu sira: Ministériu Justisa presiza klarifika polítika governu nian kona ba estatutu legal husi grupu relijiozu sira, hato o prosesu ne e prátika atu proteje direitu konstitusional ba liberdade prátika relijioza nian no publika statement públiku kona ba ida ne e ba populasaun tomak iha media no sosiedade sivil sira; promove ko ezistensia sosiál entre fiar sira ne ebé diferente, liu liu iha komunidade nia leet, ho tarjetu ba distritu no subdistritu sira ne ebé konfortasaun no tensaun kontinua eziste; Hasa e komprensaun públiku kona ba estratéjia sira ba dezenvolvimentu komunidade nian: Fó informasaun públiku ne ebé viabel kona ba projetu dezenvolvimentu sira ne ebé mak atu hahú no ne ebé sei kontinua implementa husi governu no garante katak lider komunidade sira no membru sira hetan konsultasaun ba maioria desizaun ne ebé atu halo; monitoriza no evalua distribuisaun benefisiu sira husi intervensaun dezenvolvimentu nian no mós atu minimiza potensiál konflitu entre membru komunidade sira relasiona ho asesu ba hetan benefisiu sira; konsidera mós mekanismu sira ba rezolusaun disputa viabel iha nivel subdistritu atu espesialmente hatan ba konflitu sira ligadu ho programa sira no projetu dezenvolvimentu ne ebé lidera husi governu; Hametin mekanismu sira hodi hametin resposta ba menus ai han: Kontinua atu planu ba no implementa programa sira ne ebé fó asistensia ba hasa e seguransa ai han, liuhusi fó subsídiu no distribuisaun ai han báziku sira ba konsumu uma kain nian; kontinua hametin Grupu Servisu Entre Ministériu nian no Seguransa Nutrisaun no besik liu atu halo monitorizasaun ba implementasaun rekomendasaun sira ne ebé formula tiha ona husi Task Force; Kria informasaun kona ba seguransa ai han viabel ba stakeholder oin oin, inklui sosiedade sivil, ajensia internasional sira no organizasaun komunidade baze sira; Hatama estratéjia sira husi polisiamentu komunitária nian iha PNTL laran tomak: Identifika razaun sira tanba saida mak relasaun komunidade ho autóres setor seguransa nian la dun di ak iha distritu balun no buka hatene asaun sira atu hasa e konfiansa públiku nian ba setor seguransa, inklui hametin hahalok propriu no tuir dalan transparansia ba impozisaun asaun disiplinar hasoru membru PNTL no F FDTL ne ebé involve iha insidente violénsia sira; kontinua hametin kultura polisiamentu komunitária ba membru PNTL hotu hotu; Lori ba prosesu justisa ba pesoal estadu ne ebé halo asaun violénsia sira: ofisiais governo no lider lokal sira ne ebé involve iha asaun violénsia tenki akuntavel ba saida mak sira halo no halo asaun disiplinariu hasoru pesoal sira ne e Bainhira nesesariu; 7

8 Hametin planeamentu ba Agrikultura, Saúde no Edukasaun: Hadi ak orsamentu ba prosesu planeamentu iha Ministériu ida idak hodi bele fokus ba presentajen boot husi orsamentu nasionál iha setor agrikultura, saúde, no edukasaun; hasa e efisiensia ba exekusaun orsamentu; Dezenvolve estratéjia kapasitasaun ba staff nasionál liuhusi prosesu tenderizasaun: Suporta nesesidade sira ba evaluasaun tender sira no fó kontratu sira ba servisu públiku no projetu infraestrutura atu nune e submisaun sira hetan desizaun bazeia ba sasukat ida katak kompañia sira sei treina no fó servisu ba traballador sira lokal nian; Suporta sosializasaun husi lei kona ba Violénsia Doméstika: Kontinua aloka rekursu sira ba sosializasaun husi Lei kona ba Violénsia Doméstika no Violénsia Bazeia ba Generu. Parseiru Dezenvolvimentu Internasional Sira: Fó korazen ba sentidu nu udar nain ba Polisiamentu Komunitária nu udar polítika ida: Maski suporta internasional ba Dezenvolvimentu Polísia no Polisiamentu Komunitária sei kontinua nu udar area importante ida ba suporta internasional iha tinan barak tuir mai, importante mós ba governu atu iha sentidu nu udar nain husi prosesu sira ne e. Haree katak fundus ne ebé aloka tiha ona husi komunidade internasional hodi suporta servisu Polísia, inklui iha forsa Polísia no komunidade sira, fundus ne ebé hanesan tenki buka husi governu hodi enkoraja sentidu nu udar nain husi investimentu iha polítika sira ne e; Investe iha involvimentu Juventude, dezenvolvimentu kapasidade, prevensaun konflitu no emprego: Investe liu tan iha programa sira no projetu sira ne ebé ho intensaun atu dezenvolve no treina juventude, liu liu iha area rurais nu udar fatin ne ebé opurtunidade sira la dun iha; konsidera isu kona ba juventude seriamente no fó rekursu ba estadu no autóres sosiedade sivil hodi bele atende violénsia sira ne ebé involve grupu arte marsiais no juventude, inklui introdusaun kona ba asaun sira ne ebé dezeña iha nivel komunidade hodi prevene konfrontasaun sira, intervensaun iha sedu husi lider lokal sira ba violénsia ne ebé akontese; intervensaun saida de it tenki akompaiña ho esforsu sira atu atende dinamismu no kauza sira ne ebé liga ho violénsia juventude, inklui esforsu atu hadi ak opurtunidade sosiál, ekonomia no polítika liuhusi okupasaun pozitivu, emprego no involvimentu juventude nian. Hametin seguransa ai han no monitorizasaun ba dezastre no atendementu: Halo viabel rekursu sira ba programa no projetu sira ne ebé ho objetivu atu hasa e seguransa ai han, kombate dezastre naturais no promove metodu alternativu sira husi atividade rendementu iha komunidade rurál sira; 8

9 Suporta prosesu sira ba halo planeamentu ministeriál nian: Kontinua suporta prosesu sira husi planeamentu governu no kapasidade ministeriál atu dezeña estratéjia tempu naruk no alkansa tarjetu sira ne ebé termina internalmente; Supporta komunidade nian kapasidade ba prevensaun konflitu and rezolusaun: Investe ba programa no projetu sira ne ebé halo objetivu atu hametin kapasidade rezolusaun konflitu iha nivel lokal liuhusi fó suporta ba autóres ezistente, mekanismu sira no estrutura sira; Adopta aprosimasaun sensibilidade ba konflitu iha prosesu dezenvolvimentu: Avalia potensiál sosiál, ekonomia no impaktu polítika sira husi projetu dezenvolvimentu sira antes halo intervensaun no garante benefisiu sira fahé hanesan iha komunidade sira nia leet; integra indikadores dame no konflitu nian ba dezeña projetu no baze survey nune e mós ho monitorizasaun, mekanismu sira evaluasaun nian hodi garante impaktu ne ebé potensialmente bele estraga husi intervensaun sira ne e la akontese tan. Suporta edukasaun kona ba abilidade hakiak labarik: Fó fundus ba projetu sira ne ebé fó tulun ba inan aman sira atu aprende metodu alternativu disiplinariu no metodu edukasionál sira, hatama prinsipius husi psikolojia labarik nian, atu bele kontra kultura kastigu todan ne ebé predominante uza hodi atende ne ebé la aseitavel husi oan sira; kontinua fó korajen ba profesores sira atu uza tékniku disiplinariu alternativu sira. Sektor privadu: Prioritiza emprego lokal no dezenvolve abilidade: Buka dalan oin oin halo investementu iha Timor Leste liuhusi projetu sira atu harii infraestrutura foun ka sistema agrikultura bele promove liu tan emprego lokal no fó opurtunidade sira ba treinamentu hasa e abilidade, liu liu bá joven feto no mane sira; Halo konsultasaun komprensivu ho komunidade antes projetu hahú: Garante katak iha konsultasaun ida ne ebé apropriadu ho autoridade lokal sira hodi garante sosializasaun informasaun ho transparénsia ba komunidade hotu ne ebé potensialmente hetan impaktu husi projetu investementu sira; garante prosesu sira iha transparénsia no rekrutamentu ne ebé iha balansu ba ema sira ne ebé buka servisu atu no uza aprosimasaun sensibilidade konflitu atu dezenvolve no redus potensiál ba laran moras sosiál; Konsidera responsabilidade sosiál kompañia nian: Seriamente konsidera opsaun sira ba investe fundus ne ebé aloka ona ba responsabilidade sosiál kompañia nian hodi atende nesesiedades oin oin iha kontestu Timor nian, liuhusi koordenasaun ho planu stratéjia sira husi governu no komunidade doadores sira; 9

10 Hasa e emprego ba feto no juventude: no fó treinamentu, dezenvolve oportunidade sira ba hetan servisu; Halo esforsu atu bele iha kbi it ba sosa ai han: Halo esforsu hodi estabiliza presu ai han báziku, liu liu ai han loron loron nian ne ebé afeita komunidade vulneravel sira. Sosiedade Sivil/Autoridade Lokal Sira: Servisu ho Arte Marsiais no Juventude Hodi Redus Tensaun Entre Grupu: Foti pasu sira ne ebé proativu hodi prevene no responde ba violénsia ne ebé involve grupu arte marsiais sira no juventude, inklui intervensaun saida de it iha aspeitu ida ne e tenki la o hamutuk ho esforsu sira hodi atende dinámiku no kauza sira husi violénsia juventude, inklui esforsu sira hodi fó opurtunidae oinoin ba okupasaun pozitivu juventude nian, envolvimentu no mós emprego: Enkoraja kooperasaun inter partidu no komitmentu atu minimiza konflitu ne ebé la o ho interese polítiku: Monitoriza atividade polítika sira no eventu sira ne ebé akontese iha komunidade atu minimiza efeitu no promove eventu ne ebé organiza hamutuk husi grupu polítika oin oin ne ebé iha karakter debate atu buka opsaun polítika ba dezenvolvimentu komunidade nian; hahú prepara estratéjia lokal nian hodi prevene violénsia relasiona ho eleisaun, aplika lisaun ne ebé aprende ona husi eleisaun iha periodu liubá no identifika grupu sira ne ebé vulneravel ba asaun violénsia hodi hetan protesaun; monitor promesas ne ebé halo husi partidu polítiku no asaun sira nu udar rezultadu husi promesas atu nune e hasa e akuntabilidade partidu polítiku sira; Regula konsumu ba alkohol: Buka dalan oin oin atu monitor no regula konsumu ba alkohol, liu liuhusi juventude ba hasa e konxiénsia komunidade nian ba konsumu ne ebé tuir quantidade ne ebé apropriadu ba okaziaun individuál nian nune e mós implikasaun tempu naruk ba saúde tan hemu tua no droga, no mós enkoraja lider komunidade sira atu maneja konsumu ba alkohol durante tempu festeza nian; Evalua prátika kultural sira: Iha komunidade sira nia laran identifika obrigasaun sira (inklui barlake) ba kaben no kontribuisaun sira eventu komun no familia nian ne ebé exesivamente utiliza rekursu familia nian no relasaun sira; Dezevolve sistema lokal hodi asesu no jere rai ba agrikultura: Identika isuisu boot sira ne ebé relasiona ho uza rai agrikultura iha komunidade rurais, Bainhira aplikavel aloka rekursu atu hametin kontrola ba animais no fortifika lutu haketak nian atu prevene animais tama to os no estraga ai han sira ne ebé kuda iha to os laran; Identifika nesesiedades ba hasa e kapasidade prevensaun konflitu: Avalia kapasidade ne ebé eziste ba rezolusaun konflitu iha subdistritu ida idak no identifika nesesiedades (pur ezemplu treinamentu, rekursu sira no koordenasaun) hodi hasa e kapasidade rezolusaun disputa iha nivel lokal:

11 Promove ko ezistensia ho dame entre fiar ne ebé diferente, no hetan aseitamentu iha nivel lokal nu udar kode konduta ne ebé apropriadu ba entre grupu relijioza sira, autoridade lokal no membru komunidade, no konduta ne e tenki aseitavel ba parte hotu hotu; Hasa e abilidade servisu inan aman nian: Sosiedade Sivil no ajensia governu ne ebé involve iha protesaun labarik bele fó treinamentu liu tan ba inan aman sira kona ba metodu alternativu sira atu halo disiplina ba sira nia oan hodi redus nivel violénsia hasoru labarik iha uma kain nian laran. CICR no BELUN: Kontinua tuir nafatin relatoriu AtReS Nian sira ne ebé publikadu tiha ona: Kontinua suporta polítika no programa responde sira hodi rekomendasaun sira ne ebé halo iha relatoiu polítika sira ne ebé produs to ohin loron ( Redus Tensaun Iha Komunidade Liu Fó Uma, Identidade Relijioza no Konflitu, Asesu ba Opurtunidade Edukasaun, Alkohol no Ninia Ligasaun ba Konflitu, Kultura no Ninia Impaktu ba Moris Sosiál no Komunidade Nian iha Timor Leste) liuhusi seminar sira, dialogu sira no polítika advokasia; kontinua atu identifika topiku ba kontinuasun peskiza liuhusi relatoriu polítika sira, avaliasaun ba situasaun, alerta bazea ba Tendénsia sira ne ebé mosu husi hetan sira iha monitorizasaun nian; Halo peskiza kona ba kapasidade lokal ba rezolusaun konflitu: Halo peskiza klean kona ba situasaun oras ne e dadaun husi rezolusaun disputa lokal nian, ho objetivu atu identifika razaun sira tanba sá mak kbi it sei kontinua fraku iha area oin oin, hodi nune e bele fó suporta ho tarjetu ba promove rekursu lokal sira ba jestaun konflitu no transformasaun; Hametin RPRK: Kontinua hametin Rede sira ba Prevensaun Konflitu no Responde iha Komunidade (RPRK) iha subdistritu ida idak liuhusi treinamentu, programa sira no suporta koordenasaun. INTRODUSAUN Husi tempu harii iha tinan lima liubá, BELUN dezenvolve tiha ona ninia reputasaun iha area servisu ba hametin sosiedade sivil no prevensaun konflitu. Liuhusi parseria Sentru Internasional ba Rezolusaun konflitu iha Universidade Columbia, BELUN estabelese no extende sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) atu monitoriza no rezolve konflitu no tensaun sira iha nasaun laran, ho suporta jenerozu husi Ministériu Negosiu Estrajeiru Governu Irlanda nia Unidade Rezolusaun Konflitu, Fundu ba Dame GIZ (Ajensia Alemanha nian ba Kooperasaun Internasional), Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) liuhusi Sekretariadu Estadu ba Juventude no Desportu no Komisaun Europea. 11

12 Sistema ne e suporta tiha ona husi rede husi monitor voluntariu sira iha subdistritune ebé halibur informasaun relevante ba potensialidade konfltu no instabilidade iha nivel lokal. Iha periodu inisiu sir husi relatoriu nian, iha subdistritu 13 monitoriza husi sistema AtReS, ida husi distritu ida, representa expansaun husi lokalidade urbana no rurál, sira hotu iha istória partikulár kona ba konflitu lokal. Programa depois extende ba monitor 6 iha adisional subdistritu sira, kobre subdistritu tolu iha distritu ida idak. Iha Fevereiru 11 rekruta tan monitor foun nain neen atu hato o relatoriu husi subdistritu adisional tolu (Atauro, Dom Aleixo no Nain Feto), ne e kobre Distritu Dili laran tomak. Nune e, hetan sira ne ebé refleta iha dadus laran direitamente mai husi subdistritu 4, representa besik 64% komunidade sira iha Timor Leste. Grupu monintor nain 84 husi AtReS kontinua hetan treinamentu tuir modul neen kona ba monitorizasaun no abilidade ba transformasaun konflitu, no nune e monitor ida hetan treinamentu modul rua ba tinan ida. Iha esperansa katak avaliasaun ba kondisaun lokal sira sei uza husi Governu no ninia parseiru dezenvolvimentu sira, no mós mai husi komunidade rasik, atu atende preokupasaun sira ne ebé mosu no atu hametin kbi it rekursu lokal ne ebé mak promove dame. BELUN sei kontribui ninia matenek ba hametin dame Bainhira de it presiza no sei kontinua suporta monitorizasaun hodi dezenvolve figura kompletu husi dinamismu konflitu komunidade iha nasaun laran tomak. Bainhira de it posivel, komparasaun halo tiha ona ho dadus sira iha periodu trimestre liubá. Ho expansaun projetu ba area foun, maibé informasaun la os viabel hela de it. Bainhiradata sira tau hamutuk, Bainhira dadus barak mak halibur ona, analiza klean kona ba tendénsia sira sei posivel, fasilita liu tan estrutura no responde sistematizada ba konflitu. IDEA JERÁL KONA BA METODULOJIA AtReS La hanesan ho sistema alerta sedu sira seluk, AtReS fokus liu ba responde ba konflitu no tensaun sira la os fokus ba esforsu sira atu halo prediksaun ba violénsia de it. Estratéjia ida ne e bazeia ba komprensaun katak komunidade sira di ak liu bele identifika rasik tensaun ne ebé eziste no potensiál sira ba kria violénsia, asistensia external serve de it nu udar fasilitador ba ligasaun sira no fó suporta tékniku. Razaun seluk atu fokus ba resposta ne ebé dezafiu sira atu implementa resposta ne ebé adequada ne ebé identifika tiha ona nu udar limitasaun ba efetividade husi sistema alerta sedu iha pasadu. Programa ne e nia sentru monitorizasaun mak iha nivel komunidade no hala o servisu nasionalmente, integra perspektiva diferente sira, papél no esperiénsia sira husi violénsia ba feto no mane husi grupu tinan oin oin iha komponente sira programa nian. Isu sira ne ebé atende inklui ekonomia, polítika, sosiál no estratéjia inter komunidade atu prevene no responde ba isu sira ne e no tipu violénsia oin oin no tensaun sira ne ebé eziste iha komunidade sira nia laran. Indikador situasionál 6 (3 mak monitorizasaun ba kapasidade dame nian sira) dezenvolve ba sistema AtReS bazeia ba fatóres latente sira (distribui tuir isu sira parte ekonomia, polítika no sosiál no isu external nian) no kapasidade dame identifika liuhusi BELUN nia servisu monitorizasaun ba violénsia eleitorál iha 7, avaliasaun konflitu iha 7 iha suku 3 no konsultasaun ho monitor sira. Indikadores barak mak bele 1

13 kompara ho indikador sira ne ebé iha sistema alerta sedu sira seluk, no sistema CICR BELUN nian ne e mak dala uluk hatama indikadores espesífiku jeneru nian no explisitmente foka mós ba violénsia familia no violénsia sexual no monitoriza mós isu sira seluk ne ebé relasiona ho konflitu. Indikadores sira ne e tetu atu produs analiza ida ba potensiál konflitu liuhusi Indise Potensiál Konflitu (IPK) iha subdistritu ida idak no nasionalmente. Maski Indise Potensiál Konflitu (IPK) la os intende atu fó prediksaun ida loloos no ho tarjetu husi tipu no lokalidade violénsia mak sei akontese, nu udar fatóres proximu sira ne ebé dala barak bele sai estimulus ne ebé forte ba violénsia, IPK fó avaliasaun komprehensivu ba kondisaun kauza sira tuir kontestu geographical ida idak, fasilita analiza klean ba tendénsia sira no identifika vulnerabilidade sira iha kapasidade dame lokal nian nune e mós potensialidade ba disturbu ba situasaun REZULTADU HETAN NASIONÁL NO ANALIZA Dadus Insidente Badak (Juñu Setembru 11): Besik 3% resin inisidentes mak akontese kompara ho trimestre liubá ( to o 64). Ba dala uluk husi kedas monitorizasaun AtReS hahú, partidu politiku sira no sira nian apoiantes identifika tiha ona nu udar inisiador husi insidente violentu sira. Distritu Dili rejistu numeru insidente violénsia aas liu (insidente 6), tuir fali Liquiça Vila (insidente 33). (Maski nota tiha ona katak subdistritu barak liu mak monitoriza iha Dili). Maski insidentes sira la involve uza kilat, konfrontasaun sira rezulta kanek 86 no 9 mak mate. Konflitu barak liu akontese iha membru familia nia laran (%) no entre viziñu (9%), ne e indika natureza privadu husi konflitu iha komunidade sira. Agrikultores (%) frequentementu identifika katak involve iha insidente violénsia sira. Grupu arte marsiais uitoan de it (kazu 1) no juventude mak inisia tiha violénsia sira ne ebé akontese iha trimestre ida ne e. Polisia (33%) no lider lokal sira (4%) mak ativamente responde ba insidente violénsia sira. Hare Barton, F. et al, Early Warning? A Review of Conflict Predictive Models Relatoriu Spesical Projeitu PCR (Center for Strategic and International Studies, Washington, DC: February 8), ne ebe hatudu komparasaun detailhus ba indikadores alerta sedu husi modelu sistema alerta sedu 3. 13

14 Analizaa Kontajenn Insidentee Rezultadu monitorizasaun AtReS durante periodu Juñu Setembru 11 hatuun katak iha aumenta besik 3% husi total númeru insidente ne ebé relata ona, husi iha trimestre liubá, to o 7 iha trimestre ida ne e. Ne e total númeru ne ebé aas husi insidente sira ne ebé haree tiha ona husi tempu hahú monitorizasaun iha 9, ne e bele kompara ho dadus monitorizasaun husi periodu Fevereiru Maiu ne ebé kontajen insidente hamutuk 64 no insidente iha nasionál no subdistritu rejistu mediu 7. Maski nune e, ho kobertura monitorizasaun extende husi subdistritu 39 sa e ba 4, inklui subdistrituu adisional tolu iha Dili ne ebé hatudu insidente violénsia akontese beibeik tanba konsentrasaunn populasaun no dinámiku urbanu seluk mak hola parte, iha trimestre ida ne ee mediu (6), ne e númeru ida menus uitoan Bainhira halo komparasaun. Maibé, kompara ho trimestre liubá, mediu subdistritu niann aumenta tiha ona husi ba to o 6. Potensiál konflitu mós aumenta, ho Indise Potensiál Konflitu (IPK) rejistu 771 iha trimestre ida ne ee kompara ho 77 iha trimestre liubá. La hanesan ho trimestre liubá ne ebé hatudu maioria insidente ne ebé relatadu hahú de it husi distritu, iha trimestre ida ne e kontajenn insidentee aas liu mosu iha distritu sia to o sanulu resin tolu sira, ne e indika aumentuu ba atividade violénsia iha fatin hotu (3), hotu iha territóriu tomak: Dili (6), Liquiça (33), Aileu (7), Ainaro (4), Manufahi Viqueque (), Oe cusse (19), Baucau (17), no Ermera (1). Iha distritu sia ne e hetan 9% husi kazu sira ne ebé relata ona. Distrit haat seluk (Baucau, Covalima, Lautem and Oe cusse) rejistu insidendee ne ebé menus no distritu iha (Manatuto) rejistu nu udar fatin ne ebé laiha mudansa signifikativu Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquiça Numeru Insidente (ba kadaa distritu) Manatuto Manufahi Oe-cusse Viqueque 4% 4% % % Dili 6% Liquica Aileu 3% Ainaro 6% Manufahi Viqueque 7% Oe-cusse 1% Baucau 8% Ermera 9% % Bobonaro 9% Manatuto Covalima Lautem Porsentajem Konta Insidente (Tuir Distritu) Aumentu ba nivel violénsia hotu mós mosu Bainhira halo analiza ba dadus nivel subdistritu nian. Kontajen insidente aumentu iha subdistritu husi subdistritu 4, menus 13, númeru ne ebé la muda iha subdistritu 4. Subdistritu ne ebé rejistu aumentu ho signifikante ba númeru insidente sira ne ebé relatadu, kompara ho trimestre liubá mak Aileu Vila, Aileu (husi 6 sa e ba 13); Ainaro Vila, Ainaro (husi 7 sa e 1); Cristo Rei, Dili (husi sa e 1); Dom Aleixo, Dili (husi 13 sa e 1); Bazartete, Liquiça (husi 13 sa e ba 4); Same Vila (husi 8 sa e ba 13); and Passabe, Oe cussee (husi sa e ). Subdistritu 14

15 ne ebé rejistu violénsia menus mak: Vemasse, Baucau (husi 7 tun ba 1) no Pante Makassar, Oe cusse (husi 1 tun ba ). Kauza sira ne ebé posivel ba aumentu no menus husi insidentes iha subdistritu espesífiku analiza iha sesaun ketak iha relatoriu ida ne e ho naran hetan husi analiza subdistritu nian Aileu Ainaro Alas Atabae Atauro Balibo Bauc Baza Crist Dom Erm Fatu Hatolia Hatu Laclo Laga Laleia Laul Laut Letef Liqui Losp Mali Man Mau Mau Meti Nain Oesilo Ossu Pant Pass Rem Same Suai Tilo Tutu Uatu Vera Viqu Vem Zum 1 3 Numeru husi insidentes ne ebe tama ba relatoriu (tuir sub distritu) Karaterístiku Insidente Ameasa verbal mosu henesan aspeitu komun husi violénsia, ne e rejistu 111 husi 44 insidentes. 3 Alarmantemente, metodu ne ebé barak liu uza iha violénsia mak asaltu fíziku (insidente 89): Ameasa fíziku uza dala 61, bainhira halo komparasaun. Baku entre individuais rejistu 8, ne e aumentu ne ebé lais kompara ho 64 ne ebé akontese trimestre liubá. grupu mós sa e husi insidente 8 to o ba 3. Na ok no estraga propriedade akontese dala 64. Kazu 6 mak deskonfia oho mak tama ba relatoriu ne e. Nu udar nota tiha ona konsistentamente iha relatoriu sira liubá, asaltante sira la uza armamentu (166). Fatuk tuda iha okaziaun 6, no katana uza iha insidente 43. Kilat ida uza (husi ema sivil) dala ida (iha subdistritu Don Aleixo) no uza dina tradisionál mós nota dala ida, maibé armamentu seluk hanesan tudik, buat kroat seluk rama ambon no surik uza iha insidentes balun. Kanek 86 (71 mak mane no 1 mak feto) no mate nain 8 (nain neen mane no nain rua feto) mak rezulta husi konfrontasaun violénsia sira. Kompara ho kanek 68, mate nain 6 ne ebé akontese iha trimestre liubá, impaktu husi violénsia maka as liu iha periodu relatoriu ida ne e, tuir siklu aumentu ba númeru husi insidente violénsia sira. Mate nain neen ne ebé rejistradu husi distritu sira tuir mai: Cristo Rei, Dili (); Vera Cruz, Dili (); Ermera Vila, Ermera (1); no Zumalai, Covalima (1). Iha kazu ida mak ema bulak ida mak oho ema, iha kazu seluk ema husi membru familia matebian ne ebé ema bulak oho mak halo duni asaun ba hasoru no oho ema bulak ne e nu udar asaun odio 3 Insidente sira involve aspeitu tipikal liu ida, normalmente hahu husi ameasas no intimidasaun ba to o violensia fiziku. Insidente hanesan ne e sei rejistu iha titlu rua ne e hotu, dala barak aumenta totalidade a as duke kontajen actual husi insidente sira ba sub distritu. 1

16 vingansa. Insidente ida akontese entree membru familia no seluk entre membru grupu arte marsiais. Propriedade privadu sira mak figura husi maioria konfrontasaun sira (1) husi insidente sira, ne e konfirma intrepretasaun ne ebé hato o katak natureza husi konflitu nivel komunidade nian iha Timor Leste barak liu privadu. Fatin públiku sira hanesan dalan (9) no merkadu () sai nu udar fatin ba insidentes sira maibé ho frequensia ki ik. Karakterístiku Sosiál Sira Husi Insidente Sira Referensia iha Gráfiku kraikk ne e hakerek kona ba inisia husi membru familia sira (66) no kategoria sosiál husi prepetradores husi insidente sira, maski maioria insidentes viziño sira (7), númeru boot liu involve mak individuál sira ne ebé la tama iha kategoria sosiál ne ebé klasifika tiha ona husi sistema AtReS nian (1). Agrikultor sira kontinua mosu iha karakter inisiador insidente sira. (8). Membru grupu arte marsiais hetan implikasaun ba insidente 1, 4 ne ee buat di ak ne ebé menus kompara ho kontajen iha trimestre liubá (1) no bele kompara mós nivel atividade ne ebé haree durante trimestre Fevereiru Maiu (kontajen 1). Maibé, impaktu husi insidente entre grupuu arte marsiais rua husi subdistritu Zumalai (Covalima) ne ebé hamosu oho ba membru grupu arte marsiaiss ida husi grupu adversariu, ne ebé mós mak provoka tiha ona sunu no estraga uma barak nu udar asaun retaliasaun, kauzaa alarma ba nasaun tomak no bolu atensaun forte no responde husi ema sira ne ebé foti desizaun polítika. Liu tan, estudante sira identifika tiha ona nu udar asaltantes iha insidente neen, ne e aumenta total númeru juventude ne ebé inisia konflitu ho violénsia sira. Violénsia juventude identifika nu udar isu importante liu limaioria insidentes ne ebé akontese iha trimestre ida ne e. iha distritu Baucau, tan juventude identifikadu nu udar asaltante sira iha Seluk Membru familia Toos nain Vizinu Arte marsiais Estudante Lider lokal Ofisial governu Partidu politiku La hatene PNTL F FDTL Seluk Membru familia Toos nain Vizinu Arte marsiais Estudante Ofisial governu PNTL Partidu politiku Lider lokal Sosiedade sivil Inisiador husi Insidente Violensia ne ebee Relatadu tuir Kategoria Sosial (Nasional) Vitima husi Insidente Violensia ne ebe Relatadu Tuir Kategoria Sosial (Nasional) 4 Membru grupu arte marsial sira ne ebe hetan implikasaun nudar asaltantes iha distritu sira tuir mai: Baucau (4), Bobonaroo (1), Covalima (), Dili (3), Ermera (3), no Liquiça (). 16

17 Total númeru husi autóres seguransa nain sia mak identifikadu nu udar inisiador ba violénsia, ne e indika aumentu uitoan kompara ho trimestre liubá: membru PNTL nain 6 no membru F FDTL nain 3 mak identifikadu nu udar asaltantes. Involvementu konsistente husi autóres husi setor seguransa ne e sai nu udar kauza preokupasaun ida. Hanesan iha trimestre liubá, ofisiais governo sira no lider lokal mok identifikadu nu udar asaltantes iha kazu balun (respetivamente 6 no 4) 6 Ne e problema tanba sira mak individu sira ne ebé hetan fiar ho autoridade atu suporta komunidade sira liuhusi hametin koizaun sosiál no fasilita disputa rezolusaun konflitu kontinua uza sira nia autoridade ba inisia fali konflitu. Iha trimestre ida ne e, partidu polítiku sira identifikadu nu udar inisiador ba violénsia iha insidente lima. 7 Insidente sira ne e karateriza ho sunu bandeira, asaltu fíziku hasoru membru husi partidu polítiku sira seluk no atentadu atu influénsia votus ba favor partidu polítiku ida. Insidente hanesan ne e akontese durante periodu atividade polítika aumenta iha nasaun laran tomak no tensaun aumenta relasiona ho mudansa polítika sai mós preokupasaun. Kontinuasaun monitoring no mós promosaun responde lokal ne ebé adequadu hodi prevene akontesementu ne ebé hanesan iha futuru mai sei importante tebes hodi hamein violénsia bazeia ba polítika to o iha eleisaun presidensiál no parlementar iha 1. Analizasaun insidentes tuir Jeneru Konflitu ho violénsia kontinua akontese ba feto ho risku ne ebé boot duké ba mane. Iha kazu barak mane mak sai nu udar inisiador ba konflitu (17), maski iha kazu oin oin ne ebé iha tendénsia katak feto iha papél ativu: iha kazu 9 mak feto inisia violénsia hamutuk ho feto no sira halo ida exklusivamente. Maski nune e, bainhira avalia númeru husi sira ne ebé vitima ba konflitu, númeru kazu barak relatadu involve feto nu udar sai vítima ikus husi konflitu (insidente 76: insidente 47 hamutuk ho mane, exklusivamente 9): Figura ida ne e marka aumentu husi trimestre liubá. Konsidera mós katak sistema monitorizasaun AtReS seidauk dokumenta kazu individuál violénsia bazeia ba jeneru ka violénsia doméstika, 8 númeru feto ne ebé sai vitima (inklui sira ne ebé direitamente sai tarjetu iha kazu husi violénsia sexual sira no violénsia bazeia ba jeneru) bele boot liu tan. Membru PNTL sira relatadu nudar asaltantes iha sub distritu tuir mai: Atauro, Dili (), Ermera Vila, Ermera (1), Bazartete, Liquiça (), Suai, Covalima(1). Involvement membru F FDTL iha fatin sira tuir mai: Cristo Rei, Dili (1) no Dom Aleixo, Dili (). 6 Lokal leaders were reported as assailants in Aileu Vila, Aileu (1), Atauro, Dili (1), Letefoho, Ermera (1), Fatuberliu, Manfahi (1), Same, Manufahi (1) no Oesilo, Oe cusse (1). Ofisiais governu sira hetan implikasaun iha Fatuberliu, Manufahi (1) no Same, Manufahi (3). 7 Sub distritu sira ne ebe partidu pulitiku sai nudar inisiador husi konflitu mak Atabae, Bobonaro (1); Cristo Rei, Dili (1); Dom Aleixo, Dili (1); Letefoho, Ermera (1); no Pante Makassar, Oe cusse (1). 8 Dadus kona ba violensia domestika halibur tuir monitorizasaun indikadores situasional AtReS nian, maibe kazu individual sira refere ba representante lokal sira husi violensia bazeia ba jeneru nia rede referral inklui Vulnerable Persons Unit (VPU) husi PNTL no ONG lokal sira. 17

18 % Mane 1% Mane % 11% Feto 18% Feto 8% Mane no feto La hatene 11% 7% Mane no feto La hatene Inisiador of Violensia Sira Tuir Jeneru Vitima Insidente Violensia Tuir Jeneru Responde ba Insidente Polísia (PNTL) mak ativu liu responde ba situasaun konflitu sira (1 insidentes). Tuir fali mak membru komunidade ne ebé laiha mandatu ofisial ba rezolusaun disputa, sira interven dala 118. Lider lokal ativu liu hatudu sira nian envolvimentu iha trimestre ida ne e (dala 9) kompara ho trimestre liubá (79), no insidente 3 mak laiha atendementu external. Iha insidente neen, membru F FDTL sira responde ba situasaun (ida iha Vera Cruz, 9 ida seluk iha Hatolia). Maski F FDTL nu udar instituisaun laiha mandatu ofisial ba rezolusaun konflitu komunidade nian, maibé dadus ida hatudu katak individuais iha forsa armada laran iha influénsia ba sira nian komunidade tan ne e, nune e, nu udar sidadaun merese presiza involve iha atividade. % 4% 9% 3% 33% PNTL Seluk Lider lokal La iha F-FDTL Hatan ba Insidente Sira Tuir Kategoria Sosial Iha trimestre ida ne e 91% husi insidente sira hetan responde lalais no responde sira ne e mai husi nivel subdistritu, ne e hanesan ho maioria resposta sira ne ebé observa tiha ona iha trimestre liubá (91%), maibé sei menus liu persentajen responde ne ebé akontese iha trimestre rua kotu (9%). Presiza nota katak responde sira atendementu 18

19 ka hatan sira la nesesariamente rezulta iha rezolusaun atuál ba disputa sira. Kontrariu uitoan, iha númeru kazu barak, problema sira ne ebé iha aspeitu estruturál no relasional la hetan solusaun nafatin, liu liu kazu ne ebé ho natureza sivil hanesan konflitu kona ba propriedade privadu. Ida dala ida tan, jeralmente hatudu menus kapasidade iha nivel lokal hodi rezolve konflitu iha distritu no subdistritu sira. Kazu uitoan de it mak rezolve liuhusi mediasaun, tuir prosesu adat sira (justisa tradisionál), no ba Polísia. Bainhira la atende ba periodu naruk uitoan, disputa ne ebé han tempu naruk ne e bele hakiak potensiál ba konflitu ho violénsia. Faktu hatudu katak 43 husi insidentes 67 (besik 16%) mak identifikadu katak iha ligasaun ho insidente sira ne ebé akontese tiha ona. MUDANSA SITUASIONÁL Dadus Situasionál Badak (Juñu Setembru 11): Menus ai han akontese maka as iha territóriu tomak, maski tama ona ba tempu ho klima seguru ba ai han (Marsu Setembru). Akontese disputa uitoan de it relasiona ho aksesu ba rekursu naturais, rai no propriedade. Iha sinais di ak balun kona ba progresu merkadu de traballu maibé opurtunidade ba kresimentu ekonómiku ne ebé sustentavel iha nivel subdistritu sei menus. Membru komunidade aumenta liu tan hodi sai nu udar benefisiu ba programa dezenvolvimentu sira, no fornesementu servisu governu nian ba setor saude no edukasaun kontinua hatudu sinais progresu. Joga osan kontinua popular nu udar pasa temu ba mane sira, no iha insidente violénsia balu mak ligadu ho konsumu alkohol. Maski kazu uitoan de it mak kona ba violénsia ba feto no labrak sira mak nota ona, violénsia sexual aumenta no kazu sira ne e maioria prosesu tuir sistema justisa tradisional duké tuir prosesu justisa formal. Barlake aumenta maka as iha distritu barak, no konflitu relasiona ho pratika kultura no tradisaun akontese barak liu tan. Eventu polítika barak mak akontese, dala barak ho natureza konflitu, nivel tensaun kona ba mudansa polítika, jeralmente aumenta. Jeralmente, membru komunidade sente seguru no hatudu sira konfíansa ba autores setor seguransa nian. 19

20 Kontajen Insidente Tuir Subdistritu Ba Periodu Monitorizasaun Kontinua Distritu Subdistritu 9 11 Fev Mai Jun Set Out Jan Fev Mai Jun Set Out Jan Fev Mai Jun Set Aileu Vila AILEU Laulara Remexio Ainaro Vila AINARO Hatu Udo 7 4 Maubisse Baucau Vila 1 1 BAUCAU Laga Vemasse ** Atabae 1 1 BOBONARO Balibo Maliana Vila Suai Vila 6* COVALIMA Tilomar Zumalai 3 Atauro 1 1 Cristo Rei 1 1 DILI Dom Aleixo 13 1 Metinaro Nain Feto Vera Cruz Ermera Vila ERMERA Hatolia Letefoho Lautem Vila LAUTEM Lospalos Tutuala Bazartete LIQUIÇA Liquiça Vila Maubara 1 Laclo 7 1 MANATUTO Laleia Manatuto Vila Alas MANUFAHI Fatuberliu Same Vila Oesilo OE CUSSE Pante Makassar Passabe Ossu 8 VIQUEQUE Uatulari Viqueque Vila TOTAL AVERAGE (Rata Rata/ Médio) *Dadus fulan 3 nian de it ** dadus la eziste Nota: Sistema monitorizasaun AtReS ekspande husi area subdistritu 13 to o 39 hahú fulan Fevereiru Maiu, nomos aumenta tan husi subdistritu 39 ba 4 hahú iha fulan Fevereiru Maiu 11

21 1

22 Indikadores Meiu ambiente, Seguransa Ai han no Dezastre Naturais Ho klima bailoron ne ebé besik mai dadaun, relatoriu sira kona ba Dezastre naturais iha territóriu tomak la dun iha kompara ho trimestree rua liubá. Maksi nune e, seguransa ai aas. han la dun di ak tanba viabilidade ai han menus no presu produtu lokal sa e Posibilidade ba ida ne e tanba kombinasaun husi fatóres rua ne e, atividade komersiu menus maka as iha merkadu lokal sira. Hetan sira ne e kontrariu maka as ho expetativa mudansa klima ba seguransa ai han iha Timor Leste, ne ebé jeralmente revela katak Marsu Setembru mak periodu ne ebé bele fó seguru ba ai han tan iha kolleta ba batar iha Fevereiru no kontinuasaun kolleta ba hareee durante Marsu Outubru. Baucau, Covalima, Manatuto, Viqueque no Oe cusse trimestre ida ne e. Udan monu rai la tuir tempu ba tempu mak distritu sira ne ebé haree nu udar iha esperiénsia menus ai han iha kolleta batar niann relatadu katak estraga tiha batar, no ida ne e redus viabilidade batar ne ebé sai nu udar ai han konsumu sekundariaa depois de foos ba uma kain sira iha Timor Lestemenus ai han (inklui batar) governu distribui tiha ona foos liuhusi Ministériu Solidaridade Sosiál no fó subsídiu foos ne ebé importa liuhusi Ministériu Turismu, Komersiu no Industria. Foos governu nian fahé gratuita de it ba ema vulneravel sira Maski kolleta foos espera bele aumenta iha 11, 11 ho situasaun jeral liuhusi Ministériu Solidaridade Sosiál, inklui ba vitima dezastre naturais sira no konflitu internal, difisiente sira, oan kiak, viuva sira (distribuisaun institusionál). Maski nune e, menus aiha experimenta ona iha distritu barak. Mapa iha pajina tuir mai hatudu nivel seguransa ai han no laiha seguransa ai han iha subdistritu ida idak bazeia ba relatoriu sira husi monitor AtReS nian sira. Mapa ida ne ee hatudu katak subdistritu Liquiça Vila, Malianaa Vila, Hatolia, Letefoho, Maubisse, Aileu Vila, Alas, Fatuberliu and Laleia, Pante Makassar, Oesilo no Passabe mak hetan impaktu maka as husi menus ai han Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquiça Manatuto Manufahi Oe-cusse Viqueque Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquiça Manatuto Manufahi Oe-cusse Viqueque Aumentu Viabilidade Ai han (tuir distritu) Aumentu ba Atividade Komersiu iha merkadu sira (tuir distritu) Tempu ne ebé ai han menus iha Timor Leste baibain mosu durante Novembru Fevereiru tinan tinan, no baibain, tempu ne ebé seguransa ai han mak forsa liu mak durante fulan Marsu Setembru, bazeia ba survey (levantamentu peskiza klean no analiza halao husi organizasaun internasional. Atu hetan infomasaun detallu refere ba: Timor Leste Poverty in a New Nation: Analysis for Action, p. 9 (World Bank, ); Foodd Insecurity and Vulnerability Analysis Timor Leste, p. 1 (World Food Programme, ); Food Security Baseline Survey Report Timor Leste, pp. 4 (Oxfam Australia, 7); and Timor Leste: Comprehensive Food Security and Vulnerability Analysis, p.37 (World Food Programme, 7). 11 Bazeiaa ba: Situation Assessment Report: Inter Ministerial Task Force on Food and Nutrition Security (June 11), p..

23 Atividade sunu rai no tesi ai la akontese ona tan kondisaun klima ne ebé favoravel, liuliu iha distritu Aileu, Dili no Oe cusse. Maski atividade hanesan ne e fó di ak ba rekursu naturais (rai, ai sunu, be no seluk tan) iha potensiál atu hasa e kompetisaun entre membru komunidade sira, relatoriu sira kona ba konflitu bazeia ba rekursu naturais menus maka as iha trimestre ida ne e. Distritu Ermera no Oe cusse sei kontinua nu udar fatin ne ebé iha númeru konflitu aas ligadu ho rekursu naturais. No mós, disputa konaba rai no propriedade uitoan de it mak akontese, maibé hanesan konsistemente observa ona katak, kazu hanesan ne e kontinua akontese iha distritu Bobonaro, Dili, Ermera no Oe cusse. Indikadores Socio Ekonómiku Akontese diskontinuasaun ba tendénsia ne ebé observa tiha ona ba trimestre balu, númeru joven mane no feto ne ebé husik hela sira nia hela fatin hodi ba buka opurtunidade servisu fatin seluk menus. Liu tan, nota mós katak númeru dezemprego 3

24 4

25 hahú menus uitoan tan haree katak mane uitoan de it mak tuur halimar iha estrada la iha servisu. Mezmu iha relasaun pozitivu entre aumentu iha projetu infraestrutura sira no sinais menus dezempregu ne ebé visivel iha distritu balun, ne e la reprezenta tendénsia jeral iha nasaun laran tomak no sei iha perguntas katak kontinuasaun projetu infraestrutura bele extende opurtunidade servisu iha nivel lokal ka lae. 1 Staff sira ne ebé servisu iha distritu observa tiha ona katak maski projetu sira ne e kria duni servisu tempu badak forsa laboral lokal nian, maibé asegura sustenabilidade, emprego tempu naruk mak sai nafatin dezafiu importante ba komunidade barak ne ebé hela iha area rurais. Maski iha sinais ne ebé visivel ba redusaun dezempregu, dadus situasionál indika katak treinamentu no opurtunidade dezenvolvimentu abilidade ba juventude la aumenta, no opsaun sira atu hetan rendementu alternativu sira hanesan kreditu ki ik menus. Fornesementu ba dezenvolvimentu aumenta, ho númeru benefisiariu sa e iha distritu Ermera, Lautem, Manufahi no Oe cusse. Liu tan, indikasaun pozitivu mós hatudu katak servisu sosiál la o nafatin, maski fornesementu ba servisu saúde observa tiha ona iha nivel ne ebé similiante, fornesementu ba setor edukasaun aumenta no programa sira husi asisténsia ba grupu vulneravel sira iha komunidade hatudu progresu signifikante. Progresu parsial nota tiha ona kona ba moras sosiál sira ne ebé jeralmente eziste iha komunidade Timor nian sira. Maski númeru mane sira aumenta liu tan iha sira nia involvementu ba atividade joga osan nian, ligasaun konsumu/hemu tua ho aktus violénsia forte nafatin, monitor sira mós nota katak relatoriu sira liga ho violénsia doméstika, tratamentu ho violénsia ba labarik, prostituisau no trafiku humanu menus iha komunidade nia leet. Nota mós katak violénsia doméstika menus ne e iha ligasaun ho introdusaun informasaun públiku kona ba Lei Violénsia Doméstika, maski nune e informasaun kona ba ida ne e la dun viabel iha subdistritu barak. Relatoriu violénsia sexual aumenta tiha ona iha trimestre ida ne e, iha trimestre liubá kazu sira violénsia doméstika nian relata ba Polísia, iha trimestre ida ne e kazu barak mak prosesa de it tuir sistema justisa tradisionál. Indikadores Socio Polítiku no Persepsaun Komunidade kona ba Seguransa Mekanismu tradisionál ba rezolve disputa sira kontinua eziste iha moris membru komunidade sira nian. Serimonia kultura barak halo ho objetivu rezolve konflitu, hanesan tara bandu, akontese iha periodu relatoriu ida ne e. No mós, kazu balun seidauk solusiona despois hakat liu tiha sistema tradisionál, ne e indika efetividade husi prosesu ne e. Maski nune e, preokupasaun ba obrigasaun kultura nian kontinua mosu (truka malu sasan ho osan inter familia) bele hasa e tensaun iha komunidade sira no dala barak fó efeitu ba konflitu: tan valor barlake aumenta maka as, kresimentu konflitu relasiona ho adat (kultura, tradisaun) mós nota ona iha area sira ne e Projeitu sira, loos duni, fó valor opurtunidade atu kria empregu tempu badak iha area rurais, UNDP nian relatoriu (UNDP s 11 National Human Development Report) kona ba Timor Leste nota hela katak dezenvolvimentu iha setor sira ne e hetan benefisiu husi investementu infraestrutura seidauk bele atu absorbe hotu numeru boot juventude nian ne ebé tama ba merkadu traballu tinan tinan, Timor Leste National Human Development Report Managing Natural Resources for Human Development: Developing the non oil Economy to Achieve the MDGs, p. (UNDP Timor Leste, 11). 13 The value of barlake rose considerably in Aileu, Bobonaro, Ermera, Liquiça and Oe cusse districts. Conflicts related to adat reportedly increased in Dili, Ermera, Liquiça and Oe cusse districts.

26 Konflitu bazeia ba identidade relijioza kontinua akontese. Insidente sira ne e maioria akontese iha distritu Manufahi (Same) iha trimestre ida ne e, hatudu ho tensaun maka as kona ba rumores katak membru husi grupu relijioza foun hakoi sira statua ne ebé importante tebes ba relijioza Katolika. Ne e rezulta tiha ona iha demonstrasaun sira no insidente violénsia ho tarjetu ba membru grupu relijioza foun ne e. Insidente hanesan mós akontese iha Comoro, distritu Dili. Atividades polítika ne ebé aumenta iha periodu relatoriu liubá intensifika liu tan iha territóriu laran ba trimestre ida ne e, ho prosesaun no enkontru konsolidasaun sira ne ebé halo husi partidu polítiku sira. Halo tauk uitoan tanba atividades polítika ne ebé hala o dala barak iha natureza negativu no relatoriu kona ba iha distritu Aileu, Bobonaro, Dili, impaktu ba komunidade aumenta no sa e maka as iha trimestre ida ne e Ermera no Oe cusse. Eventu polítika barak relatadu ona envolvimentu partisipantes husi komunidade seluk. Ne ee indika mobilizasaun boot ba apoiante sira iha distritu laran no movimentu partisipantess husi distritu ida ba distritu seluk (Ezemplu, halo prosesaun nivel regional no nasionál). Dala ruma tanba eventu polítika sira sira hanesan ne e mak halo públiku hasoru malu beibeik ho lider lokal no ofisiais governu sira nian: La hanesan ho trimestre liubá, ida ne e la lori to o ba persepsaun pozitivu ba dezempeñamentu lideres sira nian no lideres sira la nota katak bele hakonu sira nia promesas no komitmentu sira. Subsequentemente, tensaun kona ba mudansa polítika no lideransa sa e maka as iha territóriu laran, liu liu iha distritu Aileu, Bobonaro, Dili, Liquiça no Oe cusse. Nivel atividade polítika no aumentu ba tensaun sira ne ebé observa tiha ona iha subdistritu ida idak hatuduu iha mapaa pajina tuir mai Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquiça Manatuto Manufahi Oe-cusse Viqueque Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquiça Manatuto Manufahi Oe-cusse Viqueque Increasess in divisive political activities/ /events (per district) Increasess in tension regarding political change (per district) Haree mós katak públiku haksolok ho sensu kona ba seguransa iha nasaun laran tomak, maski relatoriu hatudu katak iha tensaun polítiku. Membru komunidade hatudu attitude favoravel ba autóres setor seguransa, ho atendementu jeral husi polisiamentu no patrullamentuu husi forsa armadaa (F FDTL) sai pozitivu liu tan. Maski nune e, exepsaun mosu ba distritu Dili, Liquica, Manatuto, Manufahi no Oe cusse, tan sidadaun sira iha hanoin mistura uitoan no iha attitude negativu ba autóres seguransa sira ne ebé temi. Reasaun hanesan ne e bele komprende tanba insidente violénsia sira ne ebé involve no halo husi membru PNTL and F FDTL iha distritu sira temi ona iha pasadu. 6

27 7

28 Tendénsia Sira To o Oras Ne e Gráfiku iha pajina tuir mai hakerek kona ba progresu ne ebé observa ona iha fatin sira ne ebé halo monitorizasaun ba, no mudansa espesífiku iha subdistritu foun sira ne ebé tama monitorizasaun, refleta aumentu ba expansaun monitorizasaun AtReS nian. Maski total númeru insidentes aumenta iha trimestre ida ne e, jeralmentu tendénsia sira sei pozitivu nafatin nu udar hatudu iha gráfiku ne ebé tun hahú kedas husi monitorizasaun iha Fevereiru 9. Kontajen insidente aumenta derepenti durante periodu Outubru Novembru no Juñu Jullu iha tinan ida idak, hetan ne ebé sei konsistente nafatin ba tinan rua laran: Aumentu ba kontajen insidente durante Juñu no Jullu 11 largamente responsabiliza ba aumentu sira iha númeru insidente ne ebé rejistu iha trimestre ida ne e. Entre fatóres sira ne ebé mak kontribui ba tendénsia situasionál husi konflitu inklui situasaun menus ai han ne ebé normalmente akontese durante Outubru Novembru kada tinan. Gráfiku ne e fó ilustrasaun katak inkluzaun insidente husi subdistritu foun tolu husi distritu Dili, hahú husi Fevereiru 11, kria tiha ona mediu ne ebé aas ba númeru insidente sira kompara ho mediu husi subdistritu 39 seluk. Subdistritu sira iha Dili mós equivalensia ho tendénsia númeru insidente ne ebé haree durante Maiu Jullu 11. Kontinuasaun monitoring sei hatudu katak sei akontese ka lae tendénsia redusaun neineik sei akontese ba númeru insidente violénsia sira ne ebé observa tiha ona hahú husi Fevereiru 9, sei kontinua, maski antisipa katak númeru atividade polítika sei aumenta bainhira halo preparasaun ba eleisaun prezidénsial no parlementar ne ebé tuir kalendariu sei halo iha 1. Total numero Insidentes tuir tempu 8

29 Indise Potensiál Konflitu (IPK) Indise Potensiál Konflitu mak programa AtReS nian ne ebé uza hodi halo kalkulasaun bazeia ba relatoriu situasaun ne ebé simu husi monitor sira iha subdistritu ida idak, tetu ho indikadores 6 avaliasaun nian hodi sukat fatór ekonomia, sosiál, polítika, fatór external ne ebé haree nu udar iha potensiál ba impaktu ba nivel tensaun iha komunidade. Akontesementu dezastre naturais, pur ezemplu, sei aumenta presaun lokal ba kondisaun uma no seguransa ai han. Aumentu iha presu sasan uma kain nian, similialmente hasa e nivel estrese no tensaun. Analiza ida ne e halo atu tulun ba hetan komprensaun luan kona ba dinamismu situasaun no kondisaun moris nian iha komunidade tarjetu sira, sai di ak ka aat liu tan. Ho enkuadramentu ida ne e, maximu (refleta ba rezultadu negativu ba indikadores hotu hotu) sei sai hamutuk 1, 18 no minimu (refleta ba tendénsia posivitu universalmente) sei sai hamutuk l, 496. IPK ba subdistritu ida idak bele kompara ho númeru insidente ne ebé akontese. Kontajen IPK ne ebé aas koresponde ho nivel insidente sira, ne e posivel atu refere ba indikadores 6 ne ebé hakerek kona ba situasaun sosiál, ekonomia no polítika no hakerek mós fatóres sira ne ebé posivel atu aumenta potensiál konflitu. Bainhira númeru insidente ne ebé aas la koresponde ba IPK ne ebé aas ka vice versa, ne e hatudu indikasaun katak fatóres external la kaptura iha monitorizasaun ba situasaun ne ebé afeita dinámiku lokal. Indikasaun sira hanesan ne e nesesita investigasaun liu tan liuhusi peskiza exploratoriu no kualitativu. Mediu husi IPK ba Juñu Setembru 11 mak 771 ba subdistritu 4. IPK ki ik liu ne ebé rejistu ona mak 87 (Maubara, Liquiça) no aas liu mak 936 (Maliana, Bobonaru). Atu kompara, mediu IPK ba trimestre liubá mak 77, ho IPK ki ik liu mak 6 no aas liu mak 9 (Maliana, Bobonaru). Ne e hatudu, potensiál konflitu aumenta durante periodu relatoriu, númeru insidente violénsia sira mós sa e Rata-rata/Médio IPK tuir periodu monitorizasaun 778 Oct - Jan May 11 Jun - Sep Valor IPK ne'ebe Aas no Menus liu Oct - Jan 11 May 11 Jun - Sep 11 9

30 Indise Potensiál Konflitu (IPK) tuir Subdistritu: Juñu Setembru 11 Subdistritu Distritu IPK Númeru Nivel risku Insidente Maliana Vila Bobonaro Aas tebes Nain Feto Dili 88 Passabe Oe cusse 86 Hatolia Ermera 8 7 Dom Aleixo Dili 81 1 Vemasse Baucau Ermera Vila Ermera 847 Oesilo Oe cusse Aas Pante Makassar Oe cusse 833 Laclo Manatuto 88 Cristo Rei Dili 8 1 Laulara Manatuto 89 9 Bazartete Liquiça 88 4 Laga Baucau Lautem Vila Lautem 79 Suai Vila Covalima 79 1 Tilomar Covalima 79 Balibo Bobonaro 791 Manatuto Vila Manatuto 791 Letefoho Ermera Atabae Bobonaro 78 1 Aileu Vila Aileu Atauro Dili Liquiça Vila Liquiça Viqueque Vila Viqueque Zumalai Covalima 76 3 Naton Ossu Viqueque 7 Metinaro Dili Uatulari Viqueque 74 7 Lospalos Lautem 733 Tutuala Lautem Laleia Manatuto 77 3 Same Manufahi Baucau Vila Baucau 713 Vera Cruz Dili 713 Hatu Udo Ainaro 77 Fatuberliu Manufahi 74 4 Alas Manufahi Maubisse Ainaro Ainaro Vila Ainaro Tun Remexio Aileu 641 Maubara Liquiça 87 Tun liu 3

31 31

Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016

Komentáriu husi La o Hamutuk ba Ezbosu Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) Timor-Leste 15 Agostu 2016 La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 ka +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website:

More information

Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA

Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA Loron Rihun Ida ISTÓRIA HO FIGURA Belun Fasilitadór, Família barak mak valoriza tebes períodu isin-rua no labarik nia tinan hirak dahuluk. Tempu ida-ne e marka ho domin, kuidadu, hamnasa, no kresimentu.

More information

Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE

Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE Relasaun entre povu no estadu liu husi auditoria sosiál MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE MATADALAN KONA-BA AUDITORIA SOSIÁL BA TIMOR-LESTE AGRADESIMENTU Matadalan ida ne e produs husi

More information

Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál

Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál Harii Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál RELATÓRIU KONFERÉNSIA NIAN www.rmit.edu.au www.timor-leste.org Damian Grenfell, Mayra Walsh, Januario Soares, Sofie Anselmie, Annie Sloman, Victoria Stead no

More information

ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE

ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE ULUK SIRA FOIN TK. AGORA SIRA SMA : PERSESAUN SIRA KONA-BA F-FDTL NO PNTL TINAN SANULU HAFOIN KRIZE International Development Research Centre Centre de recherches pour le développement international KONA-BA

More information

Saida mak Objetivu hosi Transparénsia?

Saida mak Objetivu hosi Transparénsia? Diarmid O Sullivan Saida mak Objetivu hosi Transparénsia? Inisiativa Transparénsia ba Indústria Extrativa no jestaun rekursu naturais iha Liberia, Timor-Leste no país sira seluk. Abríl 2013 Konteúdu Introdusaun...3

More information

Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste

Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste Levantamentu kona-ba Asesu ba Rai, Seguransa Titularidade Direitu ba Rai no Konflítu Rai iha Timor-Leste

More information

OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE

OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE OINSA BARLAKE MUDA IHA TIMOR LESTE? Is barlake changing in Timor-Leste? Seminar husi Dr. Sara Niner SLIDE 1: TILE Introduction Hau interese ba Barlake tamba nia iha pontu de vista 2 ne ebe diferente: I

More information

Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian

Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian Timor-Leste: Kooperasaun ho Sistema Direitus Umanus ONU nian Kompilasaun ba rekomendasaun sira husi mekanizmu direitus umanus ONU nian ba Timor-Leste 45 Foto iha pajina oin: Kadeira Timor-Leste nian iha

More information

Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste

Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste Haburas Fali Rai Agrikultor Maneja Regenerasaun Natural (FMNR) iha Timor-Leste Watch the video: http://fmnrhub.com.au/haburas-fali-rai-agrikultormaneja-regenerasaun-natural-fmnr-iha-timor-leste/ Mundo

More information

Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO

Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO Fundasaun Alola Lia-menon husi Prezidente Konsellu Fundasaun Alola Dra. Kirsty Sword Gusmão, AO Respeita ba Belun no Apoiantes Fundasaun Alola tomak, Ho orgulho bot no kontenti tebes tamba Hau bele fahe

More information

Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu

Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu Dezenvolve Ekonomia Naun-Petróleu Avaliasaun Setór Privadu nian ba Timor-Leste Relatóriu ida-ne e investiga Timor-Leste nia potensiál atu dezenvolve ekonomia ne ebé buras, estavel no diversifikada ne ebé

More information

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA. Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA. Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA Asia Report N 143 loron 17, fulan-janeiru, tinan 2008 KONTEÚDU SUMÁRIU EZEKUTIVU NO REKOMENDASAUN SIRA... i I. INTRODUSAUN... 1 A. SETÓR SEGURANSA RAHUN...2 B. XAMADA

More information

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) , (+670) , Web:

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) , (+670) ,   Web: Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382, E-mail: cactimorleste@cac.tl, Web: www.cac.tl EMPREZARIU FORSA SEGURANSA IGREJA SOSIEDADE SIVIL CAC LIDER

More information

Edukasaun Direitus Umanus

Edukasaun Direitus Umanus Edukasaun Direitus Umanus Manuál ba Profesór Sira (Klase 5 6) Edukasaun Direitus Umanus Manuál ba Profesór Sira (Klase 5 6) Kopirraite Eskritóriu das Nasões Unidas nian ba Altu Komisariadu ba Direitus

More information

Kaikoli Street, Dili-East Timor/ / / /

Kaikoli Street, Dili-East Timor/ / / / Kaikoli Street, Dili-East Timor/742 2821/726 5169/ 735 9199/ dinorah.granadeiro@gmail.com/nizio_pascal@yahoo.com FASILITA HUSI: CORE GROUP TRANSPARANSIA (CGT) SUBMISAUN SOSIADADE CIVIL BA PARLAMENTU NASIONAL

More information

REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP)

REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP) REGIONAL FISHERIES LIVELIHOODS PROGRAMME FOR SOUTH AND SOUTHEAST ASIA (RFLP) --------------------------------------------------------- FINAL REPORT LEGAL AND TECNICHAL GLOSSARY & LEGAL TRAINING ON TIMOR-LESTE

More information

ASEMBLEIA KONSTITUINTE TIMÓR-LESTE Testu Konstituisaun ne ebé hetan aprovasaun iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002

ASEMBLEIA KONSTITUINTE TIMÓR-LESTE Testu Konstituisaun ne ebé hetan aprovasaun iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002 ÍNDISE ARTIGU SIRA-NIAN PARTE I PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL Artigu 1 Repúblika 2 Soberania no konstitusionalidade 3 Sidadania 4 Rai 5 Desentralizasaun 6 Objetivu Estadu nian 7 Sufrájiu universál no multipartidarizmu

More information

Tahan ho trauma psikolojiku: asuntu familiar ida

Tahan ho trauma psikolojiku: asuntu familiar ida 10-23 Julhu 2000 Publika semana rua dala ida hotetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit Vol. I, No. 11 ATU BALI NO SERBII Primeiru turnu polisia Timor oan foun na'in 50

More information

Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral

Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral Style Definition: TOC 1 Style Definition: TOC 2: Indent: Left: 0.5", Tab stops: 6.29", Right,Leader: Eleisaun Prezidensial no Lejislativa 2017 Uniaun Europeia Misaun Observasaun Eleitoral ba Timor-Leste

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 Papa Francisco ba relijioza sira. 3 Husi Provinsiiál. 5 Halo buat ne ebé nia dehan

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 Papa Francisco ba relijioza sira. 3 Husi Provinsiiál. 5 Halo buat ne ebé nia dehan Jul-Ag 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Profeta Ezequiel 8 Esperansa ida imposivel? 12 Fila fali ba abut 13 Don Bosco ema Kreda nian 15 Edukasaun tuir Don Bosco:

More information

Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste

Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste Identidade, territóriu no prátika agrikulturál sira: paizajen sira balu ba konservasaun populasaun lokál sira-nia Eransa iha Timor-Leste Project Identities, territories and agricultural practices: some

More information

Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian)

Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian) 2 Balansu femininu e maskulinu iha kosmolojia Timor nian (existensia Liurai feto sira Timor nian) Antero Benedito da Silva Sosiedade asia kompostu husi tradisaun familia rua: matrilineal e patrilineal.

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 O maior é o AMOR. 3 Husi Provinsiiál. 37 Identidade pesoál no identidade

KONTEÚDU. 3 Editoriiál. 33 Lidun moris konsagrada. 34 O maior é o AMOR. 3 Husi Provinsiiál. 37 Identidade pesoál no identidade Maiu-Jun 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Livru Job nian 8 Job nia fiar 12 Fila fali ba abut 13 Don Bosco no amorevolezza 15 Don Bosco eskritór 18 Edukadora no

More information

KONTEÚDU. 3 Editoriál. 31 Lidun moris konsagrada. 32 Diresaun espirituál, kolókiu no projetu pesoál vida espirituál.

KONTEÚDU. 3 Editoriál. 31 Lidun moris konsagrada. 32 Diresaun espirituál, kolókiu no projetu pesoál vida espirituál. Abr-Jun 1 KONTEÚDU 3 Editoriál 3 Husi Provinsiál 5 Halo buat ne ebé Nia dehan 6 Liurai David: husi bibi-atan bibi nian ba bibi-atan povu nian 8 David nia vokasaun 11 Fila fali ba abut 12 Maria Auxiliadora

More information

Oé-Cusse. Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse

Oé-Cusse. Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse Oé-Cusse Things to do & see in Oé-Cusse Buat ne'ebé atu haree no halo iha Oé-Cusse This is a creation of the Regional Secretariat for Community Tourism, RAEOA- ZEESM TL. Pante Macassar, Oé-Cusse Ambeno,

More information

matadalan ba jornalista sira

matadalan ba jornalista sira matadalan ba jornalista sira Matadalan ba jornalista sira Edisaun daruak, 2010. International Center for Journalists matadalan ba jornalista sira Definisaun termu sira lian tetun ba média tuir abc. Manuál

More information

BALTHASAR KEHI AND LISA PALMER. Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor

BALTHASAR KEHI AND LISA PALMER. Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor Bijdragen tot de Taal-, Land- en Volkenkunde Vol. 168, no. 4 (2012), pp. 445-471 URL: http://www.kitlv-journals.nl/index.php/btlv URN:NBN:NL:UI:10-1-113837 Copyright: content is licensed under a Creative

More information

LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste. MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste

LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste. MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste Lent 2018 PRAYER BOOKLET LET US GO TOGETHER: Journeying to Peace and Hope in Timor-Leste MAI ITA BÁ HAMUTUK: La'o ba Dame no Esperansa iha Timor-Leste If you want peace, work for justice. If you want justice,

More information

TIMOR-LESTE MODULE Lessons and Worksheets

TIMOR-LESTE MODULE Lessons and Worksheets TIMOR-LESTE MODULE Lessons and Worksheets First Week of Lent Develop an understanding of the Christian vision of tika justice Reflect on Lent being a time to respond to others in need SETTING THE SCENE

More information

The Society of Jesus in Timor Leste is blessed with another pastor on the ordination of Fr. Albino Ribeiro Gonçalves, SJ a priest on the 28th of June

The Society of Jesus in Timor Leste is blessed with another pastor on the ordination of Fr. Albino Ribeiro Gonçalves, SJ a priest on the 28th of June The Society of Jesus in Timor Leste is blessed with another pastor on the ordination of Fr. Albino Ribeiro Gonçalves, SJ a priest on the 28th of June 2018, in the municipality of Liquiça. The occasion

More information

National Directorate for Environment Democratic Republic of Timor-Leste. La o Hamutuk

National Directorate for Environment Democratic Republic of Timor-Leste. La o Hamutuk La o Hamutuk Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis I/1a Rua Mozambique, Farol, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 5013 email: info@laohamutuk.org website: www.laohamutuk.org Translated

More information

2018 update evaluating the Renewal and Reform Programme. Dr Bev Botting Research and Statistics

2018 update evaluating the Renewal and Reform Programme. Dr Bev Botting Research and Statistics 2018 update evaluating the Renewal and Reform Programme Dr Bev Botting Research and Statistics Purpose of the Research and Statistics team To support the mission of the Church of England by working to

More information

Contents Introduction...5 The Responsorial Psalm in the Post-conciliar Eucharistic Liturgy...7

Contents Introduction...5 The Responsorial Psalm in the Post-conciliar Eucharistic Liturgy...7 Contents Introduction5 The Responsorial Psalm in the Post-conciliar Eucharistic Liturgy7 First Sunday of Advent Year A Psalm 122: Let Us Go Reoicing9 First Sunday of Advent Year B Psalm 80: Lord, Make

More information

Kol Nidre for Clarinet in B b, Violin, Harp, Piano and Tenor Singer

Kol Nidre for Clarinet in B b, Violin, Harp, Piano and Tenor Singer Score Kol Nidre or Clarinet in B, Violin, Har, iano and enor Singer Music y: Reuven Marko Arranger: Or Oren enor hd = 50 4 rit Ó Clarinet in B 4 Ó solo j Ó B Cl Violin Har iano A 4 solo - 4 4 4 4 a temo

More information

New town area, Baucau Timor Leste

New town area, Baucau Timor Leste An initiative of the National Academy of Public Administration, and the Woodrow Wilson School of Public and International Affairs and the Bobst Center for Peace and Justice, Princeton University Oral History

More information

W R E AT H O F R E M E M B R A N C E

W R E AT H O F R E M E M B R A N C E W R E AT H O F R E M E M B R A N C E Olive Pöhutukawa Turkish Oak Northern Rätä New Zealand Fern Chinese Elm Eucalyptus Köwhai Rosemary Poppy ANZAC DAY 2017 DAWN SERVICE The co-operation and support of

More information

PLACES OF SUFFERING AND PATHWAYS TO HEALING: POST-CONFLICT LIFE IN BIDAU, EAST TIMOR

PLACES OF SUFFERING AND PATHWAYS TO HEALING: POST-CONFLICT LIFE IN BIDAU, EAST TIMOR PLACES OF SUFFERING AND PATHWAYS TO HEALING: POST-CONFLICT LIFE IN BIDAU, EAST TIMOR Thesis submitted by ANNETTE MARIE FIELD BA BSW (Syd) BA (Hons) (Qld) November 2004 for the degree of Doctor of Philosophy

More information

MINISTRIES DIRECTORY 2019

MINISTRIES DIRECTORY 2019 ST JOHN THE EVANGELIST -ESTABLISHED 19171917- MINISTRIES DIRECTORY 2019 Mission Statement Under the guidance of the Holy Spirit, the people of St John the Evangelist are called to embrace the Church s

More information

CHA Survey Gauges Formation Effectiveness

CHA Survey Gauges Formation Effectiveness PRELIMINARY RESULTS CHA Survey Gauges Formation Effectiveness By BRIAN P. SMITH, MS, MA, MDiv and SR. PATRICIA TALONE, RSM, PhD During the past 30 years, Catholic health care has transitioned from being

More information

TRANSLATED TEXT All music, text, and translations by Jen Shyu unless otherwise noted

TRANSLATED TEXT All music, text, and translations by Jen Shyu unless otherwise noted Jen Shyu s solo performance that of a woman living simultaneously in multiple cultures and "projecting her ancestry" through contemporary monologue reveals a personal journey of loss and redemption made

More information

The Last Supper. Maundy Thursday Service

The Last Supper. Maundy Thursday Service The Last Supper Maundy Thursday Service Opening Himene No8 (He Aroha Nou E Ihu) He aroha nou, e Ihu, tenei ra i kitea ai: Tiakina hoki matou i te roa o tenei po. Atawhaitia mai e koe; mau ano ka ora ai.

More information

ST JOHN THE EVANGELIST MINISTRIES DIRECTORY 2018

ST JOHN THE EVANGELIST MINISTRIES DIRECTORY 2018 ST JOHN THE EVANGELIST MINISTRIES DIRECTORY 2018 Mission Statement Under the guidance of the Holy Spirit, the people of St John the Evangelist are called to embrace the Church s mission of proclaiming

More information

ST JOHN THE EVANGELIST MINISTRIES DIRECTORY

ST JOHN THE EVANGELIST MINISTRIES DIRECTORY ST JOHN THE EVANGELIST MINISTRIES DIRECTORY 2016-2017 2017 Mission Statement Under the guidance of the Holy Spirit, the people of St John the Evangelist are called to embrace the Church s mission of proclaiming

More information

Suti Solo do Bina Bane: Version VII from the Domain of Termanu

Suti Solo do Bina Bane: Version VII from the Domain of Termanu 8 Suti Solo do Bina Bane: Version VII from the Domain of Termanu Introduction In 2006, I began a renewed effort to study ritual language by setting out to record the finest chanters the master poets from

More information

Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1

Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1 12 Christianity and kultura: Visions and pastoral projects 1 Kelly Silva The revival of customary practices, known as kultura, adat or usos e costumes is considered one of the main effects of Timor-Leste

More information

piecing the puzzle: connection Embracing Scripture Reading: Romans 12:1-8

piecing the puzzle: connection Embracing Scripture Reading: Romans 12:1-8 Closing Worship Friday, August 19, 2016 Davis Chapel piecing puzzle: connection Embarking * Song: Somos el Cuerpo de Cristo Preparing Puzzle Embracing Scripture Reading: Romans 12:1-8 Shonda Jones Neal

More information

Oral History Program Series: Policing Interview no.: P22

Oral History Program Series: Policing Interview no.: P22 An initiative of the National Academy of Public Administration, and the Woodrow Wilson School of Public and International Affairs and the Bobst Center for Peace and Justice, Princeton University Oral History

More information

SANTA CRUZ CATHOLIC SCHOOL HAND OUTS PORTICO ALL MASSES

SANTA CRUZ CATHOLIC SCHOOL HAND OUTS PORTICO ALL MASSES FOR SCHEDULING OF PULPIT TALK, NARTHEX, AND OR PORTICO CONTACT TOM HUGHES 512-757-3573 EMAIL ADDRESS TOMMY71476@YAHOO.COM JAN 6-7 EPIPHANY WEEKEND NO ACTIVITY TO BE SCHEDULED RESERVED TO CELEBRATE LITURGY

More information

THE NATIONAL CHRISTCHURCH MEMORIAL SERVICE

THE NATIONAL CHRISTCHURCH MEMORIAL SERVICE THE NATIONAL CHRISTCHURCH MEMORIAL SERVICE A MEMORIAL SERVICE TO REMEMBER THOSE WHO LOST THEIR LIVES, AND TO REFLECT ON THE DEVASTATING IMPACT OF THE FEBRUARY 22ND EARTHQUAKE ON OUR CITY AND ITS PEOPLE

More information

Next Horizons Planning Overnight and Assessment of Justice and Service Programs Survey. Summary Report. July 11, 2011

Next Horizons Planning Overnight and Assessment of Justice and Service Programs Survey. Summary Report. July 11, 2011 Next Horizons Planning Overnight and Assessment of Justice and Service Programs Survey Summary Report July 11, 2011 Below is a summary report of our recent survey. It had a 19% response rate which is considered

More information

a out NFBC: Ou Staf: NO Toothpaste Th u the po e of the Hol Spi it The UP Fathe - IN Othe Belie e s - OUT Wo ld Oi e: Heidi Hel uth

a out NFBC: Ou Staf: NO Toothpaste Th u the po e of the Hol Spi it The UP Fathe - IN Othe Belie e s - OUT Wo ld Oi e: Heidi Hel uth se i g e t Su da : *The Ser i g Today List is at the I for aio Ce ter Nu se : : No & Kaie Stutz a : Joe & Te esa Mille, Li da Mille J. Chu h: Ja ie Bii g, Li da Pippe Ushe s: Ke Te e, B ie Hall, Ra Mille,

More information

NORTHWESTCONFERENCE.ORG

NORTHWESTCONFERENCE.ORG NORTHWESTCONFERENCE.ORG WHAT IS PASTORAL CARE & DEVELOPMENT In support of our mission to engage, empower and equip healthy, missional leaders we are committed to the care and development of our pastors

More information

Congregational Survey Results 2016

Congregational Survey Results 2016 Congregational Survey Results 2016 1 EXECUTIVE SUMMARY Making Steady Progress Toward Our Mission Over the past four years, UUCA has undergone a significant period of transition with three different Senior

More information

First Quarter 2017 Social Weather Survey: 48% of Filipino adults attend religious services weekly; 85% said religion is important

First Quarter 2017 Social Weather Survey: 48% of Filipino adults attend religious services weekly; 85% said religion is important 13 April 2017, page 1 of 9 52 Malingap St., Sikatuna Village, Quezon City Website: www.sws.org.ph Tel: 924-4456, 924-4465 Fax: 920-2181 ERRATA as of 2 April 2018: In Chart 1 and Table 1, the figures from

More information

Islamic Finance in ending poverty & fighting inequalities: Indonesia experiences. IDB Global Forum on Islamic Finance Jakarta, 16 th May 2016

Islamic Finance in ending poverty & fighting inequalities: Indonesia experiences. IDB Global Forum on Islamic Finance Jakarta, 16 th May 2016 1 Islamic Finance in ending poverty & fighting inequalities: Indonesia experiences IDB Global Forum on Islamic Finance Jakarta, 16 th May 2016 Foreword 2 This presentation will focus on the segment of

More information

2018 Project Leader Timeline

2018 Project Leader Timeline 0 Project Leader imeline Use this sample timeline and calendar template to coordinate Operation Christmas Child with your group. ore details are available at samaritanspurse.org/occ-project-leader Dec

More information

As It Happened: Chronological Walk Thru The Bible DAILY READING ASSIGNMENTS

As It Happened: Chronological Walk Thru The Bible DAILY READING ASSIGNMENTS As It Happened: Chronological Walk Thru The Bible DAILY READING ASSIGNMENTS Week 1: 19-25 SEPT 2017 Reading: In the Beginning Weeks Remaining 49 Day 1 GE 1:1 4:26 Day 2 GE 5:1 6:22 Day 3 GE 7:1 8:22 Day

More information

Joint Statement. At the end of the conference the participants agreed upon the following objectives.

Joint Statement. At the end of the conference the participants agreed upon the following objectives. Joint Statement The interfaith Academic Conference on Security, Peace and Coexistence was held at Sitagu International Buddhist Academy, Yangon in joint partnership with the Institute for Global Engagement

More information

THE TENTH MALAYSIA PLAN: TRANSFORMATION TOWARDS A HIGH INCOME ADVANCED ECONOMY* PROF NOOR AZLAN GHAZALI Head of Economic and Finance Cluster National Professorial Council First of all, thanks for giving

More information

Mapping Miss USA. Stephen D. Short, M. A. David M. Toben Matthew C. Soener. Department of Psychology

Mapping Miss USA. Stephen D. Short, M. A. David M. Toben Matthew C. Soener. Department of Psychology Mapping Miss USA Stephen D. Short, M. A. David M. Toben Matthew C. Soener Dr Patricia H Dr. H. Hawley Department of Psychology Should evolution be taught in schools? Miss Alabama: I do not believe in evolution,

More information

Brian J. Miller Department of Sociology and Anthropology Wheaton College 501 College Avenue Wheaton, IL (630)

Brian J. Miller Department of Sociology and Anthropology Wheaton College 501 College Avenue Wheaton, IL (630) Brian J. Miller Department of Sociology and Anthropology Wheaton College 501 College Avenue Wheaton, IL 60187 (630) 752-5117 brian.miller@wheaton.edu ACADEMIC POSITIONS Associate Professor, Sociology,

More information

CRS Parish Ambassador Corps Ministros de la Solidaridad

CRS Parish Ambassador Corps Ministros de la Solidaridad CRS Parish Ambassador Corps Ministros de la Solidaridad CRS Mission Statement Catholic Relief Services carries out the commitment of the Bishops of the United States to assist the poor and vulnerable overseas.

More information

Suti Saik ma Bina Liuk: A Composition from the Domain of Dengka

Suti Saik ma Bina Liuk: A Composition from the Domain of Dengka 20 Suti Saik ma Bina Liuk: A Composition from the Domain of Dengka Frans Lau was the older of the two master poets from Dengka who joined the recording session in October 2008. He was well-educated, a

More information

ANIMAL ETHICS REL 4177/5495 Fall 2014, Monday 7th-9th period

ANIMAL ETHICS REL 4177/5495 Fall 2014, Monday 7th-9th period ANIMAL ETHICS REL 4177/5495 Fall 2014, Monday 7th-9th period Instructor: Anna Peterson, Department of Religion Office: 105 Anderson (Mailbox in 107 Anderson) Tel. 273-2936 (direct line) or 392-1625 (department

More information

2018 Offering Calendar

2018 Offering Calendar 2018 Offering Calendar blessed IT IS MORE GIVE TO THAN TO RECEIVE ACTS 20:35 As we manage His resources we can share His blessings when we recognise that God gives through us. Our greatest blessing is

More information

Let the Light of Christ Shine

Let the Light of Christ Shine Let the Light of Christ Shine A white paper to address the dual crisis facing the Catholic Church in the United States October 2018, subject to continuing review and revision Leadership Roundtable 415

More information

The Lumiere Project: Church Planting in Francophone Africa. Evaluation Manual

The Lumiere Project: Church Planting in Francophone Africa. Evaluation Manual The Lumiere Project: Church Planting in Francophone Africa Evaluation Manual August 2015 1 1 Updated April 2018 INTRODUCTION Description of the Program and/or Product The GodMan (TGM) is an animated film

More information

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016

GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016 GENERAL CONGREGATION 36 rome // 2016 Sacred Heart of Jesus Availability - the strength of our mission 4 th of November 2016 day_33 GC 36 - Rowing into the ep INVITATORY eng May the Spirit of Christ Jesus,

More information

What We Heard and What Comes Next. April 21, 2018

What We Heard and What Comes Next. April 21, 2018 What We Heard and What Comes Next April 21, 2018 The Cycle of Organizing Forming a Team Listening Campaign Action Issue Selection Justice at the Center Direct Service Individuals get involved in varying

More information

Claim-trigger module

Claim-trigger module Claim-trigger module Believability of Statements Imagine reading a novel. The truth of the statements presented in the novel usually doesn t matter. We are often willing to suspend our disbelief while

More information

GREETINGS FROM TIMOR LESTE

GREETINGS FROM TIMOR LESTE GREETINGS FROM TIMOR LESTE Dear Friends, Here is some news about Colégio de Santo Inácio de Loiola. On 5th January, the new school year began with the celebration of the Holy Eucharist with the 105 new

More information

SAMPLE. Mass of Freedom CREDITS/TABLE OF CONTENTS PAGE. Stephen M. Lee

SAMPLE. Mass of Freedom CREDITS/TABLE OF CONTENTS PAGE. Stephen M. Lee CREDITS/TABLE OF CONTENTS PAGE Stephen M Lee Excerpts from the English translation of the Roman Missal 2010, International Commission on English in the Liturgy Corporation (ICEL), 1100 Connecticut Ave

More information

Protestant Pastors Views on Creation. Survey of 1,000 Protestant Pastors

Protestant Pastors Views on Creation. Survey of 1,000 Protestant Pastors Protestant Pastors Views on Creation Survey of 1,000 Protestant Pastors 2 Methodology The telephone survey of Protestant pastors was conducted in May 2011 The calling list was randomly drawn from a list

More information

Saint Athanasius of Athos

Saint Athanasius of Athos Saint Athanasius of Athos July 5 Intonation: #20 Andante & bb Úª # Vespers oxasticon Plagal Second Mode lo - - - ry to the a - ther and to the & b b #.. Son and to the Ho - ly Spir - - - - it. ovxa...

More information

FIRST MINISTER S NATIONAL ADVISORY COUNCIL ON WOMEN AND GIRLS WORKPLAN PRIORITIES

FIRST MINISTER S NATIONAL ADVISORY COUNCIL ON WOMEN AND GIRLS WORKPLAN PRIORITIES FIRST MINISTER S NATIONAL ADVISORY COUNCIL ON WOMEN AND GIRLS WORKPLAN PRIORITIES 2018-20 In considering our approach as a Council for 2018-20, and in line with our Terms of Reference and remit, the following

More information

American Meteorological Society Member Survey on Global Warming: Preliminary Findings. February 12 th, 2012

American Meteorological Society Member Survey on Global Warming: Preliminary Findings. February 12 th, 2012 American Meteorological Society Member Survey on Global Warming: Preliminary Findings February 12 th, 2012 Survey conducted under the auspices of AMS Committee to Improve Climate Change Communication (CICCC)

More information

Twenty ninth Sunday in Ordinary Time, Year B

Twenty ninth Sunday in Ordinary Time, Year B Liturgy of the Word with Children Te ite ga o te Kupu hei gā Ta a iki Prepared by the Liturgy Centre, Catholic Diocese of Auckland Twenty ninth Sunday in Ordinary Time, Year B Green To be a servant Hebrews

More information

Each candidate for baptism is presented individually by a sponsor or, in the case of a child, by a parent or godparent, who says

Each candidate for baptism is presented individually by a sponsor or, in the case of a child, by a parent or godparent, who says The Liturgy of Baptism God s Call The bishop or priest says E te whanau a te Karaiti / Dear friends in Christ, God is love, God gives us life. We love because God first loves us. In baptism God declares

More information

Uniting Church Survey of Lay Worship Leaders & Preachers

Uniting Church Survey of Lay Worship Leaders & Preachers Uniting Church Survey of Lay Worship Leaders & Preachers Thank you for taking part in this survey. This survey is for both 'accredited' and 'non-accredited' lay members of the Uniting Church in Australia

More information

ALDERSGATE. November - December Aldersgate In and Around Bi-Monthly Issue is also available at

ALDERSGATE. November - December Aldersgate In and Around Bi-Monthly Issue is also available at ALDERSGATE November - December 2017 Aldersgate In and Around Bi-Monthly Issue is also available at www.aldersgate.sg 1 26 Nov (Sun) 8.30am / 10.30am (English) Welcome him Mr Andrew Tay 10.30am (Mandarin)

More information

Programme of Learning. Philosophy. Key Stage 3 Year 7, Year 8 & Year 9

Programme of Learning. Philosophy. Key Stage 3 Year 7, Year 8 & Year 9 Programme of Learning Philosophy Key Stage 3 Year 7, Year 8 & Year 9 Philosophy... 2 Yr 7 Term 1... 2 Yr 7 Term 2... 2 Yr 7 Term 3... 3 Yr 7 Term 4... 3 Yr 7 Term 5... 3 Yr 7 Term 6... 3 Yr 8 Term 1...

More information

JESUS INTERRUPTED REVEALING THE HIDDEN CONTRADICTIONS IN BIBLE AND WHY WE DONT KNOW ABOUT THEM BART D EHRMAN

JESUS INTERRUPTED REVEALING THE HIDDEN CONTRADICTIONS IN BIBLE AND WHY WE DONT KNOW ABOUT THEM BART D EHRMAN JESUS INTERRUPTED REVEALING THE HIDDEN CONTRADICTIONS IN BIBLE AND WHY WE DONT KNOW ABOUT THEM BART D EHRMAN JESUS INTERRUPTED REVEALING THE PDF (PDF) TITLES AND METAPHORS OF JESUS UBS 2014-15 BD III JESUS

More information

Mandalay-Construction. 2 U Hla Htwe C-502 7/Na Tha La(N) Construction U Aung Sin

Mandalay-Construction. 2 U Hla Htwe C-502 7/Na Tha La(N) Construction U Aung Sin Mandalay-Construction No. U / Daw / 1 Daw Yu Yu Naing C-501 14/Da Na Pha(N)083630 Construction U Shwe Chit 095005391 yuyunaing192@gmail.com 2 U Hla Htwe C-502 7/Na Tha La(N)006438 Construction U Aung Sin

More information

DIDACHE: FAITHFUL TEACHING 17: 2 INTRODUCTION Dean G. Blevins, Timothy Gaines Coeditors

DIDACHE: FAITHFUL TEACHING 17: 2 INTRODUCTION Dean G. Blevins, Timothy Gaines Coeditors 1 DIDACHE: FAITHFUL TEACHING 17: 2 INTRODUCTION Dean G. Blevins, Timothy Gaines Coeditors Welcome to Didache: Faithful Teaching, Volume 17:2, this volume provides the resource papers for the Spring 2018,

More information

LINK F.astTunor {_..foaumela

LINK F.astTunor {_..foaumela Number 20 and 21 January-February 1990 LINK F.astTunor {_..foaumela /JATAURO WETAR STRAIT ISSN 1010 1888 CONTENTS The Papal Visit: - Chronology of a Repression - What the Press saw -The Homily News from

More information

The Story of the Coming of Tefolaha] Pelaa muamua ko te tauga, ko te faitauaga. E iloa e taatou, pelaa ko te mea he toa

The Story of the Coming of Tefolaha] Pelaa muamua ko te tauga, ko te faitauaga. E iloa e taatou, pelaa ko te mea he toa 308 Narrative 2 Told by Sosemea Samuelu, July 28, 1974, at our house, Nanumea. Learned by Sosemea from Takitua Peni. Present at tape-recording session: Sosemea, Laina Teuea, Anne Chambers, Keith Chambers

More information

Each candidate for baptism is presented individually by a sponsor or, in the case of a child, by a parent or godparent, who says

Each candidate for baptism is presented individually by a sponsor or, in the case of a child, by a parent or godparent, who says The Liturgy of Baptism God s Call The bishop or priest says E te whanau a te Karaiti / Dear friends in Christ, God is love, God gives us life. We love because God first loves us. In baptism God declares

More information

Faith, Values and the Common Good

Faith, Values and the Common Good Center for American Progress Faith, Values and the Common Good Overview of Quantitative Findings Contents Introduction State of American Life Religion in American Society Issues Leadership Methodology

More information

DEPARTMENT OF THEOLOGY & RELIGIOUS STUDIES. UG curriculum information 2018/19

DEPARTMENT OF THEOLOGY & RELIGIOUS STUDIES. UG curriculum information 2018/19 DEPARTMENT OF THEOLOGY & RELIGIOUS STUDIES UG curriculum information 2018/19 BA Theology, Religion & Culture Year 1 all modules are level 4 and 15 credits unless otherwise indicated 4AAT1000 Study Skills

More information

APROVECHAMIENTO J E S U I T P A S T O R A L W O R K

APROVECHAMIENTO J E S U I T P A S T O R A L W O R K APROVECHAMIENTO J E S U I T P A S T O R A L W O R K Cover Photo : Fr. Bong Abad Santos, SJ is a Filipino Jesuit, a medical doctor who is taking care of the pastoral care and health care of the many people

More information

BGTS and CTS Course Planning Guide

BGTS and CTS Course Planning Guide BGTS and CTS Course Planning Guide 2017-2018 1 Academic Calendar FALL SEMESTER 2017 2018 2018 2019 2019-2020 Fall Intensive A1 Aug 1-5, 2017 (Tu-Sa) Jul 31 Aug 4, 2018 (Tu-Sa) Jul 30-Aug 3, 2019 (Tu-Sa)

More information

Yangon-Mechanical. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N) U Myint Tin

Yangon-Mechanical. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N) U Myint Tin Yangon-Mechanical No. 1 Arkar Myint U M-1 Mechanical 12/Ka Ma Ya(N)048586 U Myint Tin 09-73075121 rkarmyint@gmail.com 2 Aung Ko Htut U M-2 Mechanical 8/Ma Ba Na(N)077493 U Than Htut 09974328258 aungkhtut@gmail.com

More information

ADVENT SEASON FIRST SUNDAY OF ADVENT. ::t-- I.- -. I. D te leva-vi a- nimam me- am : I. I 1. De- us me- us .--.-

ADVENT SEASON FIRST SUNDAY OF ADVENT. ::t-- I.- -. I. D te leva-vi a- nimam me- am : I. I 1. De- us me- us .--.- Introit ADVENT SEASON FIRST SUNDAY OF ADVENT VIII C I ::t-- I.- -. I C Ps 24: 1-4 = "'1'-_ r- D te leva-vi a- nimam me- am : II De- us me- us C...:;:. --" ii\li...- l== I. I 1 in te confi- do,,.. non e-

More information

Unit 7 What are you going to do?

Unit 7 What are you going to do? Sugestões de atividades Unit 7 What are you going to do? 8 INGLÊS 1 Read Julia s New Year s resolutions and do the exercise that follows it There are so many things I need and have to change in my life

More information

Ministry to State. Minister to Interns Recruitment Packet. Ministry to State th St NW Washington, D.C ministrytostate.org

Ministry to State. Minister to Interns Recruitment Packet. Ministry to State th St NW Washington, D.C ministrytostate.org Ministry to State Minister to Interns Recruitment Packet Ministry to State (MTS) exists as a means to serve people in government in Washington, D.C., domestic and international capitals with the Gospel.

More information

Generous giving to parish ministry will enable God s church to grow and flourish, now and in the future

Generous giving to parish ministry will enable God s church to grow and flourish, now and in the future Contents Page The Common Mission Fund 3 Data Confirmation Process 4 How are Common Mission Fund requests calculated? 5 > Calculating your Worshipping Community 5 > Larger Worshipping Communities 5 > Understanding

More information

Missa Ubi Caritas Bob Hurd

Missa Ubi Caritas Bob Hurd Missa Ubi Caritas Bob Hurd Excerpts from the English translation of the Roman Missal 2010, International Commission on English the Liturgy, Inc. (ICEL), 1100 Connecticut Ave NW, Suite 710, Washgton, DC

More information

TOR TERM OF REFERENCE MUHAMMADIYAH YOGYAKARTA INTERNATIONAL SUMMER SCHOOL 2012

TOR TERM OF REFERENCE MUHAMMADIYAH YOGYAKARTA INTERNATIONAL SUMMER SCHOOL 2012 TOR TERM OF REFERENCE MUHAMMADIYAH YOGYAKARTA INTERNATIONAL SUMMER SCHOOL 2012 BACKGROUND Start from high motivations of Muhammadiyah s students, International Relations major included in Corps of International

More information

Strategic Level 1 High (Board) A Five Year Vision for ODBE

Strategic Level 1 High (Board) A Five Year Vision for ODBE Strategic Level 1 High (Board) A Five Year Vision for ODBE 2017-2022 In the light of significant new structural changes to education, ODBE must review its current strategic plan to ensure it is both fit

More information